Anemija je vrlo često neprimijećena zbog svojih univerzalnih simptoma, ali se ujedno i vrlo lako identificira pretragom krvi. Prehrana se u slučaju anemije regulira ovisno o njezinoj vrsti i uzroku.
Anemija i njezina definicija jest složena. Prije svega zato što postoji više vrsta anemija, pa tako i samim time riječ nema jedno značenje. Anemije su najčešće hematološke bolesti, ali u više od 50 posto slučajeva samo su simptom neke druge bolesti. Ukratko, ona se može okarakterizirati kao stanje koje upućuje na smanjeni volumen crvenih krvnih stanica (eritrocita) u krvi i/ili smanjenu količinu hemoglobina (proteina koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama). Ako se kod nekoga otkrije anemija potrebno je utvrditi njezin točan uzrok i tip.
Najčešći pokazatelji anemije su vrlo često nespecifični. Poput primjerice opće malaksalosti, brzog zamaranja, može se javiti i ubrzan rad srca. Zatim bljedilo ili žutilo kože i sluznica.
Točna dijagnoza se postavlja analizom kompletne krvne slike. Njome se određuje razina željeza u krvi uz sposobnost vezanja željeza (ZIBC, TIBC) te zalihe željeza u organizmu (feritin). U određenim slučajevima potrebno je odreditivitamin B12 i folnu kiselinu te ukupni bilirubin i frakcije bilirubina.
Kod žena je potrebno napraviti ginekološki pregled,a kod muškaraca pregled probavnog i mokraćnog sustava.
Vrste i uzroci anemije
Kao što smo već spomenuli u uvodnom dijelu. Jedna od njih jest prema veličini eritrocita (mikrocitne, normocitne i makrocitne), a druga je prema koncentraciji hemoglobina u krvnoj stanici (hipokromne, normokromne i hiperkromne). Potom postoji i podjela na hemolitičke anemije (zbog pojačane razgradnje eritrocita), anemije zbog gubitka krvi krvarenjima, tzv. hipoproliferacijske anemije (kod poremećaja sazrijevanja krvnih stanica ili slabosti koštane srži) i druge.
Liječenje anemije
Liječenje anemije počinje tek nakon uvida u nalaze i identifikacije pravog uzroka. Kad su ove stvari jasne, tada se kreće s primjenom farmakoterapije i promjenom prehrane.
Kad imamo slučaj gdje je identificiran nedostatak željeza te je potrebna njegova nadoknada, onda ju valja provoditi postupno. Vremenski period je optimalno tri do šest mjeseci dok se ne popune rezerve željeza u organizmu. Standardna terapija su lijekovi u kojima je željezo vezano u željezne soli (ferosulfat, feroglukonat, ferolaktat itd.).
Tijekom terapije, moguće su nuspojave – nadutost, mučnina, opstipacija, bol u trbuhu, tamna stolica.
Može ih se izbjeći manjim dozama željeza, uzimanjem sirupa ili tableta za žvakanje. Kod takvih slučajeva preporuča se kombinacija terapije uz konzumaciju prirodnih voćnih sokova.
Prehrana kod anemije
Kad smo već spomenuli sokove riječ je o sokovima koji se prave od namirnica bogatih željezom. Primjerice sokovi od cikle, borovnice, kupina, višanja. Za normalnu resorpciju željeza neophodno je i uzimanje vitamina C pa je optimalna dnevna doza 50 do 100 mg elementarnog željeza uz 500 mg vitamina C.
Željezo u hrani se najbolje apsorbira iz masnih izvora, a kad se uzima iz nemasnih (voća i povrća), trebalo bi ga kombinirati s namirnicama koje sadržavaju mnogo vitamina C.
Izvor: Pexels
Najbolji izvor željeza su crveno meso i iznutrice, a kod vegetarijanaca i vegana postoji zamjena. Osim mesa možete jesti losos i školjke. Dobar izvor su i žumanjci jaja te mahunarkekao što su grah, leća, grašak.
Od povrća se preporuča koristiti tamnozeleno lisnato povrće te krumpir, špinat, repa, šparoge i rajčice. Mnogo željeza nalazi se i u suhom voću pa su tako odličan izbor sušene breskve i marelice i grožđice
U liječenju anemije kod osoba koje imaju druge kronične bolesti, a anemija je njihova sekundarna posljedica, tu klasična terapija željezom uglavnom ne pomaže. U takvim slučajevima potrebna je suradnja liječnika i drugih specijalista. Stoga i sam program prehrane će biti drugačiji, ovisno o dijagnozi.
Kod anemije je važno izbjegavati prehrambene faktore koji mogu ometati apsorpciju željeza. Na primjer, kava, crni čaj i gazirana pića mogu smanjiti apsorpciju željeza. Također je preporučljivo ograničiti unos hrane bogate fitinskom kiselinom kao što su cjelovite žitarice, sjemenke i orašasti plodovi jer fitinska kiselina može smanjiti apsorpciju željeza.
Važni nutrijenti
Uz već spmenuto željezo, postoje i drugi nutrijenti koji su važni u regulaciji anemije. Primjerice nedostatak vitamina B12 može pridonijeti anemiji. Ovaj vitamin se uglavnom nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla kao što su meso, riba, perad, jaja i mliječni proizvodi.
Vegani i vegetarijancitrebaju posebno obratiti pažnju na svoj unos vitamina B12 jer biljna hrana obično ne sadrži dovoljno ovog vitamina. U tim slučajevima preporučuje se dodatak prehrani ili konzumacija obogaćenih namirnica poput veganskih mliječnih zamjena, žitarica i sojinih proizvoda.
Zatim tu je i folna kiselina još jedan važan nutrijent za zdravlje krvi. Nedostatak folne kiseline može uzrokovati smanjenje proizvodnje crvenih krvnih stanica. Dobar izvor folne kiseline su tamnozeleno lisnato povrće, agrumi, avokado, grah, leća, jetra, sjemenke.
Trudnicama se često preporučuje dodatak folne kiseline kako bi se spriječile razne komplikacije, uključujući anemiju kod majke i problema s razvojem fetusa.
Vitamin C i vitamin A igraju važnu ulogu u apsorpciji željeza. Vitamin C pomaže u pretvaranju ne-hemijskog oblika željeza iz biljnih izvora u hemijski oblik koji se bolje apsorbira. Izvori vitamina C uključuju agrume, jagode, papriku, brokulu i zeleno lisnato povrće. Vitamin A je također važan za zdravlje krvi i može se naći u namirnicama poput mrkve, slatkog krumpira, bundeve, špinata i ribljeg ulja.
Prehrana igra ključnu ulogu u podršci zdravlju krvi i prevenciji anemije. Uravnotežena prehrana bogata željezom, vitaminom B12, folnom kiselinom, vitaminom C i vitaminom A može pomoći u povećanju razine hemoglobina i poboljšanju općeg stanja kod osoba s anemijom.
Ima jako puno puno različitih vrsta prehrane, ali samo jednu je odabrala i potvrdila znanost i struka. Nema sumnje, najzdravija je mediteranska prehrana. Zašto je tomu tako možete pročitati u novoizašloj knjizi dr. Diane Petričević, Mediteranskom prehranom do zdravlja.
Mediteranska prehrana je jedan od najprihvatljivijih sustava pravilne prehrane u međunarodnim okvirima. Nažalost, to u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prisutna činjenica. Stoga moramo težiti ka cilju da ovakav način prehrane bude prihvaćen od što većeg broja stanovnika. To naravno nije lagan zadatak i zahtijeva angažiranje javno zdravstvenih djelatnika.
Pored organizacije znanstvenih i stručnih skupova, potrebno je pripremati i objavljivati prehrambene informacije u medijima. Treba promovirati filozofiju kako doći mediteranskom prehranom do zdravlja te poticati proizvodnju hrane.
Edukacijom treba poticati mediteranski način pravilne prehrane među mladim naraštajima kako bi im osigurali zdraviji i dulji život.
Što je mediteranska prehrana?
Mediteranskom prehranom se smatra određena vrsta prehrambenih navika, koje tradicijski prakticiraju ljudi koji žive na području Mediterana.
Među glavnim obilježjima mediteranske prehrane je visoka potrošnja voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, kruha i žitarica. Umjerenije se konzumira riba i nešto manje meso, najčešće piletina, zatim punomasni sirevi i jogurt.
Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, obično uz obroke. Uz to treba napomenuti jedan vrlo važan faktor, a to je dostupnost lokalnih sezonskih, svježih proizvoda te aktivan životni stil.
Prvo sustavnije istraživanje koje je potvrdilo korisne učinke mediteranske prehrane na ljudsko zdravlje – napravili su Amerikanci nakon II. svjetskog rata. Rezultati studije su bili iznenađujući. Studije o prehrani su se naravno nastavile i dalje, te su združeni podaci 12 međunarodnih studija provedenih na više od milijun stanovnika pokazali da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta, 6% nižu učestalost pojavnosti raka, 9% manju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, te 13% nižu učestalost oboljevanja od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Mediteranska prehrana ima pozitivan učinak u spriječavanju i liječenju slijedećih bolesti:
srčanih bolesti (prevencija ateroskleroze)
smanjivanje LDL i povećanje HDL kolesterola,oksidacije lipida,smanjivanje zgrušavanja krvi,smanjenje homocisteina
raka (radi se o vrstama raka tipičnima za razvijena društva čiji se nastanak povezuje sa nepravilnom prehranom: rak debelog crijeva,dojke i prostate)
šećerne bolesti (raznolikost prehrane,obilje prehrambenih vlakana,niski glikemijski indeksi,obilje antioksidansa u voću i povrću)
debljine
Odlomci iz knjige
Zanimljivo je da u popularizaciji mediteranske prehrane prednjače Amerikanci. Dr. Patric Quillin, autor knjige ”Pobijediti rak prehranom” i predsjednik Cancer Treatment Institutes of America, objavio je ”top listu” deset namirnica koje su najučinkovitije u borbi protiv raka.
Iz ovog pregleda je vidljivo kako se većina korisnih namirnica uzgaja na Mediteranu.
Povrće, duša mediteranske prehrane… Obilje i svježina povrća daju mediteranskoj kuhinji više od dobrog okusa i ljepote boja. Ono sadrži vitamine, minerale i moćne fitokemikalije. Fitokemikalije su tvari u biljkama koje imaju zaštitnu funkciju u organizmu blokirajući kancerogene tvari i potičući obrambeni sustav čovjeka. Povrće sadrži i vlakna koja povoljno utječu na rad probavnog sustava i na taj način smanjuju rizik oboljevanja od raka debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da i u stanjima razvijene bolesti, veći unos povrća ima povoljan utjecaj na suzbijanje razvoja bolesti.
Više o mediteranskom voću, povrću, začinima i kuhinji pročitajte u knjizi dr. Diane Petričević, koja je tiskana u nakladi Centra za nutricionizam Petričević i pod posebnim pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije.
Jeste li ikada pomislili kako uživanje u ukusnim grickalicama nije moguće kad imate dijabetes? Razmislite ponovno!
Međuobroci i grickalice za dijabetičare su poseban izazov, pogotovo u slučaju hipoglikemije. Nudimo vam par lakih i kreativnih savjeta kako upotpuniti prehranu kod dijabetesa.
Prehrana i jelovnici za dijabetičare nisu u pravilu jednaki za svakoga, postoje neke opće smjernice, ali ipak za svakoga je jelovnik uvijek osmišljen prema vlastitim preferencama i individualnim tjelesnim osobinama.
Međuobroci se smatraju vrlo zdravima iz medicinske perspektive, neovisno o tome imate li simptomedijabetesa.
Naravno pod uvjetom da ti međuobroci zadovoljavaju određene nutricionističke normative. Kad govorimo o grickalicama, ljudi vrlo često prvenstveno misle na slatkiše ili slane grickalice, ali to nije ono na što mi ovdje ciljamo.
Kod dijabetesa je uvijek važno imati na umu neke od navedenih smjernica, bez obzira radilo se o regularnom obroku, slučaju hipoglikemije ili napadaju gladi. Kad govorimo o unaprijed isplaniranom jelovniku onda se iz perspektive nutricionizma preporuča sljedeće: jedno serviranje treba sadržavati proteine, zdrave masnoće i minimalno 15-30 g ugljkohidrata (voće, povrće, cjelovite žitarice). Također treba sadržavati onu skupinu namirnica koje drže glikemijski indeks stabilnim.
Ideje za međuobrok
Izvor: Pexels
Zaboravite na dosadne grickalice koje ne pružaju zadovoljstvo – mi vam predstavljamo širok izbor ukusnih i zdravih alternativa koje će vas osvojiti već na prvi zalogaj!
Hrskavi cimet bademi: Zasladite svoj dan s hrskavim bademima obavijenim nježnom notom cimeta. Bademi su bogati zdravim mastima i proteinima koji će vas duže držati siti, a cimet će prirodno regulirati razinu šećera u krvi. Uživajte u ovom savršenom spoju okusa i zdravlja!
Osvežavajuće kriške jabuka s kikiriki maslacem: Jeste li probali ukusne kriške jabuke prelivene glatkim kikiriki maslacem? Bogatstvo vlakana u jabuci usporit će apsorpciju šećera, dok će kikiriki maslac pružiti dozu proteina. Ova kombinacija bit će vaša nova omiljena grickalica!
Hrskavi slani grah: Zaboravite na običan krumpirić i istražite čarobni svijet hrskavog slanog graha. Grah je izvrstan izvor vlakana i proteina, što ga čini sjajnom opcijom za dijabetičare koji žele zadovoljiti svoju žudnju za slanim okusima.
Mini humus sendviči s povrćem: Humus, napravljen od slanutka, je bogat bjelančevinama i vlaknima, a neodoljivo ukusan. Isprobajte ga kao namaz između tankih kriški mrkve, krastavca ili paprike. Ovo je sjajan način da unesete više povrća i uživate u bogatim okusima istovremeno!
Međuobroci i grickalice koji sadrže do 15 g ugljkiohidrata
1 jabuka u kombinaciji s jednom velikom žlicom maslaca od kikirikija
mali pereci cca 5 kom u kombinaciji s nemasnim sirom cca 25 g
6 krekera od cjelovitih žitarica, 25 g nemasnog svježeg sira
1 graham kreker sa 1 žličicom maslaca od kikirikija
Međuobroci i grickalice koji sadrže do 30 g ugljikohidrata
1 šalica muesli pahuljica i 1/2 šalice obranog mlijeka
1/2 sendviča od puretine i bezmasnog sira i jedna porcija voća
1 pločica od granole ili žitarica
1/2 šalice muesli pahuljica i 180 g light jogurta
1/3 šalice sušenog voća i orašastih plodova
200 g čokolade s malo masnoća
Međuobroci i grickalice ispod 100 kcal
1 tvrdo kuhano jaje
ražnjići od puretine cca 85 g, nezasoljeno
kuglica bezmasne mozzarelle
Međuobroci i grickalice ispod 200 kcal
1/4 šalice orašastih plodova
celer u kombinaciji sa maslacem od kikirikija cca 2 žlice
Ako vas uhvati neplanirano glad onda vam svakako preporučamo: porciju/šalicu tople kokošje juhe bez soli, zatim šalicu toplog ili hladnog čaja, ovisno o temperaturama. Možete još uzeti puding, žele ili popiti sok sa što manje šećera, kako biste zavarali glad do pravog obroka. Važno je da bude što je više moguće tekućine.
Međuobroci i grickalice u slučaju hiperglikemije
U slučajevim hipoglikemije važno je imati grickalice bogate ugljikohidratima. Za razliku od predhodno navedenih namirnica ovdje je jako važno da namirnice koje konzumirate ne sadrže proteine i masti, kako se ne bi remetila apsorpcija. Inicijalna doza šećera koja se preporuča u slučajevima hipoglikemije jest između 10 i 15 g.
slatkiš po izboru
4 žličice šećera
1/2 čaše ili limenke soka
Dijabetes ne znači da morate odustati od ukusnih grickalica! S ovim neodoljivim alternativama, možete uživati u raznovrsnim okusima bez straha od narušavanja ravnoteže vaše razine šećera. Zapamtite, umjerenost je ključna, pa uživajte u ovim poslasticama u skladu s vašim nutricionističkim planom. Počastite svoje nepce, a vaše tijelo će vam biti zahvalno!
