Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija koronavirusom u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti.
Koronavirus koji se pojavio krajem 2019. godine u Kini, nazvan je SARS—CoV-2. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019. Koronavirusi inače cirkuliraju među životinjama, ali neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.
Novi koronavirus genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, ali podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. Važno je istaknuti iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ali ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije.
Kako se prenosi koronavirus?
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa, dakle od izlaganja virusu i pojave simptoma, traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da su neki ljudi prijenosnici, bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARSCoV i MERS-CoV virusa. Stoga su i uvedene mjere dodatne mjere predostrožnosti i samoizolacije.
Najčešći simptomi:
povišena tjelesne temperatura
kašalj
kratki dah
bolovi u mišićima
umor
U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. U posebno rizičnu skupinu spadaju starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
Liječenje i prevencija
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Potporno liječenje može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba. Virus gripe i koronavirusa su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.
Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama. Ne preporučuje se nositi kirurške maske za zaštitu, kirurške maske se prvenstveno koriste
za sprječavanje širenja infekcije s bolesnih ljudi na druge.
Opće mjere zaštite:
• redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju
odbacite u koš za otpad te operite ruke
• izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje 1 metar, a po
mogućnosti dva metra) s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova,
odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna emperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.
Što ako ste bili u kontaktu s oboljelom osobom?
Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa treba se javiti epidemiologu ili liječniku i bit će stavljena pod aktivni zdravstveni nadzor u samoizolaciji. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na koronavirus (dogovara se prijevoz u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
Koenzim Q 10 je vrlo jak antioksidans, koji se nalazi u našem organizmu. Glavna funkcija mu je stvaranje energije, pomaže cirkulaciju, stimulira imunološki sustav te ima značajan u utjecaj protiv starenja.
Koenzim Q10, također poznat kao ubikinon, je prirodna tvar koja se nalazi u tijelu i ima ključnu ulogu u proizvodnji energije. Ovaj važan nutrijent također djeluje kao antioksidans, štiteći stanice od oksidativnog stresa. Q 10 je vrlo rasprostranjen u prirodi. Osim u ljudskom tijelu nalazimo ga i u kvascima, bilju te životinjama.
Radi se o neesencijalnoj supstanciji koja je po svojoj strukturi vrlo slična vitaminima.
Odnosno najsličniji po svom djelovanju vitaminu E, koji također ima vrlo jako antioksidativno djelovanje. Njegova zasigurno najvažnija uloga jest proizvodnja energije u svakoj stanici našeg tijela. Posebno ima povoljan učinak u stimuliranju rada imunološkog sustava, kardiovaskularnog sustava te ima anti-age učinak. Tijelo ga može samo sintetizirati, ali nažalost s vremenom se ta sposobnost smanjuje. Unosimo ga prvenstveno hranom, a može se naći u namirnicama poput mesa i ribe. Najviše ga ima u govedini, špinatu, kikirikiju, zatim vrstama ribe poput skuše,srdele i lososa. Obično u hrani konzumiramo između 10 i 15 mg dnevno, uglavnom iz ribe i mesa.
Vegetarijanci i vegani bi trebali biti oprezniji jer je njihov unos koenzima vrlo vjerojatno manji od optimalnog. Stoga bi trebali razmotriti uzimanje koenzima Q10 kao dodatka prehrani, kao i starije osobe.
Koenzim Q10 je topiv u ulju i mastima i najbolje se apsorbira uz hranu koja sadrži ulja ili masnu hranu, primjerice kao što se servira riba.
Izvor: Pixabay
Q 10 i njegova lijekovita svojstva
Brojne su tegobe i bolesti kod kojih koenzim Q10 može biti od koristi, međutim, najviše je istraživanja rađeno o ulozi koenzima Q10 kod prevencije i potporne terapije bolesti srca. U literaturi se spominje povoljan učinak kod povišenog krvnog tlaka, kardiomiopatija, angine pectoris te prevencije infarkta miokarda.
Njegovo najznačajnije djelovanje na kardiovaskularno zdravlje temelji se upravo na njegovu antioksidativnom učinku.
Zatim tu su i neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove i Alzhemerove bolesti imaju specifična biokemijska obilježja – oksidativni stres i posljedična oštećenja te disfunkciju mitohondrijskog respiratornog lanca. Dosadašnje studije pokazale su da Q 10 može usporiti progresiju Parkinsonove bolesti kada se primjenjuje u vrlo visokim dozama, a opsežna istraživanja koja su u tijeku trebala bi potvrditi njegovu terapijsku učinkovitost.
Koenzim Q10 također ima iznimno povoljno djelovanje na kožu, posebice zbog antioksidativnog djelovanja kojemu zahvaljuje svojstvo zaštite od štetnog sunčevog zračenja.
Nadalje, taj koenzim zauzima važno mjesto u tzv. anti-aging medicini, jer dokazano smanjuje nastanak bora – primijenjen izvana (obično u kremama) i iznutra (u dodacima prehrani). Mehanizam koji je odgovoran za takvo djelovanje je poticanje sintezekolagena i elastina, obnavljanje kože i antioksidativno djelovanje.
Koenzim Q10: Važnost i koristi za zdravlje
Antioksidacijsko djelovanje: Koenzim Q10 ima snažno antioksidacijsko djelovanje, što znači da može neutralizirati slobodne radikale koji oštećuju stanice i tkiva. Time štiti organizam od oksidativnog stresa koji je povezan s raznim bolestima poput srčanih bolesti, neuroloških poremećaja i starenja.
Energija i metabolizam: Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije u stanicama. Sudjeluje u procesu stvaranja ATP-a, molekule koja je “gorivo” za naše tijelo. Zbog toga se koenzim Q10 često koristi kao dodatak prehrani za poboljšanje energije i povećanje izdržljivosti.
Zdravlje srca: Koenzim Q10 je posebno važan za zdravlje srca. Srce je organ s najvećim energetskim zahtjevima u tijelu, pa je prisutnost koenzima Q10 ključna za optimalno funkcioniranje srčanog mišića. Neki istraživački rezultati ukazuju na to da koenzim Q10 može imati povoljan učinak na krvni tlak, smanjiti oksidativni stres u krvožilnom sustavu i poboljšati funkciju srca kod osoba s određenim srčanim bolestima.
Anti-aging učinci: Starenje je proces koji je povezan s gubitkom energije i oštećenjem stanica. Kao moćan antioksidans, koenzim Q10 može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i podržati zdravlje stanica, što može imati blagotvoran učinak na proces starenja. Također se vjeruje da koenzim Q10 može potaknuti proizvodnju kolagena, koji je važan za zdravlje kože i smanjenje bora.
Potpora imunološkom sustavu: Koenzim Q10 ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Pomaže u održavanju optimalnog funkcioniranja imunoloških stanica, poput limfocita, koji su odgovorni za obranu organizma od infekcija i bolesti. Dodatak koenzima Q10 može podržati imunološki sustav i pomoći u održavanju zdravlja.
Namirnice koje sadrže Q10
Iako se koenzim Q10 proizvodi u tijelu, također se može unositi putem hrane. Evo nekoliko namirnica koje su bogate koenzimom Q10:
Riba: Losos, tune, skuša i sardine su bogati izvor koenzima Q10. Ove ribe su također bogate omega-3 masnim kiselinama koje pružaju brojne zdravstvene prednosti.
Meso: Svinjsko meso, govedina i perad su također dobar izvor koenzima Q10. Preferirajte nemasne dijelove mesa kako biste smanjili unos zasićenih masti.
Jetra: (posebno goveđa i pileća jetra) je izvrstan izvor koenzima Q10. Međutim, zbog visokog sadržaja kolesterola, treba je konzumirati umjereno.
Sjemenke i orašasti plodovi: Sjemenke suncokreta, sezama i orašasti plodovi poput kikirikija, badema i lješnjaka također sadrže koenzim Q10.
Povrće: Špinat,brokula i cvjetača sadrže nešto niže razine koenzima Q10 u usporedbi s mesom i ribom, ali su i dalje dobar izvor.
Voće: Naranče, jagode, maline, borovnice i avokadotakođer sadrže neke razine koenzima Q10.
Doziranje i upotreba
Uobičajena dnevna doza koenzima Q10 za odrasle iznosi 30-120 mg, iako pojedina zdravstvena stanja mogu zahtijevati i veće doze. Nema podataka o toksičnosti ili neželjenim popratnim pojavama prilikom uzimanja, a istraživanja pokazuju da je sasvim siguran u dozama od 500-1200 mg/dan. Može se kombinirati s drugim tvarima porijeklom iz hrane i bilja bez straha od interakcija.
Najpoželjniji oblik za kupovinu koenzima je tekući oblik ili vezan s uljima.
Svi dodaci koenzima Q10 nalaze se u obliku softgel kapsula (raspršen u tekućini). Njegova prirodna boja je između tamno-žute i narančaste i nema skoro nikakav okus u obliku praha. Potrebno ga je držati podalje od topline i svijetla. Čisti koenzim Q10 se razlaže na višim temperaturama.
Važno je napomenuti da, iako koenzim Q10 ima brojne potencijalne koristi za zdravlje, a individualni rezultati mogu varirati. Također, u nekim slučajevima, poput trudnoće ili uzimanja određenih lijekova, potrebno je konzultirati se s liječnikom prije uzimanja dodataka koenzima Q10.
Kao zaključak, koenzim Q10 je vitalni nutrijent s brojnim važnim funkcijama u tijelu. Njegova antioksidacijska svojstva, podrška energiji i metabolizmu, blagotvorni učinci na srce i imunološki sustav te mogućnost usporavanja procesa starenja čine ga vrijednim dodatkom prehrani. Uz pravilan unos koenzima Q10 možete podržati svoje zdravlje i osjećati se vitalno i energično.
Željezo je mineral koji sprječava umor, osjećaj slabosti, bljedoću kože, nepravilan rad srca, bol u prsima, vrtoglavicu i glavobolje. Ukoliko ste primjetili neke od ovih simptoma, mogućno imate nedostatak željeza u krvi.
Željezo je esencijalni mineral koji igra ključnu ulogu u brojnim vitalnim funkcijama organizma. Ovaj važan nutrijent ima zadatak osigurati optimalno funkcioniranje našeg tijela, a posebno je važan za proizvodnju crvenih krvnih stanica koje prenose kisik po cijelom organizmu.
Uloga željeza u tijelu
Željezo je ključni sastojak hemoglobina, proteina koji se nalazi u crvenim krvnim stanicama, a odgovoran je za transport kisika iz pluća u sve stanice tijela. Također, sudjeluje u metabolizmu energije i podržava rad enzima koji su uključeni u razgradnju nutrijenata i proizvodnju energije. Osim toga, željezo je važno za pravilan rast i razvoj organizma, a igra ključnu ulogu u održavanju jakog imunološkog sustava.
Željezo u krvi je čest pokazatelj zdravlja, a njegova koncentracija može ukazivati na razne bolesti poput anemije ili hemosideroze.
Nedostatak željeza
Nedostatak željeza u organizmu je jedan od vrlo čestih nedostataka. Osobe koje pate od nedostatka željeza mogu osjetiti simptome kao što su umor, iscrpljenost, bljedilo, slabost mišića, teškoće s koncentracijom i oslabljeni imunitet.
Posebno su ranjive skupine trudnice, dojilje, adolescenti i vegetarijanci/vegani koji ne pravilno planiraju svoju prehranu.
Bez dovoljno željeza ne dolazi do stvaranja novih crvenih krvnih stanica, odnosno eritrocita. U vašem organizmu se to najčešće manifestira simptomima vrtoglavice i slabosti. Ukoliko ste primjetili već spomenute simptome, tada bi najbolje bilo otići na vađenje krvi i napraviti kompletnu krvnu sliku. Riječ je o laboratorijskoj pretrazi koja ukazuje na opće zdravlje pacijenta i može otkriti mnoga stanja i bolesti.
Normalne vrijednosti željeza u krvi za žene iznose 8 – 30 μmol/L, a za muškarce 11 – 32 μmol/L. Normalne ili referentne vrijednosti željeza u krvi kod djece su od 5 do 25 μmol/L.
Željezo u krvi
Povišeno željezo u krvi je stanje koje može uzrokovati hemokromatoza, a to je nasljedna bolest. Uzrokuje pretjerano apsorbiranje željeza iz hrane koje se onda taloži u organima poput jetre ili gušterače. Hemokromatoza je češća kod muškaraca, ali povišeno željezo u krvi se može javiti i u drugim spolnim i dobnim skupinama. Povišeno željezo se zna javiti i u trudnoći.
Povišena razina željeza u krvi se liječi tako da se izuzme određena količina krvi na tjednoj bazi, a taj postupak se zove flebotomija. Konzumacija vlaknaste hranemože umanjiti apsorpciju željeza u krvi, a mogu pomoći i neki napitci poputzelenog čaja.
Nedostatak željeza u krvi je vrlo čest slučaj. Nastaje najčešće zbog nedovoljnog unosa željeza hranom, odnosno zbog ne adekvatne prehrane.
Nagađa se da čak 80% osoba u svijetu ima neki blaži oblik nedostatka željeza, a čak 30% njih je anemično. Zatim javlja se još zbog ubrzanog tjelesnog ili mišićnog rasta te obilnih krvarenje (npr. menstruacija). Zbog navedenih uzroka, od manjka željeza najčešće pate djeca i tinejdžeri, trudnice i sportaši. Stoga treba znati kako nadoknaditi gubitak željeza u krvi i izbjeći neugodne simptome anemije koja nastaje kao posljedica manjka željeza u krvi.
Namirnice bogate željezom
Izvor: Pixabay
Kako bi se nadomjestio nedostatak željeza u krvi, potrebno je regulirati prehranu i promijeniti neke životne navike. Unos možete vidljivo povećati sa samo dva obroka puna željeza dnevno.
Željezo u hrani se najbolje apsorbira iz masnih izvora, a kad se uzima iz nemasnih (voća i povrća), trebalo bi ga kombinirati s namirnicom koja sadržava mnogo vitamina C.
Evo nekoliko namirnica koje biste trebali uključiti u svoju prehranu kako biste osigurali dovoljan unos ovog važnog minerala:
Crveno meso – junetina, govedina i janjetina izvrsni su izvori željeza u obliku hemskog željeza, koji se lako apsorbira u tijelu.
Perad i puretina – piletina i puretina također su bogati željezom
Morski plodovi – dagnje, školjke, lignje i druge vrste morskih plodova također su izvori željeza, ali i drugih hranjivih tvari poput cinka i selena.
Mahunarke – grah, leća, slanutak i crni grah bogati su biljnim željezom i idealni za vegetarijance/vegane.
Tamnozeleno lisnato povrće – špinat, kelj, blitva i brokula sadrže značajne količine željeza i drugih vitamina i minerala.
Suho voće – suhe marelice, šljive i grožđice su ukusan izvor željeza za zdravi međuobrok.
Cjelovite žitarice – integralne žitarice poput kvinoje, heljde i zobenih pahuljica sadrže važne hranjive tvari, uključujući željezo.
Najbolji izvor željeza je crveno meso i iznutrice, a kod vegetarijanaca i vegana postoji zamjena. Osim mesa možete jesti lososa i školjke. Dobar izvor su žumanjci jaja te mahunarke kao što su grah, leća, grašak. Od povrća se preporuča koristiti tamnozeleno lisnato povrće te krumpir, špinat, repa, šparoge i rajčice.
Mnogo željeza nalazi se i u suhom voću pa su tako odličan izbor sušene breskve i marelice i grožđice. Sok od šljiva, agrumi, kupine i lubenice neka se nađu na vašem jelovniku svakog dana. Većina navedenih namirnica u sebi sadrži i vitamin C koji je gotovo jednako bitan pri unosu.
Namirnice životinjskog podrijetla bogate željezom
Govedina – crveno meso, jedan je od najbogatijih izvora željeza. 100 grama kuhane govedine može sadržavati između 2-3 mg željeza.
Piletina – je također dobar izvor željeza, posebno pileći bubrezi. 100 grama pilećih bubrega može sadržavati oko 13 mg željeza.
Jetra – posebno goveđa jetra, iznimno je bogata željezom i drugim hranjivim tvarima. 100 grama kuhane goveđe jetre može sadržavati do 6 mg željeza.
Srdela – je riba koja je iznimno bogata željezom i omega-3 masnim kiselinama. 100 grama svježe srdelice može sadržavati oko 2 mg željeza.
Kamenice – su izuzetno bogate željezom i mineralima, poput cinka. 100 grama kuhanih kamenica može sadržavati oko 7 mg željeza.
Namirnice biljnog podrijetla bogate željezom
Tofu – popularna biljna bjelančevina koja se dobiva od sojinog mlijeka, izvrsna je namirnica bogata željezom. Samo 100 grama tofu sira može sadržavati oko 5 mg željeza.
Leća – je mahunarka koja je izuzetno bogata proteinima, vlaknima i željezom. Šalica kuhane leće može sadržavati oko 7 mg željeza.
Sjemenke bundeve – su ne samo ukusne već i bogate hranjivim tvarima, uključujući željezo. Samo 28 grama sjemenki bundeve može sadržavati oko 4 mg željeza.
Bademi – su bogati zdravim mastima, proteinima i vlaknima, a također su dobri izvor željeza. Oko 28 grama badema može sadržavati oko 1 mg željeza.
Špinat – je lisnato povrće koje sadrži razne hranjive tvari, uključujući željezo. 100 grama kuhanog špinata može sadržavati oko 3 mg željeza.
Smeđa riža – je cjelovita žitarica bogata vlaknima i mineralima, uključujući željezo. 1 šalica kuhane smeđe riže može sadržavati oko 1 mg željeza.
Kvinoja – je pseudocjelovita žitarica koja sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina i ima visok sadržaj željeza. 1 šalica kuhane quinoe može sadržavati oko 3 mg željeza.
Važno je još jednom napomenuti kako se željezo iz namirnica biljnog podrijetla (nepotpuno ili ne-hemsko željezo) ne apsorbira jednako dobro kao željezo iz namirnica životinjskog podrijetla (hemsko željezo). Međutim, unos vitamina C (iz agruma, paprike, brokule) u kombinaciji s biljnim izvorima željeza može poboljšati apsorpciju željeza u tijelu.
Unos hrane bogate kalcijem (mlijeko, sir) može smanjiti apsorpciju željeza, pa je najbolje izbjegavati uzimanje kalcija i željeza u istom obroku.
Željezo je ključni mineral koji igra vitalnu ulogu u održavanju zdravlja organizma. Redovit unos namirnica bogatih željezom pomaže u sprečavanju nedostatka ovog važnog nutrijenta te osigurava energiju, dobro funkcioniranje imunološkog sustava i optimalno zdravlje.
Uključite raznolikost željezom bogate hrane u svoju prehranu kako biste osigurali dovoljan unos i održavali vitalnost svakoga dana.
Ako imate sumnje u vezi s unosom željeza, uvijek se posavjetujte s kvalificiranim nutricionistom ili liječnikom kako biste dobili personalizirane savjete za svoje zdravlje i prehrambene potrebe.
Ako osjećate umor, osjećate se razdražljivo ili patite od nesanice. Možda vam fali magnezija, minerala koji je zaslužan za pravilno funkcioniranje vašeg organizma.
Magnezij je mineral koji je vrlo važan i neophodan za pravilan rad čitavog niza sustava u ljudskom organizmu. Počevši redom od vašeg srca i krvožilnog sustava, potom živčanog i endokrinog sustava te rad vaših mišića.
Najviše ga nalazimo u zubima i kostima, nekih 60 do 65 %. Ostatak je pohranjen u mišićima, stanicama i krvi.
Magnezij je uključen u čitav niz bio-kemijskih reakcija, gotovo 300-tinjak, bitnih za mnoge životne procese.
Neke od tih funkcija su stvaranje bjelančevina, zatim stvaranje energije te njezin prijenos. Jedno od svakako najvažnijih djelovanja magnezija jest opuštanje prenapetih mišića (osobito vrata i leđa), srčanog mišića te mišića općenito.
Njegovo djelovanje i apsorbcija su najbolji u kombinaciji s drugim mineralima i vitaminima. To su prvenstveno cink, kalcij i vitamin D. Ustvari ukoliko nisu zajedno kombinirani, odvojeno mogu nanijeti više štete nego koristi.
Funkcije magnezija u tijelu
Magnezij je mineral koji sudjeluje u više od 300 biokemijskih reakcija u ljudskom tijelu. Neki od ključnih aspekata njegovih funkcija uključuju:
1. Mišićna funkcija
Magnezij je presudan za normalno funkcioniranje mišića, uključujući srčani mišić. Pomaže u održavanju pravilnog ritma otkucaja srca i opuštanju mišića nakon kontrakcije.
2. Koštano zdravlje
Magnezij je važan za apsorpciju kalcija i vitamina D, ključnih za održavanje zdravih kostiju. Nedostatak magnezija može povećati rizik od osteoporoze.
3. Energija i metabolizam
Participira u pretvaranju hrane u energiju, igrajući ulogu u aktivaciji enzima potrebnih za metabolizam glukoze.
4. Živčani sustav
Magnezij pomaže u održavanju normalne funkcije živčanog sustava, što može doprinijeti smanjenju stresa i poboljšanju sna.
5. Regulacija šećera u krvi
Istraživanja sugeriraju da magnezij može pomoći u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2 regulirajući osjetljivost na inzulin.
Simptomi nedostatka magnezija
Nedostatak magnezija čini nas napetima, razdražljivima i nestabilnima, dok će optimalna količina magnezija u našem tijelu činiti da budemo opušteniji, zdraviji, fleksibilniji, te otporniji na svakodnevni stres. Osobe koje imaju manjak magnezija u organizmu, obično imaju problema sa slabom cirkulacijom krvi, grčevima, trzanjem mišića, tenzijskim glavoboljama, povišenim krvnim tlakom, tvrdom stolicom, srčanom aritmijom, jakim predmenstrualnim grčevima, nesanicom, depresijom, bubrežnim kamencima.
Namirnice bogate magnezijem
Izvor: Pexels
Do nedostatka magnezija može doći zbog nepravilne i loše prehrane, stoga kao i mnogo puta dosada pravilna i uravnotežena prehrana je vrlo važna za apsorbciju ovog minerala.
Vjerojatno najbolji izvor magnezija kao i ostalih minerala je neprerađena morska sol.
Vrlo često ne unosimo dovoljno magnezija putem prehrane s toga nije na odmet posegnuti i za magnezijem u obliku suplemenata kako bi spriječili disbalans u organizmu.
Preporučeni dnevni unos magnezija
Preporučeni dnevni unos magnezija varira ovisno o dobi i spolu. Za odrasle žene preporučuje se unos od oko 310-320 mg dnevno, dok se za odrasle muškarce preporučuje unos od 400-420 mg dnevno. Tijekom trudnoće i dojenja, potreba za magnezijem može se povećati.
Kratki zaključak
Magnezij je neophodan mineral za brojne biološke funkcije u ljudskom tijelu. Nedostatak magnezija može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući mišićne grčeve, osteoporozu i poremećaje srčanog ritma.
Kako biste osigurali adekvatan unos magnezija, važno je uključiti raznoliku prehranu bogatu magnezijem ili razmotriti dodatke prehrani pod nadzorom stručnjaka za prehranu. Vaša dobrobit ovisi o tome da pravilno brinete o svom tijelu i zadovoljavate svoje nutritivne potrebe, uključujući i magnezij.
Znate li koja je razlika između alergije i intolerancije na hranu. One su danas vrlo učestala pojava te često dolazi do zabune oko interpretacije njihova značenja. Najčešće jer nismo uvijek sigurni, niti u stanju razlikovati njihove simptome.
Alergije i intolerancije na hranu predstavljaju važan i sveprisutan izazov u današnjem društvu. Svaka osoba reagira različito na hranu, a ove reakcije mogu biti uzrokovane alergijskim ili intolerantnim odgovorima tijela na određene komponente hrane.
Danas je pojava alergije i intolerancije na hranu vrlo čest slučaj. Statistike također govor tome u prilog, smatra se da danas preko 20% ljudi ima određeni oblik osjetljivosti na hranu s tim da manji udio otpada na same alergije.
Vrlo čest slučaj jest da osobe s određenim poteškoćama nisu u stanju adekvatno procijeniti o čemu je točno riječ. Također zbog određenih simptoma, koji su ponekad i slični dolazi do brkanja dvaju termina. Stoga je vrlo važno znati kako je riječ o dvije potpuno različite stvari.
Kod alergija na hranu glavnu ulogu igra naš imunološki sustav. Neposredno nakon konzumacije određene hrane (alergena) manifestira se vrlo jaka reakcije našeg imunološkog sustava. Kod intolerancije situacija je nešto drukčija uglavnom se radi o nedostatku probvnih enzima zbog čega nastaju komplikacije u procesuiranju hrane.
Alergije na hranu
Izvor: Pexels
Alergije na hranu dakle predstavljaju imunološki odgovor tijela na specifične proteine u hrani. Kada osoba s alergijom konzumira hranu koja sadrži alergen na koji je osjetljiva, njezin imunološki sustav reagira proizvodnjom antitijela, uključujući histamin, što može dovesti do različitih simptoma. Zbog nje dolazi jer je naš imunološki sustav greškom identificirao određenu bjelančevinu u hrani kao štetnu.
Simptomi alergija na hranu mogu uključivati:
Kožne reakcije: Crvenilo, svrbež, osip ili oticanje kože.
Respiratorne tegobe: Kihanje, kašljanje, gušenje, astma ili curenje nosa.
Probavne smetnje: Mučnina, povraćanje, proljev ili bolovi u trbuhu.
Anafilaktički šok: Rijedak, ali ozbiljan slučaj koji uključuje brzu i ozbiljnu reakciju s teškim oticanjem, gušenjem i padom krvnog tlaka.
Simptomi, odnosno reakcije se manifestiraju najčešće kao kožne reakcije ili smetnje koje su usko vezane uz probavni sustav. Oni variraju od vrlo blagih, poput osipa, oticanja, do vrlo izraženih – anafilaktički šok.
Kod ovog potonjeg situacija je vrlo ozbiljna i može doći i do smrtnog slučaja, ukoliko osoba ne dobije adekvatnu medicinsku pomoć. Lijeka nažalost za alergije općenito nema, ali je moguće određenim metodama ublažiti neželjene alergijske reakcije.
Kako identificirati alergene
Najvažnije je pravilno identificirati alergene, stoga se preporuča pristupiti laboratorijskom testiranju kako bi se točno identificirali alergeni. Kod nas je dostupna usluga testiranja na alergije, FABER test. Ovaj test na alergije pogodan je za rano otkrivanje i dijagnostiku. Ujedno predstavlja i najnoviju generaciju dijagnostičkih testova, koji vam omogućava testiranje na čak 244 različita alergena.
Možemo biti alergični na sve moguće namirnice, stoga je testiranje najprecizniji način kako bi se ustvrdila prava dijagnoza.
Osobama koje pate od alergija na hranu preporučamo potpuno izbjegavanje pojedinih alergena.
Intolerancija na hranu i simptomatika
Intolerancija na hranu je za razliku od prethodne zakašnjela reakcija organizma na konzumiranu hranu. Javlja se najčešće zbog nedostatka određenih probavnih enzima ili zbog patološke reakcije na neke od tvari prisutnih u hrani. One se javljaju najčešće kao metaboličke, farmakološke ili toksične reakcije.
Metaboličke reakcije na hranu su uzrokovane urođenom ili stečenom greškom u metabolizmu hranjivih tvari, kao što su diabetes melitus, deficit laktaze, fenilketonurija i favizam.
Farmakološke reakcije su općenito uzrokovane kemijskim tvarima, prirodnim sastojcima (saliciliati, amini…) ili umjetno dodanim tvarima (konzervansi, boje, emulgatori, poboljšivači okusa…).
Toksične rakcije su uzrokovane bakterijskim oslobađajanjem toksina u hrani ili su posljedica kontaminacije.
Intolerancija na hranu također uzrokuje formiranje antitijela protiv proteina određene vrste hrane, ali ne IgE (kod alergija), već IgA i IgG antitijela. Oni uzrokuju niz simptoma u jednom ili više organa i organskih sustava, koje znatno variraju od osobe do osobe.
Najčešći oblici intolerancija na hranu uključuju:
Laktozna intolerancija: Osobe s ovim oblikom intolerancije nemaju dovoljno enzima laktaze potrebnog za probavu mliječnog šećera (laktoze). To može uzrokovati nadutost, proljev i bol u trbuhu nakon konzumacije mliječnih proizvoda.
Netolerancija na gluten: Ovaj oblik intolerancije uključuje osjetljivost na gluten, bjelančevinu prisutnu u pšenici, ječmu i raži. Celiakija je najozbiljniji oblik netolerancije na gluten i može uzrokovati oštećenje tankog crijeva.
Intolerancija na histamin: Osobe s ovom intolerancijom ne mogu razgraditi histamin, spoj koji se prirodno nalazi u mnogim namirnicama. To može uzrokovati glavobolje, crvenilo lica, svrbež i simptome slične alergijama.
Stoga je vrlo važno prepoznati kako hrana koju jedemo može utjecati i utječe na naše zdravlje. Određeni zdravstveni problemi mogu se praktički u potpunosti izliječiti promjenom prehrane.
Stoga je za postavljanje precizne dijagnoze i terapije najadekvatnije napraviti test.
Test intolerancije na hranu koji vam nudimo u sklopu svojih usluga je vrlo jednostavan i bezbolan test, koji vam omogućava analizu intolerancije na čak 220 različitih namirnica. Primjenom najsuvremenijih laboratorijskih metoda dobivamo vrlo precizne kvantitativne podatke koji vam omogućavaju da optimizirate svoju prehranu. Ovim testiranjima bitno mijenjate kvalitetu svoje prehrane, a samim time i kvalitetu vašeg zdravlja.
Liječenje alergija i intolerancija na hranu
Upravljanje alergijama i intolerancijama na hranu zahtijeva svjesno izbjegavanje izazivača reakcija. Osobe s dijagnosticiranim alergijama trebaju biti posebno oprezne pri odabiru hrane, pažljivo čitati deklaracije na proizvodima i komunicirati svoje alergije s restoranima i kuharima.
Za osobe s intolerancijama na hranu, uklanjanje izazivača iz prehrane obično je najbolji pristup. To može zahtijevati prilagodbu prehrane i korištenje zamjenskih proizvoda ili dodataka prehrani kako bi se osigurala uravnotežena ishrana.
U svakom slučaju, važno je konzultirati se s kvalificiranim nutricionistom ili liječnikom kako bi se utvrdila dijagnoza i razvio individualizirani plan upravljanja alergijama i intolerancijama na hranu.
Pouzdane dijagnoze i pravilno vođenje su ključni za uspješno upravljanje ovim prehrambenim izazovima.
U modernom svijetu u kojem sve više vremena provodimo u zatvorenom prostoru i zaštićeni od sunčevih zraka, nedostatak vitamina D postaje sve češći problem. Međutim, ovaj moćni nutrijent igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i dobrobiti našeg organizma.
Vitamin D, odnosno vitamin sunca je vrlo važan za vaše zdravlje. Najpoznatiji je po tome što je neophodan za rast i razvoj vaših kostiju, ali to nije sve.
Istraživanja su pokazala njegovu važnost u regulaciji imunološkog sustava, sudjeluje u prevenciji raka, bolesti neurološkog sustava, kardiovaskularnih poremećaja te oštećenja koštanog tkiva.
Stoga je regulacija njegova unosa poželjna. On se naravno može unositi putem, hrane i suplemenata, ali njegov najbolji izvor jest sunce. Zato jest upravo ljeto, godišnje doba koje je idealno kako bi obnovili svoje zalihe vitamina D. On dakle prvenstveno ovisi o izlaganju suncu stoga varira tijekom godišnjih doba, a u kolovozu njegova razina u organizmu može biti gotovo tri puta veća u odnosu na siječanj. Isto tako ovisi o dužini dana, oblačnosti, količini melanina u koži pa čak i kremi za sunčanje.
Tu naravno treba biti oprezan jer je u današnje vrijeme nažalost postalo opasno izlagati se previše suncu i preporuča se izbjegavati ga ljeti između 10 – 16h. nije
Zašto je važan vitamina D?
Čitav niz metaboličkih procesa je odgovoran za sintezu ovog vrlo važnog vitamina. Nevjerojatnim će zvučati kako je za njegov nastanak potrebno ultraljubičasto zračenje. UVB zrake (280-310 nm) ulaze u nepokrivenu kožu, gdje pretvaraju 7-dehidrokolesterol u previtamin D3 iz kojega konačno nastaje vitamin D3 (kolekalciferol). Osim njega postoji i vitamin D2 (ergokalciferol), koji je isto tako fiziološki bitan. On je biljnog podrijetla, a ima ga najviše u gljivama.
Međutim ni vitamin D2 niti vitamin D3 ne predstavljaju aktivni oblik vitamina D. Njegov aktivni oblik kalcidiol, nastaje u jetri, a njegova konačna aktivacija se odvija u bubrezima gdje nastaje vrlo aktivan kalcitriol. Što vam iz ovih samih naziva može već biti jasno jest njegova povezanost s kalcijem.
Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju.
Ukoliko u organizmu nedostaje kalcija, proizvodi se više aktivnog oblika vitamina D u bubrezima koji pomaže apsorbciju kalcija. Ukoliko nedostaje vitamina D u organizmu, navedeni mehanizam neće osigurati homeostazu kalcija te će doći do oslobađanja kalcija iz kostiju, tj. do demineralizacije, kako bi se postigla potrebna razina kalcija u krvi. Navedeno stanje dovodi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa kod djece.
Zbog toga, uz dovoljan unos vitamina D, moramo imati na umu da zadovoljimo i dnevne potrebe za kalcijem.
Osim navedene uloge u oragnizmu, vitamin D ima i druge funkcije poput regulacije fosfatnog metabolizma, regulacije imunološkog odgovora, regulacije razine inzulina i šećera u krvi te krvnog tlaka.
Izvor: Pexels
Unos vitamina D prehranom
Nedostatak vitamina D u organizmu je vrlo čest slučaj, a u najrizičnije skupine spadaju dojenčad, osobe sa tamnijom bojom kože te starija populacija. Ako ga u organizam unosite prehranom onda su najbolji izvori srdele i losos, odnosno riblje ulje. U manjim količinama ima ga u jajima, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, gljivama. Ako ga unosite putem suplementacije onda tu treba biti pažljiv kod doziranja, a preporuča se i uzimanje u kombinaciji s kalcijem i omega-3.
Ovo su namirnice koje preporučamo:
1. Riba
Riba je jedan od najboljih izvora vitamina D, pogotovo masna riba poput lososa, skuše, srdela, tune i haringe. Ove vrste ribe obiluju vitaminom D jer se on akumulira u njihovom masnom tkivu tijekom života u morskim vodama. Na primjer, 100 grama lososa može sadržavati oko 570 IU (međunarodnih jedinica) vitamina D. Redovita konzumacija ribe može značajno doprinijeti unosu ovog važnog vitamina i pridonijeti zdravlju kostiju.
2. Jetra bakalara
Jetra bakalara također je izvrsna namirnica bogata vitaminom D. Iako se može smatrati manje privlačnom za neke ljude, jetra bakalara pruža veliku količinu vitamina D. Samo jedna porcija, koja iznosi otprilike 85 grama, može sadržavati oko 1300 IU vitamina D, što je više nego dovoljno za dnevne potrebe. Osim vitamina D, jetra bakalara bogata je i drugim hranjivim tvarima poput vitamina A, omega-3 masnih kiselina i željeza.
3. Jaja
Jaja su još jedan izvor vitamina D koji se lako može uključiti u prehranu. Posebno su bogata vitaminom D žumanjci. Jedno veće jaje može sadržavati oko 40 IU vitamina D. Iako ta količina nije toliko visoka kao u nekim drugim namirnicama, jaja mogu pružiti vrijedan doprinos ukupnom unosu vitamina D, posebno ako se konzumiraju redovito.
4. Mliječni proizvodi
Mliječni proizvodi, poput mlijeka, jogurta i sira, često su obogaćeni vitaminom D. Ti proizvodi su važan izvor kalcija i vitamina D, koji zajedno igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju. Na primjer, jedna šalica običnog mlijeka može sadržavati oko 120 IU vitamina D, dok jedna šalica jogurta može sadržavati između 80 i 100 IU vitamina D. Također, tvrdi sirevi, poput cheddra ili swissa, mogu pružiti malu količinu vitamina D.
5. Gljive
Neke vrste gljiva, poput shiitake i bijelih gljiva, prirodno sadrže vitamin D, ali samo u malim količinama. Međutim, proizvođači često izlažu gljive sunčevoj svjetlosti kako bi potaknuli proizvodnju vitamina D. Ove gljive obogaćene vitaminom D postaju sve popularnije i pružaju vegetarijancima i veganima priliku da unesu više ovog važnog nutrijenta.
6. Biljni napitci
Neki biljni napitci, poput sojinog mlijeka, bademovog mlijeka i kokosovog mlijeka, mogu biti obogaćeni vitaminom D kako bi bili alternativa kravljem mlijeku. Prije kupnje, uvijek provjerite deklaraciju proizvoda kako biste vidjeli je li obogaćen vitaminom D i koliko ga sadrži.
Doziranje
Također treba istaknuti kako dnevna doza unosa jest različita za pojedinu dob. Budući da je neophodan za normalan rast i razvoj djece, preporuke su 400 IU (odnosno 5 µg, 1 µg=40 IU) u djece do šeste godine starosti, nakon čega je preporuka od 200 IU najmanja doza koja spriječava deficit. Potrebe se opet povečavaju (400 IU) ljudima između 50. i 70. godine života, a onima starijim od 70 godina 600 IU na dan.
Vitamin D je važan nutrijent koji ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i imunološkog sustava. Sunčeva svjetlost je glavni izvor vitamina D, ali postoje i različite namirnice bogate ovim nutrijentom. Riba, jetra bakalara, jaja, mliječni proizvodi, gljive i biljna mlijeka su neke od namirnica koje pružaju vrijedan izvor vitamina D. Redovita konzumacija ovih namirnica može pomoći u osiguravanju adekvatnog unosa vitamina D i doprinijeti zdravlju kostiju i općem blagostanju.
