Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija koronavirusom u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti.
Koronavirus koji se pojavio krajem 2019. godine u Kini, nazvan je SARS—CoV-2. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019. Koronavirusi inače cirkuliraju među životinjama, ali neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.
Novi koronavirus genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, ali podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. Važno je istaknuti iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ali ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije.
Kako se prenosi koronavirus?
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa, dakle od izlaganja virusu i pojave simptoma, traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da su neki ljudi prijenosnici, bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARSCoV i MERS-CoV virusa. Stoga su i uvedene mjere dodatne mjere predostrožnosti i samoizolacije.
Najčešći simptomi:
- povišena tjelesne temperatura
- kašalj
- kratki dah
- bolovi u mišićima
- umor
U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. U posebno rizičnu skupinu spadaju starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
Liječenje i prevencija
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Potporno liječenje može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba. Virus gripe i koronavirusa su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.
Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama. Ne preporučuje se nositi kirurške maske za zaštitu, kirurške maske se prvenstveno koriste
za sprječavanje širenja infekcije s bolesnih ljudi na druge.
Opće mjere zaštite:
• redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju
odbacite u koš za otpad te operite ruke
• izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje 1 metar, a po
mogućnosti dva metra) s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova,
odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna emperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.
Što ako ste bili u kontaktu s oboljelom osobom?
Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa treba se javiti epidemiologu ili liječniku i bit će stavljena pod aktivni zdravstveni nadzor u samoizolaciji. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na koronavirus (dogovara se prijevoz u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
