Prehrana naših predaka ponovno je oživjela u vidu Paleo dijete. Ovo je specifičan vid prehrane koji strogo zabranjuje šećere, masti i rafiniranu hranu te se smatra jednim od najzdravijih oblika ishrane.
Paleo dijeta kao što i sam naziv govori jest oblik prehrane koji su prakticirali naši preci u doba Paleolitika. Riječ je o kombinaciji namirnica koja je bila u upotrebi prije poljoprivredne revolucije i definitivno prije suvremene prehrambene industrije. Naglasak je na konzumaciji proteina iz mesa i praktički potpuno izbacivanje nezdravih masti, šećera i ugljikohidrata. Dakle kad govorimo o namirnicama onda treba spomenuti široku paletu hrane iz životinjskih izvora. Riječ je prvenstveno o bijelom mesu, ribi te jajima, jer to su glavne komponente Paleo dijete. Ako se konzumira crveno meso, onda ono treba biti sa što manje masnoće. Kad govorimo o voću i povrću, od povrća je dozvoljeno praktički sve, a kod voća je naglasak na bobicama. Također se preporučaju različiti izvori nezasićenih masnih kiselina.
Paleo dijeta i top namirnice
Izvor: Shutterstock
Ukartko smo spomenuli već okvirno na kojim namirnicama je naglasak, a u ovom paragrafu ćemo ih nešto detaljnije obratiti.
Masnoće i to prvenstveno zdrave masnoće, imaju velik udio u Paleo prehrani. One nam daju osjećaj sitosti pa je stoga potrebno manje ugljkohidrata. Ako govorimo o masnoćama životinjskog porijekla tu je naglasak na goveđem loju, pačjoj i gušćjoj masti ili svinjskoj masti. Od biljnih masnoća tu su maslinovo ulje, laneno i konopljino te ulje crvene palme. Zatim također i jajakoja su bogata zdravim mastima, proteinima i mikronutrijentima.
Kad govorimo o mesu u paleo dijeti, naglasak je na mesu pašnih životinja i slobodne peradi. Dakle prvenstveno bijelo meso i crveno s malo masti. Poseban naglasak je na iznutricama i jetri koja je jedna od nutritivno najbogatijih namirnica. Zatim riba i morski plodovi također su kvalitetan izvor proteina i omega-3 masnoćama.
Prirodni, neprerađeni i fermentirani mliječni proizvodi iako nisu izvorna hrana, također spadaju u paleo prehranu zbog vrlo, vrlo vrijednih nutrijenata. Tu možemo izdvojiti maslac, zatim kvalitetni sirevi (npr. kozji i ovčji) te domaći kefir i jogurt.
Povrće je jedan od glavnih elemenata paleo prehrane i izvor je vrijednih vlakana i mikronutrijenata, pogotovo lisnato povrće. Kad govorimo o škrobastom povrću tu treba biti oprezniji sa unosom i konzumacijom jer su velik izvor ugljikohidrata. Voće, kao što smo već spomenuli naglasak je na bobičastom voću jer je bogato antioksidansima i ne obiluju toliko ugljkohidratima. Zatim primjerice avokado koji ne spada u tu kategoriju, ali je odličan izvor zdravih masnoća kao i orašasti plodovi i sjemenke.
Brašno kao namirnica treba nam za pripremu ukusnih ukusnih kolača, lepinja, kruha, itd. Ali kod paleo dijete to nije pšenično već se preporuča kokosovo brašno, aru prah, tapioka, zelena banana (plantana), brašna od orašastih plodova i sjemenki.
Od sladila koriste se također prirodni izvori poput meda, stevije, cimeta, kakao prah dopušteni su u umjerenim količinama, npr. za doručak, u kolačima itd.
Paleo dijeta i bolesti
Paleo prehrana ima pozitivni učinak kod različitih oblika autoimunih bolesti (imunitet prejako ili preslabo reagira i pritom napada organizam). Stoga se paleo dijeta preporuča osobama koje imaju primjerice dijabetes tip 1 ili tip 2.
Zatim kod autoimunih bolesti probavnog trakta, poput Chronove bolesti, celijakije, ulceroznog kolitisa. Zatim primjerice kod osoba koje imaju multiplu sklerozu, psorijazu, lupus. Također i kod osoba koje imaju problema s štitnjačom, sklerodermom ili reumatoidnim artritisom.
Stoga se ova vrsta prehrane može primijeniti i kod specifičnih oboljenja, radi poboljšanja vlastitog zdravlja i kvalitete života.
Orašasti plodovi idealno su voće za međuobrok. Ove ukusne i zdrave grickalice bogate su važnim nutrijentima i zdravim masnoćama. Idealan su odabir za sve koji pokušavaju izgubiti suvišne kilograme.
Prije svega jeste li upoznati s činjenicom kako su orašasti plodovi ustvari voće? Na prvi pogled kad vidite orase ili pistacije ne pomislite na nešto slatko i sočno poput naranče ili jabuke, ali da, istina je. Orašasti plodovi su voće i to vrlo zdravo i ukusno. Vrste i podvrste su mnogobrojne. Primjerice to su orasi, kesteni, bademi, kikirikiji, lješnjaci, pistacija, makadamijski orasi, brazilski orasi, indijski i japanski orasi i itd. Ovom prilikom ćemo se osvrnuti prvenstveno na one koje su dostupne kod nas.
Orašasti plodovi neizostavan su dio ljudske prehrane, bilo kao grickalice, bilo kao dodaci jelu. Bogati su korisnim omega 3 kiselinama, vitaminima i mineralima te s obzirom na kaloričnost dobar su i izvor energije. Odlični su za zdravlje vaše kože, kose i noktiju te jačanju memorije i koncentracije. Dnevno se preporučuje konzumirati do šalice orašastih plodova.
Bogatstvo nutrijenata orašastih plodova
Izvor: Stockfood.com
Orašasti plodovi bogat su izvor vrlo važnih minerala poput primjerice magnezija i kalcija. Zatim, dobar su izvor proteina te već spomenutih nezasićenih masnih kiselina. Od drugih važnih nutrijenata treba svakako spomenuti folnu kiselinu te bogatstvo izvora vitamina E, C, D i B skupine. Količina nutrijenata varira od ploda do ploda. Važno je napomenuti kako se preporučaju ukoliko želite smršaviti. Orašasti plodovi, zbog svog udjela masnoća, izazivaju dulji osjećaj sitostitei na taj način mogu pomoći pri gubitku suvišnih kilograma. Poželjno ih je jesti u međuobrocima, s voćem, kako bismo izdržali glad između glavnih obroka i spriječili prejedanje. Pri tom trebate uvijek odabrati one koji imaju manje kalorija.
Top orašasti plodovi
Iako svaki plod ima svoje značajke i vrijednosti mi ćemo se ovdje osvrnuti na par favorita koji su specifična nutritivna sastava i dostupni su u maloprodaji.
Bademi su bogati vitaminom E, antioksidansom koji pomaže u borbi protiv upala, karcinoma pluća i opadanja kognitivnih sposobnosti.
Orasi sadrže najviše alfa linolenske kiseline, koja je oblik omega-3 nezasićenih masnih kiselina, te su odlični za očuvanje zdravlja srca i pravilan rad mozga. Od ostalih masnih kiselina bogati su linolnom te se stoga preporučuju kao nezaobilazan sastojak svakodnevne prehrane, a naročito trudnicama. Više od 60% ovog ploda upravo su masti, poput drugih orašastih plodova mana im je jedino kaloričnost. Naime 117 g ima 765 kalorija, 76 g masti, 18 g proteina, 16 g ugljikohidrata i 8 g dijetalnih vlakana. Bogati su vitaminom C i E, kalcijem magnezijem i željezom.
Kikiriki sadrži vitamine skupine B, koji sudjeluju u pravilnom otpuštanju energije u metabolizmu, a odličan je i za trudnice jer štiti fetus od raznih oštećenja. Šalica kikirikija (146 g) ima otprilike 828 kalorija, 38 g proteina, 24 g ugljikohidrata, 72 g masti, 13 g kalcija, 37 g željeza. Dobar je izvor niacina, folne kiseline, mangana i cinka. Kikiriki je prirodan izvor vitamina D i E. Snižava razinu kolesterola u krvi, pomaže u sprečavanju dijabetesa. Preporuča ga se kupovati neljuštenog jer takav sadrži više vitamina i minerala.
Lješnjaci su dobar izvor minerala poput magnezija i fosfora, koji djeluju na opuštanje mišića i gradnju kostiju, te bakra i mangana, koji su odgovorni za zdrave kosti. Šalica (115 g) lješnjaka sadrži 722 kalorije, 17 g proteina, 19 g ugljikohidrata, 70 g masti, 11 g dijetalnih vlakana.
Pistaccio je isto vrlo zdrav. Šalica od nekih 123 g sadrži 685 kalorija, zatim vitamin C, odličan antioksidant, vitamin A, kalcij, željezo, vitamin B6, tiamin, bakar i mangan. Količina od 100 g pistacija sadrži 5,9g proteina, 51,6 g ugljikohidrata, 17,4 g masti te 6,5 g dijetalnih vlakana.
Brazilski oraščići odličan su izvor selena, važnog minerala koji djeluje protuupalno i štiti srce od oksidativnih oštećenja. Štiti i od raka prostate, no treba paziti na količinu jer sadrže dosta kalorija.
Ljetne vrućine traže povećan unost tekućine. Ako već pijete zašto onda da vaš napitak ne bude ujedno osviježavajuć i zdrav. Donosimo vam par odabranih recepata za top 5 ljetnih smoothija.
Uzevši u obzir temeprature ono na što svakako trebate obratiti pozornost jest povećani rizik od dehidracije i na nagle promjene krvnog tlaka. Kako bi to spriječili ono što vam svakako preporučamo jest da povećate dnevni unos tekućine. Minimalno popijte od 1,5 do 2 litre tekućine dnevno. Odabrali smo za vas par smoothija, koji osim što osvježavaju imaju vrlo bogat nutritivni sastav.
1. Agua Fresca od lubenice
Izvor: foodnetwork.com
Agua Fresca je španjolski izraz svježu i hladnu vodu, a riječ je o interesantnoj kombinaciji lubenice, vode, voća i meda, koji se zajedno izmiješaju i serviraju obliku ukusnog i osvježavajućeg napitka.
Sastojci
4 šalice očišćene lubenice isjeckane na komade
1 šalica hladne vode
1 žlica svježe iscijeđenog soka od limete
1 žlica meda
kocke leda
Izmješajte u mikseru komade prethodno očišćene lubenice s 1/2 šalice vode (125 mL) dok ne dobijete gustu teksturu. Potom u smjesu dodajte sok od limete, med i ostatak vode te dobro izmiksajte. Napitak je spreman servirajte ga u čaše ispunjene ledom i ukrašene limetom i naravno uživajte!
2. Fresh Mint Smoothie
Izvor: yummly.com
Kombinacija kivija i mente daje ovom smoothiju osvježavajući efekt. Također ovaj napitak je bogat vitaminima C i K, kalcijem i vlaknima. Priprema je vrlo jednostavna, navedene sastojke stavite u mikser i dobro izmiješajte i potom servirajte.
Sastojci
1/2 šalice (125 mL) mlijeka
3 šalice (750 mL) oguljenog i narezanog kivija
1 žlica (15 mL) meda
2-3 žlice (30-45 mL) narezane mente
dosta leda
3. Smoothie od maline i manga
Izvor: yummly.com
Ovaj smoothie je idealan napitak za doručak ili pak super osvježenje između obroka. Razlog tome jest da sastojci ovog smoothija vam daju dulji osjećaj sitosti – kremasta struktura manga, grčki jogurt bogat proteinima će vas dobrano zasititi. Priprema je naravno jednostavna i brza, jedno serviranje ovog napitka sadrži 187 kcal, to je doslovce puni obrok u čaši.
Sastojci
1 šalica (250 mL) svježih ili smrznutih malina
1 šačica (250 mL) svježeg ili smrznutog na kriške narezanog manga
1 žličica (5 mL) mljevenih sjemenki lana
1 šalica (250 mL) grčkog jogurta
dodajte vode po izboru
4. Frozen Pinky Coktail
Izvor: wikipedia.com
Ovaj super osviježavajući koktel se priprema na vrlo brz način tako da u mikser koji ste prethodno dopola ispunili kockicama leda dodajte preostale sastojke, koje navodimo u nastavku.
Sastojci
44 mL Bacardi Ruma, bijeli
7.4 mL Triple Sec
30mL soka brusnice
30 mL soka od ananasa
žličica soka od limuna ili limete
5. Smoothie od jabuke i svježih krastavaca
Izvor: Shutterstock
Znanstveno je potvrđeno da osobe koje u većim količina konzumiraju jabuke imaju 27% manjeg rizika od kroničnih bolesti poput dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti. Ovaj smoothie je kombinacija jabuka, svježih krastavca i bosiljka i svaka od njih ima svoju priču i svoj učinak na vaše zdravlje.
Dodavanje jednog avokada vašoj dnevnoj prehrani može pomoći sniziti loš kolesterol i s time smanjiti rizik od srčanih bolesti – tvrde znanstvenici.
Za avokado je poznato da ima veliku količinu nutrijenata i visoku zasićenost masnim kiselinama. Prijašnja istraživanja su pretpostavljala da avokado snižava kolesterol. No nova istraživanja po saznanjima znanstvenika gledaju učinak avokada na zdravlje van monozasićenih masnih kiselina.
Uključivanje jednog avokada na dan kao dio prehrane s umjerenim količinama masti u usporedbi s prehranom s umjerenim količinama masti, ali bez avokada pruža dodatne LDL (lipoproteini male gustoće) učinke snižavanja koje pogoduju smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti (Penny M. Kris – Etherton, prof. dr. sc. nutricionizma).
Kris – Etherton i njezine kolege su testirali 3 različite prehrane od kojih sve služe snižavanju kolesterola. Jedna je prehrana s malom količinom masti ima ih 24%. Dvije prehrane su s umjerenom količinom masti, sadrže po 34% masti. Ove dvije prehrane s umjerenom količinom masti su bile gotovo identične osim što je jedna prehrana uključivala jedan Hass avokado dnevno. Druga prehrana je imala usporedivu količinu visokih oleinskih ulja kao što je maslinovo ulje, kako bi bila jednaka sadržaju masnih kiselina koje ima jedan avokado. Hass avokada su manja i tamnija varijanta nego florida avokada sa zelenom grbastom korom te imaju veći nutritivni sadržaj.
Izvor: Pixabay
Lijekovitost avokada
Znanstvenici su testirali prehrane na 45 zdravih odraslih ljudi s prekomjernom težinom u godinama od 21 do 70. Oni su ustanovili da su u usporedbi s osnovnim mjerama ispitanika sve 3 prehrane značajno snižavale LDL – također poznat kao loš kolesterol. No ispitanici su iskusili još veće smanjenje u ukupnom kolesterolu dok su bili na avokado prehrani u usporedbi s druge 2 dijete.
Avokado prehrana je smanjila loš kolesterol za 13.5 mg/dL dok se LDL smanjio za 8.3 mg/dL. Na prehrani s umjerenim količinama masti do 7.4 mg/dL na prehrani s malom količinom masti.
Svi ispitanici su slijedili svaku od ove 3 prehrane 5 tjedana. Svakome je dan odmor od 2 tjedna između svake prehrane. Krvni uzorci su uzeti na početku i na kraju perioda istraživanja. Ispitanicima je nasumično određen raspored po kojima će sprovoditi prehranu.
“Mi se moramo usredotočiti da uvjerimo ljude da jedu zdravu prehranu koja uključuje avokado i druge izvore hrane s zdravijim mastima.” – tvrdi Kris – Etherton.
“Ljudi bi trebali početi razmišljati da jedu avokado na nove načine” – rekla je Kris –Etherton. Mislim kako korištenje kao začina je dobar način da se avokado umetne u jela- npr. stavljanje jedne šnite ili dvije na sendvič ili korištenje isjeckanog avockada u salati za začinjavanje povrća.
Badem je vrlo kalorično voće, ali u određenim dozama i kombinacijama pospješuje mršavljenje.
Badem (lat. Prunus amygdalis) je drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae), jestive jezgre ploda. Naraste u visinu 4 do 9 m, ima bijelo-ružičaste cvjetove i karakteristične koštuničave plodove. Prijeklom je s dalekog istoka, a u naše krajeve su ga donijeli stari Grci u VI. st. pr. Kr. Danas se pretežno uzgaja u područjima sa sredozemnom klimom, Italija, Španjolska, Grčka, Maroko, Kalifornija.
Radi se o vrlo kaloričnom i hranjivom voću, koje osim što se koristi u kulinarstvu i prehrambenoj industriji ima i vrlo široku primjenu u kozmetičkoj industriji. Badem po svom sastavu obiluje nutrijentima, 21,3% proteina, 50,6% lipida i 19,7% ugljikohidrata. Od minerala sadrži: magnezij, mangan, fosfor, bakar, kalcij, cink i željezo. Bogat je vitaminom E i vitaminima B kompleksa. Bademi su također bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara. I sadrže tijelu nužno potrebna dijetalna vlakna, koja su iznimno važna za redovitu probavu. Služe kao hrana dobrim bakterijama – probioticima – u našem probavnom sustavu.
Ljekovita svojstva badema
Znanstvenim istraživanjima je utvrđeno da niskokalorična dijeta obogaćena bademima utječe na učinkovitiji gubitak težine.
Badem je kao što je već spomenuto bogat magnezijem, koji je važan za opuštanje arterija i bolji protok kisika i nutrijenata u organizmu. Također studije su potvrdile da štite od srčanih napadaja. Svakodnevnim konzumiranjem 45 g badema možete sniziti rizik od pojave srčanih bolesti. Bademi su vodeći izvor vitamina E u hrani u obliku alfa-tokoferola, moćnog antioksidanta, kojem se pripisuje sposobnost snižavanja kolesterola od 8-12%.
Izvor: Pexels
U kožici badema identificirano je čak 20 flavonoida, a oni zajedno s vitaminom E udvostručuju antioksidativno djelovanje u organizmu. Mangan i bakar koji se u velikim količinama nalaze u bademima važni su za aktivnost oksidativnog enzima koji onemogućava djelovanje slobodnih radikala. Mangan sudjeluje u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata te sudjeluje u sintezi masnih kiselina, važnih za održavanje zdravog živčanog i endokrinog sustava. Održava čvrstoću i zdravlje kostiju, normalnu razinu krvnog tlaka, te potiče optimalni rad štitne žlijezde. Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa smanjuje glikemijski indeks obroka i razinu šećera u krvi.
Ljekovito djelovanje badema:
odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala
Važno bi bilo još za kraj spomenuti da se u medicini i kozmetici uvelike koristi i bademovo ulje.
Bademovo ulje je univerzalno ulje pogodno za gotovo sve tipove kože, vrlo je popularno u kozmetičkoj industriji i u pravilu se koristi kao osnova za svakodnevnu njegu i zaštitu.
Svečano blagdansko ozračje nezamislivo je bez trpeza punih hrane. Uglavnom se pripremaju jela koja tradicionalno obilježavaju ove posebne dane, a tradicija bez obzira na kraj Hrvatske odakle dolazi, podrazumijeva mnogo pečenja, suhomesnatih proizvoda, slatkiša.
Konzumiraju se namirnice koje obiluju kalorijama, sadrže mnogo zasićenih masnih kiselina i šećera. Ipak problem blagdanskih jelovnika nije u tome što su namirnice nezdrave, već što ih trošimo u prekomjernim količinama.
Umjerenost je jedan od osnovnih postulata pravilne prehrane koji je primjenjiv u ovoj situaciji: dakle sve je dopušteno, ali u manjim količinama. Pri tome ne smijemo zaboraviti da osobe koje imaju zdravstvene probleme vezane uz probavni sustav kao šta je npr. gastritis ili colon irritabile, moraju izbjegavati pečenja, suhomesnate proizvode, te prednost dati kuhanoj, lakoj probavljivoj hrani uz ograničenu upotrebu začina. Nikako se ne preporučuju dimljena mesa, masna svinjetina, fermentirani sirevi i kolači s puno nadjeva. Konzumacija alkohola također treba biti umjerena uz preporuku 3 dcl dnevno vina za muškarce i 1dcl za žene.
Izvor: Pixabay
Osnovne smjernice
Postoje preparati kao što su digestivi ili npr. enzimi papaje koji pomažu pri probavljanju određene vrste hrane. Bilo bi korisno u međuobrocima koristiti što više svježeg voća.
Svečane večere bi trebale sadržavati laganiju, lakše probavljivu hranu i trebale bi se konzumirati najkasnije 3 – 4 sata prije odlaska na počinak. Vrijeme slavlja će proći, a onda ćemo se morati suočiti sa problemima koji mogu nastati zbog neumjerenosti u jelu i piću. Tada može biti vrijeme za post i detoksikaciju organizma.
Grčki pisac Plutarh je sugerirao: ”umjesto lijeka postite jedan da”. Voda je glavni agens čišćenja te je potrebno piti 1,5 – 2 litre dnevno. Mogu se koristiti svježe ocijeđeni sokovi voća i povrća. Svježi sok od limuna može se koristiti u procesu detoksikacije zbog svojih alkalizirajućih svojstava. Stimulira proizvodnju žuči, te pomaže detoksikaciju i obnovu jetara. Korisno bi bilo koristiti probiotike za obnovu flore crijeva. I na kraju možemo zaključiti: jedimo dobro, jedimo umjereno.
