Hrana liječi, služi vašem organizmu kao izvor energije, ali i kao preventiva u zaštiti od raznoraznih bolesti. Neke namirnice su u tome posebno učinkovite jer imaju posebna svojstva.
Vaš imunološki sustav jest vaša prva linije obrane od svih prijetnji kako vanjskih tako i unutrašnjih. Vaš imunološki sustav štiti vas od bolesti, infekcija i pomaže vam da se oporavite nakon ozljede. Kako bi ispravno funkcionirao potrebno je održavati vaše zdravlje i tjelesnu ravnotežu. Često će vam reći potrebno je kretati se, provoditi vrijeme u prirodi, što manje stresa i zdrava prehrana. To vam je najbolji zdravstveni savjet. Ovom prilikom mi ćemo se fokusirati na zdravu prehranu, odnosno na namirnice koje su idealne za očuvanje vašeg imuniteta.
Top namirnice za bolji imunitete
1. Agrumi
Izvor: Unsplash
Većina ljudi prelazi ravno na vitamin Cnakon što se prehlade. To je zato što pomaže u izgradnji vašeg imunološkog sustava. Smatra se da vitamin C povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica, koje su ključne za borbu protiv infekcija. Gotovo sva agrumi sadrže puno vitamina C. S takvom raznolikošću možete lako odabrati dodavanje ovog vitamina bilo kojem obroku. Među najpopularnije vrste spadaju grejp, naranče, klementine, mandarine, limuni, limete.
Budući da ga vaše tijelo ne proizvodi i ne skladišti, potreban vam je svakodnevni vitamin C za daljnje zdravlje. Preporučena dnevna količina za većinu odraslih osoba je:
75 mg za žene
90 mg za muškarce
Ako se odlučite za suplemente, izbjegavajte uzimanje više od 2000 miligrama (mg) dnevno.
2. Badem
Izvor: Unsplash
Što se tiče sprečavanja prehlade i suzbijanja prehlade, vitamin E nastoji ne zaostati za vitaminom C. Ovaj snažan antioksidans ključan je za zdrav imunološki sustav. To je vitamin topiv u mastima, što znači kako zahtijeva prisutnost masti da bi se pravilno apsorbirala. Orašasti plodovi, poput badema, prepuni su vitamina, također sadrže i zdrave masti. Odraslima treba oko 15 mg vitamina E svaki dan. Porcija badema s pola šalice, što je oko 46 cijelih, oljuštenih badema, pruža oko 100 posto pouzdanog izvora preporučene dnevne količine.
3. Brokula
Izvor: Unsplash
Brokula je bogata vitaminima i mineralima. Prepuna je vitamina A, C i E, vlakana i mnogih drugih antioksidansa, brokula je jedno od najzdravijih povrća koje možete staviti na tanjur. Ključ za očuvanje njegove moći netaknutom je kuhati je što manje – ili još bolje, nikako. Pokazalo se kako je kuhanje na pari najbolji način za zadržavanje više hranjivih sastojaka brokula.
4. Crvena paprika
Izvor: Unsplash
Ako mislite da agrumi imaju najviše vitamina C od bilo kojeg voća ili povrća, razmislite ponovno. Crvena paprika sadrži gotovo 3 puta više vitamina C (127 mg) od naranče (45 mg). Oni su također bogati izvor beta karotena. Osim što jača vaš imunološki sustav, vitamin C može vam pomoći u održavanju zdrave kože. Beta karoten, koji vaše tijelo pretvara u vitamin A, pomaže u održavanju zdravlja očiju i kože.
5. Češnjak
Izvor: Unsplash
Češnjak je gotovo nezaobilazna namirnica u svakoj kuhinji na svijetu. Hrani dodaje malo zinga, a i dobro je za vaše zdravlje. Rane civilizacije prepoznale su njegovu vrijednost u borbi protiv infekcija. Češnjak također može usporiti otvrdnjavanje arterija, a postoje i naznake kako pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Češnjakova svojstva jačanja imuniteta dolaze iz posebno velike koncentracije spojeva koji sadrže sumpor, poput alicina.
6. Đumbir
Izvor: Unsplash
Đumbir je još jedna namirnica kojoj se mnogi okreću nakon što se razbole. Đumbir može pomoći u smanjenju upale, može smanjiti upalu grla i upalne bolesti. Đumbir može pomoći i kod mučnine. Iako se koristi u mnogim slatkim desertima, đumbir pakira ima malo žestine u obliku gingerola, srodnika kapsaicina. Đumbir također može smanjiti kroničnu bol, a ima svojstva koja pomažu prilikom snižavanja kolesterola.
7. Jogurt
Izvor: Pixabay
Potražite jogurte koji na etiketi imaju otisnut izraz “žive i aktivne kulture”, poput grčkog jogurta. Sve što trebate znati o probioticima mogu stimulirati vaš imunološki sustav da pomogne u borbi protiv bolesti. Nastojte odabrati obične jogurte, a ne one koji su aromatizirani i napunjeni šećerom. Obični jogurt možete sami zasladiti zdravim voćem i kapljicom meda. Jogurt također može biti izvrstan izvor vitamina D, pa pokušajte odabrati marke obogaćene ovim vitaminom. Vitamin D pomaže u regulaciji imunološkog sustava, a smatra se da pojačava prirodnu obranu našeg tijela od bolesti. Čak se rade i klinička ispitivanja kako bi se proučili mogući učinci na COVID-19.
8. Kivi
Izvor: Unsplash
Kivi je prirodno pun esencijalnih hranjivih sastojaka, uključujući folate, kalij, vitamin K i vitamin C. Vitamin C potiče stvaranje bijelih krvnih stanica i samim time pospješuje borbu organizma protiv infekcije. Ostatak hranjivih sastojaka kivija dobar je kod održavanja prirodne ravnoteže i pravailnog funkcioniranja vašeg organizma.
9. Kurkuma
Izvor: Unsplash
Kurkumu možda znate kao ključni sastojak mnogih currya. Ovaj svijetložuti, gorki začin također se godinama koristi kao protuupalno sredstvo u liječenju artroze i reumatoidnog artritisa. Istraživanja pokazuju kako visoke koncentracije kurkumina, koje kurkumi daju prepoznatljivu boju, mogu pomoći u smanjenju oštećenja mišića uzrokovanih vježbanjem.
10. Papaja
Izvor: Shutterstock
Papaja je još jedno voće prepuno vitamina C. Možete pronaći dvostruko veću dozu od dnevno potrebne količine vitamina C u jednom plodu srednje veličine. Papaje također imaju probavni enzim zvan papain koji djeluje protuupalno i preporuča se kod poteškoća sa gastritisom. Papaje imaju pristojne količine kalija, magnezija i folata, što je sve korisno za vaše cjelokupno zdravlje.
Beta glukan idealan je za osobe s padom imuniteta ili za prevenciju respiratornih, bakterijskih, virusnih ili gljivičnih infekcija kod djece i odraslih.
U jesensko i zimsko vrijeme vaš imunitet je suočen s brojinim izazovima. Stoga je dobro ojačati ga unosom kvalitetne hrane, a po potrebi i dodatnih suplemenata. Ovaj put smo posebnu pozornost posvetili beta glukanima. Riječ je o polisaharidima koji ima dobar učinak na vaš imunosni sustav. Beta glukani su djelotvorani kod virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija. Zatim kodza sprječavanja infekcija nakon operativnog zahvata, a koristi se i kod kroničnog umora, dijabetesa, zračenja i kemoterapija, tumora. Ključ njegovog učinkovitog i sigurnog djelovanja na imunitet je u tome što djeluje kao imunomodulator, tj. on aktivira imunitet ali nikad ne prestimulira. Iz tog razloga pogodan je i za dugotrajnu konzumaciju u obliku suplementata.
Vrste i izvori beta glukana
Ovisno o njihovoj strukturi, odnosno o glikozidnim vezama, oni imaju različito djelovanje na naš organizam. To podrazumijeva i različit izvor, odnosno različiti tipovi beta glukana se nalaze u različitim vrstama namirnica. Pa tako (1,3)(1,4)- β glukani nalaze se u staničnoj stijenci zobi i ječma, a specifični su po tome jer imaju dokazano djelovanje u održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Stoga imaju protektivni učinak kod krvožilnih bolesti i preporuka su za liječenje i prevenciju bolesti. Uzimanje beta glukana iz zobi ili ječma svakodnevno u hrani kao dijela obroka pridonosi smanjenju porasta glukoze u krvi nakon tog obroka. Time ta vrsta beta glukana ima ulogu u prevenciji dijabetesa tipa 2.
Najpoznatiji među njima su (1,3)(1,6)- β glukani iz stijenke kvasca i određenih gljiva imaju dokazano imunomodulatorno djelovanje. Beta glukan na siguran i prirodan način može aktivirati imunitet tako što aktivira makrofage- stanice koje su sposobne pronaći, prepoznati i uništiti strane stanice (uzročnike bolesti) u organizmu. Osim toga, beta glukan potiče i stvaranje koštane srži, a time i proizvodnju leukocita i trombocita.
Doziranje i upotreba
Uobičajena doza u dodacima prehrani kreće se između 50 i 500 mg (1,3)(1,6)- beta glukana za odrasle, odnosno od 2 do 45 mg/ml za djecu.
Na tržištu se beta glukan može pronaći u obliku kapsula, tableta, šumećih tableta, prašaka, sirupa, tekućih dodataka prehrani kao samostalna komponenta ili kombinacija s biljnim ekstraktima, vitaminom C, cinkom, vitaminima i mineralima, ekstraktima gljiva, propolisom, medom i sve više probioticima. Za odabir preparata i pravilno doziranje potražite savjet ljekarnika. Također je sve više hrane obogaćene beta glukanima jer se dodaje kao funkcionalna komponenta.
Beta glukani se smatraju jednim od najsigurnijih imunomodulatora. Ali ipak je potreban oprez u nekim stanjima. Uzimanje β glukana ne preporučuje se osobama koje boluju od autoimunih bolesti (multipla skleroza, lupus, reumatoidni artritis) i kod primjene imunosupresiva. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama te djeci mlađoj od jedne godine.
Zobene pahuljice su izvrstan izvor ugljikohidrata i proteina te pružaju dovoljno energije čak i za veće tjelesne napore. Idealan su odabir za sve koji žele regulirati tjelesnu težinu, ojačati imunitet te poboljšati probavu.
Zobene pahuljice su žitarice, koje se sastoje od zobi, žitarice cjelovitog zrna. Stoga su bogata vlaknimakoja usporavaju probavu ugljikohidrata, čime se smanjuje razina šećera u krvi što u konačnici izaziva osjećaj sitosti. Preporučena dnevna količina vlakana za odrasle je 25-30 grama, a jedna porcija zobenih pahuljica može sadržavati do 4 grama vlakana.
Osim vlakana, zobene pahuljice su bogate vitaminima E, B1, B2 i mineralima kalcijem, kalijem i magnezijem. Također sadrže i fitokemikalije koje imaju antioksidativno djelovanje pa čuvaju stanicu od slobodnih radikala, krivaca za razvoj niza bolesti.
Od važnih nutrijenata tu su još proteini te beta glukan. Zbog sadržaja beta-glukana zobene pahuljice korisne su u prevenciji srčano krvožilnih bolesti jer on smanjuje razine lošeg kolesterola u krvi. Također dokazano je i da poboljšava imunitet i smanjuje apetit. Kada je riječ o kolesterolu, zobene pahuljice upravo zbog svog vlaknastog sastava, upija kolesterol i izbacuje ga iz organizma. Za sve koji se žele riješiti viška masnog tkiva i regulirati tjelesnu težinu, prehrana zobenim pahuljicama je pravi izbor.
Top 10 svojstava zobenih pahuljica
Jednim dijelom smo već spomenuli nutritivna svojstva koja sadrži zob, a sada ćemo detaljnije pojasniti kako ona povoljno utječu na vaš metabolizam.
1. Pospješuju rad imuniteta
Brojna ljekovita svojstva zobenih pahuljica pripisuju im se zbog već spomenutog beta-glukana. On se smatra najsnažnijim prirodnim aktivatorom istimulatorom imunološkog sustava koji može povećati djelotvornost imuniteta i nekoliko puta. Također se pokazao efikasnim i kod smanjenja upalnih procesa u organizmu. Poboljšava protok neutrofila do infekcije i njihovu sposobnost eliminiranja bakterija.
2. Pospješuju probavu
Prehrana bogata biljnim vlaknima je jedan od preduvjeta zdrave probave jer vlakna smanjuju nadutosti i zatvor.
3. Stabiliziraju šećer u krvi
Zobene pahuljice imaju vrlo nizak glikemijski indeks, što znači da je njihov utjecaj na rast razine šećera u krvi minimalan. Ponovno tu je i beta-glukan ima pozitivan učinak na bolesnike s dijabetesom tipa 2, jer održava stabilnu razinu šećera u krvi. Ova namirnica dokazano smanjuje rizik od inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma i srčanih bolesti. Zato su zobene pahuljice dobrodošle i na stolu oboljelih od dijabetesa.
4. Snižavaju kolesterol
Zobene pahuljice sadrže beta-glukan u posebnom obliku koji pomaže u snižavanju kolesterola. Šalica zobenih pahuljica dnevno smanjuje vrijednost kolesterola za 8 do 23%.
5. Pospješuju mršavljenje
Ako pokušavate smršaviti i smanjiti unos kalorija, zobena kaša je vaš idealan obrok uz koji ćete biti puni energije. Ključ je ponovno u njihovu sastavu. Vlakna iz zobi povećavaju osjećaj punine u želucu, dok beta-glukan pomaže u smanjivanju apetita.
6. Pospješuju izdržljivost
Zobena pahuljice su izvrstan izvor ugljikohidrata i proteina te pružaju dovoljno energije za veće tjelesne napore. U studijama se pokazalo kako njihova konzumacija sat vremena prije treninga povećava performanse i povoljno utječe na metabolizam.
7. Smanjuju rizik od raka debelog crijeva
Znanstvene studije su pokazale kako hrana bogata biljnim vlaknima smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva. Također je potvrđeno kako avenantramid – antioksidans iz zobi – smanjuje širenje stanica raka debelog crijeva.
8. Pospješuju zdravlje srca
Redovitom konzumacijom cjelovitih žitarica, uključujući i zobene pahuljice smanjuje se šansa od zatajenja srca za 29%. To se pripisuje obilju omega-3 kiselina, folnoj kiselini, kaliju i kalciju.
9. Pospješuju zdravlje kože
Poznato je da je zob izvrsno sredstvo za suhu i iritiranu kožu. Škrob iz zobenih pahuljica stvara barijeru koja koži pomaže zadržati vlagu, dok se od nešto čvršće ljuske može napraviti nježni piling. Zbog toga su odlične za izradu domaćih maski, kupki i pilinga.
10. Djeluje smirujuće
I dok neke namirnice podižu raspoloženje, poput kave. Zobene pahuljice imaju smirujući efekt, naime zobena kaša sadrži melatonin, kompleksne ugljikohidrate i triptofan koji imaju umirujuće djelovanje, te vitamin B6 koji potiče proizvodnju serotonina – hormona sreće. Stoga su one dobar izbor i za večeru.
Konzumacija i priprema
Zobene pahuljice se najčešće konzumiraju za doručak i to u kombinaciji s mlijekom ili još bolje fermentiranim mliječnim proizvodima (acidofil, jogurt, kefir). Pružaju lagan, ali zasitan obrok. Postoji sitniji i krupniji tip zobenih pahuljica pa ih možemo odabrati prema vlastitom ukusu. Također možemo im dodati svježe ili suho voće, orašaste plodove (orasi, lješnjaci, bademi) ili sjemenke (chia, suncokret, lan, sezam). Također zobene pahuljice možemo prepržiti na smeđem šećeru (granola) te ih grickati ili poslužiti kao pahuljice s mlijekom. Možemo ih napraviti u slanoj (sa češnjakom, sirom ili jajima) ili slatkoj verziji (primjerice sa suhim voćem). Mogućnosti su brojne, želimo vam dobar tek.
Ukratko, zobene pahuljice su izvrsna namirnica za doručak ili međuobrok zbog svojih hranjivih sastojaka i zdravstvenih prednosti. Preporučujemo da ih uključite u svoju prehranu kao dio uravnotežene prehrane i zdravog načina života.
Probiotici su dobre bakterije koje stimuliraju vaš imunitet i uspostavljaju ravnotežu u vašem probavnom sustavu. Nalaze se u mliječnim proizvodima te imaju svojevrstan antikancerogeni učinak.
Naš probavni sustav je ustvari vrlo složen svijet, maleni ekosustav koji između ostalog sačinjavaju milijuni i milijuni bakterija. One imaju svoju funkciju u našem metabolizmu i probavnom sustavu, stoga je naš život bez njih ustvari nemoguć. Čak 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine anaerobne bakterije, među koje spadaju i probiotici. Sve što trebate znati o probioticima, saželi smo u ovom članku. Riječ je o tzv. ”dobrim bakterijama”, koje pomažu u održanju dobrog zdravstvenog stanja, prvenstveno poboljšavajući imunološke funkcije, održavajući normalnu želučano-crijevnu funkciju te prevenirajući infekcije.
Probiotici ustvari djeluju kao regulator u uspostavljanju ravnoteže u našim crijevima. Naime naša mikroflora tijekom vremena može se poremetiti, a do toga najčešće dolazi uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, itd. Probiotici spriječavaju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta bakterija natječući se s njima za prostor i hranu.
Znanstvenim istraživanjima došlo se do spoznaje kako probiotici doduše ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, ali kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu na način da obavljaju iste funkcije kao prirodna flora. Što u konačnici ostavlja dovoljno vremena prirodnoj flori da se oporavi. Probiotičke vrste se potom prirodnim procesima u organizmu zamjenjuju novonastalom crijevnom florom.
Izvor: alamy.com
Povoljni učinci probiotika
Probiotici imaju čitav niz povoljnih učinaka. Djeluju dobro kod iritabilnog kolona, prevencija rasta štetnih bakterija kod stresa. Zatim kod smanjenja upalnih procesa u crijevima, na način da reguliraju funkciju citokina i na taj način spriječavaju recidiv kod bolesti crijeva. Pospješuju rad imunoloških funkcija. Štite od patogena na način da povećavaju broj IgA-producirajućih plazma-stanica, povećavaju ili poboljšavaju fagocitozu, povećavaju broj T-limfocita i stanica prirodnih ubojica.
Učinkoviti su i kod intolerancije na laktozu. Bakterije mliječne kiseline pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, stoga unoso probiotika pomaže u intoleranciji laktoze. znanstvenim istraživanjima je potvrđen antikancerogeni učinak bakterija mliječne kiseline prvenstveno kod karcinoma crijeva.
Snižavaju kolesterol i krvni tlak. Studije ukazuju na to i da smanjuju učestalost respiratornih infekcija te zubni karijes kod djece. Također imaju i vrlo povoljan učinak na uništavanje Helicobactera pylori te su ujedno učinkoviti i kod prevencije alergija. Liječe proljev smanjuju težinu i trajanje rotavirus infekcije kod djece (LGG), a povoljno djeluju na proljeve povezane s antibioticima i putničke dijareje kod odraslih.
Namirnice bogate probioticima
Ukratko nači ćete ih u mliječnim proizvodima, riječ je naime o bakterijama mliječne kiseline. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija. Danas na tržištu postoji čitava paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Smatra se primjerice da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Probotici se mogu kupiti u ljekarama te se ne prepisuju na liječnički recept. Probiotike je potrebno minimalno uzimati najmanje 5 puta tjedno kako bi se održao njihov učinak na crijevnu mikrofloru.
Ovaj vitamin važan je za zdravlje vaše kože, dišnih organa, vida i normalan razvoj fetusa. Njegov unos jača vaš imunološki sustav te je važan čimbenik u antioksidativnim procesima. Da biste ga dobili u dovoljnim količinama jedite šaroliko, odnosno birajte žute, crvene, narančaste, zelene namirnice. Što raznovrsnije to bolje!
Vitamin A, stručnog naziva još i retinol, u ljudskom organizmu sadržan najviše u jetri oko 90% i mrežnici oka po čemu je i dobio naziv. Ovaj vitamin je uz vitamin C vrlo važan za otpornost organizma na zarazu, zaštitu vanjskog sloja kože te drugih organa. Najučinkovitiji je kod održavanja vlažnosti i zaštite vanjskog epitela kože te je zbog toga sastavni dio brojnih kozemetičkih pripravaka. Važan je ne samo za površinski sloj kože već i očiju, usta, grla, jednjaka, pluća probavnog i mokraćnog sustava. Površinski sloj, epitel, koji ima zaštitnu funkciju kako kože tako svih drugih organa, mora imati dovoljnu količinu vitamina A. Ukoliko ga nema tada se epitel počne stanjivati i otvrdne. Na površini kože će se taj nedostatk manifestirati na način da se na njoj počnu pojavljivati manje suhe površine, tzv. keratoze. Od drugih indikatora nedostatka vitamin A javlja se: noćno sljepilo, osjetljivost na razne infekcije i podložnost prehladama, suha i ljuskava koža, gubitak apetita, suhe oči, suha izlomljena kosa, itd.
Izvor: Shutterstock
Apsorpcija i izvori vitamina A
Vitamin A se otapa u masti, što znači da bi se ovaj vitamin apsorbirao i ušao u vaš krvotok nužno je da vaša prehrana sadržava određene količine masti ili ulja. Za njegovu apsorpciju potrebno je minimalno 5 grama masti na dan te je jednako važan i adekvatan unos bjelančevina. Vitamini koji su topljivi u mastima ne miješaju se dobro s vodenim djelovima u krvi, kao što se ulje i voda inače dobro ne miješaju. Stoga tu ulogu treba odraditi bjelančevina, koja vezuje retinol i na taj način se prenosi vitamin A krvotokom. Zbog toga treba paziti i na unos bjelančevina i na unos masti prehranom jer njihov nedostatak može pojačati simptome nedostatka vitamina A.
Kad govorimo o namirnicama bogatim vitaminom A to su: mljiečni proizvodi, žumanjak jaja, jetrica i riblje ulje.
Iz životinjskih izvora dobivamo gotovo sintetiziran vitamin A ili retinol, dok u namirnicama biljnog proijekla to nije slučaj. Biljke nude nešto što se naziva beta-karoten još poznat pod nazivom provitamin A. Postoji gotovo 500 različitih vrsta karotena (crvenonarančasti kemijski spojevi koje se nalaze u hrani), a za ljudski organizam važno je nekih pedesetak, sa posebnim naglaskom na beta-karotenu. Ovaj karoten se kemijskim procesima u crijevim pretvara u vitamin A. Zatim se vitamin A limfom i krvotokom prenosi do jetre gdje se pohranjuje.
Najbolji izvori beta-karotena su mrkva, dinja, buča, crna rotkva, papaja, zatim špinat, kelj i druge tamnozelene lisnate biljke. Od drugih biljnih izvora valja spomenuti: paprike, žitarice, grašak i mahunarke, šparoge, cvjetače, naranče, nektarine, marelice, jagode, brusnice, lubenice, grožđe. Beta-karoten iz hrane je vrlo osjetljiv i lako ga uništava svjetlost i djelovanje kisika. Što dulje pripremamo voće i povrće gubimo više beta-karotena, uzmite to svakako u obzir prilikom kuhanja.
Višak vitamina A
Iako smo u ovom članku nastojali istaknuti važnost vitamina A za ljudski organizam i negativne aspekte njegova nedostatka, treba također napomenuti kako postoji mogućnost i suficita ovog vitamina. Višak vitamina A u ljudskom organizmu ima jednako negativne posljedice kao i njegov nedostatak. Stoga morate biti pažljivi s njegovim doziranjem, ukoliko ga uzimate u obliku suplemenata ili kapi. Pravu dozu trebate dogovoriti sa svojim liječnikom.
Ukoliko dođe do viška onda će vaš organizam regairati nizom negativnih simptoma. Dakle vitamin A ili retinol se može nakupljati u jetri dok ne dosegne količinu koja se osjeća kao neugoda. To su najčešće jake glavobolje, bol u zglobovima, ispucale i suhe usne, krhki nokti, noćno znojenje, nesanica, ispadanje kose. Zatim umor, nelagoda u želucu, oskudna menstruacija, natečenost zglobova, itd.