Čaj od mente za želudac smiruje grčeve, mučninu, nadutost i probavne tegobe zahvaljujući mentolu koji opušta glatke mišiće crijeva. Posebno je učinkovit kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS), putničke mučnine i stresnih želučanih tegoba. Jedna do dvije šalice dnevno dovoljne su za primjetan učinak.
Boli vas želudac? Prije nego posegnete za tabletom, posegnite za šalicom.
Čaj od mente jedan je od rijetkih biljnih napitaka za koji moderna medicina ima što reći. Nije to samo bakin recept — iza njega stoje klinička istraživanja, verificirani mehanizmi djelovanja i desetljeća tradicijske primjene koja se pokazala ispravnom.
Ako vas muče grčevi, nadutost, mučnina ili stresne želučane tegobe, čaj od mente za želudac možda je najjednostavniji lijek koji već imate u kuhinji. A u nastavku ćemo vam objasniti zašto — i kako ga pravilno koristiti.
Što je čaj od mente i zašto je dobar za želudac?
Menta (Mentha piperita) biljna je vrsta s više od 250 srodnih vrsta, od kojih su najpoznatije paprena metvica i klasasta metvica. Aktivni spoj koji je odgovoran za većinu ljekovitih učinaka je mentol — tvar koja opušta glatke mišiće probavnog trakta, smanjuje grčeve i ublažava bol.
Upravo zbog tog mehanizma čaj od mente za želudac nije samo ugodni topli napitak. To je napitak koji fizički mijenja način na koji se vaš probavni sustav ponaša — smanjuje spazme, olakšava prolazak plinova i smiruje upaljenu sluznicu.
Zašto je čaj od mente dobar za želudac?
Mentol u čaju od mente djeluje kao prirodni antispazmodik — opušta glatke mišiće crijeva i smanjuje grčeve. Ublažava nadutost, mučninu i abdominalnu bol, posebno kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS). Antioksidativna i protuupalna svojstva dodatno štite sluznicu probavnog trakta.
Što kaže medicina o čaju od mente za želudac?
Čaj od mente nije samo folklorna medicina. Klinička istraživanja jasno potvrđuju njegovu učinkovitost kod probavnih tegoba, osobito kod sindroma iritabilnog crijeva.
„Suplementacija uljem metvice smanjuje bol i nadutost kod pacijenata s IBS-om u 60 do 70 posto slučajeva.“ — Alimentary Pharmacology & Therapeutics, 2022., PubMed
Isto tako, istraživači su potvrdili snažna antioksidativna i protuupalna svojstva mente. Fenolni spojevi poput ružmarinske kiseline neutraliziraju slobodne radikale i smanjuju upalne procese u organizmu.
Izvor: Unsplash
Za što je još dobar čaj od mente?
Osim što je iznimno dobar za želudac, čaj od mente djeluje povoljno i na nekoliko drugih sustava u organizmu.
Dišni sustav i prehlada
Mentol je prirodni dekongestiv — olakšava disanje, smanjuje začepljenost sinusa i ublažava simptome prehlade i suhog kašlja. Inhaliranje pare čaja od mente dodatno otvara dišne puteve, zbog čega ga mnogi koriste kao prirodni inhalator.
Američki nacionalni institut za komplementarnu medicinu (NCCIH) potvrđuje da mentol može olakšati respiratorne simptome i smanjiti mučninu.
Stres, raspoloženje i san
Šalica čaja od mente pred spavanje nije slučajna navika. Menta sadrži tvari koje potiču lučenje serotonina — neurotransmitera zaslužnog za osjećaj smirenosti i dobrog raspoloženja. Upravo zbog tog smirujućeg efekta čaj od mente pomaže kod nesanice, stresa i glavobolje uzrokovane napetošću.
Istraživanja pokazuju da aroma i konzumacija mente mogu poboljšati koncentraciju, smanjiti anksioznost i potaknuti osjećaj opuštenosti — što ga čini idealnim večernjim ritualom.
Oralno zdravlje i svjež dah
Antimikrobna svojstva mentola smanjuju rast bakterija u usnoj šupljini, što povoljno djeluje na svjež dah i zdravlje desni. Nije slučajnost što je menta jedan od najčešćih sastojaka zubnih pasta i vodica za ispiranje usta.
Kako pripremiti čaj od mente?
Priprema čaja od mente jednostavna je, ali postoji nekoliko detalja koji utječu na jačinu i učinkovitost napitka.
Zagrijte vodu na 90°C — ne punom vrelinom jer previsoka temperatura uništava dio aktivnih spojeva
Dodajte 1 čajnu žličicu sušene mente ili nekoliko svježih listića na šalicu vode
Poklopite šalicu i ostavite da se infuzira 5 do 10 minuta
Procijedite i po želji dodajte kap meda
Pijte polako, dok je još topao
Za maksimalni učinak na želudac, popijte šalicu 20 do 30 minuta nakon obroka ili pri prvim znakovima grčeva i nadutosti.
Kada izbjegavati čaj od mente?
Iako je čaj od mente za većinu ljudi siguran i blagotvoran, postoje situacije u kojima ga treba izbjegavati ili konzumirati s oprezom.
Gastroezofagealni refluks (GERB) — mentol opušta sfinkter jednjaka što može pogoršati žgaravicu
Trudnoća i dojenje — veće doze mentola nisu preporučljive
Mala djeca — ne preporučuje se djeci mlađoj od 5 godina
Alergije na mentol ili biljke iz porodice usnačica (Lamiaceae)
Uzimanje određenih lijekova — konzultirajte se s liječnikom
Često postavljana pitanja o čaju od mente
Je li čaj od mente dobar za želudac?
Da. Mentol u čaju od mente opušta glatke mišiće probavnog trakta, smanjuje grčeve i ublažava mučninu, nadutost i abdominalnu bol. Klinička istraživanja potvrđuju njegovu učinkovitost kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS) i općih probavnih tegoba.
Koliko šalica čaja od mente mogu popiti dnevno?
Jedna do tri šalice dnevno smatra se sigurnom i učinkovitom količinom za odrasle. Prekomjerna konzumacija može uzrokovati žgaravicu ili iritaciju sluznice, posebno kod osoba s refluksom.
Može li čaj od mente pomoći kod mučnine?
Da. Mentol ima dokazan antispazmodički učinak koji ublažava mučninu, uključujući putničku mučninu i mučninu uzrokovanu stresom. NCCIH potvrđuje da mentol može smanjiti mučninu i olakšati probavne simptome.
Kada je najbolje piti čaj od mente?
Za probavne tegobe, najbolje ga je piti 20 do 30 minuta nakon obroka. Za smirenje i bolji san, idealan je 30 minuta prije spavanja. Kod prehlade i začepljenosti, pijte ga toplog i inhalirajte paru.
Razlikuje li se čaj od mente i čaj od metvice?
U svakodnevnom govoru mente i metvica često se koriste kao sinonimi, no botanički postoji razlika. Paprena metvica (Mentha piperita) ima viši udio mentola i jači ljekoviti učinak, dok je klasasta metvica (Mentha spicata) blaža. Oba su zdrava izbora za čaj.
Može li čaj od mente pomoći kod Iritabilnih crijeva?
Istraživanja pokazuju da pripravci mente, uključujući čaj i kapsule ulja metvice, smanjuju abdominalnu bol i nadutost kod 60 do 70 posto pacijenata sa sindromom iritabilnih crijeva. Čaj od mente nije zamjena za terapiju, ali može biti korisna dopuna svakodnevnoj prehrani.
Je li čaj od mente siguran za djecu?
Čaj od mente nije preporučljiv djeci mlađoj od 5 godina zbog mentola koji može iritirati dišne puteve. Starijoj djeci može se dati u manjim količinama, ali uvijek uz savjet pedijatra.
Može li čaj od mente pogoršati žgaravicu?
Da, kod osoba s gastroezofagealnim refluksom (GERB). Mentol opušta donji sfinkter jednjaka, što može olakšati vraćanje kiseline. Ako patite od žgaravice, izbjegavajte čaj od mente ili se posavjetujte s liječnikom.
Zaključak
U svojoj ordinaciji često preporučujem čaj od mente pacijentima koji se žale na probavne tegobe, stres i nesanicu. To je jedan od rijetkih biljnih napitaka za koji imamo i tradicijsku potvrdu i kliničke dokaze. Jedna do dvije šalice dnevno mogu napraviti veliku razliku — posebno ako ih kombinirate s uravnoteženom prehranom i smanjenim unosom prerađene hrane. Ako simptomi traju ili se pogoršavaju, uvijek preporučujem konzultaciju s liječnikom jer neke probavne tegobe zahtijevaju detaljniju dijagnostiku.
Ovo je priča o jednostavnoj, pristupačnoj, a moćnoj superhrani koju ste dosad možda ignorirali. Leća, ta mala čudesna mahunarka, krije nevjerojatne nutritivne vrijednosti.
Leća je jedna od najstarijih i nutritivno najbogatijih mahunarki u ljudskoj prehrani. Osim što je pristupačna i jednostavna za pripremu, leća sadrži velik udio proteina, vlakana, vitamina i minerala koji mogu podržati zdravlje probavnog sustava, srca i metabolizma. Zbog svoje hranjive vrijednosti često se uključuje u uravnoteženu i personaliziranu prehranu.
Leća (Lens culinaris) potječe iz jugozapadne Azije, a danas je važan dio prehrane u mnogim kulturama diljem svijeta. Postoji više sorti leće koje se razlikuju bojom, teksturom i vremenom kuhanja, ali sve imaju sličan nutritivni profil.
Nutritivna vrijednost leće (100 g kuhane leće)
Nutrijent
Količina
Energija
116 kcal
Proteini
9 g
Ugljikohidrati
20 g
Vlakna
8 g
Masti
0.4 g
Željezo
3.3 mg
Folna kiselina
181 µg
Magnezij
36 mg
Kalij
369 mg
Leća je posebno bogata prehrambenim vlaknima, koja su važna za zdravu probavu i regulaciju razine šećera u krvi. Također je vrijedan izvor biljnih proteina, zbog čega je čest izbor u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani.
Slične nutritivno bogate namirnice
Ako vas zanima nutritivna vrijednost drugih biljnih izvora proteina, sličan nutritivni profil imaju i slanutak, grah i zob, koje su također bogate vlaknima, proteinima i mineralima važnima za zdravlje.
Zdravstvene prednosti leće
Leća je nutritivno izuzetno vrijedna mahunarka koja može imati važnu ulogu u uravnoteženoj prehrani. Bogata je proteinima, prehrambenim vlaknima, vitaminima B skupine te mineralima poput željeza, kalija i magnezija. Upravo zbog tog nutritivnog sastava leća se često povezuje s pozitivnim učincima na zdravlje probavnog sustava, kardiovaskularno zdravlje i regulaciju metabolizma.
Podrška zdravlju srca
Leća sadrži velike količine topivih vlakana koja mogu pomoći u smanjenju razine LDL kolesterola u krvi. Time se smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, poput ateroskleroze i koronarne bolesti srca.
Redovita konzumacija mahunarki, uključujući leću, povezana je s poboljšanjem kardiovaskularnih čimbenika rizika, uključujući smanjenje LDL kolesterola i poboljšanje lipidnog profila.
Osim vlakana, leća je bogata kalijem i magnezijem, mineralima koji doprinose regulaciji krvnog tlaka i pravilnom radu krvnih žila.
Regulacija šećera u krvi
Leća ima relativno nizak glikemijski indeks, što znači da sporije podiže razinu glukoze u krvi u usporedbi s rafiniranim ugljikohidratima. Kombinacija vlakana i kompleksnih ugljikohidrata može pomoći u stabilizaciji razine šećera u krvi.
Mahunarke poput leće mogu poboljšati kontrolu glikemije i smanjiti porast razine glukoze u krvi nakon obroka.
Izvor: Pexels
Zbog toga se leća često preporučuje kao dio prehrane kod osoba s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2.
Bogat izvor biljnih proteina
Leća je izvrstan izvor biljnih proteina, zbog čega predstavlja važnu namirnicu u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani. Proteini su ključni za izgradnju i obnovu tkiva, održavanje mišićne mase te brojne metaboličke procese u organizmu.
Podrška probavnom sustavu
Leća sadrži značajne količine prehrambenih vlakana koja su važna za zdrav rad probavnog sustava. Vlakna potiču pravilno pražnjenje crijeva i mogu doprinijeti ravnoteži crijevne mikrobiote.
Važnost u prehrani trudnica
Leća je bogata folnom kiselinom (vitamin B9) koja ima važnu ulogu u stvaranju novih stanica i razvoju živčanog sustava fetusa. Upravo zbog toga adekvatan unos folata ima veliku važnost tijekom trudnoće.
Vrste leće
Postoji više vrsta leće koje se razlikuju po okusu, teksturi i vremenu kuhanja:
Zelena leća – čvrsta tekstura, zadržava oblik nakon kuhanja
Crvena leća – kuha se brzo i ima blaži okus
Smeđa leća – najčešće korištena u svakodnevnoj prehrani
Žuta leća – često se koristi u indijskoj kuhinji
Crna leća – sitna i aromatična, često se koristi u salatama
Kako uključiti leću u prehranu
Leća je vrlo svestrana namirnica i može se koristiti u brojnim jelima:
juhe i variva
salate
vegetarijanski burgeri
prilog uz rižu ili tjesteninu
kremaste juhe od crvene leće
Leća će imati stvarni nutritivni učinak tek ako se pravilno kombinira u obroku. Kako bi se povećala apsorpcija željeza, preporučuje se kombinirati je s namirnicama bogatim vitaminom C, poput limuna ili paprike. S druge strane, konzumacija kave ili čaja neposredno nakon obroka može smanjiti iskoristivost željeza iz leće. Dodavanje zdravih masti, poput maslinovog ulja, može poboljšati apsorpciju određenih nutrijenata, dok začini poput kumina ili kurkume mogu olakšati probavu i smanjiti osjećaj nadutosti.
Koliko kalorija ima kuhana leća? 100 g kuhane leće sadrži približno 116 kcal.
Je li leća dobar izvor proteina? Da. Leća sadrži oko 9 g proteina na 100 g, zbog čega je čest izbor u vegetarijanskoj prehrani.
Koja je razlika između crvene i zelene leće? Crvena leća brže se kuha i ima blaži okus, dok zelena leća zadržava čvršću strukturu tijekom kuhanja.
Je li leća dobra za probavu? Da. Leća je bogata prehrambenim vlaknima koja podržavaju zdrav rad probavnog sustava.
Želite poboljšati prehranu i dugoročno očuvati zdravlje?
Pojedine namirnice mogu imati brojne zdravstvene prednosti, ali stvarni učinak na zdravlje ovisi o cjelokupnom načinu prehrane. Pravilno uravnoteženi obroci i individualno prilagođene prehrambene navike ključni su za očuvanje metabolizma i prevenciju kroničnih bolesti.
U ordinaciji dr. Diane Petričević moguće je provesti:
procjenu prehrambenih navika i nutritivnog statusa
individualne preporuke prehrane prema zdravstvenom stanju
plan prehrane prilagođen životnom stilu i ciljevima
Individualizirani pristup prehrani može pomoći u dugoročnom očuvanju zdravlja, regulaciji tjelesne mase i prevenciji metaboličkih poremećaja.
Leća je nutritivno bogata i pristupačna namirnica koja može imati važnu ulogu u uravnoteženoj prehrani. Sadrži vrijedne biljne proteine, prehrambena vlakna, vitamine i minerale koji mogu podržati zdravlje probavnog sustava, metabolizma i kardiovaskularnog sustava.
U kliničkoj praksi često se susrećem s pacijentima koji traže jednostavne načine kako poboljšati kvalitetu prehrane, a leća je upravo jedna od namirnica koja se lako može uključiti u svakodnevni jelovnik. Zbog svoje nutritivne vrijednosti i svestranosti u pripremi, može biti vrijedan dio raznolike i uravnotežene prehrane
Povremeni post je postao globalni hit – od fitness influencera do liječnika, svi ga spominju kao „najjednostavniji način mršavljenja“. No pitanje je: je li povremeni post zaista zdrav ili je samo još jedan trend koji može napraviti više štete nego koristi?
Povremeni post (intermittent fasting) jedan je od najpopularnijih prehrambenih trendova posljednjih godina, posebno među osobama koje žele smršaviti, poboljšati energiju ili regulirati šećer u krvi.
Za razliku od klasičnih dijeta koje se fokusiraju na to što jedemo, povremeni post se primarno fokusira na kada jedemo. Upravo ta promjena pristupa razlog je zašto je post postao toliko popularan, ali i zašto često dolazi do pogrešaka koje mogu narušiti zdravlje.
U nastavku donosimo stručno objašnjenje povremenog posta, njegove vrste, moguće koristi, ali i situacije kada može biti rizičan.
Što je povremeni post?
Povremeni post je način prehrane u kojem se izmjenjuju razdoblja jedenja i razdoblja posta. Tijekom posta ne unosi se energija iz hrane, a dozvoljeni su voda, nezaslađeni čaj i crna kava.
Najvažnije je razumjeti: povremeni post nije “čarobna dijeta”, nego vremenski okvir prehrane.
Zašto ljudi prakticiraju povremeni post?
Najčešći razlozi zbog kojih ljudi uvode povremeni post su:
smanjenje tjelesne težine
kontrola apetita i žudnje za hranom
bolja regulacija glukoze i inzulina
lakše održavanje kalorijskog deficita
osjećaj veće mentalne jasnoće kod nekih osoba
U praksi, najveća korist povremenog posta najčešće dolazi iz činjenice da ljudi spontano jedu manje, a ne zato što post “magično topi masnoće”.
Zašto je povremeni post postao toliko popularan?
Popularnost povremenog posta raste jer je jednostavan za razumjeti, relativno lako se uklapa u dnevnu rutinu i često brzo daje rezultate kod smanjenja tjelesne mase. Osim toga, mnogim osobama odgovara psihološki okvir “imam pravila i raspored”, što olakšava kontrolu prehrane.
Važno je naglasiti da povremeni post nije univerzalno rješenje, nego alat koji nekima odgovara, a nekima može pogoršati zdravstveno stanje.
Što se događa u tijelu tijekom posta?
Jedan od razloga zašto ljudi traže povremeni post jest ideja da tijelo prelazi u “poseban režim sagorijevanja masti”. U stvarnosti, proces je postupniji.
U prvih nekoliko sati nakon obroka tijelo koristi glukozu iz hrane kao primarni izvor energije. Nakon toga počinje koristiti zalihe glikogena iz jetre. Kod duljeg posta (obično nakon 12–16 sati, ovisno o aktivnosti i prehrani) povećava se udio masnih kiselina i ketonskih tijela kao izvora energije.
Ovaj metabolički “switch” može biti koristan kod osoba koje imaju višak masnog tkiva i metabolički sindrom, ali kod drugih može izazvati slabost, razdražljivost, glavobolje ili pad koncentracije.
Ima li povremeni post znanstvenu podlogu?
Da, povremeni post ima znanstvenu podlogu, ali važno je naglasiti da se većina koristi koje se spominju u medijima ne može tumačiti kao „čudo za zdravlje“. Najveći broj istraživanja pokazuje da povremeni post može biti učinkovit u regulaciji tjelesne mase i poboljšanju određenih metaboličkih parametara, posebno kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili inzulinskom rezistencijom.
Međutim, većina stručnih recenzija naglašava da povremeni post često daje slične rezultate kao klasična kalorijska restrikcija. Drugim riječima, nije nužno bolji od uravnotežene prehrane i kontroliranog unosa kalorija, ali može biti praktičan alat za osobe kojima vremenski okvir jedenja pomaže da lakše kontroliraju apetit i ukupni unos hrane.
Jedna znanstvena recenzija objavljena u medicinskoj literaturi navodi:
Povremeni post ima korisne učinke usporedive s kalorijskom restrikcijom u smislu kontrole tjelesne mase, poboljšanja regulacije glukoze i lipidnog profila te smanjenja upalnih procesa. –više
Zaključak iz dosadašnjih istraživanja je da povremeni post može imati pozitivne učinke, ali najveća korist dolazi kada se kombinira s kvalitetnom prehranom (npr. mediteranski prehrana), dovoljnim unosom proteina i vlakana te stabilnim životnim navikama poput sna i kretanja.
Vrste povremenog posta
Najčešći oblici povremenog posta razlikuju se prema duljini razdoblja bez hrane i vremenu u kojem je dopušten unos obroka. Iako postoji više varijacija, ove metode su najraširenije i najčešće korištene u praksi.
16/8 metoda (16 sati posta, 8 sati jedenja)
Ovo je najpopularniji i najlakši oblik povremenog posta. Podrazumijeva da tijekom 16 sati ne unosite hranu, dok unutar preostalih 8 sati imate razdoblje u kojem jedete. Najčešće se provodi tako da se preskoči doručak ili večera, ovisno o navikama osobe. Ova metoda je često najprikladnija za početnike jer se relativno lako uklapa u svakodnevni život.
14/10 metoda (14 sati posta, 10 sati jedenja)
Ova varijanta je blaža i odlična kao prijelaz za osobe koje tek uvode post. U praksi se često koristi kao početni korak prije prelaska na 16/8. Prednost ove metode je manji stres za organizam, uz istovremeno stvaranje rutine i kontrole unosa hrane u kasnim večernjim satima.
12/12 metoda (12 sati posta, 12 sati jedenja)
Ovo je najjednostavniji oblik posta i često predstavlja prirodan ritam kod osoba koje ne jedu kasno navečer. Iako učinci na mršavljenje mogu biti blaži, ova metoda je odlična za stabilizaciju prehrambenih navika i smanjenje večernjeg grickanja.
20/4 metoda (20 sati posta, 4 sata jedenja)
Ova metoda je znatno zahtjevnija i uključuje vrlo kratko razdoblje u kojem se unosi hrana. Često se naziva i „ratnička dijeta“. Kod nekih osoba može dovesti do bržeg smanjenja tjelesne mase, ali istovremeno povećava rizik od prejedanja, pada energije i nutritivnog deficita, posebno ako se ne planira kvalitetan unos hrane.
5:2 metoda (pet dana normalne prehrane, dva dana restrikcije)
Kod ove metode osoba se pet dana u tjednu hrani uobičajeno, dok se dva dana unosi značajno smanjen broj kalorija, najčešće oko 500 kalorija dnevno za žene i oko 600 kalorija dnevno za muškarce. Ova metoda može biti praktična za osobe koje ne žele postiti svaki dan, ali zahtijeva disciplinu kako ne bi došlo do prejedanja nakon restriktivnih dana.
24-satni post (Eat-stop-eat metoda)
Ova metoda uključuje post od 24 sata jednom ili dva puta tjedno. Primjerice, osoba večera u 19 sati i sljedeći obrok ima tek idući dan u 19 sati. Tijekom posta dopušteni su voda, nezaslađeni čajevi i crna kava. Ovaj oblik posta može biti psihološki zahtjevan i nije idealan za osobe sklone hipoglikemiji ili one koje imaju osjetljiv metabolizam.
Alternativni dnevni post (alternate-day fasting)
Ova metoda podrazumijeva izmjenu dana normalne prehrane i dana posta ili vrlo niskog kalorijskog unosa. Iako postoje istraživanja koja pokazuju potencijalne metaboličke koristi, u praksi se često teško održava dugoročno te može dovesti do velikih oscilacija apetita i raspoloženja.
Ako želite povremeni post uključiti u svakodnevni život, u većini slučajeva najbolji izbor je postupno krenuti s blažim varijantama poput 12/12 ili 14/10, a tek potom, ako se organizam dobro prilagodi, prijeći na 16/8.
Najčešće greške kod povremenog posta (zašto ljudi ne vide rezultate)
Najčešće greške u praksi su:
osoba posti, ali jede previše kalorija unutar vremenskog perioda kad ne posti
prehrana se temelji na pekarskim proizvodima i šećeru
premalo proteina i vlakana
post vodi u kasnije prejedanje
preskakanje doručka uz istovremeno kasno večeranje
kronični umor i stres → dodatno povećavaju kortizol i apetit
Povremeni post ne može nadoknaditi lošu prehranu.
Tko ne bi smio prakticirati povremeni post?
Povremeni post nije preporučljiv bez liječničkog nadzora kod:
trudnica i dojilja
djece i adolescenata
osoba s poremećajima prehrane (anoreksija, bulimija, kompulzivno prejedanje)
osoba s dijabetesom na inzulinu ili terapiji koja može izazvati hipoglikemiju
osoba s kroničnim gastrointestinalnim problemima koji se pogoršavaju postom
osoba s izrazito niskim BMI-jem ili pothranjenošću
osoba s ozbiljnim hormonalnim poremećajima ili amenorejom
Ako post izaziva vrtoglavicu, nesvjesticu, drhtavicu ili jake padove energije, to nije “detox”, nego znak da režim nije dobar za organizam.
Kako započeti povremeni post sigurno
Ako želite uvesti povremeni post, najbolje je krenuti postupno:
Prvo stabilizirajte obroke i izbacite kasno noćno grickanje
Krenite s 12/12 (12 sati posta, 12 sati prehrane)
Nakon nekoliko dana prijeđite na 14/10
Tek potom na 16/8, ako se osjećate dobro
Ključ uspjeha nije u gladi nego u dosljednosti.
Što jesti tijekom povremenog posta
Izvor: Pexels
Kvaliteta prehrane unutar razdoblja jedenja ključno je važna za ostvarivanje metaboličkih učinaka povremenog posta. Sama vremenska ograničenja nemaju snažan a priori učinak ako se unutar „prozora prehrane“ konzumira visoko procesirana ili nutritivno prazna hrana. Stručna literatura ističe da je uravnotežen unos proteina, vlakana i zdravih masnoća povezan s boljim metabolizmom glukoze, lipidnim profilomi osjećajem sitosti kod osoba koje prakticiraju vremenski ograničeno hranjenje.
Preporučeni sastav obroka tijekom povremenog posta trebao bi uključivati:
Ograničenje ultraprocesirane hrane i šećera kako bi se održala metabolička stabilnost
Ovaj pristup nije proizvoljan, već utemeljen na istraživanjima koja pokazuju da nutritivno kvalitetna prehrana u kombinaciji s povremenim postom daje bolje metaboličke ishode nego sama vremenska ograničenja bez pažnje na sastav obroka.
Vremenski ograničeno hranjenje uz nutritivno bogatu prehranu može poboljšati metaboličko zdravlje povećanjem osjetljivosti na inzulin, optimizacijom lipidnog profila i smanjenjem sistemske upale. –Nutrients
Je li povremeni post bolji od klasične dijete?
Kod većine ljudi rezultati mršavljenja ovise o ukupnom kalorijskom deficitu. Povremeni post može biti lakši način da se deficit postigne bez stalnog brojanja kalorija, ali nije “metabolički superioran” za sve.
Ako osoba ne može održati post dulje od 2–3 tjedna, onda to nije dobar alat za nju, bez obzira na teoriju.
Najbolji režim prehrane je onaj koji osoba može provoditi dugoročno bez iscrpljivanja.
Najčešća pitanja o povremenom postu
1. Što je povremeni post (intermittent fasting)? Povremeni post je način prehrane u kojem se izmjenjuju periodi jedenja i periodi posta, s fokusom na vrijeme unosa hrane, a ne na specifičnu dijetu.
2. Je li povremeni post siguran? Kod zdravih osoba uglavnom jest, ali nije preporučljiv svima. Osobe s kroničnim bolestima ili terapijom trebaju se savjetovati s liječnikom.
3. Koji je najbolji oblik povremenog posta za početnike? Najčešće se preporučuje metoda 16/8 ili postupni prijelaz kroz 12/12 i 14/10.
4. Može li povremeni post pomoći kod mršavljenja? Da, može pomoći jer često smanjuje ukupni kalorijski unos, ali uspjeh ovisi o kvaliteti prehrane unutar feeding windowa.
5. Smije li se piti kava tijekom posta? Da, crna kava bez šećera i mlijeka najčešće je dopuštena tijekom posta.
6. Što se smije piti tijekom posta? Voda, nezaslađeni čajevi i crna kava. Slatki napici i alkohol prekidaju post.
7. Je li povremeni post dobar za dijabetičare? Može biti koristan kod inzulinske rezistencije, ali kod osoba koje uzimaju inzulin ili određene lijekove postoji rizik hipoglikemije, pa je potreban nadzor.
8. Koliko dugo treba prakticirati povremeni post da se vide rezultati? Rezultati ovise o prehrani i metabolizmu, ali prve promjene najčešće se primijete unutar nekoliko tjedana.
9. Je li povremeni post loš za hormone kod žena? Kod nekih žena, posebno ako se posti preagresivno ili uz premalo kalorija, može doći do hormonalnih smetnji. Zato je važna individualna prilagodba.
10. Koja prehrana daje najbolje rezultate uz povremeni post? Najbolje rezultate daje uravnotežena prehrana s naglaskom na mediteranski obrazac prehrane, proteine, vlakna i minimalno ultraprocesirane hrane.
Želite uvesti povremeni post – ali sigurno i s rezultatom?
Povremeni post može pomoći kod regulacije tjelesne težine i metabolizma, ali isti “protokol” ne odgovara svima. Najčešće greške su preagresivan start, premalo proteina i vlakana u feeding windowu te ignoriranje simptoma poput vrtoglavice, razdražljivosti ili poremećaja sna.
U ordinaciji dr. Diane Petričević moguće je:
procijeniti je li povremeni post uopće dobar izbor za vas (s obzirom na zdravlje, terapiju i životni ritam)
uskladiti post s ciljem (mršavljenje, inzulinska rezistencija, energija) i odabrati najprikladniji model (npr. 12/12, 14/10, 16/8)
Povremeni post može biti koristan alat za regulaciju tjelesne težine i poboljšanje prehrambenih navika, ali nije univerzalno rješenje niti najbolji izbor za svaku osobu. U praksi najbolji rezultati postižu se kada je post dio šire strategije koja uključuje uravnoteženu prehranu, kvalitetan san i stabilan dnevni ritam.
Kod osoba s metaboličkim problemima povremeni post može imati dodatne koristi, ali kod određenih skupina (trudnice, dijabetičari na terapiji, osobe s poremećajem prehrane) može predstavljati rizik. Najsigurniji pristup je postupno uvođenje uz praćenje simptoma i individualnu prilagodbu prema zdravstvenom stanju.
Mango je puno više od egzotičnog, sočnog voća – to je prava riznica nutrijenata koja se koristi stoljećima, ne samo u prehrani već i u tradicionalnoj medicini. Ovaj „kralj voća“ nije samo ukusan desert, već moćno sredstvo za jačanje imuniteta, zdravlje probave i zaštitu srca.
Mango je jedno od najpoznatijih tropskih voća na svijetu, često nazivan i „kraljem voća“. Osim slatkog okusa i sočne teksture, mango je i vrijedan izvor vitamina, minerala i antioksidansa koji mogu podržati zdravlje probavnog sustava, imuniteta i kardiovaskularnog sustava.
Nutritivna vrijednost manga
Mango je voće bogato vitaminima, mineralima i antioksidansima koji mogu doprinijeti općem zdravlju organizma. Posebno se ističe po visokom udjelu vitamina C, važnog za imunološki sustav i proizvodnju kolagena, te vitamina A (beta-karotena) koji podržava zdravlje očiju i kože. Osim toga, mango sadrži vlakna koja mogu pomoći u održavanju zdrave probave.
Nutrijent
Količina
Energija
60 kcal
Proteini
0.8 g
Ugljikohidrati
15 g
Prehrambena vlakna
1.6 g
Masti
0.4 g
Vitamin C
36 mg
Vitamin A
54 µg
Kalij
168 mg
Folna kiselina
43 µg
Zahvaljujući kombinaciji vitamina, antioksidansa i vlakana, mango se često uključuje u uravnoteženu prehranu. Iako sadrži prirodne šećere, njegova nutritivna vrijednost čini ga dobrim izborom za raznoliku i nutritivno bogatu prehranu kada se konzumira u umjerenim količinama.
Sličan nutritivni profil imaju i banana, jabukai borovnice, koje također sadrže vitamine, vlakna i antioksidanse važne za zdravlje.
Mango i zdravstvene prednosti
Mango sadrži niz bioaktivnih spojeva, vitamina i minerala koji mogu imati pozitivan učinak na različite funkcije organizma. Posebno se ističu karotenoidi i polifenoli, antioksidansi koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa i oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima.
Ovo voće može imati važnu ulogu i u zdravlju probavnog sustava. Mango sadrži prehrambena vlakna koja doprinose pravilnom radu crijeva i održavanju zdrave crijevne mikrobiote. Uz to, enzimi prisutni u mangu, poput amilaza, sudjeluju u razgradnji složenih ugljikohidrata i mogu olakšati probavu hrane.
Minerali poput kalij prisutni u mangu važni su za regulaciju krvnog tlaka i ravnotežu elektrolita u organizmu. Redovit unos hrane bogate kalijem povezuje se s boljim zdravljem krvnih žila i pravilnom funkcijom mišića.
Mango je također značajan izvor vitamina C i beta-karotena. Vitamin C sudjeluje u stvaranju kolagena i doprinosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa, dok beta-karoten djeluje kao prekursor vitamina A koji je važan za zdravlje očiju i kože.
Znanstveni radovi također ističu prisutnost spoja mangiferina, bioaktivnog polifenola koji se povezuje s antioksidativnim i protuupalnim djelovanjem. Kako navodi časopis Nutrients:
Mangiferin je bioaktivni spoj s izraženim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima koji može doprinijeti zaštiti stanica od oksidativnog stresa. — Nutrients
Izvor: Pexels
Mango i kontrola težine
Iako je sladak, mango ima relativno nizak glikemijski indeks(oko 50–60, ovisno o sorti) i umjerenu kalorijsku vrijednost. Vlakna i fitonutrijenti u mangu pomažu duljem osjećaju sitosti i sprječavaju nagle skokove šećera u krvi. Zato se mango sve više preporučuje u planovima uravnotežene prehrane za održavanje zdrave tjelesne težine.
Može li mango biti problematičan?
Iako je mango vrlo zdrav, treba ga jesti umjereno — osobito kod osoba s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom. Zbog prirodnih šećera može utjecati na razinu glukoze u krvi ako se jede u velikim količinama.
Također, ljudi koji su alergični ponekad mogu imati blagu reakciju na mango, osobito na koru ploda, jer sadrži urushiol — isti spoj koji se nalazi u otrovnom bršljanu.
Kako uvrstiti mango u prehranu?
Mango se može jesti svjež, dodati u smoothieje, salate ili deserte. Osim svježeg manga, popularan je i sušeni mango, ali važno je paziti na dodani šećer. Zanimljiv izbor su i umaci od manga, chutney ili salsa, koji se odlično slažu s ribom, piletinom ili biljnim jelima.
Često postavljana pitanja
Koliko kalorija ima mango? Mango sadrži približno 60 kcal na 100 g, zbog čega spada u voće umjerene kalorijske vrijednosti.
Koje vitamine ima mango? Mango je bogat vitaminom C, vitaminom A (beta-karotenom), vitaminom E te vitaminima B skupine, koji imaju važnu ulogu u radu imunološkog sustava i metabolizmu.
Je li mango zdrav? Mango sadrži antioksidanse, prehrambena vlakna i vitamine koji mogu podržati zdravlje probavnog sustava, kože, očiju i imunološkog sustava.
Koji je glikemijski indeks manga? Glikemijski indeks manga iznosi približno 50–60, što ga svrstava u voće srednjeg glikemijskog indeksa.
Može li mango pomoći probavi? Da. Mango sadrži prehrambena vlakna i enzime poput amilaza koji mogu pomoći u razgradnji ugljikohidrata i podržati zdravu probavu.
Želite poboljšati prehranu i dugoročno očuvati zdravlje?
Pojedine namirnice mogu imati brojne zdravstvene prednosti, ali stvarni učinak na zdravlje ovisi o cjelokupnom načinu prehrane. Pravilno uravnoteženi obroci i individualno prilagođene prehrambene navike ključni su za očuvanje metabolizma i prevenciju kroničnih bolesti.
U ordinaciji dr. Diane Petričević moguće je provesti:
procjenu prehrambenih navika i nutritivnog statusa
individualne preporuke prehrane prema zdravstvenom stanju
plan prehrane prilagođen životnom stilu i ciljevima
Individualizirani pristup prehrani može pomoći u dugoročnom očuvanju zdravlja, regulaciji tjelesne mase i prevenciji metaboličkih poremećaja.
Mango je nutritivno bogato tropsko voće koje sadrži vitamine, antioksidanse i prehrambena vlakna važna za zdravlje organizma. Njegov sastav može podržati rad probavnog sustava, imunološki odgovor i zdravlje kože i očiju.
U kliničkoj praksi često se susrećem s pitanjima kako jednostavno poboljšati kvalitetu prehrane, a voće poput manga može biti dobar izbor kada se konzumira u umjerenim količinama. Zbog svog nutritivnog sastava i svestranosti u pripremi, mango se lako može uključiti u raznoliku i uravnoteženu prehranu.
Jeste li ikada pomislili da obične tikvice mogu biti ključ za tajnu vašeg savršenog zdravlja i mršavljenja? Ovaj članak će vam otkriti kako tikvice mogu poboljšati vašu energiju, kožu i vitku liniju.
Tikvice, predstavljaju osnovnu komponentu mnogih kuhinja diljem svijeta. Ovo niskokalorično i bezmasno povrće bogato je hranjivim tvarima i pruža mnoge zdravstvene prednosti. U ovom članku istražit ćemo njihove nutritivne vrijednosti, zdravstvene koristi te kako ih pripremiti i uključiti u svakodnevnu prehranu.
Povijest
Zucchini kako se često nazivaju u mnogim engleskojezičnim zemljama, potječu iz Amerike. One su zapravo sorte bundeva (Cucurbita pepo) i imaju dugu povijest uzgoja u regiji današnjeg Meksika i Srednje Amerike. Stari Američki domoroci, uključujući Azteke i Maje, uzgajali su različite sorte tikvica prije nego što su ih španjolski osvajači donijeli u Europu u 16. stoljeću. Odatle su se širile po svijetu, uključujući Aziju i Afriku. Tijekom stoljeća, tikvice su postale važan sastojak u mnogim svjetskim kuhinjama.
Nutritivna vrijednost
Tikvice su bogat izvor vitamina, minerala i vlakana, a sadrže malo kalorija i masti. Iznimno su bogate vitaminom C, koji podržava imunološki sustav, te vitaminom A, koji je ključan za očuvanje vida i zdravu kožu. Bogate su i mineralima, primjerice kalij je značajan mineral u tikvicama, koji pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu i regulira krvni tlak.
Sadrže i već spomenute antioksidanse poput vitamina C i beta-karotena, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjenju upale u tijelu. Bogate su i biljna vlakna koja podržavaju zdravlje probavnog sustava, potiču redovitu stolicu i mogu pomoći u kontroli tjelesne težine.
Zdravstvene prednosti
Konzumiranje tikvica može pružiti niz zdravstvenih prednosti, uključujući:
Podrška probavnom zdravlju: zahvaljujući vlaknima, tikvice mogu pomoći u prevenciji zatvora i održavanju zdrave crijevne flore.
Regulacija krvnog tlaka: kalij u tikvicama igra važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, što može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Potpora mršavljenju: niskokalorične tikvice su idealan izbor za one koji žele kontrolirati težinu i smanjiti unos kalorija.
Antikancerogeni potencijal: antioksidansi u tikvicama mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja i smanjenju rizika od određenih vrsta raka.
Što znanost kaže o tikvicama
Izvor: Pexels
Antioksidativni potencijal: Istraživanja su pokazala da kako sadrže brojne antioksidanse, uključujući vitamin C i beta-karoten, koji igraju ključnu ulogu u neutralizaciji slobodnih radikala. Studije su povezale unos hrane bogate antioksidansima smanjenjem rizika od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti i raka.
Zdravlje probavnog sustava: Visok udio vlakana u tikvicama čini ih korisnima za probavno zdravlje. Vlakna potiču redovitu stolicu i pomažu u prevenciji zatvora. Također mogu podržati raznoliku crijevnu mikrofloru.
Kontrola tjelesne težine: One su niskokalorične i niskomasne, što ih čini savršenim izborom za osobe koje žele kontrolirati tjelesnu težinu. Niski glikemijski indeks tikvica također može pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Potencijal protiv upalnih stanja: Antioksidansi u tikvicama, posebno vitamin C, mogu pomoći u smanjenju upale u tijelu. Ovo je posebno važno u kontekstu prevencije kroničnih bolesti.
Tikvice u kulinarstvu
Tikvice su izuzetno svestrano povrće koje se može pripremiti na mnogo načina. Neki od popularnih načina uključuju:
Pecivo: Tikvice se mogu peći u pećnici s malo maslinovog ulja i začinima za jednostavan i zdrav prilog.
Pire od tikvica: Pire od tikvica je odlična zamjena za krumpir i može se koristiti u mnogim receptima.
Tikvice na žaru: Grilane tikvice s ljutim začinima daju izvanredan okus i teksturu.
Tikvice punjene mesom ili povrćem: Tikvice se često koriste kao “posude” za punjenje raznim nadjevima.
Tikvice u salatama: Sirove tikvice mogu dodati svježinu i hrskavost različitim salatama.
Kremaste tikvica juhe: Tikvice se često koriste za pripremu kremastih juha. Kombinacija tikvica, luka, krumpira i začina stvara kremastu i ukusnu juhu koja je bogata vlaknima i vitaminima.
Tikvice su ukusno i hranjivo povrće koje donosi brojne zdravstvene prednosti. Njihova raznolikost u kuhinji čini ih popularnim sastojkom u mnogim receptima. Integriranje tikvica u vašu prehranu može pridonijeti boljem zdravlju i raznolikosti jelovnika. Ne zaboravite eksperimentirati s različitim načinima pripreme kako biste otkrili svoje omiljene okuse.
Većina ljudi koji pokušavaju smršaviti želi i dotjerano, zategnuto tijelo. Ako je to vaš cilj onda gubitak kilaže nije dovoljan, trebate napraviti kompletnu rekompoziciju vašeg tijela.
Često se programi mršavljenja usredotočuju na smanjenje tjelesne masnoće i postizanje manje kilaže, umjesto na dobivanje mišića. Ali ukoliko vam nije samo cilj izgubiti višak kilograma već želite i poboljšati izgled i zategnutost vašeg tijela trebat ćete malo više od puke redukcije unosa kalorija.
Rekompozicija tijela je pristup mršavljenju koji naglašava važnost ne samo gubitka masti, već i povećanja mišićne mase u isto vrijeme. Osim smanjenja sala, korištenje tehnika rekompozicije tijela može vam pomoći povećati snagu i povećati broj kalorija koje sagorijevate tijekom dana.
Što je rekompozicija tijela?
Sastav tijela odnosi se na količinu masti i mase bez masti (mišića, kostiju i vode) koju vaše tijelo sadrži. Analiza sastava tijela daje bolje razumijevanje zdravlja od drugih metoda, koje uzimaju u obzir samo težinu i visinu, kao što je primjerice indeks tjelesne mase (BMI). Analiza sastava tijela se radi metodom bioelektrične impedancije i jedna je od usluga koju pružamo u sklopu naše ordinacije.
To je zato što vaš postotak tjelesne masti u odnosu na vašu mišićnu masu bolje odražava stanje vašeg cjelokupnog zdravlja nego samo težina ili BMI (izračunajte na našem kalkulatoru nanaslovnici).
Rekompozicija tijela se stoga fokusira na sastav tijela, a ne toliko na težinu.
Za razliku od standardne dijete, rekompozicija tijela je stil života u kojem fitness i tehnike prehrane dovode do zdravih promjena u omjeru masti i mišića u vašem tijelu.
Kako funkcionira rekompozicija tijela?
Tradicionalnim metodama mršavljenja ljudi mogu drastično smanjiti unos kalorija i povećati kardiovaskularne vježbekako bi potrošili više energije.
Iako to može rezultirati gubitkom težine, najvjerojatnije će smanjiti masno tkivo i mišićnu masu.
Kada slijedite rutinu rekompozicije tijela, važno je sačuvati i izgraditi mišiće dok istovremeno gubite masno tkivo.
Moraju se izvršiti izmjene u tjelovježbi i prehrani kako bi se postigao ovaj cilj.
Dok je kardiovaskularno vježbanje važno za mršavljenje i opće zdravlje, trening snage je neophodan za promjenu sastava tijela. Osim toga, prehrana bogata proteinima olakšava gubitak masnoće dok podržava rast mišića.
Metode rekompozicije tijela mogu varirati ovisno o vašem krajnjem cilju.
Izvor: Pexels
Na primjer, mršavi bodybuilder koji želi dobiti više mišića i smanjiti masno tkivo imat će drugačije potrebe u prehrani i vježbanju od osobe s prekomjernom tjelesnom težinom koja želi izgubiti masno tkivo dok se jača.
Ključ učinkovite rekompozicije tijela je pronalaženje prave ravnoteže između prehrane i tjelovježbe.
Kako izgubiti višak tjelesne masti
Za gubitak tjelesne masnoće mora se stvoriti kalorijski deficit, što se može postići ili unosom manje kalorija ili trošenjem više energije.
Međutim, smanjenje ekstremnog broja kalorija kroz vrlo niskokalorične dijete ili bavljenje višesatnim kardiovaskularnim vježbama ne mora nužno očuvati mišićnu masu.
Kako biste izgubili masno tkivo, a pritom zadržali ili izgradili svoju tjelesnu građu, najbolje je umjereno smanjiti unos kalorija dok u svoju rutinu uključujete vježbe koje izgrađuju mišićnu masu, kao što je trening snage.
Kvaliteta prehrane također je važna kada je riječ o gubitku masti. Dokazano je da prehrana bogata proteinima smanjuje masnoću uz očuvanje nemasne tjelesne mase.
Studija na 88 odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom otkrila je da je hipokalorična dijeta koja je sadržavala 1,4 grama proteina po kiliogramu tjelesne težine je bila učinkovitija u očuvanju mišićne mase i smanjenju tjelesne masti nego dijeta koja sadrži 0,8 grama proteina po kilogramu.
Studije su pokazale da je veći unos proteina neophodan i kod sportaša koji pokušavaju izgubiti masno tkivo uz zadržavanje mišića.
Iz tog razloga, povećanje unosa proteina na najmanje 1,4g po kg tjelesne težine može poboljšati sastav vašeg tijela.
Preporuke za gubitak tjelesne masnoće:
Izbacite prerađenu hranu – visok unos prerađene hrane, poput brze hrane, slatkiša, zapakiranih pekarskih proizvoda i čipsa, povezuje se s viškom tjelesne masnoće
Smanjite ugljikohidrate – zamjena ugljikohidrata (osobito slatkih ugljikohidrata) hranom s više proteina, zdravih masti i vlakana može povećati sitost i smanjiti razinu inzulina, hormona koji potiče skladištenje masti
Povećajte unos vlakana – konzumiranje više hrane bogate vlaknima, poput povrća i graha, može pomoći u smanjenju tjelesne masnoće, posebno u području trbuha
Isprobajte intervalni trening – intervalni treninzikoji kombiniraju intenzivne, kratke navale energije nakon kojih slijede kratka razdoblja oporavka učinkovitiji su u smanjenju tjelesne masnoće od kontinuiranih treninga umjerenog intenziteta
Kako dobiti mišiće
Iako je gubitak masti važan, održavanje ili dobivanje mišića ključno je za promjenu sastava vašeg tijela. Usredotočenost samo na prehranu i zanemarivanje navika vježbanja može rezultirati gubitkom mišićne mase.
Od vitalne je važnosti kombinirati zdravu prehranu koja potiče vitku tjelesnu masu s fitness rutinom koja podržava rast i održavanje mišića.
Izvor: Pexels
Već smo govorili kako zadržati mišićnu masu prilikom mršavljenja, ali kako stvari stoje kad želite povećati mišićnu masu?
Kada pokušavate izgraditi mišiće, prava prehrana je ključna. Zdrava prehrana bogata cjelovitim namirnicama, kao što su svježi proizvodi, zdrave masti, složeni ugljikohidrati i bjelančevine, najbolja je za sve, bez obzira na fitness ciljeve.
Pojedinci koji pokušavaju promijeniti svoju tjelesnu građu možda će se morati usredotočiti na povećanje unosa proteina, budući da su studije pokazale da je visokoproteinska dijeta neophodna za poticanje rasta mišića.
Studije su pokazale kako je unos od minimalno 1,6 gram proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno nužan za povećanje mišićne mase i snage. Ukoliko imate veće ambicije u smislu promjene sastava tijela onda trebate ići s većim omjerima.
Istraživanje Međunarodnog društva za sportsku prehranu sugerira da bi čak i veći unos proteina od 2,3-3,1 g/kg dnevno bio potreban za održavanje nemasne tjelesne mase kod ljudi koji slijede niskokalorične dijete i rade trening snage.
Za pojedince koji imaju više masti za izgubiti, smanjenje kalorija za 30-40% uz povećanje unosa proteina na 1,2-3,1 g/kg može maksimizirati gubitak masnoće uz poticanje održavanja mišićne mase.
Preporuča se ravnomjerno rasporediti izvore proteina tijekom dana konzumiranjem hrane bogate proteinima poputjaja, peradi, mliječnih proizvoda i proteinskih dodataka svaka tri do četiri sata.
Uz prehranu bogatu proteinima i cjelovitom hranom, ključno je uključivanje vježbi snage u vašu rutinu. Preporuča se najmanje dva puta tjedno trening snage.
Studije su pokazale kako kombinacije intervalnog treninga visokog intenziteta s treningom snage dovodi do najboljih rezultata, odnosno gubitka masti, kao i povećanja mišićne mase.
Proteinski dodaci
Malo pomoći neće biti na odmet i u obliku suplementacije. Proteinski dodaci kao što je protein sirutke u prahu mogu povećati unos proteina i potaknuti rast mišića. Međutim, istraživanja pokazuju da je najučinkovitiji način za zadovoljenje potreba za proteinima konzumiranje cjelovitih izvora hrane tijekom dana.
Zaključno za kraj, metode rekompozicije tijela mogu koristiti svi, od vrhunskih sportaša do onih koji jednostavno traže zdrav način da dođu u formu.
