Ukusni i sočni, marinirani odresci od tune su svakako specijalitet koji vam preporučamo.
Često konzumiranje ribe je svakako nešto što je preporučljivo iz nutricionističke perspektive. Visoko kvalitetna plava riba poput tune je svakako delicija koju trebate uvrstiti na vaš tjedni meni. Ona je vrlo bogata dragocijenim omega-3 masnim kiselinama koje su od esencijalne važnosti za pravilno funkcioniranje vašeg organizma. Tuna bilo da je iz konzerve ili se kuha, dinsta ili peče neće puno izgubiti na kvaliteti. Stoga kako god ju konzumirali sigurni ste da ćete dobiti svoju dozu ukusnih i zdravih nutrijenata.
Važno je istaknuti kako tuna može biti izvor i teških metala, posebice žive ili, preciznije, metil-žive. Stoga se ne preporuča njezina konzumacije više od jednom tjedno.
Za vas smo ovaj put odabrali ukusan recept za marinirane odreske od tune. Ovaj recept je lak za pripremu i treba nekih sat vremena za pripremu.
Priprema
1. Odreske tune operite, očistite od kožice i pažljivo odstranite središnju kost.
2. Stavite ih kuhati u kipuću vodu kojoj ste dodali ocat, papar, lovor i sol pa kuhajte na laganoj vatri 10 minuta.
3. U vatrostalnu posudu slažite red tune, zatim listove lovora, ružmarin i ploške limuna pa nastavite tako dok ne potrošite svu tunu.
4. Prelijte procijeđenom tekućinom u kojoj se kuhala riba tako da je prekrije, zatim zalijte uljem. Poklopljeno čuvajte na hladnom mjestu. Poslužite s kuhanom blitvom ili drugim povrćem.
Tradicionalna mediteranska prehrana je prehrana s manje rizika za obolijevanje od raka u odnosu na druge oblike prehrane u Evropi i sjevernoj Americi. Zašto je tomu tako?!
Studije migranata iz južne Evrope i druga područja s vremenom boravka u novoj zemlji mijenjaju značajke pojavnosti obolijevanja od raka, što govori u prilog tome da je to povezano s načinom života, osobito sa prehranom. Radi se o vrstama raka tipičnima za razvijena društva, a to su rak debelog crijeva, dojke i prostate, dakle one vrste raka koje su povezane s prehranom. Mediteranske zemlje imaju u prehrani mnogo žitarica, više serviranja voća i povrća koje se sprema na ”lešo”, male količine mesa, malo masti, a pretežno koriste maslinovo ulje, ribu, plodove mora, začine i crno vino. Prehrana bogata povrćem i voćem, bogata je vlaknima, vitaminima, mineralima i fitokemikalijama koje su moćni antioksidans.
Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, obično uz obroke.
Znanstveno je potvrđeno da maslinovo ulje spriječava nastanak raka debelog crijeva, a postoje i dokazi o njegovoj zaštitnoj ulozi od raka jajnika i pluća. Riba sadrži omega 3 višestruko nezasićene masne kiseline, koje smanjuju rizik za obolijevanje od raka dojke, jajnika i bubrega.
Mnoge današnje studije o zdrastvenim beneficijama omega 3 tableta pri čijoj izradi se uglavnom koristie riblje kiseline govore o vrlo neugodnim nuspojavama u slučaju neprimjerene konzumacije ovih suplemenata: bol u trbuhu, mučnina, plinovi, povećanje težine i mogućnost toksiciteta vitaminima A i D te oštećenje jetre. Ali recimo nikakve negativne pojave nisu primjećene pri većem konzumiranju same ribe, glavnog izvora omega 3 masnih kiselina. S nutricionističkog gledišta riba je vrlo vrijedna namirnica jer sadrži bjelančevine, vitamine i minerale, te je lako probavljiva. Preporuke kažu da bi za očuvanje zdravlja trebalo konzumirati barem dva puta tjedno po 170 gr ribe.
Morski plodovi su bogati mineralom selenom koji je jak antioksidans i čuva stanične stijenke od oksidativnog oštećenja. Male ribe koje se jedu s kostima bogat su izvor kalcija i joda. Istraživanja su pokazala zaštitnu ulogu kalcija kod obolijevanja od raka debelog crijeva.
Ukratko možemo sumitrati kako mediteranska prehrana ima pozitivan učinak u spriječavanju i liječenju slijedećih bolesti:
rak debelog crijeva – povrće iz obitelji krstašica (brokula, cvjetače, prokulica) i mrkva
rak jednjaka, usne šupljine i ždrijela – sve vrste voća
rak želuca – sve vrste voća, zelena salata, kupus, luk, rajčica, celer, bundeva
rak gušteraće – sve vrste voća i povrća
rak mokraćnog mjehura – mrkva, zeleno lisnato povrće, sve vrste voća
rak štitnjače – krstašice (brokula, cvjetača i prokulica)
Hrana koja može spriječiti širenje raka:
rak dojke – riblje ulje, kupus, raštika i drugo povrće iz porodice krstašica
Alicin iz češnjaka djeluje protiv kancerogenih stanica općenito. Antikancerogeno djelovanje ima betakaroten koji se nalazi u žutom, narančastom i zelenom voću i povrću.
Analize su pokazale da agrumi sadrže 58 antikancerogenih tvari, više nego ijedna druga hrana. Osim poznatih antioksidativnih svojstava vitamina C i bioflavonoida, agrumi sadrže moćan antioksidans glutation.
Od svih vrsta mlijeka, bademovo spada u nutritivno najbogatija mlijeka. Također se preporuča kao idealna zamjena za sve one koji imaju intoleranciju na laktozu.
Bademovo mlijeko kao što smo već spomenuli idealna je zamjena za kravlje mljeko. Priprema se tako da se bademi stave da odstoje u vodi nekih 6 do 8 sati. Potom se ocijede i miješaju s vodom u blenderu dok smjesa ne postane kompaktna. Na samom kraju proces, kora se badema odvoji pomoću cjediljke, kako bi se dobio ukusan i nutritivno bogat napitak. Ono sadrži vrlo malo masti i kalorija te dosta esencijalnih vitamina i minerala, zbog čega je odličan izbor mlijeka ako želite izgubiti suvišne kilograme.
Bademi kao namirnica sadrže pravo bogatstvo važnih nutrijenata. Primjerice sadrže vitamin E, mangan, selen, magnezij, kalij, cink, željezo, vlakna, fosfor i kalcij. Flavonoidi iz bademovog mlijeka smanjuju rizik od nastanka raka i sprječavaju nastanak prijevremenih znakova starenja, odnosno imaju anti-age učinak. Zbog visoke razine vitamina E, koji je vrlo moćan antioksidant, djeluje i na prevenciju raka. On je od esencijalne važnosti za pravilno funkcioniranje našeg organizma. Ima brojne korisne učinke, nisu svi isključivo vezani uz antioksidativne procese. Važan je za proizvodnju biokemijskih spojeva sličnih hormonima koji reguliraju upalne procese i druge tjelesne procese. Dobar je i kod poteškoća s bolnim i upaljenim venama.
Sve beneficije bademova mlijeka
Izvor: Shutterstock
Jedna šalica bademovog mlijeka (cca 250 ml) sadrži otprilike 1 gram proteina i oko 1 gram dijetalnih vlakana, otprilike 40 kalorija i vrlo malo ugljikohidrata, oko 2 grama. Sadrži oko 3 grama masti, što je jednako količini masti u rižinom mlijeku. Riječ je o nezasićenim mastima, zbog čega je ovaj napitak dobar izbor za sve koji pate od srčanih bolesti. Stoga ono smanjuje rizik od nastanka srčanih oboljenje te ne povećava razinu kolesterola u krvi. Odličan je izvor omega 3 masnih kiselina, za koje je poznato da imaju pozitvan učinak kod smanjivanja razine lošeg kolesterola. Prije svega štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida. Također studije upućuju na njihovu pozitivnu ulogu u razvoju djeteta te prevenciji i terapiji malignih bolesti, a u novije vrijeme i kod mentalnih bolesti, uključujući depresiju, demenciju i ADHD. Omega-3 masne kiseline također igraju važnu ulogu i u regulaciji krvnoga tlaka te ublažavaju simptome artritisa.
Od ostalih nutritivnih sastojaka važno je napomenuti i mangan. On je još jedan važan mineral kojeg nalazimo u bademovom mlijeku. On pomaže u aktivaciji enzima probavnog sustava. Osim toga, važan je za održavanje zdravlja zubi i kostiju. Selen potiče rad imunološkog sustava i na taj način pomaže u borbi protiv raznih bolesti. Bademovo mlijeko sadrži vitamin E koji je uspješan u smanjivanju razine slobodnih radikala u tijelu, odgovornih za prijevremeno starenje.
Osim nutritivnih benefita ova namirnica se preporučuje svima koje pate od svojevrsnog oblika intolerancije na hranu. Bademovo mlijeko je odličan izbor za sve one koji ne mogu probaviti laktozu jer uopće ne sadrži laktozu. Ono ne sadrži ni soju pa je odlično za one koji su na soju alergični. Također ne sadrži kazein, mliječni protein koji je po svome kemijskom sastavu sličan glutenu, pa je odlično i za one alergične na gluten.
Ljekovita svojstva malih sjemenki lana korištena su od davnina, podjednako i za kuhinju i za olakšavanje mnogih zdravstvenih tegoba. Lan je najbogatiji prirodni biljni izvor omega-3 masnih kiselina.
Lan je biljka poznata od davnina, koja se koristila i između ostalog koristi u raznovrsne svrhe. Osim za izradu tekstila, lan ima primjenu u kulinarstvu i liječenju. Tajna kao i obično leži u njegovu dragocijenom sastavu. Naime lan, odnosno sjemenke lana vrlo su bogat izvor visokih koncentracija dijetalnih vlakana, esencijalnih aminokiselina, te brojnih drugih vrijednih nutrijenata.
Lan sadrži linolnu (omega-6), oleinsku (omega-9), te palmitinsku masnu kiselinu, a više od polovice masnoća sadržanih u lanu, čini alfa linolenska kiselina (omega-3). Što znači kako su sjmenke lana najbogatijim biljnim izvorom omega-3 masnih kiselina. Sjemenkelana sadrže čak dvostruko više omega-3 kiselina od ribljeg ulja. Osim toga one sadrže vitamine B, C, E, fitosterole, te minerale kalcij, selen, bakar, željezo, cink, natrij, magnezij, fosfor i kalij. Bogat su izvor i lignana, važnih antioksidanasa.
Izvor: Shutterstock
Laneno ulje i njegova primjena
Lan je moguće konzumirati kao sjemenke ili u obliku ulja. Najbolje ga je koristiti u obliku ulja, kako bi iskoristili njihovu punu vrijednost. Laneno ulje dostupno je kao tekuće ulje u bocama te u kapsulama radi jednostavnijeg uzimanja. Ne preporučuje se koristiti ga za kuhanje budući da ne ostaje stabilno pri višim temperaturama te se njegove korisne masne kiseline tada raspadaju na štetne tvari. Redovito korištenje sirovog lanenog ulja ima širok spektar ljekovitog djelovanja.
Nekoliko studija pokazuje da laneno ulje može sniziti kolesterol, čime se značajno smanjuje rizik od srčanih bolesti. Uzimanje lanenog ulje također štiti od angine (boli u prsima) i visokog krvnog tlaka.
Sjemenke lana bogate su biljnim vlaknima što ih čini dobrim prirodnim laksativom. One pomažu u slučaju zatvora, hemeroida i bolesti probavnog trakta. Kod slučajeva bolesti debelog crijeva, lanene sjemenke mogu održavati crijevne vrećice čistima te tako spriječiti potencijalne infekcije. U slučaju upalnih bolesti crijeva, laneno ulje može smiriti upalu i popraviti štetu u probavnom traktu. Osim toga, ulje može spriječiti razvoj žučnih kamenaca.
Ulje ima vrlo dobar učinak kod raznoraznih problema sa kožom. Esencijalne kiseline djeluju dobro na smanjivanje crvenila, osip kod ekcema, psorijaze i rozaceje, zbog njihova antiupalnog djelovanja i umirujućih svojstava.
Smatra se da lignani u lanenom ulju igraju ulogu u zaštiti od raka dojke, debelog crijeva, prostate. Znanstvena istraživanja pokazuju da žene s rakom dojke, bez obzira na stupanj invazivnosti raka, mogu imati koristi od liječenja lanenim sjemenkama. Također lignani mogu zaštititi ljudsko tijelo i od raznih učinaka starenja, poput primjerice osteoporoze.
Lignani mogu uravnotežiti omjer estrogena i progesterona u ženskom tijelu. Na način da mogu ublažiti simptome menstrualnog ciklusa i osloboditi valunga u menopauzi. Lan može poboljšati funkciju maternice i tako zaliječiti probleme s plodnošću. Zbog utjecaja na hormone, ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.
Osim toga, esencijalne masne kiseline u lanu dokazano zaustavljaju proizvodnjuprostaglandina. Tvari koja je nalik na hormone koje, kad se oslobode u velikim količinama za vrijeme menstruacije, mogu uzrokovati teško krvarenje povezano s endometriozom.
Ulje visoke kvalitete uopće nema ili je jedva osjetnog mirisa. Ono je vrlo blagog, pomalo orašastog okusa. Optimalna dnevna doza unosa je 1-3 velike žlice.
Ovaj plod egzotičnog porijekla prava je mala nutritivna bomba. Idealna je namirnica za sve koje žele detoksicirati organizam i izgubiti suvišne kilograme te zadržati svoj mladoliki izgled.
Acai bobice s punim pravom spadaju u kategoriju supernamirnica. Riječ je o plodovima palme koje inače rastu u dalekom Brazilu. Svojim izgledom podsječaju pomalo na borovnice, ali po svom sastavu su daleko kvalitetnije. Idealne su za sve koje žele detoksicirati svoj organizam od nakupljenih štetnih tvari, zbog jakog antioksidativnog učinka. Također imaju i nizak glikemijski indeks, što je vrlo važno kod mršavljenja jer se njihovom konzumacijom zadržava osjećaj sitosti. Tradicionalno su se koristile za liječenje problema probavnog sustava, a najnovija istraživanja su potvrdila da ima i antikancerogeni učinak. Po svom okusu i boji najsličniji je šumskom voću poput borovnica, jagoda i malina. Kupiti ga se najčešće može u obliko praha, čaja ili soka.
Lijekovita svojstva acai bobica
Kao što smo spomenuli acai su bogate kvalitetnim sastojcima koji imaju višestruko povoljno djelovanje na naš organizam. Za početak treba svakako istaknuti antioksidansantocijan. On ima vrlo snažan antioksidativni učinak. Povoljno djeluje na vaš kardiovaskularni sustav, vaš imunitet te štiti od raka i degenerativnih bolesti. dokazano snižava kolesterol, a koristi se i u kozmetičkoj industriji jer usporava starenje vaše kože. Od ostalih antioksidansa tu je koenzim Q10. On je važan za zdravlje naših mišića, koji u njegovu nedostatku ne funkcioniraju kako treba te se i proces samog starenja ubrzava. Njegovim unosom u organizam poboljšati će vaše pamćenje i fizičku izdržljivost
Osim antioksdansa, acai su bogate i vitaminima. One sadrže pravi mali koktel mix vitamina A, C i E, koji zajedno u kombinaciji imaju odličan učinak po vaš imunitet, zdravlje vaše kože i vida. Još jedan važan sastojak ovog moćnog ploda su nezasićene masne kiseline. Sastav masnih kiselina u acai bobicama sličan je sastavu onih u maslinovom ulju, što znači da je voće bogato omega-3 masnim kiselinama koje pojačavaju osjetljivost receptora na inzulin te time sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2 iraznih upalnih procesa u organizmu. Tu je još i oleinska kiselina (omega-9), koja se isto nalazi u maslinovom ulju te daje acai bobicama iznimnu hranjivu vrijednost. Esencijalne masne kiseline i fitosteroli između ostalogpomažu i pri snižavanju lošeg kolesterola u krvi. Od ostalih važnih sastojaka tu su i prehrambena vlakna, čiji svakodnevni unos je dobar za pravilan rast probavnog sustava te pomažu i kod regulacije tjelesne težine.
Izvor: Shutterstock
Acai bobice i konzumacija
Kad govorimo o njihovoj konzumaciji, naravno da bi bilo idealno doći do svježih bobica. Iako je to malo teže, ali mogu se pronaći u dućanim specijaliziranim za zdravu prehranu. Osim kao svježe voće, prodaje se još i u obliku praha, tableta, čaja ili soka. U takvom obliku se može naći i u ljekarnama. Za konzumaciju je možda najpraktičnija i najdostupnija acai bobica u prahu. Cijenama varira, ali u prosjeku je vrlo slična cijeni drugih suplemenata i zdravih dodataka prehrani. Na dnevnoj bazi biti će vam dovoljna jedna žlica acai praha. Njegova primjena u pripremi jela je vro raznolika i može se koristiti kod pripreme ukusnog doručka, međuobroka tipa smoothija, ali i kod zelenih salata.
Na vama je da odaberete ukusan obrok koji sadrži ovu zdravu namirnicu.
Vitamin D je ključan za pravilan rast, razvoj i dobro zdravlje cjelokupno organizma. Jedan od glavnih razloga njegovog nedostatka jest nedovoljno izlaganje suncu i nedovoljno unošenje vitamina D putem hrane. Stoga je ljeto idealno vrijeme za nadoknadu vitamina D.
Vitamin D, odnosno vitamin sunca je vrlo važan za vaše zdravlje. Najpoznatiji je po tome što je neophodan za rast i razvoj vaših kostiju, ali to nije sve. Istraživanja su pokazala njegovu važnost u regulaciji imunološkog sustava, sudjeluje u prevenciji raka, bolesti neurološkog sustava, kardiovaskularnih poremećaja te oštećenja koštanog tkiva. Stoga je regulacija njegova unosa poželjna. On se naravno može unositi putem, hrane i suplemenata, ali njegov najbolji izvor jest sunce. Zato jest upravo ljeto, godišnje doba koje je idealno kako bi obnovili svoje zalihe vitamina D. On dakle prvenstveno ovisi o izlaganju suncu stoga varira tijekom godišnjih doba u kolovozu njegova razina u organizmu može biti gotovo tri puta veća u odnosu na siječanj. Isto tako ovisi o dužini dana, oblačnosti, količini melanina u koži pa čak i kremi za sunčanje.
Sinteza vitamina D
Čitav niz metaboličkih procesa je odgovoran za sintezu ovog vrlo važnog vitamina. Nevjerojatnim će zvučati kako je za njegov nastanak potrebno ultraljubičasto zračenje. UVB zrake (280-310 nm) ulaze u nepokrivenu kožu, gdje pretvaraju 7-dehidrokolesterol u previtamin D3 iz kojega konačno nastaje vitamin D3 (kolekalciferol). Osim njega postoji i vitamin D2 (ergokalciferol), koji je isto tako fiziološki bitan. On je biljnog podrijetla, a ima ga najviše u gljivama. Međutim ni vitamin D2 niti vitamin D3 ne predstavljaju aktivni oblik vitamina D. Njegov aktivni oblik kalcidiol, mnastaje u jetri, a njegova konačna aktivacija se odvija u bubrezima gdje nastaje vrlo aktivan kalcitriol. Što vam iz ovih samih naziva može već biti jasno jest njegova vezanost s kalcijem.
Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju. Ukoliko u organizmu nedostaje kalcija, proizvodi se više aktivnog oblika vitamina D u bubrezima koji pomaže apsorbciju kalcija. Ukoliko nedostaje vitamina D u organizmu, navedeni mehanizam neće osigurati homeostazu kalcija te će doći do oslobađanja kalcija iz kostiju, tj. do demineralizacije, kako bi se postigla potrebna razina kalcija u krvi. Navedeno stanje dovodi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa kod djece. Zbog toga, uz dovoljan unos vitamina D, moramo imati na umu da zadovoljimo i dnevne potrebe za kalcijem. Osim navedene uloge u oragnizmu, vitamin D ima i druge funkcije poput regulacije fosfatnog metabolizma, regulacije imunološkog odgovora, regulacije razine inzulina i šećera u krvi te krvnog tlaka.
Izvor: Shutterstock
Unos vitamina prehranom
Nedostatak vitamina D u organizmu je vrlo čest slučaj, a u najrizičnije skupine spadaju dojenčad, osobe sa tamnijom bojom kože te starija populacija. Ako ga u organizam unosite prehranom onda su najbolji izvori srdele i losos, odnosno riblje ulje. U manjim količinama ima ga u jajima, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, gljivama. Ako ga unosite putem suplementacije onda tu treba biti pažljiv kod doziranja, a preporuča se i uzimanjeu kombinaciji s kalcijem i omega-3. Također treba istaknuti kako dnevna doza unosa jest različita za pojedinu dob. Budući da je neophodan za normalan rast i razvoj djece, preporuke su 400 IU (odnosno 5 µg, 1 µg=40 IU) u djece do šeste godine starosti, nakon čega je preporuka od 200 IU najmanja doza koja spriječava deficit. Potrebe se opet povečavaju (400 IU) ljudima između 50. i 70. godine života, a onima starijim od 70 godina 600 IU na dan.
