+
Home Tag: "prehrana"

Oznaka: prehrana

Mediteranska prehrana i prevencija raka
26kol

Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svijetu. Uz način života poput redovite tjelovježbe i nepušenja, prehrana je jedan od najboljih načina da zaštitite svoje srce.

 

Ono što jedete u velikoj mjeri utječe na vaš krvni tlak, kolesterol, razne upale i druge čimbenike rizika od srčanih bolesti. Konkretno, pokazalo se kako prehrana bogata vlaknima, zdravim masnoćama i antioksidansima pomaže u održavanju zdravlja srca — dok je visok unos dodanog šećera i prerađenog mesa povezan s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Iako za mnoge dijete tvrde kako su dobre za zdravlje srca, važno je odabrati onu koja je potkrijepljena znanstvenim dokazima, a i koja se lako sprovodi. Stoga smo za vas odabrali 5 najboljih.

1. Mediteranska prehrana

Općenito, mediternaska prehrana naglašava cjelovitu, minimalno prerađenu hranu, uključujući cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke, voće, povrće, mahunarke, ribu i ekstra djevičansko maslinovo ulje. Također uključuje umjerene količine mesa peradi, jaja, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i crnog vina. Osim toga, ograničava ili eliminira dodane šećere, rafinirane ugljikohidrate, visoko prerađene grickalice te crveno i prerađeno meso.

Brojne studije povezuju mediteransku prehranu sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti, kao i drugoh čimbenika rizika od srčanih bolesti poput visoke razine kolesterola i triglicerida, pretilosti, dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka.

Kroz 11 studija otkrilo se kako je slijeđenje mediteranskog plana prehrane smanjilo ukupni rizik od pojave srčanih bolesti i smrtnosti za čak 40%. Smatra se da je dobrobit ove dijete za srce uvelike posljedica njenog naglaska na cjelovitoj, minimalno prerađenoj biljnoj hrani i zdravim masnoćama. Na primjer, ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato je mononezasićenim mastima i spojevima sa snažnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Više o mediternaskoj prehrani pročitajte u knjizi dr. Diane Petričević – Mediteranskom prehranom do zdravlja.

2. DASH dijeta

DASH je engleska kratica za Dietary Approaches to Stop Hypertension – dijetetski pristup za spriječavanje hipertenzije. Te kao što i sam naslov govori dijeta je osmišljena kako bi pomogla u prevenciji i liječenju hipertenzije ili visokog krvnog tlaka. Ali ujedno po svojim karakteristikama, smanjuje i rizik od srčanih bolesti. Kao i mediteranska dijeta, DASH dijeta ne nalaže striktan popis namirnica. Umjesto toga, preporučuje određene grupe namirnica na temelju vaših kalorijskih potreba, fokusirajući se na cjelovite žitarice, voće, povrće, nemasne mliječne proizvode i nemasno meso. Pri tom se ograničava konzumacija crvenog mesa, rafiniranih žitarica i dodanih šećera.

Ujedno preporučuje se ograničavanje unosa natrija na 1 čajnu žličicu (2300 mg) dnevno — a verzija s niskim unosom soli ne potiče više od 3/4 žličice (1500 mg) dnevno. Pokazalo se kako smanjenje unosa natrija za osobe s visokim krvnim tlakom značajno smanjuje krvni tlak, osobito u kombinaciji s DASH dijetom.

Ovaj vid prehrane vrlo slično kao i mediteranska stavlja naglasak na hrani bogatoj vlaknima, kao što su cjelovite žitarice i povrće. Ujedno eliminacija dodanih šećera i zasićenih masti također mogu pridonijeti povoljnim učincima na zdravlje srca.

3. Vegetarijanska i veganska prehrana

fleksiterijanska prehrana

Vegetarijanska i veganska prehrana su obrasci prehrane koji eliminiraju svo meso, uključujući perad, crveno meso i ribu. Dok neki vegetarijanci uključuju druge izvore životinjskih proizvoda, poput jaja i mliječnih proizvoda, vegani strogo izbjegavaju sve sastojke životinjskog podrijetla, uključujući mliječne proizvode, jaja, pčelinji pelud, med i želatinu.

Umjesto toga, ove dijete naglašavaju voće, povrće, grah, leću, proizvode od soje, cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke te biljna ulja i masti. Ovaj visok udio biljne hrane daje veganskoj i vegetarijanskoj prehrani nekoliko zdravstvenih prednosti. Na primjer, te su dijete često bogate vlaknima, antioksidansima i protuupalnim spojevima, a svi oni pomažu zdravlju srca.

Osim toga, redovita konzumacija cjelovitih proizvoda od soje poput tofua povezana je s dobrobitima za srce. U čak 46 studija, utvrđeno je da unos proteina soje značajno smanjuje razinu LDL (lošeg) i ukupnog kolesterola.

Naravno, kvaliteta prehrane ostaje važna. Veganska ili vegetarijanska prehrana s visokim udjelom dodanih šećera, rafiniranih žitarica i teško prerađene hrane ne nudi iste dobrobiti za zdravlje srca kao one s visokim udjelom cjelovite, minimalno prerađene biljne hrane.

4. Fleksitarijanska dijeta

Fleksitarijanska dijeta – kreirala  ju je dijetetičarka Dawn Jackson Blatner, to je obrazac prehrane koji se fokusira na biljnu hranu, ali dopušta umjerene količine mesa, ribe, mliječnih proizvoda i drugih životinjskih proizvoda. Potiče vas da većinu proteina dobijete iz biljne hrane. Ne postoji određeno pravilo o tome koliko ili koliko često biste trebali jesti životinjske proizvode, tako da to ovisi o vašim preferencijama.

Potiče vas da jedete uglavnom cjelovitu, minimalno prerađenu hranu i ograničite ili izbjegavate dodane šećere, rafinirane žitarice, prerađeno meso i drugu visoko prerađenu hranu.

Dok varijacije dopuštene u ovoj dijeti otežavaju njezino proučavanje, opservacijske studije povezuju veće pridržavanje biljnih dijeta s manjim rizikom od srčanih bolesti. Osim toga, voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke – koje prehrana potiče – povezani su s poboljšanjima faktora rizika od srčanih bolesti.

U usporedbi sa strogom veganskom ili vegetarijanskom prehranom, fleksitarijanska dijeta može biti realnija opcija za one koji žele dobrobiti srca biljnom prehranom bez odricanja od mesa i drugih životinjskih proizvoda.

5. Prehrana bogata proteinima

Keto prehrana

Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata ne samo da ograničavaju unos ugljikohidrata, već također sadrže više proteina i/ili masti od tipične zapadnjačke prehrane. Skloni su ograničiti hranu poput kruha, žitarica, tjestenine, krumpira i slatkih grickalica i pića.

Ovisno o specifičnoj dijeti, ugljikohidrati se mogu ograničiti na 10-40% kalorija dnevno.

Istraživanja sugeriraju kako dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu poboljšati zdravlje srca smanjenjem određenih čimbenika rizika od srčanih bolesti, uključujući prekomjernu težinu, pretilost i visoke razine triglicerida i krvnog tlaka, dok povećavaju HDL (dobar) kolesterol.

Iako je jedna recenzija otkrila povećanje LDL (lošeg) kolesterola, također je pokazala veće povećanje HDL (dobrog) kolesterola, sugerirajući da dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu pomoći u održavanju povoljnog omjera LDL-a i HDL-a.

Kvaliteta prehrane je i ovdje ključna. Konkretno, dijete s niskim udjelom ugljikohidrata trebaju sadržavati odgovarajuće količine vlakana iz biljne hrane poput povrća i naglašavati zdrave masti, poput avokada, orašastih plodova, sjemenki, minimalno prerađenih biljnih ulja i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.

Zaključno možemo konstatirati kako je dokazano je da ovih nekoliko dijeta imaju pozitivan učinak na zdravlje vašeg srca. Unatoč razlikama, svi ovi obrasci prehrane naglašavaju cjelovitu, minimalno prerađenu hranu i ograničavaju prerađenu hranu, osobito onu s visokim udjelom dodanog šećera i zasićenih masnoća.

Naravno, prehrana je samo jedan dio jednadžbe. Kako biste podržali zdravlje srca, također je važno redovito vježbati, suzdržati se od pušenja i pronaći načine za smanjenje razine stresa.

Mikrobiom crijeva
8lip

Vaš probavni sustav trenutačno vrvi bakterijama, gljivicama, virusima. Oni su dio vašeg crijevnog mikrobioma. On ima veliku ulogu u vašem zdravlju, veću nego što možete zamisliti.

 

Možda zvuči alarmantno da trilijuni mikroorganizama žive u vašim crijevima. Međutim, postoje neki “dobri” koji zapravo štite vaše tijelo od bolesti. Vaša crijeva bujaju životom i raznim vrstama mikroba. Ako jedna vrsta bakterije ne može obaviti svoj posao, druga vrsta može uskočiti i pomoći. Raznolikost crijevnog mikrobioma je poput raznolikosti ljudskog društva. Svaki element ima svoju ulogu, i svi rade zajedno kako bi društvo išlo naprijed. Manje raznolik mikrobiom, ili disbioza, može uzrokovati neravnotežu između “dobrih” i “loših” bakterija. Kada ima više “loših” bakterija, vaše tijelo je sklonije infekcijama i bolestima.

Osnovne funkcije mikrobioma

Probavni mikrobiom ima mnoge funkcije. Između ostalog važan je za regulaciju vašeg imuniteta. Pomaže kod probave i održavanja dobrog zdravlja mozga. Štiti od opasnih patogena i pomaže kod metaboličkih procesa vezanih uz konzumaciju lijekova. Također bitan je za proizvodnju esencijalnih vitamina i hranjivih tvari.

Znanstvenici su nedavnim istraživanjima potvrdili ulogu crijevnih bakterija u borbi protiv kroničnih bolesti.

Primjerice crijevne bakterije mogu utjecati na uspjeh liječenja od raka. Studija iz 2022. pokazala je da pacijenti s melanomom koji su dobro reagirali na liječenje imaju veću količinu bakterija vrste Lachnospiraceae. U međuvremenu, pokazalo se da je liječenje raka manje učinkovito kod ljudi s velikim količinama bakterija vrste Streptococcaceae.

Neki crijevni mikrobi utječu na metabolizam i upalu. Kada postoji neravnoteža crijevnog mikrobioma uzrokovana nezdravom prehranom i antibioticima, istraživanja pokazuju da bi to moglo pridonijeti povećanju tjelesne težine.

Istraživanja također pokazuju da manja raznolikost mikrobioma može oslabiti imunološki odgovor u mozgu, pridonoseći povećanom riziku od upala i neurodegenerativnih poremećaja.

Simptomi nezdravih crijeva?

Crijevni mikrobiom uključen u brojne tjelesne procese, a nezdrava crijeva mogu se manifestirati na različite načine. Među najčešćim simptomima su kronična abdominalna bol, zatim simptom nervoznih crijeva. Zatim tu su kronične mučnine pa čak i povraćanje. Neki ljudi mogu patiti i od zatvora kao i čitavog niza probavnih poteškoća.

Studija iz 2019. sugerira kako promjene u crijevnim bakterijama mogu utjecati na žudnju za nezdravom hranom, reakciju osobe na stres i povećati rizik od depresije.

 

mikrobiom
Izvor: Pixabay
Kako održavati zdravlje mikrobioma?

Zdravlje vaših crijeva se najbolje regulira kvalitetnom prehranom stoga smo za vas pripremili kratke smjernice.

  • Jedite hranu bogatu vlaknima

Jedan od načina da napunite crijeva je promjena onoga što jedete. Probavni mikrobi trebaju hranjive tvari za preživljavanje, a zdrava prehrana glavna je komponenta u oblikovanju mikrobioma. Studija iz 2019. sugerira kako konzumacija hrane s visokim udjelom životinjskog mesa, zasićenih masti, šećera i soli povećava broj “loših” bakterija i šteti rastu “dobrih” bakterija.

S druge strane, konzumacija lisnatog povrća, biljaka bogatih proteinima (poput tofua ili graha) i hrane bogate omega-3 (kao što su losos, kamenice, lanene sjemenke i orasi) povezano je s proizvodnjom “dobrih” bakterija. Također preporučujemo konzumiranje hrane bogate vlaknima (kao što su zob, leća, chia sjemenke) jer su one značajan izvor hrane za crijevne mikrobe.

  • Izbjegavajte rigorozne dijete

Restriktivna prehrana, izbacivanje određenih grupa hrane znači da ograničavate pristup potencijalnom gorivu za svoje mikrobe, što može dovesti do manje raznolikog crijevnog mikrobioma. Primjerice neki ljudi izbjegavaju jesti gluten, što je nepotrebno. Osim ako niste alergični ili imate celijakiju, nema prednosti za vaš mikrobiom ako ostanete na bezglutenskoj dijeti, posebno zato što je većina proizvoda bez glutena manje hranjiva, s niskim udjelom vlakana i visokim udjelom zasićenih masti.

Nagli prelazak na bezglutensku prehranu može uznemiriti crijeva i uzrokovati smrt crijevnih mikroba koji se oslanjaju na gluten kako bi preživjeli. Ograničavanjem prehrane zapravo smanjujete raznolikost sastava crijevnih mikroba. Ali ako proširite svoju prehranu i jedete pomalo od svega, potičete rast različitih crijevnih mikroba.

  • Nemojte se ograničiti samo na probiotike

Probiotski dodaci prehrani popularna su opcija koja se prodaje za poboljšanje zdravlja crijeva. Međutim, stručnjaci kažu da ne biste trebali ovisiti o njima u rješavanju svih svojih crijevnih problema. Probiotici, čine tek 0,001% ukupnog sastava vašeg crijevnog mikrobioma.

  • Jedite hranu bogatu prebioticima

Prebiotici služe kao gorivo za crijevne mikrobe. Određeno povrće je bogato prebioticima.

Studija iz 2018. o utjecaju prebiotika na crijeva sugerira da oni pomažu u promicanju rasta dobrih bakterija, poput onih koje smanjuju upalu i potiču metabolizam ili mršavljenje. Još jedna prednost je povećanje crijevnih bakterija koje poboljšavaju imunološki odgovor i bolje apsorbiraju minerale, poput kalcija, kako bi se spriječili lomovi kostiju.

  • Izbjegavajte antibiotike

Antibiotici pomažu riješiti se bakterija koje uzrokuju infekcije, ali zauzvrat mogu uzrokovati kolateralnu štetu, uništavajući niz dobrih bakterija koje žive u crijevima. Čak i jedna kura uzimanja antibiotika u djetinjstvu može znatno smanjiti raznolikost crijeva, omogućujući gljivicama da se šire i razmnožavaju. Studija iz 2022. pokazala je da jedna kura antibiotika može poremetiti mikrobiome pacijenata na šest mjeseci.

Korištenje antibiotika također riskira stvaranje sojeva bakterija koji su otporni na antibiotike, a istraživanje sugerira da bakterije otporne na antibiotike mogu uzrokovati infekcije koje je teško liječiti.

 

Visoki kolesterol
26sij

Visok kolesterol je stanje koje se često može pojaviti bez ikakvih stvarnih simptoma. Možda nećete ni znati da ga imate dok ne posjetite svog liječnika.

Ako se pitate što uzrokuje visoki kolesterol, što učiniti ako vam je dijagnosticiran i postoje li načini da ga preokrenete, odgovor je DA!

Što je kolesterol?

Kolesterol je vrsta lipida. To je voštana tvar nalik masti koju vaša jetra proizvodi prirodno. Od vitalnog je značaja za stvaranje staničnih membrana, određenih hormona i vitamina D.

Kolesterol se ne otapa u vodi, tako da ne može sam putovati kroz vašu krv. Kako bi pomogla transportu kolesterola, vaša jetra proizvodi lipoproteine.

Lipoproteini su čestice napravljene od masti i proteina. Oni prenose kolesterol i trigliceride, drugu vrstu lipida, kroz vaš krvotok. Dva glavna oblika lipoproteina su lipoprotein niske gustoće (LDL) i lipoprotein visoke gustoće (HDL).

LDL kolesterol je svaki kolesterol koji nose lipoproteini niske gustoće. Ako vaša krv sadrži previše LDL kolesterola, može vam se dijagnosticirati visoki kolesterol. Bez liječenja, visoki kolesterol može dovesti do mnogih zdravstvenih problema, uključujući srčani udar i moždani udar.

Visok kolesterol rijetko uzrokuje simptome u početku. Zato je važno redovito kontrolirati razinu kolesterola.

Visoki kolesterol i njegovi simptomi

U većini slučajeva, visok kolesterol je “tiho” stanje. Obično ne uzrokuje nikakve simptome. Mnogi ljudi niti ne shvaćaju da imaju visok kolesterol dok ne razviju ozbiljne komplikacije, poput srčanog ili moždanog udara.

Zato je važan rutinski pregled kolesterola. Ako imate 20 godina ili više, pitajte svog liječnika trebate li rutinski provjeravati kolesterol. Saznajte kako bi vam ovaj pregled mogao spasiti život.

Uzroci visokog kolesterola

Konzumiranje previše hrane s visokim udjelom kolesterola, zasićenih masti i trans masti može povećati rizik od razvoja visokog kolesterola. Život s pretilošću također može povećati vaš rizik. Ostali čimbenici načina života koji mogu doprinijeti visokom kolesterolu su neaktivnost i pušenje.

Vaša genetika također može utjecati na vaše šanse za razvoj visokog kolesterola. Geni se prenose s roditelja na djecu. Određeni geni upućuju vašem tijelu kako da obrađuje kolesterol i masti. Ako vaši roditelji imaju visok kolesterol, možda ste i vi izloženi većem riziku da ga imate.

U rijetkim slučajevima, visok kolesterol je uzrokovan obiteljskom hiperkolesterolemijom. Ovaj genetski poremećaj sprječava vaše tijelo da ukloni LDL. Prema provjerenom izvoru Nacionalnog instituta za istraživanje ljudskog genoma, većina odraslih osoba s ovim stanjem ima ukupnu razinu kolesterola iznad 300 miligrama po decilitru i razinu LDL-a iznad 200 miligrama po decilitru.

Druga zdravstvena stanja, kao što su dijabetes i hipotireoza, također mogu povećati rizik od razvoja visokog kolesterola i povezanih komplikacija.

LDL kolesterol ili “loš kolesterol”

LDL kolesterol se često naziva “lošim kolesterolom”. Ako je vaša razina LDL kolesterola previsoka, može se nakupiti na zidovima vaših arterija.

Ovo nakupljanje je također poznato kao kolesterolski plak. Ovaj plak može suziti vaše arterije, ograničiti protok krvi i povećati rizik od krvnih ugrušaka. Ako krvni ugrušak blokira arteriju u vašem srcu ili mozgu, može uzrokovati srčani ili moždani udar.

HDL kolesterol ili “dobar kolesterol”

HDL kolesterol se ponekad naziva “dobrim kolesterolom”. Pomaže vratiti LDL kolesterol u vašu jetru kako bi se uklonio iz vašeg tijela. To pomaže u sprječavanju nakupljanja kolesterolskih plakova u vašim arterijama.

Kada imate zdrave razine HDL kolesterola, to može pomoći u smanjenju rizika od krvnih ugrušaka, srčanih bolesti i moždanog udara.

Trigliceridi, druga vrsta lipida

Trigliceridi su još jedna vrsta lipida. Razlikuju se od kolesterola. Dok vaše tijelo koristi kolesterol za izgradnju stanica i određenih hormona, ono koristi trigliceride kao izvor energije.

Kada pojedete više kalorija nego što vaše tijelo može odmah potrošiti, ono pretvara te kalorije u trigliceride. Pohranjuje trigliceride u vašim masnim stanicama. Također koristi lipoproteine ​​za cirkulaciju triglicerida kroz vaš krvotok.

Ako redovito jedete više kalorija nego što vaše tijelo može potrošiti, razina triglicerida može postati previsoka. To može povećati rizik od nekoliko zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i moždani udar.

Vaš liječnik može koristiti jednostavan test krvi za mjerenje razine triglicerida, kao i razine kolesterola.

Čimbenici rizika za visoki kolesterol

Ukoliko spadate u slijedeće skupine imate veći rizik od razvoja visokog kolesterola:

  • pretili ste
  • konzumirate puno zasićenih i trans masti, poput onih koje se nalaze u brzoj hrani
  • malo se krećete
  • pušać ste
  • imate obiteljsku povijest visokog kolesterola
  • imate dijabetes, bolest bubrega ili hipotireozu

Komplikacije nastale zbog visokog kolesterola

Bez liječenja, visoki kolesterol može uzrokovati nakupljanje plaka u vašim arterijama. S vremenom, ovaj plak može suziti vaše arterije. Ovo stanje je poznato kao ateroskleroza.

Ateroskleroza je ozbiljno stanje. Može ograničiti protok krvi kroz vaše arterije. Također povećava rizik od razvoja opasnih krvnih ugrušaka.

Ateroskleroza može dovesti do mnogih životno opasnih komplikacija, kao što su:

  • moždani udar
  • srčani udar
  • angina ili bol u prsima
  • visoki krvni tlak
  • bolest perifernih krvnih žila
  • kronična bolest bubrega
  • Visok kolesterol također može stvoriti neravnotežu žuči, povećavajući rizik od žučnih kamenaca

 

Kako sniziti kolesterol

Ako imate visok kolesterol, vaš liječnik može preporučiti promjenu načina života kako biste ga smanjili. Na primjer, mogu preporučiti promjene u vašoj prehrani, navikama u vježbanju ili drugim aspektima vaše dnevne rutine. Ako pušite, vjerojatno će vam savjetovati da prestanete.

Vaš liječnik također može propisati lijekove ili druge tretmane koji će vam pomoći u snižavanju razine kolesterola. U nekim slučajevima, oni vas mogu uputiti specijalistu za dodatnu njegu.

Snižavanje kolesterola putem prehrane

Kako bi vam pomogao u postizanju i održavanju zdrave razine kolesterola, vaš liječnik može preporučiti promjene u vašoj prehrani.

Visoki kolesterol

Smjernice u prehrani kod visokog kolesterola – Nutricionistički centar Petričević

  • ograničite unos hrane bogate kolesterolom, zasićenim mastima i trans mastima
  • birajte nemasne izvore proteina, kao što su piletina, riba i mahunarke
  • jedite široku paletu hrane bogate vlaknima, kao što su voće, povrće i cjelovite žitarice
  • umjesto pržene hrane odlučite se za pečenu, pečenu, kuhanu na pari, na roštilju i pečenu hranu
  • izbjegavajte brzu hranu i slatke, unaprijed zapakirane opcije kada je to moguće

 

Namirnice s visokim udjelom kolesterola, zasićenih masti ili trans masti uključuju: crveno meso, meso organa, žumanjci i mliječni proizvodi s visokim udjelom masti, prerađena hrana s kakao maslacem ili palminim uljem
duboko pržena hrana, kao što su čips, kolutovi luka i pržena piletina određene pečene proizvode, kao što su neki kolačići i muffini.

Konzumiranje ribe i druge hrane koja sadrži omega-3 masne kiseline također može pomoći u smanjenju razine LDL-a. Na primjer, losos, skuša i haringa su bogati izvori omega-3. Orasi, bademi, mljevene lanene sjemenke i avokado također sadrže omega-3.

visoki tlak i prehrana
8pro

Hipertenzija ili visoki krvni tlak najčešći je čimbenik rizika za srčane bolesti koji se može spriječiti.

Više od milijardu ljudi diljem svijeta ima visoki krvni tlak, koji je definiran kao vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka (SBP) (najviši broj) od 130 mm Hg ili više, dijastoličkog krvnog tlaka (DBP, donji broj) od više od 80 mm Hg, ili oboje.

Lijekovi, uključujući inhibitore enzima koji pretvara angiotenzin (ACE), obično se koriste za smanjenje razine krvnog tlaka. Međutim, promjene načina života, uključujući modifikacije u prehrani, mogu pomoći u snižavanju razine krvnog tlaka do optimalnih raspona i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Svim osobama s visokim krvnim tlakom, uključujući one koji uzimaju lijekove za snižavanje krvnog tlaka, preporuča se nutritivna, zdrava prehrana za srce.

Zdrava prehrana ključna je za snižavanje krvnog tlaka i održavanje optimalne razine, a istraživanja su pokazala da uključivanje određenih namirnica u vašu prehranu, posebno onih bogatih specifičnim hranjivim tvarima poput kalija i magnezija, smanjuje razinu krvnog tlaka. Evo najboljih namirnica za visoki krvni tlak.

1. Citrusi

 

Citrusno voće, uključujući grejp, naranče i limun, može imati moćne učinke na snižavanje krvnog tlaka. Prepuni su vitamina, minerala i biljnih spojeva koji mogu pomoći u održavanju zdravlja srca smanjujući čimbenike rizika od srčanih bolesti poput visokog krvnog tlaka.

Petomjesečna studija koja je uključivala 101 osobu pokazala je da je dnevni unos limunovog soka u kombinaciji s hodanjem značajno povezan sa smanjenjem tlaka, učinkom koji su istraživači pripisali sadržaju limunske kiseline i flavonoida u limunu. Studije su također pokazale da pijenje soka od naranče i grejpa može pomoći u smanjenju krvnog tlaka. Ipak, grejp i sok od grejpa mogu ometati uobičajene lijekove za snižavanje krvnog tlaka, stoga se posavjetujte sa svojim liječnikom prije nego dodate ovo voće svojoj prehrani

2. Losos i druge masne ribe

Masna riba izvrstan je izvor omega-3 masti, koje imaju značajne prednosti za zdravlje srca. Ove masti mogu pomoći u smanjenju razine krvnog tlaka smanjenjem upale i smanjenjem razine spojeva koji sužavaju krvne žile zvanih oksilipini (4 Pouzdani izvor).

Istraživanja su povezala veći unos masne ribe bogate omega-3 sa nižim krvnim tlakom. Studija na 2036 zdravih ljudi pokazala je da oni s najvišom razinom omega-3 masti u krvi imaju značajno niži sistolički i dijastolički tlak od onih s najnižim razinama tih masti u krvi. Veći unos omega-3 također je povezan s manjim rizikom od hipertenzije

3. Blitva

 

Blitva je lisnato zeleno povrće koje je prepuno hranjivih tvari koje reguliraju krvni tlak, uključujući kalij i magnezij. Jedna šalica (145 grama) kuhane blitve donosi 17% odnosno 30% vaših dnevnih potreba za kalijem i magnezijem.

U osoba s visokim krvnim tlakom, svakih 0,6 grama dnevno povećanje kalija u prehrani povezano je sa smanjenjem sistolički tlaka za 1,0 mm Hg i smanjenjem dijastoličkog tlaka za 0,52 mm Hg. Jedna šalica (145 grama) blitve sadrži 792 mg ove važne hranjive tvari. Magnezij je također neophodan za regulaciju krvnog tlaka. Pomaže u snižavanju krvnog tlaka kroz nekoliko mehanizama, uključujući djelovanje kao prirodni blokator kalcijevih kanala, koji blokira kretanje kalcija u srčane i arterijske stanice, dopuštajući krvnim žilama da se opuste.

4. Sjemenke bundeve

Bučino ulje

Sjemenke bundeve mogu biti male, ali su jako važne kada je u pitanju prehrana.

Oni su koncentrirani izvor hranjivih tvari važnih za kontrolu krvnog tlaka, uključujući magnezij, kalij i arginin, aminokiseline potrebne za proizvodnju dušikovog oksida, koji je neophodan za opuštanje krvnih žila i smanjenje krvnog tlaka. Ulje sjemenki bundeve pokazalo se i kao snažan prirodni lijek za visoki krvni tlak. Studija na 23 žene pokazala je da je suplementacija s 3 grama ulja sjemenki bundeve dnevno tijekom 6 tjedana dovela do značajnog smanjenja sistoličkog tlaka u usporedbi s placebo skupinom.

5. Grah i leća

Grah i leća bogate su hranjivim tvarima koje pomažu u regulaciji krvnog tlaka, kao što su vlakna, magnezij i kalij. Brojne studije su pokazale da jedenje graha i leće može pomoći u snižavanju visokog krvnog tlaka. Pregled 8 studija koje su uključivale 554 osobe pokazalo je da su grah i leća, kada su se zamijenili drugom hranom, značajno snizili sistolički tlak i prosječne razine krvnog tlaka kod osoba sa i bez hipertenzije.

6. Bobice

Bobičasto voće je povezano s raznim impresivnim zdravstvenim dobrobitima, uključujući njihov potencijal za smanjenje čimbenika rizika od srčanih bolesti poput visokog krvnog tlaka. Bobičasto voće je bogat izvor antioksidansa, uključujući antocijanine, pigmente koji bobicama daju živu boju.

Pokazalo se da antocijanini povećavaju razinu dušikovog oksida u krvi i smanjuju proizvodnju molekula koje ograničavaju krvne žile, što može pomoći u smanjenju razine krvnog tlaka. Međutim, potrebno je više istraživanja na ljudima kako bi se potvrdili ovi potencijalni mehanizmi. Borovnice, maline, aronije, morske bobice i jagode samo su neke od bobica koje se povezuju s učinkom na snižavanje krvnog tlaka.

7. Pistacija

 

Pistacije su vrlo hranjive, a njihova konzumacija povezana je sa zdravom razinom krvnog tlaka. Oni su bogati brojnim hranjivim tvarima neophodnim za zdravlje srca i regulaciju krvnog tlaka, uključujući kalij. Pregledom 21 studije utvrđeno je da je među svim orašastim plodovima uključenim u pregled, unos pistacija imao najjači učinak na smanjenje i tlaka.

8. Mrkva

Hrskava, slatka i hranjiva, mrkva je osnovno povrće u prehrani mnogih ljudi. Mrkva je bogata fenolnim spojevima, kao što su klorogenska, p-kumarinska i kafeinska kiselina, koji pomažu opuštanju krvnih žila i smanjuju upalu, što može pomoći u snižavanju razine krvnog tlaka.

Iako se mrkva može uživati kuhana ili sirova, jedenje sirove može biti korisnije za smanjenje visokog krvnog tlaka. Studija koja je uključivala 2195 ljudi u dobi od 40 do 59 godina pokazala je da je unos sirove mrkve značajno povezan s nižim razinama krvnog tlaka. Druga mala studija na 17 ljudi pokazala je da je dnevni unos od 473 ml svježeg soka od mrkve tijekom 3 mjeseca doveo do smanjenja sistoličkog, ali ne i dijastoličkog tlaka.

9. Chia i lanene sjemenke

Chia sjemenke

Chia i lanene sjemenke su sitne sjemenke koje vrve hranjivim tvarima koje su bitne za zdravu regulaciju krvnog tlaka, uključujući kalij, magnezij i vlakna.

Mala, 12-tjedna studija koja je uključivala 26 osoba s visokim krvnim tlakom otkrila je da suplementacija s 35 grama brašna od chiaseeda dnevno dovodi do smanjenja krvnog tlaka i kod liječenih i neliječenih osoba, u usporedbi s placebo grupom. Osim toga, rezultati iz pregleda 11 studija sugeriraju da konzumacija sjemenki lana može pomoći u snižavanju razine krvnog tlaka, osobito kada se konzumira u obliku cijelog sjemena tijekom 12 tjedana ili dulje.

10. Grčki jogurt

Grčki jogurt je mliječni proizvod bogat hranjivim tvarima koji je prepun minerala koji pomažu u regulaciji krvnog tlaka, uključujući kalij i kalcij. Pregledom 28 studija utvrđeno je da je konzumiranje 3 porcije mliječnih proizvoda dnevno povezano s 13% manjim rizikom od visokog krvnog tlaka, kao i da je povećanje dnevnog unosa mliječnih proizvoda od 7 unci (200 grama) povezano s 5% smanjenje rizika od hipertenzije.

Uz druge promjene načina života, usvajanje zdrave prehrane može značajno sniziti razinu krvnog tlaka i pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti.

Prema istraživanjima, dodavanje određenih namirnica poput lisnatog povrća, orašastih plodova i mahunarki, masne ribe, citrusa i mrkve u obroke i međuobroke može vam pomoći da postignete i održite optimalnu razinu krvnog tlaka.

Ako imate visok krvni tlak ili želite održati zdrav krvni tlak, dodavanje nekoliko namirnica navedenih u ovom članku vašoj prehrani može pomoći.

 

Zdrava prehrana u starijoj dobi
15lis

Zdrava prehrana u starijoj dobi, jača otpornost, povećava energiju i znatno poboljšava stanje osoba koje boluju od kroničnih bolesti.

 

Starije osobe često uzimaju više lijekova istodobno. Stoga je potrebno provjeriti i dogovoriti ispravan način njihova doziranja, u kombinaciji s prehranom. A u tome vam mi možemo pomoći. Krenimo od dnevnog jelovnika:

  • Doručak je obavezan obrok koji trebao sadržeavativoće i mliječne proizvode: nemasno mlijeko, nemasni sir, jogurt, kefir, tofu, ali i orašaste plodove te kruh od integralnih žitarica.

 

  • Ručak uključuje što više povrća i ribe, a dopušten je i jedan decilitar crnoga vina. Preporučuje se veći unos brokule, cvjetače, prokulice, cikle, crevnog i bijelog luka, sojinih proizvoda. Crveno meso treba zamijeniti mesom peradi, a kao masnoću koristiti maslinovo, suncokretovo i bučino ulje. Posebno treba ograničiti konzumiranje soli, šećera, bijelog brašna i bijele riže.

 

  • Večera treba biti lagana, najkasnije tri sata prije spavanja.

 

 Tjelesna aktivnost je važna!

Tjelesna aktivnost presudna je za odgađanje početka ovisnosti o drugoj osobi, ali i održavanje fizioloških i intelektualnih funkcija, poboljšava kontrolu postojećih bolesti, smanjuje rizik nastanka pretilosti, osteoporoze, inkontinencije, a smatra se da čak usporava demenciju kod osoba kod kojih se javlja. Starije osobe svoju tjelesnu aktivnost trebaju dogovoriti s liječnikom, a preporučuju se vježbe koje poboljšavaju rad srca, krvotoka i disanja, koje održavaju mišiće i omogućuju gipkost, a utječu i na ravnotežu i koordinaciju. Samo 30 minuta dnevno malo bržeg hoda poboljšava opće stanje organizma starije osobe.

SAVJET VIŠE:

Starijim je osobama tekućina posebno važna, a u organizam bi trebali dnevno unijeti ukupno 1,6 litara tekuće hrane i vode ili negaziranog i nezaslađenog prirodnog soka ili blagog biljnog čaja.

Kako izbjeći nesanicu ?

Kod većine starijih osoba san je kraći, ali i općenito lošije kvalitete. Svako liječenje nesanice započinje uspostavljanjem higijene spavanja koja podrazumijeva prilagodbu životnih navika:

  • tijekom dana treba se baviti nekom tjelesnom aktivnošću i izbjegavati drijemanje
  • na spavanje treba poći uvijek u isto vrijeme i buditi se u isto vrijeme
  • prije spavanja izbjegavati razbuđujuće aktivnosti: gledanje ili čitanje napete ili agresivne tematike te konzumiranje hrane, alkohola, cigareta i kave
  • prostorija za spavanje treba biti dobro prozračena, hladnija, tamna, a prije spavanja se preporučuje relaksacija toplom kupkom, slušanjem lagane glazbe ili čitanjem laganog štiva
  • ako je nužna pomoć lijekova protiv nesanice, treba iskušati biljne lijekove
  • sintetski lijekovi, koji se zovu benzodiazepini, nakon nekog vremena izazivaju naviku, a često i nuspojave nakon buđenja kao što su pospanost, smetenost i dezorijentacija. Treba imati na umu da se primjenjuju samo ograničeno vrijeme.
Zdrava prehrana u starijoj dobi
Zdrava prehrana u starijoj dobi

Lijekovi za starije osobe

 Lijekovi se najčešće propisuju upravo starijim osobama i to za doživotnu terapiju kroničnih bolesti. No treba imati na umu da su starije osobe, zbog fiziološkog procesa starenja, na neki način osjetljivije na lijekove te je vrlo važno da im liječnik povremeno provjerava dozu propisanog lijeka kako ne bi nastale neželjene nuspojave. Kako starije osobe često uzimaju četiri ili više vrsta lijekova istovremeno, način njihova uzimanja može ih zbuniti, a često mogu i zaboraviti uzeti lijek. Stoga s ljekarnikom treba prilikom svakog podizanja terapije provjeriti i dogovoriti ispravan način doziranja, kako bi lijekovi postigli željeni terapijski učinak!

Starije osobe, kojima to zdravlje dopušta, moraju biti tjelesno aktivne – samo 30 minuta dnevno malo bržeg hoda značajno će poboljšati opće stanje njihova organizma.

 

fleksiterijanska prehrana
15srp

Ako želite dodati više biljne hrane u svoju prehranu, ali ne želite u potpunosti izbaciti meso, fleksitarijanska prehrana bi mogla biti vaš izbor.

 

Fleksitarijansku prehranu osmislila je dijetetičarka Dawn Jackson Blatner kako bi pomogla ljudima da iskoriste blagodati vegetarijanske prehrane, a da i dalje umjereno uživaju u životinjskim proizvodima. Zato je naziv ove dijete kombinacija riječi fleksibilna i vegetarijanska.

Vegetarijanci isključuju meso, a ponekad i drugu hranu životinjskog podrijetla, dok vegani potpuno ograničavaju meso, ribu, jaja, mliječne proizvode i sve prehrambene proizvode životinjskog podrijetla. Budući da fleksitarijanci jedu životinjske proizvode, ne smatraju se vegetarijancima ili veganima. Fleksitarijanska dijeta nema jasna pravila niti preporučeni broj kalorija i makronutrijenata. Zapravo, to je više stil života nego dijeta.

Temelji se na sljedećim načelima:

  • Jedite uglavnom voće, povrće, mahunarke i cjelovite žitarice
  • Usredotočite se na proteine iz biljaka umjesto iz životinja
  • Budite fleksibilni i povremeno unosite meso i životinjske proizvode
  • Jedite najmanje prerađen, najprirodniji oblik hrane
  • Ograničite unos šećera i slatkiša

 

Fleksitarijanska prehrana i njezini zdravstveni benefiti

Fleksitarijanska prehrana može imati nekoliko zdravstvenih koristi. Međutim, budući da ne postoji jasna definicija ove prehrane, teško je procijeniti  kako se koristi drugih biljnih dijeta primjenjuju na fleksitarnu dijetu. Ipak, istraživanja o veganskoj i vegetarijanskoj prehrani još su uvijek korisna u isticanju načina na koji polu-vegetarijanska prehrana može promicati zdravlje. Čini se da je važno jesti uglavnom voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice i drugu minimalno prerađenu cjelovitu hranu kako bi se iskoristile zdravstvene prednosti biljne prehrane. Smanjenje konzumacije mesa uz nastavak konzumiranja rafinirane hrane s puno dodanog šećera i soli neće dovesti do velikih prednosti.

Srčana bolest

Dijete bogate vlaknima i zdravim mastima dobre su za zdravlje srca. Studija koja je pratila 45.000 odraslih osoba starijih od 11 godina pokazala je da su vegetarijanci imali 32% manji rizik od srčanih bolesti, u usporedbi s ne-vegetarijancima. To je vjerojatno posljedica činjenice da je vegetarijanska prehrana često bogata vlaknima i antioksidansima koji mogu smanjiti krvni tlak i povećati dobar kolesterol.

Pregled 32 studije o utjecaju vegetarijanske prehrane na krvni tlak pokazao je da su vegetarijanci imali prosječni sistolički krvni tlak gotovo sedam bodova niži od onog kod ljudi koji su jeli meso. Budući da su se ove studije bavile isključivo vegetarijanskom prehranom, teško je procijeniti bi li fleksitarna dijeta imala isti učinak na krvni tlak i rizik od srčanih bolesti. Međutim, fleksitarijanska prehrana zamišljena je prvenstveno na biljnoj bazi i najvjerojatnije će imati koristi slične potpuno vegetarijanskoj prehrani.

fleksiterijanska prehrana

Gubitak težine

Fleksitarijanska prehrana također može biti dobra za vašu liniju. To je djelomično zato što fleksitarijanci ograničavaju visokokaloričnu, prerađenu hranu i jedu više biljne hrane koja je prirodno niskokalorična. Nekoliko je studija pokazalo da ljudi koji slijede biljnu prehranu mogu izgubiti više kilograma od onih koji to ne čine. Pregledom studija na više od 1.100 ljudi utvrđeno je da su oni koji su 18 tjedana jeli vegetarijansku prehranu izgubili 4,5 kilograma (2 kg) više od onih koji nisu. Ova i druga istraživanja također pokazuju da oni koji slijede vegansku prehranu imaju tendenciju da izgube najviše na težini, u usporedbi s vegetarijancima i svejedima. Budući da je fleksitarijanska dijeta bliža vegetarijanskoj prehrani nego veganskoj, može pomoći pri mršavljenju, ali vjerojatno ne onoliko koliko bi to bila veganska prehrana.

Dijabetes

Dijabetes tipa 2 globalna je zdravstvena epidemija. Zdrava prehrana, osobito ona pretežno biljnog podrijetla, može pomoći u sprječavanju i upravljanju ovom bolešću. To je najvjerojatnije zato što prehrana na biljnoj bazi pomaže pri mršavljenju i sadrži mnogo hrane bogate vlaknima, a malo nezdravih masti i dodanog šećera .Studija na više od 60.000 sudionika otkrila je da je prevalencija dijabetesa tipa 2 1,5% niža u polu-vegetarijanaca ili fleksitarista u usporedbi s ne-vegetarijancima .

Dodatna istraživanja pokazala su da su osobe s dijabetesom tipa 2 koje su se hranile vegetarijanskom prehranom imale su 0,39% niži hemoglobin A1c (tromjesečni prosjek očitanja šećera u krvi) od onih sa stanjem koje su jele životinjske proizvode.

Rak

Voće, povrće, orasi, sjemenke, cjelovite žitarice i mahunarke imaju hranjive tvari i antioksidanse koji mogu pomoći u sprječavanju raka. Istraživanja pokazuju da je vegetarijanska prehrana povezana s nižom ukupnom učestalošću svih karcinoma, ali osobito kolorektalnog. Sedmogodišnje istraživanje o slučajevima kolorektalnog karcinoma kod 78.000 ljudi pokazalo je da su polu-vegetarijanci imali 8% manju vjerojatnost da dobiju ovu vrstu raka, u usporedbi s ne-vegetarijancima.Stoga, uključivanje više vegetarijanske hrane uz fleksitarijansku prehranu može smanjiti rizik od raka.

Mogući nedostaci u konzumiranju manje mesa i proizvoda životinjskog porijekla

Kada su fleksitarijanska i druga biljna prehrana dobro isplanirane, mogu biti vrlo zdrave. Međutim, neki ljudi mogu biti u opasnosti od nedostatka hranjivih tvari kada smanje meso i druge proizvode životinjskog podrijetla ovisno o primjerenosti drugih izbora hrane.

Mogući nedostaci hranjivih tvari na koje morate biti svjesni na fleksitarnoj dijeti uključuju:

  • Vitamin B12
  • Cink
  • Željezo
  • Kalcij
  • Omega-3 masne kiseline

Pregledom istraživanja o nedostatku vitamina B12 utvrđeno je da su svi vegetarijanci izloženi riziku od nedostatka, pri čemu 62% trudnih vegetarijanaca i do 90% starijih vegetarijanaca ima nedostatak (16 Pouzdani izvor).

Vitamin B12 se nalazi samo u proizvodima životinjskog porijekla. Ovisno o broju i količini životinjskih proizvoda koje fleksitarijanci odlučuju uključiti, može se preporučiti dodatak B12. Fleksitarijanci također mogu imati niže zalihe cinka i željeza, jer se ti minerali najbolje apsorbiraju iz životinjske hrane. Iako je moguće unositi dovoljno ovih hranjivih tvari samo iz biljne hrane, fleksitarijanci moraju u skladu s tim planirati svoju prehranu.

Većina orašastih plodova i sjemenki, cjelovitih žitarica i mahunarki sadrži i željezo i cink. Dodavanje izvora vitamina C dobar je način za povećanje apsorpcije željeza iz biljnih namirnica (18).

Neki fleksitarijanci mogu ograničiti mliječne proizvode i moraju jesti biljne izvore kalcija kako bi dobili odgovarajuće količine ovog nutrijenta. Biljna hrana bogata kalcijem uključuje  kelj, blitvu i sezam. Konačno, fleksitarijanci bi trebali biti oprezni s unošenjem dovoljno omega-3 masnih kiselina, koje se obično nalaze u masnoj ribi. Izvori biljnog oblika omega-3, alfa-linolenske kiseline (ALA), uključuju orahe, chia sjemenke i laneno sjeme. Imajte na umu da vam fleksitarijanska prehrana daje fleksibilnost u konzumiranju različitih količina mesa i životinjskih proizvoda. Ako je prehrana dobro isplanirana i uključuje raznovrsnu cjelovitu hranu, nedostaci mesa u prehrani nisu zabrinjavajući.