Psihosomatske bolesti su bolesti direktno povezane s emocionalnim stanjem pojedine osobe. Određene emocionalne smetnje uzrokuju disfunkciju pojedinih organa i stvaraju oboljenja koja su ustvari popratni simptomi tih istih emocija.
Bolesti tzv. psihogenog porijekla čija simptomatika se manifestira na organima mijenjajući pri tom njihovu ulogu i stvarajući na njima reverzibilne i ireverzibilne promjene nazivaju se psihosomatskim bolestima. Ovaj tip bolesti direktno je povezan s emocionalnim stanjem pojedine osobe. Određene emocionalne smetnje uzrokuju disfunkciju pojedinih organa i stvaraju oboljenja koja su ustvari popratni simptomi tih istih emocija. Ukratko rečeno ljudska psiha je nerazdvojno isprepletena s tjelesnošću, emocije traže svoj izlaz bilo izravnim ili neizravnim tjelesnim manifestacijama. Izravne manifestacije su primjerice drhtanje zbog straha ili crvenilo zbog stida, a neizravan oblik jest zaobilaznim i kompliciranim putem do samih organa.
Znanstvenim proučavanjem utvrđeno je da kod oboljelih od psihosomatskih bolesti postoje dva tipa ovisno o obliku emocionalnih obrana:
- Prvi tip s agresivnim obranama, što se očituje karakterističnim bolestima, kao migrena, visok tlak, srčane smetnje, šećerna bolest i reumatska upala zglobova;
- Drugi tip s pasivnim obranama, što se očituje sljedećim oboljenjima: čir na želucu ili dvanaesniku, kronični zatvor, ulcerozni kolitis (kronična upala debelog crijeva), bronhijalna astma i dugotrajni umor. Oštećenje tih tkiva i organa nastaje zbog dugotrajnog nadražaja određenog dijela živčanog sustava, koji nije pod utjecajem naše volje (autonomni živčani sustav).
Stres i zdravlje
Ukoliko je naš živčani sustav dulji vremenski period u stanju prenadraženosti onda dolazi do oštećenja tkiva i manifestacije same bolesti, psihosomatske bolesti. Uzrok prenadraženosti određenog dijela autonomnog živčanog sustava su upravo osjećaji koje usvajamo od najranije životne dobi i koje se aktiviraju u bilo kojoj životnoj dobi, odnosno frustrirajućoj situaciji. Psihogeni čimbenik je dakle imao presudan utjecaj na tjelesnu manifestaciju, odnosno psihosomatsku bolest. Da li će osoba s pojedinim emocionalnim emocionalnim poteškoćama razviti psihosomatsku bolest ovisit će i o nizu drugih čimbenika poput naslijednih genetskih osobina, okolini, faktoru stresa u životu. Naime smatra se da je upravo dugotrajna izloženost stresu uvelike odgovorna za nastanak psihosomatske bolesti. To je zato što je potrebna dugotrajna prenadraženost autonomnog živčanog sustava da bi došlo do oštećenja organa i pojave simptoma bolesti.
Stresne situacije kojih u modernom svijetu ima sve više i više prouzokuju i pogoršavaju naše zdravstvene probleme. Potrebno je da na životne probleme gledamo sa strpljenjem kako bi imali bolje zdravlje. Prema shvaćanju psihosomatske medicine, emocionalna uzbuđenja i psihička napetost uzrokuju organske promjene u tijelu putem vegetativnog živčanog sustava. Najčešća psihosomatska oboljenja su: gastritis, ulcerozni kolitis, neki oblici gušavosti, ulkus (čir, na želucu ili dvanaesniku), te u pojedinim slučajevima dijabetes, hipertenzija, migrena, bronhalna astma, urtikarija, pruritus i druge. U većini slučajeva psihosomatske bolesti se liječe usporedno organski i psihoterapijom.
Psihosomatske bolesti:
Astma
Astma je bolest dišnog, respiratornog sustava koja je najčešće urođena, ali i potencirana psihičkim čimbenicima, kao što su uzbuđenje, napetost i ljutnja. Osobe koje boluju od astme mogu si pomoći vježbama disanja, čime će umiriti svoje psihičko stanje, te također ublažiti simptome koji se kreću od otežanog disanja, do kašljanja i kihanja.
Hipertenzija
Stalno povišen krvni tlak veći od 140 sistolički (što označava tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) ili 90 dijastolički (što označava tlak kad srce odmara), ili stalno iznad “normalnog” krvnog tlaka neke osobe, smatra se hipertenzijom. Najčešći simptomi su glavobolja, promjene vida, mučnina, povraćanje, pretjerano znojenje, bljedilo kože, crvenilo lica, drhtanje mišića, bolovi u prsnom košu, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima. Pacijent se može također žaliti na pritisak iza prsne kosti, što su sve simptomi koji upućuju na povišeni krvni tlak, često povezan s psihičkim tegobama. Kod mnogih osoba se psihički problemi odražavaju na zdravlje srca. U tim slučajevima pomažu lijekovi, ali i metode opuštanja.
Hipertireoza
Hipertireoza predstavlja povećanu štitnjaču vrlo često uzrokovanu stresnim situacijama. Osobito u žena štitnjača reagira na psihičke probleme i dolazi do pojačanog lučenja hormona uslijed čega se javlja nervoza, napetost, te osoba naglo mršavi. Dijagnoza se postavlja na temelju pregleda, i pretraga, te se uspješno liječi, a osim klasičnih lijekova, poželjno je da osoba izbjegava stresne situacije.
Kolitis
Kolitis je upalu crijeva što dovodi do probavnih smetnji, ponajprije u obliku proljeva. Tegobe se mogu ulbažiti pažljivim izborom prehrambenih proizvoda. Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest crijeva, te također ima slične simptome kao i Chronova bolest, ali se razlikuju u obilježjima. Obje vrste upalne bolesti crijeva podjednako pogađaju ljude svih dobnih granica. Stresne situacije pogoršavaju te smetnje.
Ulcus ili čir na želucu
Ulcus predstavlja čir na želudcu koji nastaje uslijed nagrizanja želučane kiseline. U situacijama kada dolazi do problema, određen broj osoba osjeća tegobe probavnog sustava. Najčešće su u pitanju osobe koje potiskuju svoje tegobe, umjesto da ih rješavaju razgovorom. Čir na želudcu se može ublažiti pravilnom prehranom, te izbjegavanjem oštrih začina, masne hrane i kofeina. Najnoviji nalazi upućuju na uzročnika Helicobacter pylori kao osnovnog čimbenika pojave ulcusa, ali i dalje se smatra da stres potiče njegovo pojavljivanje.
