fbpx
+
Home Tag: "mikrobiom"

Oznaka: mikrobiom

Mikrobiom i Prehrambene Netolerancije
1srp
Osim što pomaže u probavi hrane i sintezi vitamina, crijevni mikrobiom ima značajan utjecaj na imunološki sustav. Nedavne studije sugeriraju da promjene u sastavu i funkciji crijevnog mikrobioma mogu biti povezane s razvojem prehrambenih netolerancija i alergija.

 

Crijevni mikrobiom je dinamični ekosustav koji se sastoji od trilijuna mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse, gljivice i arheje. Ovi mikroorganizmi ne samo da pomažu u probavi hrane, već i aktivno komuniciraju s imunološkim sustavom. Imunološke stanice u crijevima neprestano monitoriraju mikrobiom kako bi održale ravnotežu između tolerancije prema korisnim mikroorganizmima i obrane protiv patogena.

Prehrambene netolerancije i alergije

Prehrambene netolerancije i alergije su rastući problem u suvremenom društvu. Prehrambena netolerancija odnosi se na poteškoće u probavi određenih namirnica, što može rezultirati simptomima poput nadutosti, proljeva i bolova u trbuhu. Prehrambene alergije, s druge strane, uključuju imunološki odgovor na specifične proteine u hrani, što može dovesti do ozbiljnih reakcija, uključujući anafilaksiju.

Studije pokazuju da disbioza, neravnoteža u crijevnom mikrobiomu, može igrati ključnu ulogu u razvoju prehrambenih netolerancija.

Promjene u sastavu mikrobioma mogu utjecati na sposobnost crijeva da pravilno probavi hranu i apsorbira hranjive tvari. Na primjer, smanjenje broja korisnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline može dovesti do upalnih procesa u crijevima, čime se povećava propusnost crijevne barijere i rizik od netolerancija.

Crijevni mikrobiom također igra važnu ulogu u razvoju i regulaciji imunološkog odgovora. U zdravim crijevima, mikrobiom pomaže u “treningu” imunološkog sustava da razlikuje između štetnih i bezopasnih antigena. Disbioza može poremetiti ovu ravnotežu, što može dovesti do prekomjernog imunološkog odgovora na bezopasne tvari, kao što su prehrambeni proteini, i na taj način povećati rizik od alergija.

Intolerancija na laktozu

Potencijalne terapije i prevencija

S obzirom na ključnu ulogu crijevnog mikrobioma u zdravlju, istraživači i kliničari sve više istražuju načine kako modulirati mikrobiom kako bi se spriječile i liječile prehrambene netolerancije i alergije. Ovdje su detaljnije opisane trenutno istraživane terapije i preventivne mjere:

1. Probiotici i prebiotici

Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se konzumiraju u adekvatnim količinama, pružaju zdravstvene koristi domaćinu. Prebiotici su nesvarljive prehrambene komponente koje selektivno stimuliraju rast i/ili aktivnost korisnih bakterija u crijevima. Kombinacija ovih dvaju pristupa može značajno poboljšati crijevni mikrobiom.

  • Specifični sojevi probiotika: istraživanja pokazuju da određeni sojevi, poput Lactobacillus rhamnosus GG i Bifidobacterium lactis, mogu smanjiti simptome prehrambenih alergija i netolerancija. Ovi probiotici pomažu jačati crijevnu barijeru, smanjuju upalu i moduliraju imunološki odgovor.
  • Prebiotička vlakna: hrana bogata prebiotičkim vlaknima, poput inulina i fruktooligosaharida, potiče rast korisnih bakterija. Redovita konzumacija prebiotičkih vlakana može poboljšati sastav crijevnog mikrobioma i smanjiti simptome povezanih s netolerancijama.

2. Dijetalne intervencije

Prehrana ima ključnu ulogu u oblikovanju crijevnog mikrobioma. Specifične prehrambene strategije mogu pomoći u prevenciji i liječenju prehrambenih netolerancija i alergija.

  • Povećanje unosa vlakana: Dijeta bogata vlaknima podržava rast korisnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline, ključne za održavanje zdrave crijevne barijere. Hrana bogata vlaknima uključuje povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke.
  • Fermentirana hrana: Fermentirani proizvodi poput jogurta, kefira, kimchija, kiselog kupusa i kombuche sadrže prirodne probiotike. Redovita konzumacija fermentirane hrane može obogatiti crijevni mikrobiom korisnim bakterijama.
  • Izbjegavanje ultra-prerađene hrane: Ultra-prerađena hrana često sadrži aditive, konzervanse i niske količine vlakana, što može negativno utjecati na crijevni mikrobiom. Smanjenje unosa takvih proizvoda može pomoći u održavanju zdrave crijevne flore.

3. Fekalna transplantacija mikrobiota

Fekalna transplantacija mikrobiota uključuje prijenos crijevnog mikrobioma od zdravog donora u crijeva pacijenta s disbiozom. Iako je prvenstveno korišten za liječenje infekcija izazvanih Clostridioides difficile, sve više se istražuje njegova primjena za druge poremećaje povezane s disbiozom, uključujući prehrambene netolerancije i alergije.

  • Obnova ravnoteže mikroorganizama: Transplantacija može brzo obnoviti raznolikost i ravnotežu crijevnog mikrobioma, što može pomoći u smanjenju upale i poboljšanju funkcije crijevne barijere.
  • Klinička ispitivanja: Iako su rezultati obećavajući, potrebno je više kliničkih ispitivanja kako bi se utvrdila sigurnost, učinkovitost i dugoročni učinci transplantacije kod različitih stanja, uključujući prehrambene netolerancije i alergije.

4. Imunoterapija

Oralna imunoterapija (OIT) i sublingvalna imunoterapija (SLIT) su terapije koje uključuju postepeno izlaganje alergenu kako bi se desenzibilizirao imunološki sustav. Ove terapije, kada se kombiniraju s probioticima, pokazale su poboljšane rezultate u liječenju alergija.

  • Desenzibilizacija: Postepeno povećanje unosa alergena može pomoći imunološkom sustavu da razvije toleranciju na alergene.
  • Kombinacija s probioticima: Studije sugeriraju da probiotici mogu poboljšati učinkovitost imunoterapije moduliranjem imunološkog odgovora i smanjenjem upale.

Kratki zaključak

Promjene u crijevnom mikrobiomu mogu značajno utjecati na razvoj i težinu prehrambenih netolerancija i alergija. Modulacija mikrobioma putem probiotika, prebiotika, dijetalnih intervencija, FMT-a i imunoterapije predstavlja obećavajuće pristupe za prevenciju i liječenje ovih stanja. Dok su istraživanja u ovom području još u tijeku, preliminarni rezultati su vrlo obećavajući i ukazuju na važnost očuvanja zdravog crijevnog mikrobioma za opće zdravlje.

Diana Petričević, liječnik i nutricionist

Iritabilni kolon
10stu
Zaronite s nama u fascinantni svijet mikrobioma, otkrijte kako mala promjena u prehrambenim navikama može donijeti velike promjene u vašem zdravlju?

 

Mikrobiom crijeva, kompleksna zajednica bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama, privukla je pažnju znanstvenika diljem svijeta zbog svog ključnog utjecaja na zdravlje. U ovom stručnom članku istražit ćemo dublje kako mikrobiom povezan s autoimunim bolestima, naglašavajući najnovija saznanja i perspektive iz istraživačke zajednice.

Dosadašnja istraživanja ukazuju na snažnu vezu između sastava crijevnog mikrobioma i razvoja autoimunih bolesti. Ovaj kompleksan ekosustav crijeva igra ključnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava, a neravnoteža u mikrobiomu može potaknuti nepravilne imunološke reakcije.

Mikrobiom ima ključnu ulogu u oblikovanju imunološke tolerancije, procesa u kojem imunološki sustav razlikuje između vlastitih i stranih tvari. Neravnoteža u mikrobiomu može poremetiti ovu toleranciju, izazivajući autoimune odgovore protiv vlastitih stanica i tkiva.

Disbalans u mikrobiomu može doprinijeti povećanoj crijevnoj propusnosti, omogućavajući prolazak bakterija i njihovih produkata kroz crijevnu barijeru. Ovo stanje, poznato kao “proboj crijeva”, povezano je s razvojem autoimunih bolesti, gdje imunološki sustav odgovara napadom na tijelo.

Poveznice između mikrobioma i autoimunih bolesti

Istraživanja posljednjih godina sve više istražuju povezanost između metaboličkih procesa u mikrobiomu i razvoja autoimunih bolesti. Mikrobiom crijeva ima ključnu ulogu u metaboličkim procesima, uključujući probavu i apsorpciju hranjivih tvari, sintezu vitamina, te regulaciju energetskih metabolizama. Evo nekoliko ključnih autoimunih bolesti čija se povezanost s mikrobiomom proučava, zajedno s nekim od ključnih korelacija:

  1. Reumatoidni artritis (RA): Istraživanja su pokazala da postoji jasna korelacija između sastava mikrobioma crijeva i razvoja reumatoidnog artritisa (RA). Disbalans u crijevnoj flori može potaknuti imunološke reakcije koje dovode do upale zglobova, karakteristične za RA. Specifične bakterije, poput Prevotella copri, pokazale su se povezanim s povećanim rizikom od RA, dok neki sojevi bakterija mogu imati i zaštitnu ulogu. Ova korelacija sugerira da bi modulacija mikrobioma mogla biti ključna u prevenciji ili upravljanju RA.
  2. Lupus (Sistemski Lupus Eritematozus): Korelacija između mikrobioma crijeva i lupusa također je istraživana, s naglaskom na ulozi mikrobioma u regulaciji imunološkog sustava. Povećana propusnost crijevne barijere može doprinijeti prijenosu bakterija i njihovih produkata u krvotok, aktivirajući autoimune reakcije. Neki specifični mikrobiomski profili, uključujući smanjenje raznolikosti bakterija, povezani su sa sistemskim lupusom, pružajući uvid u potencijalne mete za terapijske intervencije.
  3. Multipla skleroze (MS): Istraživanja su otkrila promjene u mikrobiomu crijeva kod osoba s multiplom sklerozom (MS). Specifične bakterije, poput Akkermansia muciniphila, povezane su s poboljšanjem simptoma MS-a. Crijevna mikroflora ima utjecaj na ravnotežu T-regulatornih stanica, ključnih za kontrolu autoimunih reakcija u MS-u. Ova korelacija pruža podatke o potencijalnim mikrobnim metama za buduće terapijske strategije.
  4. Dijabetes tipa 1: Korelacija između mikrobioma crijeva i razvoja šećerne bolesti tipa 1 dobiva pažnju zbog uloge mikrobioma u modulaciji imunološkog sustava. Povezanost smanjene raznolikosti mikrobioma i povećanog rizika od šećerne bolesti tipa 1 istražuje se, pružajući uvid u važnost održavanja zdravog mikrobioma u ranoj dobi kako bi se smanjio rizik od autoimunih reakcija.
  5. Celijakija: Disbalans u mikrobiomu crijeva povezan je s razvojem celijakije, autoimune bolesti izazvane unosom glutena. Istraživanja su identificirala specifične promjene u mikrobiomu kod osoba s celijakijom, uključujući smanjenje broja bakterija koje sudjeluju u regulaciji imunološkog sustava. Ova korelacija sugerira da bi intervencije usmjerene na obnavljanje zdravog mikrobioma mogle pružiti nove terapeutske pristupe u upravljanju celijakijom.
Čir na želucu i kronični gastritis
Izvor: Pixabay
Zdrava prehrana za zdrav mikrobiom

Zdrava prehrana igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže i raznolikosti mikrobioma crijeva. Evo nekoliko ključnih elemenata prehrane koji su poznati po podršci zdravom mikrobiomu:

  1. Vlakna: Hrana bogata vlaknima iz cjelovitih žitarica, povrća, voća, orašastih plodova i sjemenki pruža izvrsno okruženje za rast korisnih bakterija u crijevima. Ova vlakna su prehrambeni izvor za probiotičke bakterije, pomažući u održavanju ravnoteže mikrobioma.
  2. Probiotički dodaci i fermentirana hrana: Uključivanje probiotičkih dodataka ili hrane poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija pomaže u unosu korisnih bakterija u crijevima. Ove bakterije pridonose ravnoteži mikrobioma i podržavaju probavni sustav.
  3. Omega-3 masne kiseline: Ribe poput lososa, skuše, orasi i laneno sjeme bogati su omega-3 masnim kiselinama. Ove kiseline imaju protuupalna svojstva koja podržavaju zdravlje crijeva i doprinose održavanju ravnoteže mikrobioma.
  4. Antioksidansi: Voće i povrće bogato antioksidansima, poput bobičastog voća, špinata, kelja i rajčica, pruža zaštitu od oksidativnog stresa. Oksidativni stres može negativno utjecati na ravnotežu mikrobioma, pa unos antioksidanata podržava zdravlje crijeva.
  5. Fermentirani mliječni proizvodi: Kombinacija bakterija i bakterijskih proizvoda u fermentiranim mliječnim proizvodima, poput jogurta i kefira, može pomoći u održavanju ravnoteže bakterija u crijevima. Ovi proizvodi su izvor probiotika i drugih hranjivih tvari korisnih za crijevno zdravlje.
  6. Zelena lisnata povrća: Povrće poput špinata, kelja, blitve i brokolija bogato je vlaknima, vitaminima i mineralima koji podržavaju rast korisnih bakterija u crijevima.
  7. Crveno voće i povrće: Crveno voće i povrće, poput crvene paprike, jagoda, i trešanja, bogato je antioksidansima i fitonutrijentima koji podržavaju zdravlje crijevnog mikrobioma.
  8. Voda: Dovoljan unos vode ključan je za održavanje hidratacije crijevnih stanica i olakšava prolazak hrane kroz probavni sustav.
  9. Biljna ulja: Upotreba biljnih ulja, poput maslinovog ulja, bogatih mononezasićenim masnim kiselinama, može imati povoljan utjecaj na crijevni mikrobiom.
  10. Orašasti plodovi i sjemenke: Orašasti plodovi i sjemenke su izvor vlakana, proteina, vitamina i minerala koji pridonose raznolikosti mikrobioma.

 

Uzimanje raznovrsne prehrane koja uključuje ove sastojke pridonosi održavanju ravnoteže i zdravlju crijevnog mikrobioma, što ima pozitivan utjecaj na opće zdravlje.

Važno je napomenuti da individualne potrebe mogu varirati, pa je prilagodba prehrambenih navika prema vlastitim potrebama preporučljiva.

Prije nego što napravite značajne promjene u prehrani, uvijek je korisno konzultirati se s nutricionistom ili stručnjakom za prehranu.

Diana Petričević, liječnik i nutricionist