fbpx
+
Home Tag: "vlakna"

Oznaka: vlakna

Kruška
25lis

Kruška je voće koje se preporučuje tijekom dijete i u periodu kada želite skinuti višak kilograma. Bogata je vlaknima i antioksidansima te potiče osjećaj sitosti.

 

Kruška je voćka iz porodice ruža,  porijeklom je iz Azije, a uzgaja se već 4000 godina. Postoji preko 1000 različitih sorti kruške i razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu. Plod je najčešće žute ili zelene boje, uglavnom  je sladak, sočan i blagog okusa.

Tekstura im je kremasta, a dozrijevaju upravo sad u jesenskom periodu. Što znači idealno je vrijeme da ju uvrstite u svoj jelovnik, a otkrit ćemo vam i zašto.

Kruška i njezine nutritivne tajne

Kruška je bogata flavonoidima i antioksidansima, zaslužnima za zaštitu organizma od starenja i brojnih zdravstvenih problema.

Zahvaljujući flavonoidima, kruška se preporuča oboljelima od dijabetesa, osobito tipa 2. Povoljno utječe na razinu šećera u krvi, održavajući je stabilnom.

Nedavne studije potvrdile su kako kruška povoljno djeluje na imunitet te ublažava razvoj upalnih procesa u tijelu, budući da posjeduje snažan antioksidans kvercetin.  On se nalazi u kori, pa nastojte konzumirati organske i kemijski netretirane kruške s korom. Ovaj antioksidans zaslužan je i za prevenciju Alzheimerove bolesti.

Kruška je bogata i beta-karotenom (provitaminom vitamina A) – snažnim antioksidansom koji je zaslužan za zaštitu i normalnu funkciju kože i sluznice. Prirodno štiti kožu od vanjskih utjecaja te je odgovoran za stvaranje pigmenta melanina u koži.

Bogate su pektinom koji učinkovito smanjuje razinu lošeg (LDL) kolesterola. Stoga se njihova konzumacija preporuča jer može djelovati u prevenciji moždanog i srčanog udara te očuvanju kardiovaskularnog sustava.

Bogata je vitaminima B1, B2, C i E, folnu kiselinu i niacin. Također su bogat izvor bakra, fosfora i kalija, a u manjim količinama sadrže kalcij, klor, željezo, magnezij, natrij i sumpor.

Kruška kod mršavljenja

Samo jedna kruška dnevno osigurat će vam čak petinu potrebnih vlakana, pa je svakako uključite u voćne salate, jedite kao samostalni, voćni obrok ili pripremite na neki drugi način.

Većina nas prehranom ne unosi ni polovinu potrebne količine vlakana u organizam, iako su ona bitna ne samo zbog kvalitetne probave nego i kao zaštita od kroničnih bolesti.

Kruška će povoljno djelovati na probavu, smanjiti osjećaj nadutosti i potaknuti brži rad crijeva.

Budući da povoljno djeluje na probavu, kruška je voće koje se preporučuje i tijekom dijete i u periodu kada želite skinuti višak kilograma.

Kruška od 100 grama sadrži 56 kalorija i pripada skupini namirnica niskog kalorijskog indeksa. Dugotrajno će vas zasititi i tijelu priskrbiti energiju, bez debljanja i oscilacije u razini inzulina.

Bogata je prirodnim sastojcima koji potiču izlučivanje viška tekućine i toksina iz organizma.

26kol

Patlidžan je svestrano povrće široko rasprostranjeno u svim svjetskim kuhinjama. Pomalo je neobična izgleda i nezobilazan dio jelovnika tijekom ljetnih mjeseci. Bogat je biljnim vlaknima i važnim nutrijentima, ali trebate biti oprezni prilikom kuhanja i pripreme.

 

Patlidžan, zdravo i hranjivo povrće poznato je po svom pomalo gorkastom okusu te karakterističnoj tamnoljubičastoj boji. Ova zanimljiva vrsta potječe iz Indije gdje je u upotrebi već tisućama godina. A potom se njegov uzgoj proširio na istok Azije, u Kinu i Japan te u konačnici i diljem Europe.

Iako ih možete nabaviti tijekom čitave godine, njihova sezona je od srpnja do listopada. Također trebate obratiti pozornost na njihovu svježinu jer ako su prezreli  gorak okus je izrazit i neugodan te će takvi primjerci biti gotovo pa nejestivi. Patlidžan možete pripremati na različite načine – pirjanjem, prženjem, pohanjem, a osobito je popularna priprema na roštilju. Možete ga kiseliti ili pripremiti u obliku namaza, ali ono što je potrebno naglasiti kako je patlidžan neophodno termički obraditi. Sirovi patlidžan sadrži solanin – otrovnu tvar koju biljke proizvode kako bi se zaštitile od nametnika, Ona sea koja se nalazi u njegovoj koži i ispod nje. Ako dospije u organizam može uzrokovati glavobolju, probavne smetnje, znojenje te srčanu aritmiju. Stoga kako bi se ta tvar eliminirala potrebno ga je skuhati.  Osim otrova u njegovoj koži sadržana je velika koncentracija hranjivih tvari te se prilikom pripreme ne preporučuje guljenje i bacanje kože jer se tako umanjuju njegove hranjive vrijednosti.

Nutritivna svojstva patlidžana

Osim gorčine i otrova, patlidžan je ustvari izvrsna namirnica. Bogat je vrijednim nutrijentima o kojima smo već i pisali. U sastavu patlidžana pronalazimo vitamin C, K, B6, tiamin, niacin, magnezij, fosfor, bakar, dijetalna vlakna, folnu kiselinu, kalij i mangan. Patlidžani sadrže jako malo zasićenih masnih kiselina. Mogu pomoći u prevenciji osteoporoze, ublažiti simptome anemije, poboljšati kognitivne funkcije i zdravlje kardiovaskularnog sustava. Patlidžani štite zdravlje probavnog sustava, potiču mršavljenje, pomažu u boljoj kontroli dijabetesa i mogu smanjiti rizik od nastanka raka. Stoga krenimo redom…

Patlidžani su, baš kao i druge vrste povrća, odličan izvor dijetalnih vlakana. Dijetalna vlakna su ključna za dobar i uravnotežen rad probavnog sustava, prevenciju bolesti i poremećaja probavnog sustava. S obzirom na to da patlidžani gotovo uopće ne sadrže masti i kolesterol, odličan su izbor za osobe koje žele regulirati svoju tjelesnu težinu. Vlakna potiču stvaranje osjećaja sitosti i reguliraju oslobađanje hormona koji povećavaju apetit.

 

Patlidžani su odličan izvor antioksidansa koji štite tijelo od niza različitih bolesti i poremećaja. Sadrže vitamin C, koji jača imunološki sustav i potiče oslobađanje bijelih krvnih stanica.

 

Odličan su izvor mangana, prirodnog antioksidanta i esencijalnog minerala. Slobodni radikali su spojevi koji napadaju zdrave tjelesne stanice i povećavaju rizik od nastanka kancerogenih stanica, a antioksidanti su ti koji štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala.

 

Patlidžan kod prevencija bolesti

Manjak željeza može biti opasan za zdravlje cjelokupnog organizma i uzrokovati anemiju. Najčešći simptomi anemije su glavobolje, migrene, kronični umor, osjećaj slabosti, depresija i slabljenje kognitivnih funkcija. Patlidžani su odličan izvor željeza i bakra, minerala ključnih za prevenciju anemije. Stoga se osobito preporuča osoba sklone anemiji ili koje su na vegetarijanskoj i veganskoj prehrani.

Patlidžani su dobri i kod regulacije razine kolesterola. Istovremeno povećavaju razinu dobrog (HDL) kolesterola i smanjuju razinu lošeg (LDL) kolesterola. Što je razina HDL kolesterola veća, niži je rizik od nastanka niza bolesti kardiovaskularnog sustava. Smanjenjem razine LDL kolesterola se smanjuje rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.

Zbog visokog udjela vlakana i niskog udjela ugljikohidrata, patlidžani su odlični za regulaciju razine šećera u krvi i inzulina. Ako je razina inzulina stabilna, prestat će nagle promjene razine šećera u krvi. Stoga se preporučuju osobama koje imaju problema s dijabetesom.

Patlidžani su jako dobar izvor željeza i kalcija, minerala koji su ključni za održavanje zdravlja koštanog sustava. Ujedno sadrže i kalij koji je ključan za adekvatnu apsorpciju kalcija. Istraživanja su pokazala da patlidžani mogu ublažiti simptome osteoporoze, ojačati kosti i povećati gustoću koštanog tkiva.

 

Cimet
14pro

Cimet je zahvaljujući svojim svojstvima te slatkastom mirisu i okusu omiljeni sastojak vrućih zimskih napitaka te kolača. No on nudi puno više od toga i zaista bi bila šteta koristiti ga samo kao dodatak jelima. 

Cimet je začin, koji se dobiva od cimetovca, vrste drva iz porodice lovora. Riječ je zapravo o osušenoj unutarnjoj kori mladih stabala cimetovca ili njegovih grančica. One se potom suše te uvijaju u male štapiće, koji su vrlo popularni i koriste se najčešće prilikom dekoracije i serviranja hrane.
Osim što je poznat u ulozi začina, on ima i specifična nutritivna svojstva. Zbog kojih se kroz povijest primjenjivao i u medicinske svrhe. U srednjem vijeku je bio cjenjeniji od zlata te se smatrao luksuzom i statusnim simbolom. U drevnoj kineskoj medicini cimet se primjenjivao kao zagrijavajući i pročišćavajući sastojak koji izvrsno pomaže kod srčanih i plućnih oboljenja, kao i kod tegoba mokraćnog mjehura. S time da je naglasak na cejlonskom cimetu kao najoptimalnijoj verziji, koji se dobiva
iz stabla vrste Cinnamomum verum (ili Cinnamomum zeylanicum), a porijeklom je naravno iz Šri Lanke (nekadašnji Cejlon).

Nutritivna svojstva cimeta

Cimet je poznat i po tome što sadrži obilje vlakana i mangana te po mnogobrojnim antioksidativnim svojstvima.

Jedna (jušna) žlica cimeta sadrži:

  • 19 kcal
  • 0,3 g bjelančevina
  • 6,2 g ugljikohidrata
  • 4,1 g dijetalnih vlakana
  • 0,1 g masnoća
  • 1,4 mg mangana (68% dnevno preporučene doze)
  • 77,7 mg kalcija (8% dnevno preporučene doze)
  • 0,6 mg željeza (4% dnevno preporučene doze)

Osim toga, sadrži i vitamine K, E i B6, te minerale magnezij, kalij, cink i bakar.

Istraživanjima se potvrdilo, kako cimet ima antioksidativan učinak tekotira vrlo visoko na ljestvici začina. Po svojim svojstvima značajniji je od češnjaka, ružmarina, origana i timijana.  Zahvaljujući sastojcima kao što su polifenoli, flavonoidi i fenolna kiselina, cimet prevenira oksidativni stres i oštećenja nastala djelovanjem slobodnih radikala. Zbog toga je dobar saveznik u borbi protiv kroničnih oboljenja. Pokazalo se da cimet smanjuje nakupljanje dušikova oksida u krvi te sprečava lipidnu peroksidaciju. Riječ je o procesima koji povećavaju rizik od raka, oštećenja mozga i srčanih oboljenja.

Izvor: Shutterstock

Kako koristiti cimet u zdravstvene svrhe

Sigurno ste već negdje čuli da je cimet odlična hrana ili začin za dijabetičare. Povećava osjetljivost na hormon inzulin te regulira glukozu u krvi. Konzumirate li svega 1/2 žličice cimeta na dan, možete uravnotežiti razinu šećera u krvi.  Također čaj od cimeta je dobar načina da regulirate razinu šećera u krvi. Pustite vodu da proključa i dodajte 1 žličicu cimeta. Pustite da odstoji 15 minuta. Voda će postati smeđa. Ocijedite ju i popijte. Također postoje istraživanja koja idu u prilog povoljnom djelovanju cimeta na prvenciju Alzheimerove bolesti.

Naime, pokazalo se kako cimet blokira djelovanje tau proteina u mozgu.Tau protein uništava moždane stanice i njegovo gomilanje u mozgu dovodi do demencije i Alzheimerove bolesti. Stoga probajete 1 žličicu cimetapomiješati s malo meda. Pojedite svaki dan prije doručka također možete smjesu kombinirati s čajem po izboru.

Zahvaljujući antioksidansima, cimet može spriječiti mutacije u stanicama te oštećenja koja dovode do pojave tumora i raka u organizmu. Cimet se danas uvelike uzima u obzir kao začin koji može pomoći u prirodnom liječenju tumora i raka te se vezano uz to provodi sve veći broj istraživanja. Pokazalo se i da ovaj mirisni začin poboljšava zdravlje crijeva, a samim time i smanjuje rizik od raka debelog crijeva. 

 

12ožu

Naša omiljena proljetna pasta jest Pasta Primavera. Njome ćete zadovoljiti sve svoje potrebe za bjelančevinama i ugljikohidratima i to bez velikog opterečenja oko pripreme.

 

Za pripremu Pasta Primevere potrebno je nekih 20 minuta vašeg dragocijenog vremena i 10 sastojaka. Ovo je jednostavan i brz recept za ukusan, zdrav i lagan obrok. Pasta Primavera u jednoj porciji sadrži bogatstvo potrebnih nutrijenata i svega 200-tinjak kalorija. Priprema se sastoji od tjestenine i ukusnog umaka s povrćem. Umak se pravi od namirnica poput brokule. Ona primjerice obiluje korisnim vitaminima i mineralima zbog čega smo ju svrstali u kategoriju supernamirnica. Od ostalih namirnica tu su rajčice, tikvice, paprike i šampinjoni. Ove namirnice su pravo malo bogatstvo, vitamina, vlakana, proteina i minerala.

 

Priprema Pasta Primavere

Pasta Primavera

Priprema Paste Primavere može se podijeliti u dvije faze. Jedna je priprema tjestenine, a druga ukusnog umaka od povrća.

Tjestenina se prirema tako što ćete u kipuću vodu koju ste prethodno zasolili i dodali ulja, staviti 500 g tjestenine.

Tjesteninu kuhajte dok ne bude gotova, ovisno o temperaturi, 15- 20 minuta.

 

 

 

 

 

 

Umak ćete pripremiti zasebno. U posudi zagrijte malo maslinovog ulja u koji dodate prethodno sitno narezani češanj češnjaka. Lagano pirjajte dok češnjak ne poprimi žućkastu boju. Dok pirjate luk, očistite i narežite ostatak povrća: tikvice, šampinjone, paprike, rajčice, brokulu. Potom dodajte redom sve osim rajčice. Ostavite povrće nek se prija u vlastitom soku nekih 10-tak minuta.

Nakon što primjetite da je povrće omekšalo dodajte malo začina po izboru, soli, papra.

Zatim dodajte rajčice i pinjole i pustite sve da se dobro prokuha još nekih 10-15 minuta. Nakon što je umak dovršen, pomiješajte ga s prethodno skuhanom i ocijeđenom tjesteninom. Ovaj recept dostatan je za četiri ukusna i zdrava obroka. Želimo Vam dobar tek!

 

Jabuka
5ožu

Jabuka se s punim pravom može nazvati kraljicom voćki. Bogata je nutritivna sastava te pospješuje osjećaj sitosti. Ukratko idelna voćka za sve koji se žele zdravo hraniti i izgubiti suvišne kilograme.

 

Jabuka je voćka iz porodice ruža. Porijeklom je iz srednje Azije i istočne Europe. Smatra se inače zimskim voćem, a dostupna je tijekom čitave godine i dosta se uzgaja. Spominje se još od davnina, a proslavila ju je svakako Biblija. Danas je poznato čak preko 8000 različitih vrsta jabuke. Plod jabuke bogat je hranjivim sastojcima, čija količina ovisi o vrsti te o načinu uzgoja. Jabuke su ovalnog oblika, a boja kore može biti crvena, zelena, žuta ili kombinacija tih boja, što ovisi o sorti. Mesnato, sočni dio može biti bijele ili žućkaste boje. Jabuka je redovita sastavnica dijeta za mršavljenje, i to iz više razloga.

Nutritivni sastav jabuke

jabuka
Izvor: Shutterstock

 

 

 

 

 

 

 

Sadržava pektin (netopivo vlakna koje bubri u doticaju s vodom), jabuka uspijeva stvoriti dodatni osjećaj punoće i sitosti. Osim toga, jabuka sadrži i monosaharid fruktozu, šećer koji može izazvati zadovoljenje želje za slatkim, a da ne dolazi do velikih promjena u koncentraciji glukoze u krvi. Iz tog razloga, posljedično se ne povećava izlučivanje hormona inzulina koji može potaknuti uskladištavanje šećera i stvaranje masti iz šećera. Novija istraživanja pokazuju da taninska kiselina sadržana u jabuci značajno utječe na metabolizam masti i onemogućuje njihovo taloženje u jetri. Jabukom se unosi mnogo vode (što je poželjno u redukcijskim dijetama), vitamina i minerala, vlakana, koja pomažu regulaciji stolice i daju osjećaj sitosti, a pojačava se i lučenje mokraće. Obiluje vitaminima C, A, E, K i B, mineralima (kalij, magnezij, fosfor, željezo). Sadrži mliječnu, limunsku i jabučnu kiselinu, koje pomažu u procesu probave. Od bioflavonoida jabuka sadrži najviše antocijana, koji su koncentrirani u kori i daju jabuci crvenu boju. Iz tog je razloga preporučljivo jesti jabuku s korom. Antocijani imaju protuupalno djelovanje; djeluju zaštitno na jetru i srce te otežavaju nastanak karcinoma, a djeluju i stimulativno na imunološki sustav. Bioflavonoidi pojačavaju djelovanje C vitamina, a ta je poželjna kombinacija baš u jabuci.

Konzumacija i priprema

Svježe jabuke preporučuje se jesti pola sata prije ili nekoliko sati poslije obroka. Jabuka sadrži veliki postotak vode, u kojoj su otopljeni hranjivi sastojci, te prolazi kroz želudac u roku od 15-20 minuta pa se sve brzo resorbira. Jede li se jabuka s drugom hranom, osobito masnom i bogatom bjelančevinama, zajedno s njima zadržat će se u želucu i nekoliko sati.

Ona se najčešće jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, želee, a poznat je i vrlo cijenjen jabučni ocat.  Premda ih možemo naći tijekom cijele godine, najbolje su u razdoblju od listopada do travnja. Jabuka pripada među voće koje se najdulje može održati svježe. Trebate im osigurati manje svjetla, stabilnu temperaturu, prozračnost i dovoljnu količinu vlage.