Nije tajna da se za kvalitetnije čokolade, one s visokim udjelom kakaoa treba izdvojiti više novca. Razlog tomu je više sreće i zdravlja, i to doslovce. Tamna čokolada je zbog svog specifičnog sastava idealna slastica, ali i dobar izvor antioksidansa.
Tamna čokolada pravi se od prženih zrna stabla kakaovca, čija je izvorna domovina Južna Amerika. Drevni Maje su je s razlogom smatrali hranom bogova. Naime, znanstveno je dokazano kako je tamna čokolade dobre za zdravlje. Odnosno budimo krajnje precizni, čokolada koja ima 70% i više udjela kakaovca smatra se zdravom. Nešto što su drevne Maje vrlo vjerojatno i same naslučivale.
Konzumacija tamne čokolade utječe preventivno na rak, bolesti srca, dijabetes, demenciju i depresiju. Ona također povećava protok krvi, pomaže rad mozga, utječe na pamćenje, stres i raspoloženje. Zašto je tomu tako?! Tajna je naravno u njezinu nutritivnu sastavu.
Tamna čokolada, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od brojnih degenerativnih bolesti, posebice bolesti srca i krvnih žila. Čokolada može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaoa, djeluju na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti. Istraživanja također pokazuju da čokolada popravlja raspoloženje djelujući na metabolizam neurotransmitera serotonina. Dakle, čokolada se unatoč visokom udjelu masti i visokoj energetskoj vrijednosti ne svrstava u nepoželjne namirnice.
Za razliku od komercijalno dostupne čokolade koja je krcata šećerima, tamna čokolada povoljno djeluje na fiziologiju krvnih žila, a u usporedbi s mliječnom čokoladom, konzumiranjem crne čokolad značajno povećava osjetljivost na inzulin te smanjilo dijastolički krvni tlak.
Izvor: Shutterstock
Tamna čokolada vs. mliječna čokolada
Tamna čokolada ima manje kalorija, zasitna je i bogata vlaknima. Također sadrži više antioksidansa, nego mliječna, jer ima veći udio kakaa. Stručni tim kalifornijskog sveučilišta Loma Linda proučio je što se događa s flavonidima, koje unosimo tamnom čokoladom u organizam. Otkrili su kako se on taloži u dijelovima mozga koji su zaduženi za učenje i pamćenje. Čime se direktno povezuje konzumacija kakaoa i rada živaca te proteina koji izgrađuju živčane stanice, pospješuju neuronske veze u mozgu, doprinose boljoj prokrvljenosti mozga kao i komunikaciji mozga s osjetilnim organima. Ukratko želite imati dobro pamćenje, par kockica tamne čokolade na dan, nije na odmet.
Poput drugih predstavnika biljnog svijeta, čokolada sadrži cijeli niz vitamina i minerala. Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom.
Zbog njezina specifična sastava često se koristi u prirodnoj kozmetici. Naime ima vrlo povoljan učinak na kožu. Kada se kombinira s kofeinom, tamna čokolada tvori idealan pakung za detoksikaciju kože. Poboljšava cirkulaciju i njeguje kožu, djeluje kao piling i uklanja mrtve stanice kože te olakšava njezino disanje. Uz tamnu čokoladu bore na vašem licu će biti manje vidljive, jer, osim što flavonoidi štite kožu od oštećenja uzrokovanog suncem, oni pomažu koži održati elastičnost te tako sprječavaju bore. Jednako tako olakšavaju regeneraciju stanica, a to znači mlađa koža!
Kao u svemu tako i u prehrani potreban je zdrav balans. Jesti čokoladu je dobro, ali nije dobro ako ju jedete previše. Nekoliko kockica tamne čokolade dnevno sasvim je dovoljno da dobijete sve od blagodati antioksidansa i minerala, koje ona sadrži.
Sol je kuhinjska namirnica neophodna za pravilan rad i funkciju našeg mišićnog i živčanog sustava. Moramo ju unositi u organizam svakodnevno, stoga zašto ne unijeti sol u svom najrafiniranijem obliku. Himalajska sol jest jedan od najkvalitetnijih izvor NaCl, saznajte zašto!
Kuhinjska sol je jedan od glavnih izvor iona Na+ i Cl– kako za ljude tako i za životinje. Potonji ioni imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnog tlaka do održanja rada živčanog sustava. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život. Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 5g, to je otprilike količina u 1 kg kruha.
Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od one koja je potrebna našem tijelu. Prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti. Povišen unos soli povezuje se s povišenim tlakom, razvojem osteoporoze, stradavanjem bubrega. Stoga stručnjaci preporučaju, da se unos soli ograniči na 6 grama dnevno i da se pripazi na skrivenu sol koja se nalazi u drugim namirnicama poput tvrdih sireva, umaka, kruha, kukuruznim pahuljicama, itd.
Dakle trebamo pripaziti na dnevni unos soli, ali i na kvalitetu. Velika je razlika u kvaliteti između prerađene, odnosno rafinirane i prirodne soli. U svakodnevnoj uporabi najčešće koristimo rafiniranu, kuhinjsku sol čija je kemijska struktura tijekom procesa prerade i sušenja na visokim temperaturama promijenjena. Takva sol više ne sadrži vrijedne elemente i minerale, te u konačnici organizmu donosi više štete nego koristi.
Kuhinjska sol sastoji se od 97,5% natrijevog klorida i dodataka poput joda, te različitih kemikalija, između ostalog i aluminija kojem je svrha sol očuvati suhom. Aluminij je toksični metal i dovodi se u vezu s bolestima poput Parkinsona i Alzheimera.
Nerafinirana morska ili kamena sol su svakako bolji izbor, ali po svojoj kristalnoj strukturi nisu i optimalan izbor. Naime kristalna struktura morske i kamene soli jest nepravilna pa je stoga iz biofizičkog i biokemijskog stajališta za nas neupotrebljiva, odnosno nemamo puno koristi od vrijednih elemenata koji se u njoj nalaze jer ih organizam u tom obliku ne može apsorbirati.
Bogatstvo sastojaka himalajske soli
Himalajska sol je jedina sol koja ima savršenu kristalnu strukturu. Iz takve kristalne strukture naše tijelo bez velikog napora može lako i jednostavno apsorbirati sve vrijedne minerale i elemente u tragovima.
Himalajska sol je ujedno i najčišća sol na svijetu te posjeduje 84 minerala i elementa istovjetnih onima u ljudskom tijelu.
Kao što smo već spomenuli dostatna količina minerala, elemenata u tragovima i elektrolita nužna je za očuvanje zdravlja. Ona pripada u skupinu kamenih soli, no za razliku od ostalih, nastala je pod golemim tektonskim pritiskom u trajanju od 250 milijuna godina. Ona je potpuno ekološki čistog sustava, ručno se melje, pere i suši na suncu, čime su u potpunosti očuvani svi njezini vrijedni sastojci, a dobiva se u podnožju Himalaje. Himalajska sol je prepoznatljiva po toplim nijansama ružičaste boje što je ujedno i znak da je bogata različitim mineralima. Konzumiranje prirodne, cjelovite soli poput himalajske blagotvorno djeluje na kompletan organizam.
Od povoljnijih učinaka na organizam himalajska sol djeluje na reguliranje i zadržavanje vode u tijelu. Opskrbljava organizam vrijednim nutrijentima te pospješuje apsorpciju hrane u crijevima. Djeluje pozitivno na regulaciju razine šećera u krvi, krvnog tlaka te čuva zdravlje srca i krvnih žila. Djeluje povoljno u detoksikacijskim procesima, izbacuje višak kiseline iz stanica. Spriječava grčenje mišića pa se vrlo često koristi za pripremu opuštajućih, detoksikacijskih kupki. Ona djeluje opuštajuće i pomaže zdravom snu. Prirodni je antihistaminik što ju čini upotrebljivom kod alergija. Također djeluje pozitivno na zdravlje vaših pluća i dišnih funkcija i dobra je kod sprječavanja upale sinusa.
Riba je jedna od najznačajnijih namirnica u ljudskoj prehrani, a morska riba ujedno je prepoznatljivo temeljno obilježje mediteranske prehrane kao modela zdrave prehrane.
Preporuke nutricionista su konzumirati ribu najmanje dva do tri puta tjedno. One su bogat izvor vitamina i minerala te esencijalnih masnih kiselina, odnosno omega -3 masnih kisleina. Od toga preporuča se da barem jedna porcija bude „masna” riba poput lososa, skuše, haringe, srdele ili sabljarke, jer te vrste ribe sadrže najviše blagotvornih esencijalnih masnih kiselina te da minimalna porcija ima 170 g. Prema dosadašnjim spoznajama, dnevni unos 250 mg omega-3 masnih kiselina dovoljan je za značajno smanjenje rizika nastanka kardiovaskularnih bolesti.
Za ovu priliku, odabrali smo za vas recept od ribe oslića, odnosno oslić s pireom od graška. On se vrlo brzo priprema, a zbog svog kvalitetnog mesa dobra je osnova za razne riblje juhe, bistre ili guste, a filete oslića možete pohati na manje više uobičajen način.
Sastojci:
500 g filea oslića
1 mrkva
1 korijen peršina
komad korijena celera
nekoliko grančica svježeg peršina
½ limuna
Sastojci za pire:
1 luk
2 žlice maslinovog ulja
500 g graška
Sol i svježe mljeven papar
100 ml kiselog vrhnja
Nasjeckan svježi vlasac ili kopar za posipanje
Očistite mrkvu, korijen peršina i celera te ih nasjeckajte na kockice. Stavite ih u širi lonac, dodajte grančice peršina i celera te na ploške narezan limun. Ulijte otprilike 4 prsta vode stavite na vatru. Kad zakipi, dodajte filete oslića i kuhajte 10-ak minuta pazeći da se ne raspadnu. Kuhanu ribu izvadite na tanjur te procijedite tekućinu u kojoj se kuhala; odmjerite 250 ml.
Za pire od graška oljuštite i na sitno nasjeckajte luk te ga 5 minuta pirjajte na maslinovu ulju. Dodajte grašak, tekućinu od kuhanja ribe te sol i papar. Kad zakipi, smanjite vatru te djelomice poklopite i kuhajte 10-ak minuta, odnosno dok grašak ne omekša te se ne ukuha dio tekućine. Maknite s vatre te smiksajte štapnim mikserom u pire, a zatim umiješajte vrhnje i po potrebi još žačinite. Pospite nasjeckanim svježim vlascem ili koprom te poslužite s kuhanom ribom i povrćem.
Prehrambene masti igraju vrlo važnu ulogu u nastanku malignih bolesti, te se sve više istražuje utjecaj omega-3 masnih kiselina na imunosni sustav, ljudsko reproduktivno zdravlje i kožu.
Tržište omega-3 masnih kiselina posljednjih godina bilježi značajan rast. Razvijaju se nove i bolje formulacije, a ujedno raste potražnja za uljima visoke raspoloživosti. Zašto je tomu tako?
Omega-3 masne kiseline često se opisuju kao dragocjene masnoće zbog njihova povoljna djelovanja na ljudsko zdravlje. Interes za njih u znanstvenom smislu je počeo u 50-tim godinama prošlog stoljeća, ali naše majke i bake su i prije znale da je riblje ulje vrlo zdravo i njime su hranile svoju djecu. Danas imamo studije koje točno i precizno argumentiraju ono što su ljudi oduvijek naslučivali da su omega-3 nezasićene masne kiseline jako zdrave. Prije svega štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida.
Također studije upućuju na njihovu pozitivnu ulogu u razvoju djeteta te prevenciji i terapiji malignih bolesti, a u novije vrijeme i kod mentalnih bolesti, uključujući depresiju, demenciju i ADHD. Omega-3 masne kiseline također igraju važnu ulogu i u regulaciji krvnoga tlaka. Ključ je naravno u njihovu kemijskom sastavu.
Ljudski organizam može proizvesti zasićene masne kiseline i omega-9 masne kiseline, dok omega- 3 i 6 masne kiseline (esencijalne masne kiseline) ne može sintetizirati zbog nepostojanja enzima koji bi tome pomogao. Zbog toga koncentracija navedenih kiselina u krvi ovisi isključivo o njihovom unosu u organizam. U suvremenim industrijaliziranim društvima poremećena je prehrambena ravnoteža omega-6 i omega-3 masnih kiselina zbog povećane potrošnje biljnih ulja bogatih omega-6 kiselinama i smanjene potrošnje namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama.
Taj podatak je vrlo važan jer smatra se da taj omjer ne bi trebao biti veći od 5:1 u korist omega-6, a poznato je da u suvremenoj prehrani “zapadnjački” orijentiranih kultura taj omjer doseže i 12:1. O važnosti tog omjera govori podatak da metabolizmom omega-6 masnih kiselina nastaju snažni upalni procesi, dok omega-3 masne kiseline imaju upravo suprotno, protuupalno djelovanje.
Izvor: Shutterstock
Prehrana i suplementacija
Omega-6 masne kiseline se nalaze uglavnom u biljnim uljima i žitaricama. U našem se tijelu one mogu pretvoriti u one oblike koji trebaju čovjeku. Masnoće omega-3 grupe nalaze se u nekim biljnim vrstama kao npr. lanenim sjemenkama i orasima, ali iz ovih biljnih formi čovjek može proizvesti samo jedan mali postotak onih dugolančanih masnih kiselina koje mi moramo dobiti, a inače ih ima u hrani životinjskog porijekla. Najvažnije omega-3 masnoće nalazimo prije svega u plavoj ribi i mesu životinja koje prirodno pasu travu.
Brojna stručna udruženja i relevantne institucije preporučuju povećan unos omega-3 masnih kiselina za sve dobne skupine. Stoga značajnu porast bilježi konzumacija funkcionalne hrane obogaćene tim dragocjenim masnoćama, a i dodaci prehrani na bazi omega-3 masnih kiselina sve su traženiji u ljekarnama i specijaliziranim trgovinama.
