Prokulice, poznate i kao briselski kupus, pripadaju skupini križonosnog povrća, uz brokulu, kelj i cvjetaču. Iako nisu omiljene kod svih zbog svog specifičnog okusa, nutricionisti ih često preporučuju kao vrlo zdravu namirnicu.
Zbog visokog sadržaja vitamina, minerala i antioksidansa, prokulice su izvrstan dodatak uravnoteženoj prehrani, a njihova priprema može biti vrlo jednostavna i ukusna.
Zašto su prokulice zdrave?
Visok sadržaj vitamina C
Prokulice su bogate vitaminom C, koji je važan za jačanje imunološkog sustava, poboljšanje apsorpcije željeza te očuvanje zdravlja kože. Jedna porcija prokulica (oko 100 g) može osigurati čak 85% dnevnih potreba za ovim vitaminom.
Izvor vlakana
Vlakna su važna za zdravlje probavnog sustava i regulaciju šećera u krvi. Konzumacija vlakana iz povrća poput prokulica doprinosi prevenciji zatvora, poboljšava probavu i smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Antioksidansi i fitokemikalije
Prokulice sadrže moćne antioksidanse poput kaempferola, koji pomažu u smanjenju oksidativnog stresa i upalnih procesa u tijelu. Također, bogate su glukozinolatima, spojevima koji podržavaju detoksikaciju organizmai imaju potencijalnu ulogu u prevenciji raka.
Visok sadržaj vitamina K Vitamin K je ključan za pravilno zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju. Prokulice su jedan od najboljih izvora ovog vitamina, pružajući oko 140% dnevne preporučene vrijednosti u samo 100 g.
Niska kalorijska vrijednost
One su niskokalorične, ali bogate hranjivim tvarima, što ih čini savršenim izborom za ljude koji žele održavati zdravu tjelesnu težinu ili mršaviti.
Recepti s prokulicama
Izvor: Pexels
1. Prokulice u varivu
Varivo s prokulicama odličan je način da unesete puno povrća i hranjivih tvari. Ovo jelo je jednostavno za pripremu i vrlo hranjivo.
Prokulice očistite i prepolovite, a krumpire, mrkve i luk nasjeckajte na sitne kockice.
Na maslinovom ulju popržite luk dok ne postane staklast, zatim dodajte češnjak.
Dodajte prokulice, krumpir i mrkvu, pa sve kratko popržite.
Ulijte temeljac da pokrije povrće, dodajte lovorov list, sol i papar, pa kuhajte na laganoj vatri 20-30 minuta dok povrće ne omekša.
Poslužite toplo uz svježi kruh ili tost.
2. Pečene prokulice
Pečene prokulice su izvrsna priloga koja kombinira hrskavost s bogatim okusom.
Sastojci:
500 g prokulica
2 žlice maslinovog ulja
Sol i papar po ukusu
Malo limunovog soka (po želji)
Priprema:
Zagrijte pećnicu na 200°C.
Prokulice očistite i prepolovite, zatim ih stavite u posudu i prelijte maslinovim uljem, solju i paprom.
Rasporedite ih na lim obložen papirom za pečenje.
Pecite 20-25 minuta dok ne dobiju zlatno-smeđu boju i postanu hrskave izvana.
Po želji, nakon pečenja možete ih poprskati s malo limunovog soka za dodatnu svježinu.
3. Prokulice sa slaninom
Kombinacija prokulica i slanine donosi bogat, slankast okus koji ih obogaćuje i čini još ukusnijima.
Sastojci:
500 g prokulica
100 g slanine (narezane na trakice)
2 žlice maslinovog ulja
Sol i papar po ukusu
Češnjak (opcionalno)
Priprema:
Prokulice očistite i prepolovite, a slaninu narežite na trakice.
U tavi zagrijte maslinovo ulje, dodajte slaninu i pržite dok ne postane hrskava.
Izvadite slaninu, a u istoj tavi na preostaloj masnoći popržite prokulice, po potrebi dodajući još malo ulja.
Pržite prokulice 10-ak minuta dok ne omekšaju i dobiju zlatnu boju. Po želji možete dodati češnjak.
Dodajte prženu slaninu i sve dobro promiješajte, posolite i popaprite po ukusu.
Zaključak
Prokulice su iznimno zdrava namirnica koja može pridonijeti boljoj probavi, jačanju imuniteta i prevenciji bolesti. Njihova svestranost omogućuje razne načine pripreme, bilo da ih koristite u varivima, pečete ili kombinirate sa slaninom. Isprobajte neki od recepata i uživajte u hranjivoj i ukusnoj jesenskoj deliciji!
Zaronite s nama u vrući svijet čokoladnih otkrića! Ova čarobna tekućina ima mračne tajne i putuje kroz vijekove, od drevnih Maja do modernog doba.
Dobrodošli u svijet tople čokolade gdje slast susreće zdravlje! Jesu li vam poznati trenuci opuštanja uz mirisnu šalicu ovog ukusnog napitka? Ovaj članak će vas provesti kroz kombinaciju slatkog užitka i zdravstvenih prednosti koje topa čokolada može pružiti. Pripremite se za otkrivanje tajanstvenih recepata koji će vašu šalicu čokolade pretvoriti u slast za vaše tijelo i dušu.
Čokolada, omiljeni slatkiš diljem svijeta, ne samo da pruža osjećaj zadovoljstva okusa, već ima i značajna nutritivna svojstva koja često iznenađuju. Kroz stoljeća, čokolada je bila cijenjena ne samo zbog svoje neodoljive slatkoće već i zbog potencijalnih zdravstvenih dobrobiti koje može pružiti.
Povijest čokolade
Povijest čokolade započinje u drevnim civilizacijama Meksika i Srednje Amerike, poput Olmečana, Maja i Azteka. Azteci su pili napitak poznat kao “xocolātl”, koji se sastojao od zdrobljenog praha kakaa, vode, papra, vanilije i meda. Bio je to gust, gorkast napitak koji su često konzumirali u religijskim i posebnim ceremonijama. Čokolada je također imala ulogu u žrtvovanju bogovima. Azteci su često koristili čokoladu kao sastojak u obrednim darovima koji su se nudili božanstvima tijekom različitih ceremonija, uključujući one povezane s plodnošću, ratom i drugim aspektima života.
Španjolski osvajači, poput Hernána Cortésa, donijeli su čokoladu u Europu nakon osvajanja Meksika. U početku je čokolada bila rezervirana za plemstvo, a dodavali su joj šećer kako bi ublažili gorčinu. Tijekom 17. stoljeća, čokolada se počela širiti diljem Europe, a posebno je postala popularna u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj. U ovom razdoblju, razvijena je metoda pravljenja “piti čokolade”, pića koje je postalo popularno u visokom društvu.
Industrijska revolucija donijela je tehnološke inovacije koje su poboljšale proizvodnju čokolade. U ovom razdoblju, čokolada se počela proizvoditi u čvrstom obliku, s dodatkom mlijeka i drugih sastojaka koji su je činili slađom. Tijekom 20. i 21. stoljeća tople čokolade postale su popularne širom svijeta kao umirujući napitak. Industrija je proizvodila instant prahove i mješavine koje olakšavaju pripremu. Danas, topla čokolada ima razne varijacije i prilagođava se različitim ukusima. Osim klasičnih recepata, pojavile su se inovacije poput bijele čokolade, toplih čokoladnih napitaka s dodacima poput začina, voća ili likera.
Nutritivni benefiti tople čokolade
Kakao, osnovni sastojak čokolade, sadrži visoke razine antioksidansa poput flavonoida. Ovi spojevi pomažu u neutralizaciji slobodnih radikala u tijelu, što može smanjiti oksidativni stres i potencijalno smanjiti rizik od određenih bolesti. Flavonoidi prisutni u kakau mogu imati pozitivan utjecaj na osjetljivost na inzulin, pomažući tako u regulaciji šećera u krvi. To može biti posebno korisno za osobe s dijabetesom ili one koje žele održavati stabilnu razinu glukoze.
Kakao je izvor važnih minerala poput magnezija, željeza, kalija i cinka. Ovi minerali igraju ključnu ulogu u podršci normalnim metaboličkim funkcijama, mišićnom zdravlju i ravnoteži elektrolita.
Čokolada može potaknuti oslobađanje endorfina, poznatih kao “sreću” hormone. Ovaj učinak može poboljšati raspoloženje i smanjiti stres, što ima pozitivan utjecaj na cjelokupno zdravlje.
Topla čokolada može potaknuti termogenezu, proces u kojem tijelo proizvodi toplinu. Ovaj proces može povećati energetsku potrošnju i podržati gubitak tjelesne mase. Također može pridonijeti osjećaju sitosti, što može pomoći u kontroli unosa hrane. Ovaj efekt može biti koristan za one koji paze na svoju težinu ili žele održavati zdravu prehranu.
Kako odabrati pravu čokoladu
Birajte tamnu čokoladu:tamna čokolada sadrži veće količine kakaa i manje šećera, pružajući veće zdravstvene benefite.
Dodajte začine: dodavanje začina poput cimeta ili crvene paprike može dodatno poboljšati nutritivne benefite i potaknuti metabolizam.
Pazite na dodatke: izbjegavajte prekomjerne dodatke poput šećera, šlagova ili vrhnja kako biste održali nisku kalorijsku vrijednost napitka.
Izvor: Pexels
Mračne tajne tople čokolade
Iza ovog tamnog i slasnog napitka kriju se i njezine mračne tajne na koje bi trebali pripaziti. Unatoč njenom privlačnom okusu, topla čokolada često dolazi s visokim udjelom šećera. Višak konzumacije šećera povezan je s nizom zdravstvenih problema, uključujući pretilost, dijabetes tipa 2 i kardiovaskularne bolesti. Dakle, dok uživate u svakom gutljaju, možda ćete nehotice unositi više šećera nego što je preporučeno za optimalno zdravlje.
Iako je topla čokolada izuzetno ukusna, može biti prava kalorijska bomba, pogotovo ako se priprema s punim mlijekom, vrhnjem i dodacima poput šlaga. Prekomjerni unos kalorija može dovesti do neželjenog povećanja tjelesne mase, stvarajući izazov za one koji paze na svoju liniju.
Slatki okus i osjećaj ugode koje pruža čokolada mogu dovesti do potencijalne ovisnosti. Osobe koje traže bijeg od stvarnosti često se okreću čokoladi kao utješnom i zadovoljavajućem iskustvu, što može rezultirati prekomjernom konzumacijom i narušenim odnosom prema hrani.
Važno je zadržati umjerenu konzumaciju i raznolikost u prehrani. Uživajte u čokoladi, ali s pažljivim promišljanjem o njezinim potencijalnim izazovima.
Recepti za toplu čokoladu
Klasična topla čokolada
Sastojci:
2 šalice mlijeka
1/3 šalice čokoladnih kapljica ili nasjeckane čokolade
2 žlice šećera
1/4 čajne žličice ekstrakta vanilije
Prstohvat soli
Rendana čokolada za posipanje (opcionalno)
Uputstva:
U loncu zagrijte mlijeko na srednje jakoj vatri, ali ga nemojte pustiti da prokuha.
Dodajte čokoladu i miješajte dok se potpuno ne otopi.
Dodajte šećer, ekstrakt vanilije i sol, te miješajte dok se šećer ne otopi.
Kada se čokolada potpuno otopi i smjesa postane gusta, maknite s vatre.
Poslužite u šalicama, dodajte šlag po želji i pospite rendanom čokoladom.
Zdrava topla čokolada s bananama
Sastojci:
2 šalice bademovog mlijeka (ili drugog biljnog mlijeka)
U loncu kombinirajte bademovo mlijeko, kakao, med, kurkumu, cimet i crni papar.
Zagrijte na srednje jakoj vatri, miješajući dok se sve sastojci ne sjedine.
Nemojte pustiti da proključa, samo zagrijte do željene temperature.
Poslužite u šalicama i uživajte u toplom napitku s dodatnim zdravstvenim blagodatima.
U zaključku, topla čokolada može biti ne samo ukusan napitak, već i koristan dodatak vašoj prehrani. Uz odgovorno uživanje i pažljiv odabir sastojaka, možete iskusiti sva zadovoljstva tople čokolade uz dodatnu korist za svoje zdravlje i metabolizam.
Jedan od prirodnih saveznika za potporu crijevnom zdravlju je kiseli kupus, koji se s pravom može nazvati prirodnim probiotikom. Ova fermentirana poslastica nije samo ukusan prilog mnogim jelima, već i bogat izvor probiotičkih bakterija.
Kiseli kupus, osim što je omiljen prilog mnogima, ima i nevjerojatne zdravstvene prednosti kao prirodni probiotik. Proces fermentacije koji se koristi u pripremi kiselog kupusa rezultira obogaćivanjem korisnim bakterijama koje su ključne za održavanje ravnoteže u crijevnoj mikroflori.
Malo o kupusu općenito
Kupus je povrće koje pripada obitelji Brassicaceae, a poznato je po svojoj izdržljivosti, prilagodljivosti, te brojnim nutritivnim prednostima. Postoje različite vrste kupusa, od kojih su najčešće bijeli kupus, crveni kupus, savojski kupus, kineski kupus i druge regionalno specifične sorte.
Kupus je također dobar izvor dijetalnih vlakana, što ga čini korisnim za probavu i održavanje zdravlja crijeva.
Zahvaljujući visokom udjelu vitamina C i drugih antioksidanata, kupus pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala u tijelu, čime se smanjuje oksidativni stres. Kupus sadrži fitonutrijente koji imaju protuupalne učinke, pomažući u smanjenju rizika od upalnih bolesti. Spojevi prisutni u kupusu potiču detoksikaciju tijela, podržavajući rad jetre i eliminaciju štetnih tvari.
Kupus u kulinarstvu
Izvor: Pexels
Kupus u kulinarstvu se najčešće javlja u tri varijacije kao svježi, kiseli i kuhani. Svježi kupus se upotrebljava u salatama, sendvičima i drugim sirovim jelima. Kiseli kupus ili fermentirani kupus koji najčešće služi kao prilog raznim jelima, a bogat je probioticima, koristan za zdravlje crijeva. I naposlijetku kuhani kupus kao sastojak mnogih tradicionalnih jela, poput sarme, variva i raznih gulaša.
Zdravstveni benefiti kiselog kupusa
U ovoj eksploraciji zdravstvenih dobrobiti kiselog kupusa, istražit ćemo kako ovo tradicionalno jelo postaje ključni igrač u održavanju ravnoteže crijevnog sustava, pružajući ne samo gastronomsku radost, već i podršku cjelokupnom zdravlju.
Fermentacija kupusa započinje dodavanjem soli, što potiče rast bakterija mliječne kiseline. Ove bakterije fermentiraju šećere u kupusu, pretvarajući ih u probiotičke kulture. Među ovim probioticima često se nalaze Lactobacillus bakterije, koje su poznate po svojim brojnim zdravstvenim prednostima.
Jedna od ključnih prednosti fermentiranog kupusa kao probiotika je podrška zdravoj probavi. Bakterije mliječne kiseline pomažu razgraditi hranu, olakšavajući tijelu apsorpciju važnih hranjivih tvari. Ovo također može pomoći u smanjenju probavnih problema poput nadutosti i iritacija crijeva.
Pored toga, fermentirani kupus može poslužiti kao snažan saveznik u održavanju snažnog imunološkog sustava. Veliki dio našeg imunološkog sustava smješten je u crijevima, a zdrava crijevna mikroflora ključna je za podršku ovom aspektu imunološkog sustava. Konzumacija probiotičkih namirnica poput kiselog kupusa može pomoći u održavanju ravnoteže, što rezultira jačim imunološkim odgovorom.
Istraživanja također sugeriraju da redovita konzumacija probiotika može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Veza između crijeva i mozga, poznata kao crijevno-mozgalna os, ukazuje na to da zdravlje crijeva može utjecati na raspoloženje i kognitivne funkcije. Kiseli kupus, kao prirodni probiotik, može pridonijeti održavanju ove važne ravnoteže.
Važno je napomenuti da je odabir pravilnog kupusa ključan. Preferirajte kupus koji nije podvrgnut visokim temperaturama ili pasterizaciji jer to može eliminirati veći dio korisnih bakterija. Domaći kiseli kupus ili onaj koji se nalazi u odjelima s hranom koja podržava fermentaciju najbolji su izbori.
Recepti od kiselog kupusa
1. Kiseli kupus sa suhim mesom
Sastojci:
1 kg kiselog kupusa
300 g suhog mesa (dimljena slanina ili suha rebra)
1 luk
2 žlice ulja
Papar, po ukusu
Uputstva:
Kiseli kupus pripremiti prema prethodnom receptu.
Na ulju prodinstati sitno nasjeckani luk dok ne postane staklast.
Dodati suho meso i kratko propržiti.
Dodati kiseli kupus i pirjati sve zajedno dok meso ne omekša.
Posoliti i popapriti po ukusu.
Poslužiti toplo uz kuhani krumpir ili palentu.
2. Dinstani kiseli kupus
Sastojci:
1 kg kiselog kupusa
1 veća glavica luka
2 žlice maslaca
1 žlica brašna
1 žličica crvene paprike
Sol i papar po ukusu
Uputstva:
Kiseli kupus pripremiti prema prethodnom receptu.
Na maslacu prodinstati sitno nasjeckani luk.
Dodati brašno i crvenu papriku, miješajući konstantno.
Dodati kiseli kupus i dinstati dok ne omekša.
Posoliti i popapriti po ukusu.
Poslužiti kao samostalno jelo ili uz meso po izboru.
3. Kiseli kupus kuhani
Sastojci:
1,5 kg kiselog kupusa
2 veća krompira
2 mrkve
1 glavica luka
2 dl rajčice (sjeckane ili pasirane)
2 dl juhe
2 žlice ulja
Lovorov list, sol, papar po ukusu
Uputstva:
Kiseli kupus pripremiti prema prethodnom receptu.
Na ulju prodinstati sitno nasjeckani luk, dodati krompir i mrkvu narezane na kolutove.
Dodati kiseli kupus, rajčicu, lovorov list, sol i papar.
Podliti juhom i kuhati dok povrće ne omekša.
Poslužiti toplo uz svježe kruh.
4. Kiseli kupus sa koljenicom
Sastojci:
1,5 kg kiselog kupusa
500 g svinjske koljenice
2 glavice luka
3 žlice ulja
1 žlica crvene paprike
Sol, papar, lovorov list po ukusu
Uputstva:
Kiseli kupus pripremiti prema prethodnom receptu.
Na ulju prodinstati sitno nasjeckani luk, dodati koljenicu narezanu na komade.
Dodati kiseli kupus, crvenu papriku, lovorov list, sol i papar.
Dodati dovoljno vode da pokrije sve sastojke i kuhati dok meso ne omekša.
Poslužiti toplo uz domaći kruh.
Kratki zaključak
U zaključku, kiseli kupus nije samo odličan dodatak obroku zbog svog bogatog okusa, već je i izvrstan izvor probiotika koji podržava opće zdravlje crijeva. Uključivanje ovog fermentiranog povrća u prehranu može pružiti ukusan način za podršku vašem probavnom sustavu i jačanju imunološkog sustava, čime doprinosi vašem općem zdravlju i blagostanju.
Zašto je krumpir više od samog priloga?! Upoznajte raznolikost nutritivnog sastava krumpira i inspirirajuće recepte.
Krumpir, jedna od najomiljenijih namirnica diljem svijeta, nije samo ukusan prilog već i izvor bogatstva nutrijenata. Ova povrtna kultura nije samo zadovoljavajuća, već je i izuzetno hranjiva, pružajući niz koristi za zdravlje. U ovom članku ćemo istražiti raznolike prehrambene vrijednosti krumpira, razumjeti što ga čini tako vrijednim u prehrani i kako ga pametno uključiti u svoju svakodnevnu prehranu.
Povijest krumpira
Krumpir, sada neizostavan dio mnogih kuhinja diljem svijeta, ima bogatu povijest koja seže unatrag tisućama godina. Ovaj skromni gomolj kroz povijest je putovao kontinentima, mijenjao prehrambene navike, i ostavio neizbrisiv trag u kuhinjama i kulturama.
Krumpir potječe iz Anda u Južnoj Americi, gdje su ga domoroci uzgajali još prije više od 7.000 godina. Inke su ga smatrali dragocjenim izvorom hrane i energije, koristeći ga za jačanje ratnika na njihovim osvajanjima.
Europsko upoznavanje s krumpirom dogodilo se tijekom španjolskih osvajanja u 16. stoljeću. Započevši u Španjolskoj, krumpir je postupno osvajao europske kuhinje, iako je u početku bio sumnjičav i doživljavao otpor. U mnogim zemljama bio je smatran egzotičnim luksuzom prije nego što je postao temeljna hrana.
Nakon što su ga europski istraživači donijeli u Sjevernu Ameriku, krumpir je pronašao svoje mjesto u prehrani mnogih sjevernoameričkih kolonista. Posebno tijekom 19. stoljeća, krumpir je postao ključan u prehrani mnogih irskih imigranata. Tijekom industrijske revolucije, krumpir je postao neizostavan dio prehrane u mnogim zemljama. Njegova visoka nutritivna vrijednost, jednostavnost uzgoja i prilagodljivost na različite uvjete uzgoja pridonijeli su njegovoj globalnoj popularnosti.
Danas, krumpir je temelj prehrane u mnogim dijelovima svijeta. Raznoliki recepti od prženih krumpirića do pirea od krumpira odražavaju kulturnu raznolikost i prilagodljivost ovog povrća. Njegova važnost u prehrani i dalje raste, dok znanstvenici proučavaju nove sorte i tehnike uzgoja kako bi poboljšali prinos i nutritivnu vrijednost. Krumpir, s bogatom prošlošću, i dalje ostaje ključna namirnica koja oblikuje svjetske kulinarske pejzaže.
Nutritivna raznolikost krumpira
Krumpir je izvor raznih važnih hranjivih tvari. Osim što sadrži vitamine C i B6, krumpir je i odličan izvor kalija, vlakana, magnezija i željeza. Ove hranjive tvari ključne su za pravilno funkcioniranje tijela, od održavanja zdravog srca do poticanja dobrog probavnog zdravlja.
Niskokalorična, visokovrijedna namirnica
Krumpir je relativno niskokalorična hrana, što ga čini odličnim izborom za one koji paze na unos kalorija. Osim toga, krumpir sadrži značajne količine vlakana, što pomaže u održavanju sitosti i podržava zdravu probavu. Vlakna također pomažu u održavanju stabilnih razina šećera u krvi, što je ključno za prevenciju dijabetesa i regulaciju energije.
Izvor: Pexels
Izvor visokokvalitetnih proteina
Iako krumpir nije izvor kompletnih proteina, sadrži različite aminokiseline koje, kada se kombiniraju s drugim izvorima proteina kao što su grah ili mahunarke, mogu pružiti visokokvalitetne proteine. Ovo je posebno važno za vegetarijance i vegane koji se oslanjaju na biljne izvore proteina.
Antioksidativna svojstva krumpira
Krumpir također sadrži antioksidativne spojeve, uključujući flavonoide i karotenoide, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. Ovi antioksidanti mogu smanjiti upalu, ojačati imunološki sustav i smanjiti rizik od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti i određenih vrsta raka.
Važnost pravilne pripreme krumpira
Iako je krumpir sam po sebi izuzetno nutritivan, važno je napomenuti da način pripreme može značajno utjecati na njegove nutritivne vrijednosti. Prženje ili priprema s velikim količinama masnoće može povećati kalorije i smanjiti koristi za zdravlje.
Umjesto toga, kuhanje, pečenje ili parenje krumpira očuva njegove hranjive tvari, čineći ga zdravijim izborom.
Krumpir u kuhinji: raznolikost, praktičnost i kulinarne čarolije
Krumpir, iznimno svestrano povrće, osvaja kuhinje diljem planeta. Od klasičnih priloga do gourmet jela, krumpir se ističe svojom jednostavnošću, pristupačnošću i sposobnošću prilagodbe različitim kulinarskim stilovima.
Raznolikost sorti:
Različite vrste krumpira: Od škrobnih sorti poput russet krumpira do manje škrobnih poput crvenog krumpira, svaka sorta ima svoju jedinstvenu teksturu i okus, prilagođavajući se različitim vrstama jela.
Batat i slatki krumpir: Batat i slatki krumpir, iako botanički različiti od klasičnog krumpira, također su postali popularni zbog svoje slatkoće i bogatstva hranjivih tvari.
Klasični recepti:
Pire krumpir: Klasični prilog koji se može prilagoditi na brojne načine, od klasičnog pirea do luksuznih verzija s maslacem, vrhnjem ili češnjakom.
Prženi krumpirići: Nezaobilazni klasik, prženi krumpirići, uz dodatak soli i začina, postali su omiljeni prilog mnogih jela.
Gratinirani krumpir: Slojevi krumpira natopljeni vrhnjem i sirom, pečeni do savršene zlatno smeđe boje – gratinirani krumpir oduševljava gurmane diljem svijeta.
Globalna prilagodba:
Gnocchi (Njoki): Talijanski specijalitet koji koristi pire krumpir za stvaranje mekih, ukusnih jastučića, često posluženih s raznim umacima.
Aloo Gobi: Indijsko jelo koje kombinira krumpire i cvjetaču s aromatičnim začinima, često posluženo uz rižu.
Inovacije u kulinarstvu:
Krumpir Pizza tijesto: Inovacija koja koristi krumpir za pripremu lagane, mekane i ukusne podloge za pizzu.
Krumpirski namazi: Kreativni kuhari stvaraju namaze od krumpira, kombinirajući ih s biljkama, začinima i maslacem.
Krumpir – nutritivni superalat
Ukusan, pristupačan i izuzetno hranjiv, krumpir je jedan od najvažnijih izvora nutrijenata u svijetu prehrane. Njegova sposobnost pružanja esencijalnih vitamina, minerala, vlakana i antioksidanata čini ga neprocjenjivom namirnicom u uravnoteženoj prehrani. Kada se priprema na zdrav način, krumpir može biti ključna komponenta vašeg jelovnika koja podržava zdravlje srca, regulira razinu šećera u krvi i pruža dugotrajnu energiju.
Pametno uključivanje krumpira u prehranu zajedno s drugim svježim namirnicama može biti ključ za održavanje optimalnog zdravlja i dobrobiti. Bilo da se radi o pečenom krumpiru, zdravim juhama ili ukusnim salatama, krumpir je više od samo priloga – to je superalat koji vašem tijelu pruža nutrijente koje zaslužuje.
Otkrijte tajnu osvežavajućih smoothija: lubenica – najslađi način da preživite vruće ljetnje dane! Prepustite se eksploziji okusa i boja dok otkrivamo najsočnije tajne ovog osvježavajućeg ljetnjeg napitka.
Jednostavno nećete verovati koliko je ukusna i zdrava ova voćna bomba! Pripremite se da vaše nepce bude oduševljeno, jer ovo su smoothiji koji će vas ostaviti bez daha! Lubenica je kao što smo idealna ljetna namirnica. Osim što osvježava, prepuna je zdravih nutrijenata, a sadrži vrlo malo kalorija.
Mnogi ne znaju, ali lubenica je ustvari povrće i to afričkog porijekla. Stotinu grama lubenice sadrži svega 30kcal,što ju čini idealnom dijetnom namirnicom.
Od toga je oko 10% šećera, a ostalo je voda. Točnije sadrži vrlo poželjan betakaroten, željezo, kalcij, fosfor i velike količine vitamina A, B i C.
Lubenica je izvrsna za hidrataciju jer sadrži visok udio vode. Također sadrži nekoliko drugih hranjivih tvari kao što su likopen, antioksidans koji je povezan s brojnim zdravstvenim koristima.
Likopen, najjači je antioksidans iz skupine karotenoida (prirodnih biljnih pigmenata). Neka znanstvena istraživanja potvrdila su da likopen može spriječiti malignu transformaciju stanica. On obnavlja komunikacijske kanale i pomaže eliminirati kancerogene tvari i toksine iz tijela. Isto tako likopen smanjuje razinu LDL kolesterola, a pomaže i u borbi protiv bora. Stoga smo za vas odabrali par osvježavajućih ljetnih smoothie recepata od lubenica.
1. Smoothie od lubenice i limete
Izvor: Pexels
Sastojci:
2-3 kriške lubenice, narezane na kockice
1 dl soka od limete, svježe iscijeđen
3-4 lista metvice
led (po želji)
prstohvat soli (po želji)
Priprema: Vrlo jednostavno stavite sve sastojke u blender, dobro izmješajte po potrebi rashladite te u konačnici poslužite.
2. Smoothie od lubenice i jagode
Izvor: Pixabay
Sastojci:
2 šalice lubenice nasjeckane na kockice
1 šalica zaleđenih jagoda
1 narezana i zaleđena banana
50 ml bademova mlijeka
med, agavin sirup ili stevia
Priprema:
Bademovo mlijeko ulij u blender i dodaj mu komadiće lubenice, jagode i bananu te dobro izblendaj. Dobivenu smjesu zasladi medom ili nekim drugim sladilom po želji. Dobro izmiksati u blenderu dok smjesa ne postane glatka te servirati.
3. Smoothie od lubenice, kokosa i mente
Izvor: Pixabay
Sastojci:
šaka očišćene i narezane lubenice
1 žlica kokosovog brašna
4 listića mente
100 ml bademovog mlijeka
1 banana
Priprema: Vrlo jednostavna kao i obično, sve sastojke stavite u blender. Dobro izmiješajte dok ne dobijete glatku, gustu smjesu, te poslužite.
4. Smoothie od lubenice, chia sjemenki i jagoda
Image by Shutterstock
Sastojci:
1.5 šalica lubenice
1 šalica smrznutih jagoda
1/2 zrele banane
1 šalica bademovog mlijeka
sok od 1 limete
1 žlica chia sjemenki
Priprema: Stavite sve sastojke u blender i dobro izmiješajte.
5. Smoothie od lubenice i grčkog jogurta
Image by Shutterstock
Sastojci:
2 šake očišćene i narezane lubenice
100 ml grčkog jogurta
3 listića mente
1 žličica meda
1 žličica soka limete
Priprema: Stavite sve sastojke u blender i dobro izmiješajte.
Bezglutenski kolači postaju sve popularniji izbor među osobama koje su intolerantne na gluten ili žele usvojiti zdraviji način ishrane. Ovaj recept za bezglutenski kolač od limuna i jagoda spoj je osvežavajućeg citrusnog ukusa i slatkoće sočnih jagoda.
Osnova bezglutenske dijete je u pravilnom izboru namirnica koje se pripremaju po određenoj recepturi. Ovaj put smo za vas odabrali ukusan recept za bezglutenski kolač od limuna i jagoda.
Bezglutenska prehrana jest nešto zahtjevniji tip dijete i podrazumijeva dosljednost i samodisciplinu, ali je u potpunosti izvediva. Konzumiranjem hrane bez glutena nismo lišeni nutritivno vrijednih sastojka za čovjekov organizam jer sam gluten kao protein nije toliko važan i po svom sastavu (aminokiselina) zamjenjiv je drugim prehrambenim izvorima.
Bezglutenski kolač od limuna i jagoda je jako dobra slastica za sve koji se moraju i ne moraju pridržavati ove dijete.
Priprema
Zagrijte pećnicu na 160°C. Pripremite posudu (limena) za pečenje, dobro ju namastite i pobrašnite (bezglutensko).
Izmiješajte maslac i šećer dok ne dobijete gustu i glatku teksturu smjese. Neprestano miješajte i dodajte jedno po jedno jaje. Nakon što su jaja u potpunosti umiješana, dodajte palentu, mljevene bademe i prašak za pecivo. Sve dobro izmiješajte. Dodajte limunov sok i koricu i nastavite miješati dok smjesa ne bude u potpunosti kompaktna.
Sok od limuna može pomoći u stimuliranju probavnih sokova i smanjenju nadutosti i plinova u probavnom sustavu.
Ulijte tijesto u pripremljeni kalup i pecite u pećnici 50 minuta. Izvadite iz pećnice i ostavite da se ohladi.
U međuvremenu, narežite jagode. Kuhajte džem od jagoda na srednje jakoj vatri i pustite da proključa. Kuhajte 3 minute, zatim dodajte jagode. Kuhajte još 2 minute. Stavite na stranu da se ohladi.
Kada se ohladi, premažite cijelu tortu glazurom prije posluživanja.
Ovaj kolač od limuna i jagoda je savršen izbor za sve ljubitelje voćnih poslastica. Bez obzira na to jeste li intolerantni na gluten ili jednostavno želite probati nešto novo i osvežavajuće, ovaj recept će vas oduševiti svojim ukusom i jednostavnošću pripreme. Uživajte u svakom zalogaju ovog sočnog kolača!
