Oznaka: imunitet

Hrana liječi, služi vašem organizmu kao izvor energije, ali i kao preventiva u zaštiti od raznoraznih bolesti. Neke namirnice su u tome posebno učinkovite jer imaju posebna svojstva.

Vaš imunološki sustav jest vaša prva linije obrane od svih prijetnji kako vanjskih tako i unutrašnjih. Vaš imunološki sustav štiti vas od bolesti, infekcija i pomaže vam da se oporavite nakon ozljede. Kako bi ispravno funkcionirao potrebno je održavati vaše zdravlje i tjelesnu ravnotežu. Često će vam reći potrebno je kretati se, provoditi vrijeme u prirodi, što manje stresa i zdrava prehrana. To vam je najbolji zdravstveni savjet. Ovom prilikom mi ćemo se fokusirati na zdravu prehranu, odnosno na namirnice koje su idealne za očuvanje vašeg imuniteta.

Top namirnice za bolji imunitete

1. Agrumi

Većina ljudi prelazi ravno na vitamin C nakon što se prehlade. To je zato što pomaže u izgradnji vašeg imunološkog sustava. Smatra se da vitamin C povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica, koje su ključne za borbu protiv infekcija. Gotovo sva agrumi sadrže puno vitamina C. S takvom raznolikošću možete lako odabrati dodavanje ovog vitamina bilo kojem obroku. Među najpopularnije vrste spadaju grejp, naranče, klementine,mandarine, limuni, limete.

Budući da ga vaše tijelo ne proizvodi i ne skladišti, potreban vam je svakodnevni vitamin C za daljnje zdravlje. Preporučena dnevna količina za većinu odraslih osoba je:

• 75 mg za žene
• 90 mg za muškarce

Ako se odlučite za suplemente, izbjegavajte uzimanje više od 2000 miligrama (mg) dnevno.

2. Badem

Što se tiče sprečavanja prehlade i suzbijanja prehlade, vitamin E nastoji ne zaostati za vitaminom C. Ovaj snažan antioksidans ključan je za zdrav imunološki sustav. To je vitamin topiv u mastima, što znači kako zahtijeva prisutnost masti da bi se pravilno apsorbirala. Orašasti plodovi, poput badema, prepuni su vitamina, također sadrže i zdrave masti. Odraslima treba oko 15 mg vitamina E svaki dan. Porcija badema s pola šalice, što je oko 46 cijelih, oljuštenih badema, pruža oko 100 posto pouzdanog izvora preporučene dnevne količine.

3. Brokula

Brokula je bogata vitaminima i mineralima. Prepuna je vitamina A, C i E, vlakana i mnogih drugih antioksidansa, brokula je jedno od najzdravijih povrća koje možete staviti na tanjur. Ključ za očuvanje njegove moći netaknutom je kuhati je što manje – ili još bolje, nikako. Pokazalo se kako je kuhanje na pari najbolji način za zadržavanje više hranjivih sastojaka brokula.

4. Crvena paprika

Ako mislite da agrumi imaju najviše vitamina C od bilo kojeg voća ili povrća, razmislite ponovno.  Crvena paprika sadrži gotovo 3 puta više vitamina C (127 mg) od naranče (45 mg). Oni su također bogati izvor beta karotena. Osim što jača vaš imunološki sustav, vitamin C može vam pomoći u održavanju zdrave kože. Beta karoten, koji vaše tijelo pretvara u vitamin A, pomaže u održavanju zdravlja očiju i kože.

5. Češnjak

Češnjak je gotovo nezaobilazna namirnica u svakoj kuhinji na svijetu. Hrani dodaje malo zinga, a i dobro je za vaše zdravlje. Rane civilizacije prepoznale su njegovu vrijednost u borbi protiv infekcija. Češnjak također može usporiti otvrdnjavanje arterija, a postoje i naznake kako pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Češnjakova svojstva jačanja imuniteta dolaze iz  posebno velike koncentracije spojeva koji sadrže sumpor, poput alicina.

6. Đumbir

Đumbir je još jedna namirnica kojoj se mnogi okreću nakon što se razbole. Đumbir može pomoći u smanjenju upale,  može smanjiti upalu grla i upalne bolesti. Đumbir može pomoći i kod mučnine. Iako se koristi u mnogim slatkim desertima, đumbir pakira ima malo žestine u obliku gingerola, srodnika kapsaicina. Đumbir također može smanjiti kroničnu bol, a ima svojstva koja pomažu prilikom snižavanja kolesterola.

7. Jogurt

Potražite jogurte koji na etiketi imaju otisnut izraz “žive i aktivne kulture”, poput grčkog jogurta. Sve što trebate znati o probioticima mogu stimulirati vaš imunološki sustav da pomogne u borbi protiv bolesti. Nastojte odabrati obične jogurte, a ne one koji su aromatizirani i napunjeni šećerom. Obični jogurt možete sami zasladiti zdravim voćem i kapljicom meda. Jogurt također može biti izvrstan izvor vitamina D, pa pokušajte odabrati marke obogaćene ovim vitaminom. Vitamin D pomaže u regulaciji imunološkog sustava, a smatra se da pojačava prirodnu obranu našeg tijela od bolesti. Čak se rade i klinička ispitivanja kako bi se proučili mogući učinci na COVID-19.

8. Kivi

Kivi je prirodno pun esencijalnih hranjivih sastojaka, uključujući folate, kalij, vitamin K i vitamin C. Vitamin C potiče stvaranje bijelih krvnih stanica i samim time pospješuje borbu organizma protiv infekcije. Ostatak hranjivih sastojaka kivija dobar je kod održavanja prirodne ravnoteže i pravailnog funkcioniranja vašeg organizma.

9. Kurkuma

Kurkumu možda znate kao ključni sastojak mnogih currya. Ovaj svijetložuti, gorki začin također se godinama koristi kao protuupalno sredstvo u liječenju artroze i reumatoidnog artritisa. Istraživanja pokazuju kako visoke koncentracije kurkumina, koje kurkumi daju prepoznatljivu boju, mogu pomoći u smanjenju oštećenja mišića uzrokovanih vježbanjem.

10. Papaja

Papaja je još jedno voće prepuno vitamina C. Možete pronaći dvostruko veću dozu od dnevno potrebne količine vitamina C u jednom  plodu srednje veličine. Papaje također imaju probavni enzim zvan papain koji djeluje protuupalno i preporuča se kod poteškoća sa gastritisom. Papaje imaju pristojne količine kalija, magnezija i folata, što je sve korisno za vaše cjelokupno zdravlje.

Diana Petričević, liječnik i nutricionist

Zobene pahuljice su izvrstan izvor ugljikohidrata i proteina te pružaju dovoljno energije čak i za veće tjelesne napore. Idealan su odabir za sve koji žele regulirati tjelesnu težinu, ojačati imunitet te poboljšati probavu.

Zobene pahuljice su žitarice, koje se sastoje od zobi, žitarice cjelovitog zrna. Stoga su bogata vlaknima koja usporavaju probavu ugljikohidrata, čime se smanjuje razina šećera u krvi što u konačnici izaziva osjećaj sitosti. Preporučena dnevna količina vlakana za odrasle je 25-30 grama, a jedna porcija zobenih pahuljica može sadržavati do 4 grama vlakana.

Osim vlakana, zobene pahuljice su bogate vitaminima E, B1, B2 i mineralima kalcijem, kalijem i magnezijem. Također sadrže i fitokemikalije koje imaju antioksidativno djelovanje pa čuvaju stanicu od slobodnih radikala, krivaca za razvoj niza bolesti.

Od važnih nutrijenata tu su još proteini te beta glukan. Zbog sadržaja beta-glukana zobene pahuljice korisne su u prevenciji srčano krvožilnih bolesti jer on smanjuje razine lošeg kolesterola u krvi. Također dokazano je i da poboljšava imunitet i smanjuje apetit. Kada je riječ o kolesterolu, zobene pahuljice upravo zbog svog vlaknastog sastava, upija kolesterol i izbacuje ga iz organizma. Za sve koji se žele riješiti viška masnog tkiva i regulirati tjelesnu težinu, prehrana zobenim pahuljicama je pravi izbor.

Top 10 svojstava zobenih pahuljica

Jednim dijelom smo već spomenuli nutritivna svojstva koja sadrži zob, a sada ćemo detaljnije pojasniti kako ona povoljno utječu na vaš metabolizam.

     1. Pospješuju rad imuniteta

Brojna ljekovita svojstva zobenih pahuljica pripisuju im se zbog već spomenutog beta-glukana. On se smatra najsnažnijim prirodnim aktivatorom i stimulatorom imunološkog sustava koji može povećati djelotvornost imuniteta i nekoliko puta. Također se pokazao efikasnim i kod smanjenja upalnih procesa u organizmu. Poboljšava protok neutrofila do infekcije i njihovu sposobnost eliminiranja bakterija.

   2. Pospješuju probavu

Prehrana bogata biljnim vlaknima je jedan od preduvjeta zdrave probave jer vlakna smanjuju nadutosti i zatvor.

  3.  Stabiliziraju šećer u krvi

Zobene pahuljice imaju vrlo nizak glikemijski indeks, što znači da je njihov utjecaj na rast razine šećera u krvi minimalan. Ponovno tu je i beta-glukan ima pozitivan učinak na bolesnike s dijabetesom tipa 2, jer održava stabilnu razinu šećera u krvi. Ova namirnica dokazano smanjuje rizik od inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma i srčanih bolesti. Zato su zobene pahuljice dobrodošle i na stolu oboljelih od dijabetesa.

 4. Snižavaju kolesterol

Zobene pahuljice sadrže beta-glukan u posebnom obliku koji pomaže u snižavanju kolesterola. Šalica zobenih pahuljica dnevno smanjuje vrijednost kolesterola za 8 do 23%.

 5. Pospješuju mršavljenje

Ako pokušavate smršaviti i smanjiti unos kalorija, zobena kaša je vaš idealan obrok uz koji ćete biti puni energije. Ključ je ponovno u njihovu sastavu. Vlakna iz zobi povećavaju osjećaj punine u želucu, dok beta-glukan pomaže u smanjivanju apetita.

6. Pospješuju izdržljivost

Zobena pahuljice su izvrstan izvor ugljikohidrata i proteina te pružaju dovoljno energije za veće tjelesne napore. U studijama se pokazalo kako njihova konzumacija sat vremena prije treninga povećava performanse i povoljno utječe na metabolizam.

7.  Smanjuju rizik od raka debelog crijeva

Znanstvene studije su pokazale kako hrana bogata biljnim vlaknima smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva. Također je potvrđeno kako avenantramid – antioksidans iz zobi – smanjuje širenje stanica raka debelog crijeva.

8. Pospješuju zdravlje srca

Redovitom konzumacijom cjelovitih žitarica, uključujući i zobene pahuljice smanjuje se šansa od zatajenja srca za 29%. To se pripisuje obilju omega-3 kiselina, folnoj kiselini, kaliju i kalciju.

9. Pospješuju zdravlje kože

Poznato je da je zob izvrsno sredstvo za suhu i iritiranu kožu. Škrob iz zobenih pahuljica stvara barijeru koja koži pomaže zadržati vlagu, dok se od nešto čvršće ljuske može napraviti nježni piling. Zbog toga su odlične za izradu domaćih maski, kupki i pilinga.

10. Djeluje smirujuće

I dok neke namirnice podižu raspoloženje, poput kave. Zobene pahuljice imaju smirujući efekt, naime zobena kaša sadrži melatonin, kompleksne ugljikohidrate i triptofan koji imaju umirujuće djelovanje, te vitamin B6 koji potiče proizvodnju serotonina – hormona sreće. Stoga su one dobar izbor i za večeru.

Konzumacija i priprema

Zobene pahuljice se najčešće konzumiraju za doručak i to u kombinaciji s mlijekom ili još bolje fermentiranim mliječnim proizvodima (acidofil, jogurt, kefir). Pružaju lagan, ali zasitan obrok.  Postoji sitniji i krupniji tip zobenih pahuljica pa ih možemo odabrati prema vlastitom ukusu. Također možemo im dodati svježe ili suho voće, orašaste plodove (orasi, lješnjaci, bademi) ili sjemenke (chia, suncokret, lan, sezam).  Također zobene pahuljice možemo prepržiti na smeđem šećeru (granola) te ih grickati ili poslužiti kao pahuljice s mlijekom.  Možemo ih napraviti u slanoj (sa češnjakom, sirom ili jajima) ili slatkoj verziji (primjerice sa suhim voćem). Mogućnosti su brojne, želimo vam dobar tek.

Ukratko, zobene pahuljice su izvrsna namirnica za doručak ili međuobrok zbog svojih hranjivih sastojaka i zdravstvenih prednosti. Preporučujemo da ih uključite u svoju prehranu kao dio uravnotežene prehrane i zdravog načina života.

Diana Petričević, liječnik i nutricionist

Ovaj vitamin važan je za zdravlje vaše kože, dišnih organa, vida i normalan razvoj fetusa. Njegov unos jača vaš imunološki sustav te je važan čimbenik u antioksidativnim procesima. Da biste ga dobili u dovoljnim količinama jedite šaroliko, odnosno birajte žute, crvene, narančaste, zelene namirnice. Što raznovrsnije to bolje!

Vitamin A, stručnog naziva još i retinol, u ljudskom organizmu sadržan najviše u jetri oko 90% i mrežnici oka po čemu je i dobio naziv. Ovaj vitamin je uz vitamin C vrlo važan za otpornost organizma na zarazu, zaštitu vanjskog sloja kože te drugih organa.

Najučinkovitiji je kod održavanja vlažnosti i zaštite vanjskog epitela kože te je zbog toga sastavni dio brojnih kozemetičkih pripravaka.

Važan je ne samo za površinski sloj kože već i očiju, usta, grla, jednjaka, pluća probavnog i mokraćnog sustava. Površinski sloj, epitel, koji ima zaštitnu funkciju kako kože tako svih drugih organa, mora imati dovoljnu količinu vitamina A. Ukoliko ga nema tada se epitel počne stanjivati i otvrdne. Na površini kože će se taj nedostatak manifestirati na način da se na njoj počnu pojavljivati manje suhe površine, tzv. keratoze. Od drugih indikatora nedostatka vitamin A javlja se kao: noćno sljepilo, osjetljivost na razne infekcije i podložnost prehladama, suha i ljuskava koža, gubitak apetita, suhe oči, suha izlomljena kosa, itd.

Funkcije vitamina A

• Zdravlje očiju

Vitamin A je ključan za održavanje zdravlja očiju, posebno za dobar vid. U obliku retinola, vitamin A sudjeluje u formiranju pigmenta koji se nalazi u stanicama mrežnice oka, a koji je odgovoran za pretvaranje svjetlosti u električne impulse koje mozak može interpretirati kao vizualne slike. Nedostatak vitamina A može dovesti do noćne sljepoće, suhoće očiju, pogoršanja vida i drugih problema očiju.

• Zdravlje kože

Vitamin A ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kože. On je važan za rast i obnovu stanica kože te pomaže u održavanju hidratacije i elastičnosti kože. Također može smanjiti simptome akni, ublažiti ožiljke i bore te pomoći u borbi protiv starenja kože. Retinol, koji je oblik vitamina A, često se koristi u kozmetičkim proizvodima za njegu kože zbog svojih antioksidativnih svojstava i sposobnosti poticanja proizvodnje kolagena.

• Imunitet i rast

Vitamin A ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Potiče proizvodnju i aktivnost bijelih krvnih stanica koje igraju ključnu ulogu u borbi protiv infekcija. Također pomaže u održavanju integriteta sluznica, uključujući sluznicu dišnih putova i probavnog sustava, što pomaže u sprečavanju prodora štetnih mikroorganizama u tijelo. Osim toga, vitamin A je važan za rast i razvoj, posebno kod djece. Nedostatak vitamina A može dovesti do usporenog rasta, slabog imuniteta i povećane osjetljivosti na infekcije.

Apsorpcija i izvori vitamina A

Vitamin A se otapa u masti, što znači da bi se ovaj vitamin apsorbirao i ušao u vaš krvotok nužno je da vaša prehrana sadržava određene količine masti ili ulja. Za njegovu apsorpciju potrebno je minimalno 5 grama masti na dan te je jednako važan i adekvatan unos bjelančevina. Vitamini koji su topljivi u mastima ne miješaju se dobro s vodenim djelovima u krvi, kao što se ulje i voda. Stoga tu ulogu treba odraditi bjelančevina, koja vezuje retinol i na taj način se prenosi vitamin A krvotokom.

Zbog toga treba paziti i na unos bjelančevina i na unos masti prehranom jer njihov nedostatak može pojačati simptome nedostatka vitamina A.

Kad govorimo o namirnicama bogatim vitaminom A to su: mljiečni proizvodi, žumanjak jaja, jetrica i riblje ulje. Iz životinjskih izvora dobivamo gotovo sintetiziran vitamin A ili retinol, dok u namirnicama biljnog porijekla to nije slučaj.

Biljke nude nešto što se naziva beta-karoten još poznat pod nazivom provitamin A.

Postoji gotovo 500 različitih vrsta karotena (crvenonarančasti kemijski spojevi koje se nalaze u hrani), a za ljudski organizam važno je nekih pedesetak, sa posebnim naglaskom na beta-karotenu. Ovaj karoten se kemijskim procesima u crijevim pretvara u vitamin A. Zatim se vitamin A limfom i krvotokom prenosi do jetre gdje se pohranjuje.

Najbolji izvori beta-karotena su mrkva, dinja, buča, crna rotkva, papaja, zatim špinat, kelj i druge tamnozelene lisnate biljke. Od drugih biljnih izvora valja spomenuti: paprike, žitarice, grašak i mahunarke, šparoge, cvjetače, naranče, nektarine, marelice, jagode, brusnice, lubenice, grožđe.

Beta-karoten iz hrane je vrlo osjetljiv i lako ga uništava svjetlost i djelovanje kisika. Što dulje pripremamo voće i povrće gubimo više beta-karotena, uzmite to svakako u obzir prilikom kuhanja.

Višak vitamina A

Iako smo u ovom članku nastojali istaknuti važnost vitamina A za ljudski organizam i negativne aspekte njegova nedostatka, treba također napomenuti kako postoji mogućnost i suficita ovog vitamina.

Višak vitamina A u ljudskom organizmu ima jednako negativne posljedice kao i njegov nedostatak.

Stoga morate biti pažljivi s njegovim doziranjem, ukoliko ga uzimate u obliku suplemenata ili kapi. Pravu dozu trebate dogovoriti sa svojim liječnikom.

Ukoliko dođe do viška onda će vaš organizam reagirati nizom negativnih simptoma. Dakle vitamin A ili retinol se može nakupljati u jetri dok ne dosegne količinu koja se osjeća kao neugoda. To su najčešće jake glavobolje, bol u zglobovima, ispucale i suhe usne, krhki nokti, noćno znojenje, nesanica, ispadanje kose. Zatim umor, nelagoda u želucu, oskudna menstruacija, natečenost zglobova, itd.

Preporučeni dnevni unos i oprez

Preporučeni dnevni unos vitamina A varira ovisno o dobi, spolu i životnom stilu. Važno je ne prekoračiti preporučenu dozu vitamina A jer pretjeran unos kao što smo rekli može biti štetan. Visoke razine vitamina A mogu uzrokovati toksičnost i negativno utjecati na zdravlje. Trudnice trebaju posebno biti oprezne jer pretjerani unos vitamina A može biti povezan s razvojnim poremećajima fetusa.

Zaključak

Vitamin A je ključni nutrijent za zdravlje očiju, kože i imuniteta. Prehrana bogata namirnicama koje sadrže vitamin A, poput jetre, ribljeg ulja, mliječnih proizvoda, voća i povrća svijetle boje, može pružiti potrebne količine vitamina A za održavanje zdravlja. Važno je pratiti preporučene doze i konzultirati se s nutricionistom ili liječnikom kako biste osigurali uravnoteženu prehranu i optimalan unos vitamina A za svoje specifične potrebe.