Nakon trčanja žudite za brzim oporavkom?! Otkrijte tajnu prehrane koja transformira umor u snagu i mišiće u ovom članku.
Trčanje je izvrstan način održavanja tjelesnog zdravlja i kondicije, ali kako bismo postigli maksimalne rezultate, važno je posvetiti pažnju i pravilnoj prehrani nakon trčanja. Ovaj članak će istražiti ključne aspekte prehrane nakon trčanja, pružajući smjernice o tome što jesti kako biste poboljšali oporavak, potaknuli obnovu energije i podržali vaše tjelesne performanse.
Trčanje i metabolizam
Trčanje, kao jedna od najdostupnijih i najučinkovitijih rekreacija, ima neizmjeran utjecaj na ljudski metabolizam. Kroz ritmično kretanje stopala, tijelo prolazi kroz dinamičan proces koji ne samo da potiče kardiovaskularno zdravlje, već i duboko utječe na metaboličke procese.
Aktivnosti poput trčanja poboljšavaju rad srca i pluća, povećavajući kapacitet kisika i poboljšavajući opću izdržljivost.
Jedna od ključnih promjena koje trčanje izaziva u tijelu je ubrzanje metabolizma. Intenzivna fizička aktivnost potiče potrošnju kalorija, pomažući održavanju zdrave tjelesne mase i regulaciji tjelesnog sastava. Tijekom trčanja, mišići rade s većim intenzitetom, potičući procese poput glikolize, gdje se glukoza razgrađuje kako bi se proizvela energija.
Osim toga, trčanje ima sposobnost poticanja oslobađanja endorfina, poznatih kao “hormoni sreće”. Ova prirodna tjelesna reakcija povećava osjećaj zadovoljstva i smanjuje stres, čime se indirektno utječe na metaboličke funkcije. Redovito trčanje također može poboljšati osjetljivost na inzulin, što ima pozitivan utjecaj na ravnotežu šećera u krvi.
U cjelini, trčanje kao rekreacija nije samo način održavanja tjelesne kondicije, već i snažan pokretač promjena u metaboličkim procesima.
Kombinacija fizičke aktivnosti, poboljšanja aerobnih kapaciteta i promjena u hormonalnoj ravnoteži čine trčanje izuzetno korisnom rekreacijom za poboljšanje ukupnog zdravlja i poticanje optimalnog funkcioniranja ljudskog metabolizma.
Umor nakon trčanja
Umor nakon trčanja rezultat je kompleksnog skupa fizioloških procesa koji se događaju u tijelu tijekom i nakon fizičke aktivnosti. Evo nekoliko ključnih razloga zbog kojih nastaje umor nakon trčanja:
Gubitak energije (glikogen): Tijekom trčanja, mišići koriste glikogen, koji je pohranjeni oblik glukoze, kao svoj primarni izvor energije. Kako glikogen raste potrošnja, dolazi do smanjenja dostupne energije za mišiće, što dovodi do umora.
Akumulacija mliječne kiseline: Intenzivno trčanje može dovesti do akumulacije mliječne kiseline u mišićima. Ovaj proces može uzrokovati osjećaj umora i bol u mišićima, poznat kao “mišićna kiselina”.
Oksidativni stres: Tijekom fizičke aktivnosti, povećava se unos kisika, što može dovesti do stvaranja slobodnih radikala i oksidativnog stresa. Oksidativni stres može uzrokovati oštećenje stanica i doprinijeti umoru.
Dehidracija: Znojenje tijekom trčanja dovodi do gubitka tekućine i elektrolita. Dehidracija može uzrokovati smanjenje volumena krvi i otežati tijelu održavanje normalne tjelesne temperature, što može rezultirati umorom.
Mikrotraume mišića: Tijekom trčanja, mišići doživljavaju mikrotraume, sitna oštećenja koja se javljaju kao rezultat ponavljajućih kontrakcija mišića. Oporavak od ovih mikrotrauma može pridonijeti osjećaju umora.
Hormonske promjene: Tijekom i nakon trčanja, tijelo otpušta različite hormone, uključujući kortizol i epinefrin. Ovi hormoni igraju ulogu u regulaciji stresa i energije, ali dugotrajna izloženost može doprinijeti umoru.
Psihološki aspekti: Umor nakon trčanja nije uvijek fiziološki uzrokovan. Psihološki faktori poput stresa, nedostatka motivacije ili emocionalnog napora također mogu doprinijeti percepciji umora.
Kombinacija ovih čimbenika često rezultira osjećajem umora nakon trčanja. Pravilna prehrana, odgovarajući odmor i postupno povećavanje intenziteta treninga mogu pomoći u smanjenju umora i poboljšanju oporavka nakon trčanja.
Izvor: Unsplash
Smjernice za prehranu
Dakle, ako želite transformirati svoje trkačke performanse, neka ova uputstva budu vaš vodič kroz prehrambeni labirint nakon trčanja.
Rehidracija: osnova brzog oporavka
Prvo i najvažnije nakon trčanja je nadoknada tekućine koju ste izgubili tijekom aktivnosti. Znojenje dovodi do gubitka elektrolita i vode, što može uzrokovati umor i smanjenje performansi. Pijenje dovoljno vode ili napitaka s elektrolitima pomaže u brzom vraćanju ravnoteže tekućina i elektrolita u tijelu.
Oporavak glikogena: važnost ugljikohidrata
Tijekom trčanja, tijelo troši glikogen, koji je skladište energije u mišićima. Nakon treninga, važno je nadoknaditi ovo skladište kako biste obnovili energiju za sljedeće napore. Konzumiranje ugljikohidrata nakon trčanja, idealno u roku od 30 minuta do sat vremena, pomaže u bržem oporavku i obnavljanju glikogena.
Proteini za obnovu mišića
Proteini su ključni za obnovu i izgradnju mišića, što je posebno važno nakon fizičke aktivnosti poput trčanja. Uzimanje proteina u obliku hrane ili dodataka pomaže u obnovi mišićnih vlakana i sprječava njihovo propadanje. Mliječni proizvodi, jaja, riba, piletina i biljni izvori proteina poput graška ili soje su odlični izbori.
Antioksidansi za smanjenje upale
Intenzivno trčanje može uzrokovati upalu u tijelu. Antioksidansi su ključni za smanjenje oksidativnog stresa i upale. Voće i povrće, posebno oni s jakim bojama poput borovnica, jagoda, kelja i špinata, bogati su antioksidansima i trebali bi se redovito uključivati u prehranu nakon trčanja.
Važnost balansiranih obroka
Idealna prehrana nakon trčanja trebala bi sadržavati ravnotežu ugljikohidrata, proteina i zdravih masti. Kompleksni ugljikohidrati poput cjelovitih žitarica, voća i povrća pružaju energiju, dok proteini podržavaju obnovu mišića. Dodatak zdravih masti, poput maslinovog ulja ili orašastih plodova, doprinosi ukupnoj ravnoteži obroka.
Kratki zaključak
Pravilna prehrana nakon trčanja igra ključnu ulogu u brzom oporavku, prevenciji ozljeda i poboljšanju tjelesnih performansi. Nadoknada tekućine, obnova glikogena, unos proteina, antioksidansi i balansirani obrok su način koji će vam pomoći postići optimalne rezultate u trčanju. Individualne potrebe mogu varirati, stoga je preporučljivo prilagoditi prehranu svojim specifičnim ciljevima, tijelu i intenzitetu vježbanja.
Zaustavite starenje i ojačajte svoje zdravlje – jedan mali nutrijent ima moć promijeniti sve! Saznajte kako folna kiselina postaje tajna oružja protiv bolesti i starenja.
Folna kiselina, poznata i kao vitamin B9, igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja i funkcije tijela. Ovaj esencijalni nutrijent ima širok spektar benefita za zdravlje, uključujući sudjelovanje u sintezi DNA, podupiranje rasta i razvoja kod novorođenčadi i smanjenje rizika od određenih bolesti.
Uloga folne kiseline u metaboličkim procesima
Folna kiselina igra ključnu ulogu u raznim metaboličkim procesima u tijelu.
Njezina uloga proteže se na razinu stanica, gdje sudjeluje u procesima sinteze i obnove DNA, kao i u metabolizmu aminokiselina i sintezi crvenih krvnih stanica.
Ovdje ćemo istražiti detaljnije kako folna kiselina utječe na ove metaboličke procese.
1. Sinteza DNA i RNA:
Folna kiselina ključna je za sintezu DNA i RNA, temeljne molekule odgovorne za pohranu i prijenos genetske informacije. Aktivna forma folne kiseline, poznata kao tetrahidrofolna kiselina (THF), sudjeluje u prijenosu i metilaciji metilnih grupa na DNA, čime se osigurava stabilnost i integritet genetskog materijala. Ovaj proces je neophodan za normalno funkcioniranje stanica i rasta tijela.
2. Metabolizam aminokiselina:
Folna kiselina igra ključnu ulogu u metabolizmu aminokiselina, posebno u procesima kao što je konverzija homocisteina u metionin. Ako taj proces ne funkcionira ispravno zbog nedostatka folne kiseline, razine homocisteina mogu se povećati u tijelu. Povećane razine homocisteina povezane su s povećanim rizikom od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema.
3. Sinteza crvenih krvnih stanica:
Folna kiselina igra ključnu ulogu u procesu eritropoeze, odnosno stvaranja crvenih krvnih stanica. Crvene krvne stanice prenose kisik iz pluća do tkiva i organa, a njihova normalna sinteza ovisi o prisutnosti folne kiseline. Nedostatak folne kiseline može dovesti do anemije, stanja u kojem tijelo nema dovoljno crvenih krvnih stanica za prenos kisika, što može uzrokovati umor i druge simptome.
Benefiti za vaše zdravlje
Prevencija defekta neuralnih cijevi : Jedan od najpoznatijih benefita folne kiseline je njezina ključna uloga u prevenciji defekta neuralnih cijevi kod novorođenčadi. To uključuje ozbiljne probleme s razvojem mozga i leđne moždine, kao što su spina bifida i anencefalija. Stoga, trudnice ili žene koje planiraju trudnoću se često potiču da uzimaju suplemente folne kiseline.
Sinteza DNA i rast stanica: Folna kiselina je nužna za sintezu DNA i RNA, ključnih molekula u stanicama. To je posebno važno za brzo rastuće stanice, uključujući one u fetusu i kod regeneracije tkiva.
Poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja: Studije su pokazale kako folna kiselina može smanjiti razinu homocisteina, aminokiseline koja je povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Ovo može pomoći u očuvanju zdravlja krvnih žila.
Prevencija anemije: Nedostatak folne kiseline može dovesti do anemije, stanja u kojem tijelo nema dovoljno crvenih krvnih stanica za prenos kisika. Suplementacija folnom kiselinom često se koristi za liječenje i prevenciju ovog stanja.
Prevencija određenih tipova raka: Istraživanja sugeriraju kako folna kiselina može igrati ulogu u prevenciji određenih tipova raka, uključujući rak debelog crijeva i raka dojke. Međutim, ovo područje zahtijeva dodatna istraživanja.
Izvori folne kiseline u prehrani
Izvor: Pexels
Folna kiselina se može unositi putem prehrane i dodataka prehrani. Namirnice koje su bogate folnom kiselinom su tamnozeleno lisnato povrće, citrusno voće, grahorice i mahunarke, jetrica, integralne žitarice.
Dostizanje adekvatnog unosa folne kiseline iz prehrane je bitno, a u nekim slučajevima može biti potrebna i suplementacija. Dosnosimo vam par smjernica o doziranju i suplementaciji folne kiseline.
1. Dnevne potrebe za folnom kiselinom:
Preporučene dnevne količine folne kiseline variraju ovisno o dobi, spolu i životnoj fazi.
Odrasli: Preporučena dnevna doza za odrasle osobe obično iznosi oko 400 mikrograma (mcg) folne kiseline.
Trudnice: Tijekom trudnoće, potreba za folnom kiselinom značajno raste, a preporučena doza može biti između 600 i 800 mcg dnevno.
Dojilje: Dojilje također trebaju povećani unos folne kiseline, obično između 500 i 600 mcg dnevno.
Djeca: Djeca i adolescenti trebaju manje folne kiseline, ali to varira s dobi. Na primjer, preporučena doza za djecu od 1 do 3 godine je oko 150 mcg dnevno.
2. Suplementacija folne kiseline
Suplementacija folne kiseline obično se preporučuje u sljedećim situacijama:
Trudnoća: Trudnice ili žene koje planiraju trudnoću trebaju uzimati dodatke folne kiseline kako bi smanjile rizik od neuralnih cijevi defekata kod fetusa. Često se preporučuje 400-800 mcg dnevno.
Anemija: Osobe koje su dijagnosticirane s anemijom uzrokovanom nedostatkom folne kiseline obično dobivaju terapiju visokim dozama folne kiseline pod nadzorom liječnika.
Nedostatak folne kiseline: Osobe s dokumentiranim nedostatkom folne kiseline, koji se može potvrditi krvnim testovima, također mogu dobiti terapiju suplementima kako bi nadoknadili manjak.
3. Sigurnost i nuspojave
Folna kiselina smatra se sigurnom kada se uzima u preporučenim dozama.
Međutim, vrlo visoki unos folne kiseline putem suplemenata može dovesti do neželjenih nuspojava, uključujući gastrointestinalne smetnje.
Također, folna kiselina može prikriti anemiju uzrokovanu manjkom vitamina B12, što može dovesti do ozbiljnih problema.
U zaključku, folna kiselina je važan nutrijent za održavanje zdravlja i sprečavanje određenih zdravstvenih problema, posebno tijekom trudnoće. Pravilno doziranje i suplementacija folne kiseline trebali bi se temeljiti na individualnim potrebama i uvijek se savjetovati sa stručnjakom za prehranu ili liječnikom kako bi se osiguralo sigurno i učinkovito korištenje ovog nutrijenta.
Diana Petričević, liječnik i nutricionist
Reference:
Greenberg, J. A., Bell, S. J., & Guan, Y. (2011). Folic acid supplementation and pregnancy: more than just neural tube defect prevention. Reviews in Obstetrics and Gynecology, 4(2), 52–59.
Bailey, R. L., West, K. P., & Black, R. E. (2015). The epidemiology of global micronutrient deficiencies. Annals of Nutrition and Metabolism, 66(Suppl 2), 22–33.
Moens, A. L., Claeys, M. J., & Timmermans, J. P. (2009). Vascular effects of folate supplementation: these go beyond B9. British Journal of Pharmacology, 156(5), 864–876.
Ulrich, C. M., & Potter, J. D. (2006). Folate supplementation: too much of a good thing? Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention, 15(2), 189–193.
Vaš probavni sustav trenutačno vrvi bakterijama, gljivicama, virusima. Oni su dio vašeg crijevnog mikrobioma. On ima veliku ulogu u vašem zdravlju, veću nego što možete zamisliti.
Možda zvuči alarmantno, ali trilijuni mikroorganizama žive u vašim crijevima. Vaša crijeva bujaju životom i raznim vrstama mikroba. Ako jedna vrsta bakterije ne može obaviti svoj posao, druga vrsta može uskočiti i pomoći.
Raznolikost crijevnog mikrobioma je poput raznolikosti ljudskog društva. Svaki element ima svoju ulogu, i svi rade zajedno kako bi društvo išlo naprijed. Manje raznolik mikrobiom, ili disbioza, može uzrokovati neravnotežu između “dobrih” i “loših” bakterija. Kada ima više “loših” bakterija, vaše tijelo je sklonije infekcijama i bolestima. Međutim, postoje i “dobre” bakterije koje zapravo štite vaše tijelo od bolesti.
Posljednjih godina, sve više se istražuje i ističe važnost mikrobioma crijeva za zdravlje ljudskog organizma.
Mikrobiom predstavlja raznoliku zajednicu mikroorganizama – bakterija, gljivica, virusa i ostalih mikroba – koji naseljavaju naša crijeva. Ovi mikroorganizmi igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u našem probavnom sustavu i imaju širok spektar utjecaja na naše zdravlje.
Osnovne funkcije mikrobioma
Probavni mikrobiom ima mnoge funkcije. Između ostalog važan je za regulaciju vašeg imuniteta. Pomaže kod probave i održavanja dobrog zdravlja mozga. Štiti od opasnih patogena i pomaže kod metaboličkih procesa vezanih uz konzumaciju lijekova. Također je bitan za proizvodnju esencijalnih vitamina i hranjivih tvari.
Znanstvenici su nedavnim istraživanjima potvrdili ulogu crijevnih bakterija u borbi protiv kroničnih bolesti.
Primjerice crijevne bakterije mogu utjecati na uspjeh liječenja od raka. Studija iz 2022. pokazala je da pacijenti s melanomom koji su dobro reagirali na liječenje imaju veću količinu bakterija vrste Lachnospiraceae. U međuvremenu, pokazalo se da je liječenje raka manje učinkovito kod ljudi s velikim količinama bakterija vrste Streptococcaceae.
Neki crijevni mikrobi utječu na metabolizam i upalu. Kada postoji neravnoteža crijevnog mikrobioma uzrokovana nezdravom prehranom i antibioticima, istraživanja pokazuju da bi to moglo pridonijeti povećanju tjelesne težine.
Istraživanja također pokazuju da manja raznolikost mikrobioma može oslabiti imunološki odgovor u mozgu, pridonoseći povećanom riziku od upala i neurodegenerativnih poremećaja.
Simptomi nezdravih crijeva?
Crijevni mikrobiom uključen u brojne tjelesne procese, a nezdrava crijeva mogu se manifestirati na različite načine. Među najčešćim simptomima su kronična abdominalna bol, zatim simptom nervoznih crijeva. Zatim tu su kronične mučnine pa čak i povraćanje. Neki ljudi mogu patiti i od zatvora kao i čitavog niza probavnih poteškoća.
Studija iz 2019. sugerira kako promjene u crijevnim bakterijama mogu utjecati na žudnju za nezdravom hranom, reakciju osobe na stres i povećati rizik od depresije.
Izvor: Pixabay
Kako održavati zdravlje mikrobioma?
Zdravlje vaših crijeva se najbolje regulira kvalitetnom prehranom stoga smo za vas pripremili kratke smjernice.
Jedite hranu bogatu vlaknima
Jedan od načina da napunite crijeva je promjena onoga što jedete. Probavni mikrobi trebaju hranjive tvari za preživljavanje, a zdrava prehrana glavna je komponenta u oblikovanju mikrobioma. Studija iz 2019. sugerira kako konzumacija hrane s visokim udjelom životinjskog mesa, zasićenih masti, šećera i soli povećava broj “loših” bakterija i šteti rastu “dobrih” bakterija.
S druge strane, konzumacija lisnatog povrća, biljaka bogatih proteinima (poput tofua ili graha) i hrane bogate omega-3(kao što su losos, kamenice,lanene sjemenkei orasi) povezano je s proizvodnjom “dobrih” bakterija. Također preporučujemo konzumiranje hrane bogate vlaknima (kao što su zob,leća, chia sjemenke) jer su one značajan izvor hrane za crijevne mikrobe.
Izbjegavajte rigorozne dijete
Restriktivna prehrana, izbacivanje određenih grupa hrane znači da ograničavate pristup potencijalnom gorivu za svoje mikrobe, što može dovesti do manje raznolikog crijevnog mikrobioma. Primjerice neki ljudi izbjegavaju jesti gluten, što je nepotrebno. Osim ako niste alergični ili imate celijakiju, nema prednosti za vaš mikrobiom ako ostanete na bezglutenskoj dijeti, posebno zato što je većina proizvoda bez glutena manje hranjiva, s niskim udjelom vlakana i visokim udjelom zasićenih masti.
Nagli prelazak na bezglutensku prehranu može uznemiriti crijeva i uzrokovati smrt crijevnih mikroba koji se oslanjaju na gluten kako bi preživjeli.
Ograničavanjem prehrane zapravo smanjujete raznolikost sastava crijevnih mikroba. Ali ako proširite svoju prehranu i jedete pomalo od svega, potičete rast različitih crijevnih mikroba.
Nemojte se ograničiti samo na probiotike
Probiotski dodaci prehrani popularna su opcija koja se prodaje za poboljšanje zdravlja crijeva. Međutim, stručnjaci kažu da ne biste trebali ovisiti o njima u rješavanju svih svojih crijevnih problema. Probiotici, čine tek 0,001% ukupnog sastava vašeg crijevnog mikrobioma.
Jedite hranu bogatu prebioticima
Prebiotici služe kao gorivo za crijevne mikrobe. Određeno povrće je bogato prebioticima.
Studija iz 2018. o utjecaju prebiotika na crijeva sugerira da oni pomažu u promicanju rasta dobrih bakterija, poput onih koje smanjuju upalu i potiču metabolizam ili mršavljenje. Još jedna prednost je povećanje crijevnih bakterija koje poboljšavaju imunološki odgovor i bolje apsorbiraju minerale, poput kalcija, kako bi se spriječili lomovi kostiju.
Izbjegavajte antibiotike
Antibiotici pomažu riješiti se bakterija koje uzrokuju infekcije, ali zauzvrat mogu uzrokovati kolateralnu štetu, uništavajući niz dobrih bakterija koje žive u crijevima. Čak i jedna kura uzimanja antibiotika u djetinjstvu može znatno smanjiti raznolikost crijeva, omogućujući gljivicama da se šire i razmnožavaju.
Studija iz 2022. pokazala je da jedna kura antibiotika može poremetiti mikrobiome pacijenata na šest mjeseci.
Korištenje antibiotika također riskira stvaranje sojeva bakterija koji su otporni na antibiotike, a istraživanje sugerira da bakterije otporne na antibiotike mogu uzrokovati infekcije koje je teško liječiti.
Osim prehrane, za zdravlje mikrobioma važno je smanjiti stres, redovito vježbati, dovoljno spavati i izbjegavati pretjeranu upotrebu antibiotika, koji mogu narušiti njegovu ravnotežu.
Mikrobiom crijeva postaje sve više priznat kao ključni faktor za zdravlje i dobrobit. Razumijevanje njegove uloge i održavanje uravnoteženog mikrobioma može imati pozitivan utjecaj na probavno zdravlje, imunitet i čak mentalno zdravlje. Promoviranje raznovrsne prehrane i zdravih životnih navika može podržati razvoj zdravog mikrobioma crijeva i unaprijediti opće zdravlje organizma.
Cink je hranjiva tvar koja igra mnoge vitalne uloge u vašem tijelu. Budući da vaše tijelo prirodno ne proizvodi cink, morate ga unositi hranom ili suplementima.
Cink se smatra esencijalnim nutrijentom, što znači da ga vaše tijelo ne može proizvesti ili pohraniti. Iz tog razloga morate ga stalno dobivati iz hranu putem uravnotežene prehrane.
Cink je potreban za brojne procese u vašem tijelu, uključujući):
Ekspresija gena
Enzimske reakcije
Imunološka funkcija
Sinteza proteina
Sinteza DNK
Zarastanje rana
Rast i razvoj
Cink se prirodno nalazi u raznim biljnim i životinjskim namirnicama. Namirnice koje prirodno ne sadrže ovaj mineral, poput žitarica za doručak, grickalica i brašna za pečenje, često su obogaćene sintetičkim oblicima cinka. Također možete uzeti dodatke cinka ili dodatke s više hranjivih tvari koji osiguravaju cink. Zbog svoje uloge u imunološkoj funkciji, cink se također dodaje u neke nazalne sprejeve, pastile i druge prirodne tretmane prehlade.
Zink i njegova uloga u organizmu
Cink je vitalni mineral koji vaše tijelo koristi na bezbroj načina. Zapravo, cink je drugi najzastupljeniji mineral u tragovima u vašem tijelu-nakon željeza-i prisutan je u svakoj stanici.
Cink je neophodan za aktivnost više od 300 enzima koji pomažu u metabolizmu, probavi, funkcioniranju živaca i mnogim drugim procesima.
Osim toga, ključan je za razvoj i funkciju imunoloških stanica. Ovaj je mineral također bitan za zdravlje kože, sintezu DNA i proizvodnju proteina. Štoviše, rast i razvoj tijela oslanjaju se na cink zbog njegove uloge u rastu i diobi stanica . Cink je također potreban za vaša osjetila okusa i mirisa. Budući da jedan od enzima presudnih za pravilan okus i miris ovisi o ovoj hranjivoj tvari, nedostatak cinka može smanjiti vašu sposobnost osjećanja okusa ili mirisa.
Zink i zdravstveni benefiti
Istraživanja pokazuju da cink ima brojne zdravstvene prednosti.
Jača vaš imunološki sustav
Cink pomaže u održavanju imunološkog sustava. Budući da je to potrebno za rad imunološke stanice i signalizaciju stanica, nedostatak može dovesti do oslabljenog imunološkog odgovora. Dodaci cinka stimuliraju određene imunološke stanice i smanjuju oksidativni stres. Na primjer, pregled sedam studija pokazao je da 80-92 mg cinka dnevno može smanjiti duljinu prehlade do 33%. Štoviše, dodaci cinka značajno smanjuju rizik od infekcija i potiču imunološki odgovor kod starijih osoba.
Ubrzava zacjeljivanje rana
Cink se obično koristi u bolnicama za liječenje opeklina, određenih čireva i drugih ozljeda kože. Budući da ovaj mineral ima kritičnu ulogu u sintezi kolagena, imunološkoj funkciji i upalnom odgovoru, neophodan je za pravilno zacjeljivanje. Zapravo, vaša koža sadrži relativno visoku količinu – oko 5% – sadržaja cinka u vašem tijelu. Iako nedostatak cinka može usporiti zacjeljivanje rana, nadopunjavanje cinkom može ubrzati oporavak kod osoba s ranama.
Može smanjiti rizik od određenih bolesti povezanih s dobi
Cink može značajno smanjiti rizik od bolesti povezanih sa starenjem, poput upale pluća, infekcija i starosne makularne degeneracije (AMD).
Cink može ublažiti oksidativni stres i poboljšati imunološki odgovor pojačavanjem aktivnosti T-stanica i prirodnih stanica ubojica, koje pomažu u zaštiti vašeg tijela od infekcija.
Starije odrasle osobe koje uzimaju dodatak cinka imaju poboljšani odgovor na cijepljenje protiv gripe, smanjeni rizik od upale pluća i poboljšane mentalne sposobnosti. Zapravo, jedno je istraživanje utvrdilo da 45 mg cinka dnevno može smanjiti stopu infekcije u starijih odraslih osoba za gotovo 66%.
Nadalje, u velikoj studiji na više od 4 200 ljudi, uzimanje dnevnih antioksidativnih dodataka: vitamina E, vitamina C , beta-karotena i 80 mg cinka smanjilo je gubitak vida i značajno smanjilo rizik od naprednog AMD-a.
Može pomoći u liječenju akni
Akne su česta kožna bolest za koju se procjenjuje da pogađa do 9,4% svjetske populacije . Ljudi s aknama imaju nižu razinu cinka. Stoga, suplementi mogu pomoći u smanjenju simptoma.
Smanjuje upalu
Cink smanjuje oksidativni stres i smanjuje razinu određenih upalnih proteina u vašem tijelu. Oksidativni stres dovodi do kronične upale, čimbenika koji doprinosi širokom spektru kroničnih bolesti, poput bolesti srca, raka i mentalnog propadanja.
U studiji na 40 starijih odraslih osoba oni koji su uzimali 45 mg cinka dnevno doživjeli su veće smanjenje upalnih markera nego placebo skupina.
Simptomi nedostatka cinka
Iako je ozbiljan nedostatak cinka rijedak, može se pojaviti kod osoba s rijetkim genetskim mutacijama, dojenčadi čije majke nemaju dovoljno cinka, osoba s ovisnosti o alkoholu i svakoga tko uzima određene lijekove koji potiskuju imunološki sustav. Simptomi ozbiljnog nedostatka cinka uključuju oslabljen rast i razvoj, odgođenu spolnu zrelost, kožne osipe, kronični proljev, oslabljeno zacjeljivanje rana i probleme u ponašanju. Blaži oblici nedostatka cinka češći su, osobito u djece u zemljama u razvoju gdje prehrani često nedostaju važni nutrijenti.
Procjenjuje se da oko 2 milijarde ljudi u svijetu ima nedostatak cinka zbog neodgovarajućeg unosa hranom. Budući da nedostatak cinka narušava vaš imunološki sustav – povećavajući šanse za infekciju – smatra se da nedostatak cinka svake godine uzrokuje preko 450 000 smrti djece mlađe od 5 godina.
Izvori hrane bogati cinkom
Izvor: Pixabay
Mnoge životinjske i biljne hrane prirodno su bogate cinkom, što većini ljudi olakšava konzumaciju odgovarajućih količina.
Određeno povrće: gljive, kelj, grašak, šparoge i repa
Životinjski proizvodi, poput mesa i školjaka, sadrže velike količine cinka u obliku koji vaše tijelo lako apsorbira.
Imajte na umu da se cink koji se nalazi u biljnim izvorima poput mahunarki i žitarica apsorbira manje učinkovito zbog drugih biljnih spojeva koji inhibiraju apsorpciju.
Iako su mnoge namirnice prirodno bogate cinkom, određene namirnice, poput žitarica za doručak spremnih za jelo, grickalica i brašna-obogaćene su cinkom.
Toksičnost i preporuke za doziranje
Kao što nedostatak cinka može uzrokovati zdravstvene komplikacije, pretjerani unos također može dovesti do negativnih nuspojava. Najčešći uzrok toksičnosti cinka je previše dodatka cinka, koji može uzrokovati i akutne i kronične simptome.
Simptomi intoksikacije uključuju:
Mučnina i povračanje
Gubitak apetita
Proljev
Grčevi u trbuhu
Glavobolje
Smanjena imunološka funkcija
Smanjena razina “dobrog” HDL kolesterola
Unošenje previše cinka također može uzrokovati nedostatak drugih hranjivih tvari
Na primjer, kronično visoko unošenje cinka može ometati vašu apsorpciju bakra i željeza. Smanjenje razine bakra zabilježeno je čak i kod ljudi koji su konzumirali samo umjereno visoke doze cinka – 60 mg dnevno – tijekom 10 tjedana.
Cink je potreban za sintezu DNA, imunološku funkciju, metabolizam i rast. Može smanjiti upalu i rizik od nekih bolesti povezanih s dobi. Budući da dodaci cinka u visokim dozama mogu dovesti do opasnih nuspojava, važno je pridržavati se preporuka i uzimati dodatke samo kad je to potrebno.
Problemi sa usporenim metabolizmom, danas su sve češća pojava. Jedete malo, vježbate umjereno ili u najmanju ruku dostatno, ali kilogrami jednostavno ne idu dole. Tu je najčešće riječ o usporenom metabolizmu.
Metabolizam igra ključnu ulogu u našem tijelu, utječući na našu sposobnost sagorijevanja kalorija i održavanje optimalne tjelesne mase. Usporeni metabolizam može dovesti do nakupljanja nepotrebnih kilograma i smanjene energije.
Što je metabolizam?
Metabolizam je proces u tijelu koji uključuje sve kemijske reakcije koje se događaju kako bi se održala životna funkcija organizma. To uključuje razgradnju hrane u energiju koja se koristi za rast, obnovu stanica, održavanje tjelesne temperature i druge vitalne funkcije. Glavni čimbenici koji utječu na brzinu metabolizma uključuju:
Bazalni metabolizam (BMR): Ovo je energetska potrošnja tijela u mirovanju, tj. koliko kalorija tijelo troši samo da bi održalo osnovne funkcije poput disanja i održavanja tjelesne temperature.
Termički efekt hrane (TEF): To je energija potrebna za probavu hrane i apsorpciju nutrijenata.
Fizička aktivnost: Aktivnosti poput vježbanja dodaju se ukupnom broju potrošenih kalorija.
Genetika: Naslijeđeni faktori igraju ulogu u tome koliko brzo ili sporo vaš metabolizam radi.
Zašto dolazi do usporenog metabolizma?
Usporeni metabolizam može biti posljedica različitih čimbenika:
Dob: S godinama, tijelo obično gubi mišićnu masu, što može usporiti metabolizam.
Nedostatak sna: Kronični nedostatak sna može negativno utjecati na hormonsku ravnotežu i metabolizam.
Nedostatak tjelesne aktivnosti: Nedostatak vježbanja može smanjiti mišićnu masu i smanjiti BMR.
Loša prehrana: Unos previše kalorija, nedostatak proteina i niski unos nutrijenata mogu usporiti metabolizam.
Hormonalni poremećaji: Poremećaji štitnjače i hormonska neravnoteža mogu usporiti metabolizam.
Kako popraviti usporeni metabolizam
Srećom, postoji niz strategija koje možete primijeniti kako biste potaknuli metabolizam i održali ga u optimalnom stanju:
Vježbanje: Redovita fizička aktivnost, uključujući kardiovaskularno vježbanje i trening snage, može povećati mišićnu masu i ubrzati metabolizam.
Uravnotežena prehrana: Unosite dovoljno proteina, vlakana i zdravih masti u prehranu. Izbjegavajte ekstremne dijete koje mogu smanjiti BMR.
Redovit unos obroka: Jedite manje, ali češće obroke kako biste održavali konstantnu razinu energije.
Kvalitetan san: Osigurajte da dobivate dovoljno sna kako biste podržali hormonsku ravnotežu.
Hidratacija: Pijte dovoljno vode jer dehidracija može usporiti metabolizam.
Smanjenje stresa: Stres može utjecati na hormone koji kontroliraju apetit i metabolizam. Prakticiranje tehnika opuštanja može pomoći.
Konzultacija s liječnikom: Ako sumnjate na hormonski poremećaj ili medicinske probleme, konzultirajte se s liječnikom.
Metabolizam i radikalne dijete
Vrlo uobičajen scenarij, pogotovo sada kad slijedi blagdanski period jest dobitak na kilaži. Najčešće se radi o dobitku svega nekoliko kilograma cca 3 ili 4 ili 5 kg. Kad se ustvrdi povećanje masnog tkiva, onda uobičajeno slijedi period tjeskobe kada smo nezadovoljni novom situacijom ili situacijom općenito u kojoj se nalazi naše tijelo. Potom obično slijedi period donošenja vrlo rezolutnih odluka, koje se najčešće zovu i ”novogodišnje odluke”.
Tada gotovo ritualno odlučujemo čvrsto kako će odsada sve biti drugačije i da će naše tijelo između ostalog izgledati bitno drugačije. Unatoč našoj čvrstoj odluci kako je došlo vrijeme promjenama i kako ćemo više vježbati i kvalitetnije se hraniti, pomaka nažalost u svim situacijama nema. Ili isprva krene dobro, počne gubiti kilograme, a onda najednom zastoj i jednostavno ne ide dalje. Zašto je tomu tako?
Što se događa s našim tijelom?!
Nakon što naše tijelo nije reagiralo na novi režim vježbanja i prehrane, individue se vrlo često u takvim trenucima odlučuju na još drastičnije postupke.
U većini slučajeva osobe najčešće iz svoje prehrane u potpunosti izbace ugljikohidrate, a unos masti se svede na minimum minimuma, nekih 25 g dnevno.
Sve ove drastične promjene i rezovi u prehrani najčešće nisu pokazali bolje rezultate i onda se osobe odlučuju na još intenzivnije vježbanje.
Odlaze u teretane ili u svoj uobičajeni raspored treninga dodaju još više kardio vježbanja, ukratko agresivniji treninzi. Kad je sve to napravljeno pa opet pomaka ima malo ili neznatno. Tada ljudi obično počnu gubiti i ideje i nadu u mogućnost ikakvih promjena.
Izvor: Pexels
Metabolički ”meltdown”
Ovakav oblik u najmanju ruku agresivno-restriktivnog vježbanja i prehrane dovodi do tzv. ”metaboličkog meltdowna”.
Organizam postane toliko iscrpljen od ovakvog pristupa da jednostavno dolazi do drastičnog usporavanja metabolizma. U većem postotku javlja se kod žena nego muškaraca. Kad dođe do ove situacije tada većina ili odustane (vrati se starim navikama) ili ustraje s još rigoroznijim režimima prehrane i vježbanja. Što nam je tada činiti?
Razumijevanje ljudskog metabolizma
Ono čega svaki pojednica treba biti svjestan jest činjenica kako je ljudski organizam vrlo prilagodljiv i dizajniran je da se nosi s vrlo ekstremnim situacijama. Treba prvo biti bolje upoznat s vlastitim tijelom kako bi se mogao provoditi efikasniji program mršavljenja. Svaka restriktivna dijeta kao rezultat u konačnici ima usporavanje metabolizma.
O čemu je ovdje riječ, zbog ovakvih naglih promjena, tijelo se nastoji što prije prilagoditi i održati stanje ravnoteže. Tada ono počinje lučiti manju količinu hormona štitnjače i usporava cijeli proces sagorijavanja i trošenja energije zbog nagle promjene unosa hrane i kalorija u organizam.
Vrlo često pojedinci tada uglavnom krenu s još ambicioznijim programom vježbanja i prehrane tijelo se ponovno prilagodi novom ”šoku” i stresu. Dakle dodatno se smanjuje lučenje hormona štitnjače i testosterona, a povećava lučenje kortizola, što u konačnici rezultira dodatnim usporavanjem metabolizma. Konačni rezultat je drastično gubljenje mišićne mase i zadržavanje masnog tkiva kao direktna prilagodba organizma stanju šoka.
Muškarci i žene izlažući svoja tijela vrlo zahtjevnim programima vježbe i restriktivne prehrane su na taj način i direktno odgovorni za uništavanje svog vlastitog metabolizma.
Tijelo u ovakvim ekstremnim situacijama reagira što je mogućom bržom prilagodbom i bori se za vlastiti opstanak u novonastaloj situaciji. To sve dovodi do jedne negativne spirale usporavanja metaboličkih procesa, koji se postupno lagano gase dok ne dođu do samog kraja.
Kako dalje nastaviti ?
Treba prije svega promijeniti svoj mentalni pristup cijeloj stvari. Treba biti svjestan da je gubitak kilaže jedan proces koji traje i da u cijeloj toj stvari treba biti strpljiv.
Optimalan gubitak kilaže jest 4 kg mjesečno, više od toga se ne smatra zdravim.
Dakle na tjednoj bazi to je nekih 1 do 1,5 kg maksimalno. Na taj način ste osigurali postupnu prilagodbu vašeg organizma na novonastalu situaciju i smanjili rizik od naglog gubitka mišićne mase.
Dakle naglasak je na uvođenju postupnih promjena. Kad govorimo o prehrani onda svakako zadržite ugljikohidrate nemojte ih u potpunosti izbaciti. Kod treninga nemojte pretjerivati sa kardio vježbama i s njima postupno, slušajte svoje tijelo ono s vama neprekidno komunicira. Tijelo će se na ove izmjene prilagoditi za svaki potez koji napravite budite sigurni da će vam tijelo na njega adekvatno odgovoriti. To vam je isto kao da igrate šah, svaki potez ima svoj protupotez.
Metaforički rečeno ako previše toga natrpate odjednom i radite ekstremne redukcije u prehrani ono što vam zagarantirano slijedi kao odgovor jest šah mat. Dakle postupno, dopustite tijelu da se prilagodi na promjene bez dodavanja dodatnog stresa.
Ugljikohidrati su uvijek prvi na meti kad govorimo o dijetama, ali to je krivo on su nužni za normalno i pravilno funkcioniranje vašeg organizma.
Prije svega oni su odgovorni za aktivaciju hormona koji sagorijeva masti, leptina. Masti također ne smijete izbaciti iz prehrane jer su one važne za razinu vaše testosterona, a ukoliko ih u potpunosti isključite vaš organizam će to primijetiti i smanjit će trošenje masti iz vlastitih naslaga, vaše tijelo zna kad ga izgladnjujete i borit će se protiv toga. Zapamtite, strpljivo i postupno do željenih rezultata!
Kratki zaključak
Usporeni metabolizam može predstavljati izazov, ali uz pravilan pristup i promjene u načinu života, možete ga popraviti. Kombinacija vježbanja, zdrave prehrane, sna i upravljanja stresom može pomoći ubrzati metabolizam i podržati vaše dugoročno zdravlje i dobrobit. Važno je napomenuti da brzi rezultati nisu ključni; dugoročna dosljednost je ključ uspjeha u održavanju metabolizma na optimalnoj razini.
