Ordinacija dr. Diana Petričević
  • O nama
  • Usluge
    • Opis usluga
    • Cjenik
  • Specijalisti
  • Blog
  • Web Shop
  • Kontakt
Lokacija

Radno vrijeme
Radno vrijeme
Pon-Uto-Pet 07:30 – 13:00
Sri-Čet 13:30 – 19:00
Subota 1. i 3. u mjesecu
Nedjelja Zatvoreno
Upit
Rezervacija termina
Loading
Cjenik
Cjenik
Nutricionističko savjetovanje 40 EUR
Program mršavljenja 70 EUR
UZV abdomena 55 EUR
EKG 15 EUR
Presoterapija 15 EUR
Holter tlaka 30 EUR
+
Home Zdravlje Vitamini B skupine
11srp

Vitamini B skupine

by admin

Što su to uopće vitamini B skupine, zašto su važni za naš organizam i koliko ih često treba konzumirati? Sve što trebate znati o ovih osam vitamina te ujedno i popis namirnica koje ih sadrže saželi smo za vas u ovom članku.

 

Vitamini B skupine ili tzv. B kompleks je niz od 8 vitamina topivih u vodi koji u svom prirodnom obliku dolaze zajedno, odnosno u skupini. Stoga i imaju naziv kompleks ili skupina. Oni su poimence redom: B1, B2, B3, B6, folna kiselina, B12, pantotenska kiselina i biotin. Svaki od njih ima svoju specifičnu funkciju u sklopu biokemijskih procesa unutar ljudskog organizma. Važni su prilikom procesa stvaranja energije iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Oni djeluju zajedno u svrhu poboljšanja metabolizma, imunološkog i živčanog čuvaju kožu i mišiće, potiču rast i podjelu stanica te imaju mnoge druge pozitivne učinke na zdravlje organizma. Nedostatak samo jednog od njih neposredno se odražava na finkcioniranje samog metabolizma i u končanici po ljudsko zdravlje.

Organizam ih ne može sam sintetizirati stoga ih je potrebno svakodnevno unositi putem hrane ili suplemenata. Zdravom i uravnoteženom prehranom koja uključuje svakodnevno konzumiranje voća, povrća i žitarica se organizmu u pravilu mogu osigurati dovoljne količine vitamina B skupine. Dodatna suplementacija se uglavnom prakticira kod određenih simptoma koji ukazuju na njihov nedostatak, poput lomljivih noktiju i ispadanja kose te nespecifičnih kožnih bolesti i neuroloških bolesti.

Vitamini B skupine
Izvor: Shutterstock
O vitaminima B skupine i gdje ih se može naći

B1 – tiamin je važan za normalnu funkciju naše svake stanice, a posebice je važan za rad živčanog sustava. Tiamin igra vrlo važnu ulogu kao koenzim u procesu stvaranja neurotransmitera (tvari koja kemijski prenosi poruke među živčanim vlaknima) acetilkolina. Sudjeluje u metaboličkim procesima pretvorbe ugljikohidrata u jednostavni šećer, glukozu. Tiamin poboljšava cirkulaciju, potreban je za mišićni tonus crijeva, želuca i srca, štiti od depresije, stresa i anksioznosti  te utječe na kognitivne aktivnosti mozga.

B2 – riboflavin je važan za formiranje crvenih krvnih stanica i disanje, proizvodnju antitijela, za reguliranje ljudskog rasta i reprodukcije. Bitan je za zdravu kožu, nokte, rast kose i opće dobro zdravlje, uključujući i reguliranje aktivnosti štitnjače.

B3 – niacin tijelo koristi za oslobađanje energije u metabolizmu ugljikohidrata, a smatra se korisnim i kod sniženja razine kolesterola u krvi te na taj način pridonosi očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Studije također upućuju na terapijski utjecaj vitamina B3, niacinamida kod osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, jer povećava pokretljivost zglobova i snagu mišića, te pomaže u obnovi hrskavice. Izvori niacina su mliječni proizvodi, jaja, perad, mahunarke i orašasti plodovi.

B5 – pantotenska kiselina poput ostalih vitamina B skupine je važna za procese nastajanja energije te u stvaranje hormona i neurotransmitera. Sastavni je dio koenzima A i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Naziva se još i antistresnim vitaminom, jer zajedno s vitaminom C osigurava pravilnu funkciju nadbubrežne žlijezde.

B6 – piridoksin je najvažniji kad je u pitanju imunitet. Osnovna mu je funkcija metabolizam amnokiselina što omogućuje njihovu sintezu i apsorpciju, a sudjeluje i u sintezi eritrocita, antitijela i održavanju imunološkog sustava. Pomaže pravilnoj funkciji mozga, jer sudjeluje u prijenosu signala s jedne živčane stanice na drugu. Nalazimo ga prvenstveno suhom voću, bananama, špinatu, u kvascu, ribi, soji, jajima, mlijeku te u biljnom i životinjskom tkivu, osobito u jetri i bubrezima.

Vitamin B i metabolički procesi

B9 – folna kiselina je od presudne važnosti za sintezu DNK i crvenih krvnih stanica. Stoga ju je važno konzumirati tijekom ranog djetinjstva i trudnoće. Folna kiselina utječe i na bolju moždanu cirkulaciju i vrlo je važna kako za mentalno tako i za fizičko zdravlje. Ona sama ne spada u antioksidanse,  ali izravno utječe na antioksidativni kapacitet antioksidansa. Njezina razina ovisi o vanjskim izvorima, a možemo ju naći u zelenom lisnatom povrću,  mahunarkama, citrusima, integralnim žitaricama i mesu. Kod biokemijskih procesa usko je vezana s vitaminima B12 i B6, stoga je potreban je oprez kod uzimanja folne kiseline. Količina ne bi smijela biti veća od 1000 mg zbog interakcije s vitaminom B12 i opasnosti od smanjena njegove koncentracije (pogotovo kod stariji osoba).

B12 – cijanokobalamin važan je za održavanje funkcije mijelinskih ovojnica živaca, staničnu mitozu, te sudjeluje u procesu sinteze proteina .Sudjeluje kao koenzim u procesu sinteze DNK te u intracelularnom metabolizmu, rastu i prehrani svih stanica. Možemo reći da je B12 potreban gdje god se stanice množe. Jedini je vitamin koji sintetiziraju isključivo mikroorganizmi, odnosno može ga sintetizirati ljudski organizam. No, s obzirom da se stvara u debelom crijevu, gdje se ne može apsorbirati, u organizam ga ipak moramo unositi hranom. B12 je pokazao i terapijske učinke u prevenciji ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Vegetarijanci mogu imati deficit ovog vitamina jer ne konzumiraju mliječne prouzvode ni ribu.

Biotin ili vitamin H kod metaboličkih procesa sudjeluje u svojstvu koenzima kod pretvaranja proteina, masti i ugljikohidrata. Bitan je faktor rasta stanica i njihove replikacije i neophodan je za rast kose i noktiju. Sintetizira se u crijevima,  stoga je vrlo osjetljiv na dugotrajnu uporabu antibiotika koji tu sintezu mogu onemogućiti. Njegov nedostatak menifestira se pojavom dermatitisa, depresije, gubitka kose, anemije i kontinuiranog nagona za povraćanjem. Deficit biotina je vrlo rijedak, a kad se konačno pojavi, opadanje kose je prvi znak. Pronalazimo ga u gljivama, bananama, kikirikiju, kvascu, iznutricama i žumanjku.

 

Tags
  • namirnice
  • vitamini B skupine
  • zdrava prehrana
Categories:
Categories
  • Zdravlje

Navigacija objava

Previous Post Vježbe za oblikovanje bedara i listova
Next Post Najbolja prirodna ulja za sunčanje

Datumi objava

ožujak 2023
P U S Č P S N
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  
« velj    

Tagovi

anti-age antibakterijsko djelovanje antikancerogen antioksidans antioksidansi detoks dijabetes dijeta flavonoidi imunitet intolerancija kalij kolesterol kosa koža liječenje mediteranska prehrana minerali mršavljenje namirnice njega omega 3 povrće prehrana prevencija prirodna kozmetika proteini protuupalno djelovanje rajčica regeneracija savjeti simptomi smoothie tjelovježba tuna vitamin A vitamin C vitamin E vitamini vježbe snage vlakna voće zdrava prehrana zdravlje zdravlje srca i krvnih žila

Arhiva

Pratite nas

Više

  • Impressum
  • Pravila privatnosti
  • Izjava o kolačićima

Kontakt

  • Žnjanska 4, 21 000 Split
    Kako do nas
  • 021-461-874
  • info@ordinacija-petricevic.hr

  • 2023 © Ordinacija dr. Diana Petričević |  Web dizajn Studio Rebus