Vitamini B skupine

Što su to uopće vitamini B skupine, zašto su važni za naš organizam i koliko ih često treba konzumirati? Sve što trebate znati o ovih osam vitamina te ujedno i popis namirnica koje ih sadrže saželi smo za vas u ovom članku.

Vitamini B skupine ili tzv. B kompleks je niz od 8 vitamina topivih u vodi koji u svom prirodnom obliku dolaze zajedno, odnosno u skupini. Stoga i imaju naziv kompleks ili skupina. Oni su poimence redom: B1, B2, B3, B6, folna kiselina, B12, pantotenska kiselina i biotin. Svaki od njih ima svoju specifičnu funkciju u sklopu biokemijskih procesa unutar ljudskog organizma. Važni su prilikom procesa stvaranja energije iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Oni djeluju zajedno u svrhu poboljšanja metabolizma, imunološkog i živčanog čuvaju kožu i mišiće, potiču rast i podjelu stanica te imaju mnoge druge pozitivne učinke na zdravlje organizma. Nedostatak samo jednog od njih neposredno se odražava na finkcioniranje samog metabolizma i u končanici po ljudsko zdravlje.

Organizam ih ne može sam sintetizirati stoga ih je potrebno svakodnevno unositi putem hrane ili suplemenata. Zdravom i uravnoteženom prehranom koja uključuje svakodnevno konzumiranje voća, povrća i žitarica se organizmu u pravilu mogu osigurati dovoljne količine vitamina B skupine. Dodatna suplementacija se uglavnom prakticira kod određenih simptoma koji ukazuju na njihov nedostatak, poput lomljivih noktiju i ispadanja kose te nespecifičnih kožnih bolesti i neuroloških bolesti.

Vitamini B skupine

O vitaminima B skupine i gdje ih se može naći

B1 – tiamin je važan za normalnu funkciju naše svake stanice, a posebice je važan za rad živčanog sustava. Tiamin igra vrlo važnu ulogu kao koenzim u procesu stvaranja neurotransmitera (tvari koja kemijski prenosi poruke među živčanim vlaknima) acetilkolina. Sudjeluje u metaboličkim procesima pretvorbe ugljikohidrata u jednostavni šećer, glukozu. Tiamin poboljšava cirkulaciju, potreban je za mišićni tonus crijeva, želuca i srca, štiti od depresije, stresa i anksioznosti  te utječe na kognitivne aktivnosti mozga.

B2 – riboflavin je važan za formiranje crvenih krvnih stanica i disanje, proizvodnju antitijela, za reguliranje ljudskog rasta i reprodukcije. Bitan je za zdravu kožu, nokte, rast kose i opće dobro zdravlje, uključujući i reguliranje aktivnosti štitnjače.

B3 – niacin tijelo koristi za oslobađanje energije u metabolizmu ugljikohidrata, a smatra se korisnim i kod sniženja razine kolesterola u krvi te na taj način pridonosi očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Studije također upućuju na terapijski utjecaj vitamina B3, niacinamida kod osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, jer povećava pokretljivost zglobova i snagu mišića, te pomaže u obnovi hrskavice. Izvori niacina su mliječni proizvodi, jaja, perad, mahunarke i orašasti plodovi.

B5 – pantotenska kiselina poput ostalih vitamina B skupine je važna za procese nastajanja energije te u stvaranje hormona i neurotransmitera. Sastavni je dio koenzima A i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Naziva se još i antistresnim vitaminom, jer zajedno s vitaminom C osigurava pravilnu funkciju nadbubrežne žlijezde.

B6 – piridoksin je najvažniji kad je u pitanju imunitet. Osnovna mu je funkcija metabolizam amnokiselina što omogućuje njihovu sintezu i apsorpciju, a sudjeluje i u sintezi eritrocita, antitijela i održavanju imunološkog sustava. Pomaže pravilnoj funkciji mozga, jer sudjeluje u prijenosu signala s jedne živčane stanice na drugu. Nalazimo ga prvenstveno suhom voću, bananama, špinatu, u kvascu, ribi, soji, jajima, mlijeku te u biljnom i životinjskom tkivu, osobito u jetri i bubrezima.

Vitamin B i metabolički procesi

B9 – folna kiselina je od presudne važnosti za sintezu DNK i crvenih krvnih stanica. Stoga ju je važno konzumirati tijekom ranog djetinjstva i trudnoće. Folna kiselina utječe i na bolju moždanu cirkulaciju i vrlo je važna kako za mentalno tako i za fizičko zdravlje. Ona sama ne spada u antioksidanse,  ali izravno utječe na antioksidativni kapacitet antioksidansa. Njezina razina ovisi o vanjskim izvorima, a možemo ju naći u zelenom lisnatom povrću,  mahunarkama, citrusima, integralnim žitaricama i mesu. Kod biokemijskih procesa usko je vezana s vitaminima B12 i B6, stoga je potreban je oprez kod uzimanja folne kiseline. Količina ne bi smijela biti veća od 1000 mg zbog interakcije s vitaminom B12 i opasnosti od smanjena njegove koncentracije (pogotovo kod stariji osoba).

B12 – cijanokobalamin važan je za održavanje funkcije mijelinskih ovojnica živaca, staničnu mitozu, te sudjeluje u procesu sinteze proteina .Sudjeluje kao koenzim u procesu sinteze DNK te u intracelularnom metabolizmu, rastu i prehrani svih stanica. Možemo reći da je B12 potreban gdje god se stanice množe. Jedini je vitamin koji sintetiziraju isključivo mikroorganizmi, odnosno može ga sintetizirati ljudski organizam. No, s obzirom da se stvara u debelom crijevu, gdje se ne može apsorbirati, u organizam ga ipak moramo unositi hranom. B12 je pokazao i terapijske učinke u prevenciji ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Vegetarijanci mogu imati deficit ovog vitamina jer ne konzumiraju mliječne prouzvode ni ribu.

Biotin ili vitamin H kod metaboličkih procesa sudjeluje u svojstvu koenzima kod pretvaranja proteina, masti i ugljikohidrata. Bitan je faktor rasta stanica i njihove replikacije i neophodan je za rast kose i noktiju. Sintetizira se u crijevima,  stoga je vrlo osjetljiv na dugotrajnu uporabu antibiotika koji tu sintezu mogu onemogućiti. Njegov nedostatak menifestira se pojavom dermatitisa, depresije, gubitka kose, anemije i kontinuiranog nagona za povraćanjem. Deficit biotina je vrlo rijedak, a kad se konačno pojavi, opadanje kose je prvi znak. Pronalazimo ga u gljivama, bananama, kikirikiju, kvascu, iznutricama i žumanjku.

 

Author Info

Admin

Nema komentara

Komentiraj