Ima jako puno oblika dijeta i jako puno različitih vrsta prehrane, ali samo jednu je odabrala i potvrdila znanost i nutricionistička struka. Nema sumnje, najzdravija je mediteranska prehrana. Zašto je tomu tako možete pročitati u novoizašloj knjizi dr. Diane Petričević, Mediteranskom prehranom do zdravlja.
Mediteranska prehrana je jedan od najprihvatljivijih sustava pravilne prehrane u međunarodnim okvirima. Nažalost, to je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prisutna činjenica. Stoga moramo težiti ka cilju da ovakav način prehrane bude prihvaćen od što većeg broja stanovnika. To naravno nije lagan zadatak i zahtijeva angažiranje javno zdravstvenih djelatnika.
Pored organizacije znanstvenih i stručnih skupova, potrebno je pripremati i objavljivati prehrambene informacije u medijima. Treba promovirati filozofiju kako doći mediteranskom prehranom do zdravlja te poticati proizvodnju hrane. Edukacijom treba poticati mediteranski način pravilne prehrane među mladim naraštajima kako bi im osigurali zdraviji i dulji život.
Mediteranskom prehranom se smatra određena vrsta prehrambenih navika, koje tradicijski prakticiraju ljudi koji žive na području Mediterana. Među glavnim obilježjima mediteranske prehrane su visoka potrošnja voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, kruha i žitarica. Umjerenije se konzumira riba i nešto manje meso, najčešće piletina, zatim punomasni sirevi i jogurt.
Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, obično uz obroke. Uz to treba napomenuti jedan vrlo važan faktor, a to je dostupnost lokalnih sezonskih, svježih proizvoda te aktivan životni stil.
Prvo sustavnije istraživanje koje je potvrdilo korisne učinke mediteranske prehrane na ljudsko zdravlje napravili su Amerikanci nakon II. svjetskog rata, rezultati studije su bili iznenađujući. Studije o prehrani su se naravno nastavile i dalje, te su združeni podaci 12 međunarodnih studija provedenih na više od milijun stanovnika pokazale da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta, 6% nižu učestalost pojavnosti raka, 9% manju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, te 13% nižu učestalost oboljevanja od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Mediteranska prehrana ima pozitivan učinak u spriječavanju i liječenju slijedećih bolesti:
- srčanih bolesti (prevencija ateroskleroze)
- smanjivanje LDL i povećanje HDL kolesterola,oksidacije lipida,smanjivanje zgrušavanja krvi,smanjenje homocisteina
- raka (radi se o vrstama raka tipičnima za razvijena društva čiji se nastanak povezuje sa nepravilnom prehranom: rak debelog crijeva,dojke i prostate)
- šećerne bolesti (raznolikost prehrane,obilje prehrambenih vlakana,niski glikemijski indeksi,obilje antioksidansa u voću i povrću)
- debljine
Odlomci iz knjige
Zanimljivo je da u popularizaciji mediteranske prehrane prednjače Amerikanci. Dr. Patric Quillin, autor knjige ”Pobijediti rak prehranom” i predsjednik Cancer Treatment Institutes of America, objavio je ”top listu” deset namirnica koje su najučinkovitije u borbi protiv raka.
Lista izgleda ovako:
Brokula – aktivna supstanca: sulforafan, indol
Rajčica – aktivna supstanca: likopen
Špinat – aktivna supstanca: glutation
Naranča – aktivne supstance: bioflavonoidi, vitamin C u kompleksu
Češnjak – aktivna supstanca: alicin
Jabuka – aktivna supstanca: elaginska kiselina i vlaknasta stuktura
Soja – aktivna supstanca: genistein
Mrkva – aktivna supstanca: beta karoten i vlaknasta struktura
Paprika/začinska ljuta – aktivna supstanca: kapsaicin
Zeleni čaj – aktivna supstanca: katehin
Iz ovog pregleda je vidljivo da se većina korisnih namirnica uzgaja na Mediteranu. Mi ćemo stoga ovom popisu dodati još nekoliko namirnica karakterističnih za mediteransko područje, kako bismo dali što potpuniji uvid u raznolikost povrća, a i voća koje se tradicionalno konzumira u mediteranskoj prehrani.
Povrće, duša mediteranske prehrane… Obilje i svježina povrća daju mediteranskoj kuhinji više od dobrog okusa i ljepote boja. Ono sadrži vitamine, minerale i moćne fitokemikalije. Fitokemikalije su tvari u biljkama koje imaju zaštitnu funkciju u organizmu blokirajući kancerogene tvari i potičući obrambeni sustav čovjeka. Povrće sadrži i vlakna koja povoljno utječu na rad probavnog sustava i na taj način smanjuju rizik oboljevanja od raka debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da i u stanjima razvijene bolesti, veći unos povrća ima povoljan utjecaj na suzbijanje razvoja bolesti.
Više o mediteranskom voću, povrću, začinima i kuhinji pročitajte u novoj knjizi dr. Diane Petričević, koja je tiskana u nakladi Centra za nutricionizam Petričević i pod posebnim pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije.
