srčana oboljenja

Porast srčanih oboljenja

Dramatičan porast bolesti srca i krvožilnog sustava poslijednjih godina postao je jedan od najvećih zdravstvenih problema i najčešći uzrok ljudske smrtnosti. Svjetska zdravstvena organizacija je objavila podatke prema kojima 17 milijuna ljudi godišnje u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti. Od toga 5 milijuna otpada samo na područje Europe, a u Hrvatskoj se procjenjuje da 27 000 ljudi godišnje umre od posljedica bolesti srca i krvnih žila. Čak 49,95 % od ukupnog uzroka mortaliteta u Hrvatskoj otpada na kardiovaskularne bolesti. Stoga smo smatrali nužnim ukazati na neke osnovne faktore rizika te načine prevencije bolesti.

Zanimljive činjenice o ljudskom srcu

SrceLjudsko srce je mišićna pumpa nešto veća od šake i u prosjeku teži oko 300-tinjak grama. U toku jednog dana srce napravi 100 000 otkucaja i istisne 2000 galona krvi. Organizam sadrži 5,6 litara krvi koje procirkulira 3 puta kroz jednu minutu. Ako to preračunamo u metrički sustav, krv prođe 19 000 km u jednom danu, što je stvarno impozantna brojka.

Srce pumpa krv složenom kombnacijom četiriju komora(gornje: lijeva i desna pretklijetka; donje: lijeva i desna klijetka), koje se kontrahiraju i opuštaju na poseban i u najmanju ruku kompleksan način. Taj sustav je reguliran od strane sinusnog čvora, male nakupine stanica smještene u desnoj pretklijetki. One kontroliraju električne impulse, a samim time i ritam rada srca. Važno je napomenuti kako hormonalne promjene, a isto tako i snažne emocije utječu na normalan rad sinusnog čvora pa se vrlo često i manifestiraju u vidu promjena otkucaja srca.

Bolesti srca

Među najčešća srčana oboljenja ubrajaju se: ateroskleroza, hipertenzija, aritmija i angina pektoris. Ateroskleroza je sporo i kompleksno oboljenje koje se progresivno razvija s procesom ljudskog starenja. Radi se o nakupljanju štetnih staničnih tvari i taloženju masnoća na unutrašnjima stijenkama arterija. Stvaranjem naslaga, odnosno plakova dolazi do oštećenja arterija, također može doći do stvaranja krvnog ugruška ili tromba i na taj način spriječiti dotok krvi pojedine dijelove tijela. Tada može doći do srčanog i moždanog udara, slabije pokretljivosti, itd.

Hipertenzija ili povišeni krvni tlak je bolest kod koje je srce izloženo daleko većem opterećenju nego što je to uobičajeno. Samim time mogućnosti oštećenja su veće, dakle od oštećenja krvožilnog sustava, bubrega, očiju pa sve do moždanog i srčanog udara. Iako je u 90% slučajeva uzrok povišenog krvnog tlaka nepoznat, hipertenzija se vrlo uspješno liječi.

Aritmija je neujednačen rad srca, odnosno smanjena učinkovitost sveukupnog rada srca. Aritmija se javlja u vrlo širokom spektru simptoma, od onih jedva primjetnih do kardiovaskularnog kolapsa i smrti. Najčešći su osjećaj preskakanja srca, treperenja u prsima ili vratu. Imamo dva oblika aritmije jedan se zove bradikardija, kad srce kuca ispod 60 otkucaja u minuti, a manifestira se kao umor, vrtoglavica, nesvjestica. Drugi oblik je tahikardija kad srce kuca više od 100 otkucaja u minuti. Simptomi su gotovo isti u ovom slučaju javlja se i osjećaj treperenja i ubrzanih otkucaja. Najopasniji poremećaj srčanog ritma je vertikularna fibrilacija, tada srce uopće ne može pumpati krv. U tom slučaju dolazi do trenutne srčane smrti ili srčanog aresta.

Angina pektoris je srčana bolest za koju je indikativna bol u području prsa. Radi se o tzv. ishemiji miokarda, odnosno prodornoj boli koja nastaje kad srčani mišić (miokard) ne prima dovoljno kisika putem krvi. Najčešće se događa kad je krvožilni sustav neprohodan, dakle kad je došlo do suženja arterija. Napadi angine pektoris mogu se dogoditi tijekom povećane tjelesne aktivnost, povišenih emocionalnih stanja i kod vrlo visokih temperature. Isto tako napadaji se mogu dogoditi i u stanju potpunog tjelesnog mirovanja to su uglavnom ljudi koji imaju spazam koronarnih krvnih žila.

Od najčešćih simptoma predindikatora srčanog udara javljaju se: bol u prsima, ali i drugim dijelovima tijela poput ruku, vrata, stomaka, znojenje, mučnina, vrtoglavica, nemogućnost potpunog udisaja, itd.

 

Rizični faktori

Oko trećine srčanih udara završava smrću već nekih sat vremena nakon pojave prvih simptoma. Stoga ukoliko ste primjetili neke od prethodno navedenih simptoma nemojte ih u nijednom slučaju ignorirati! Važno je da hitno kontaktirate svog liječnika i obavite sve nužne preglede i konzultacije, poput recimo EKG-a koji je jedan od najefikasnijih načina dijagnosticiranja srčanih oboljenja.

Postoji niz preventivnih mjera poput regularnih kontrola i zdravijeg načina života koje mogu spriječiti nastanak srčanih oboljenja i srčanog infarkta. Osobe koje boluju od dijabetesa ili im je već dijagnosticirana neka srčana bolest koja je mogućno i naslijedna moraju vršiti redovite kontrole i preglede, to je apsolutni imperativ! Ono što se također smatra adekvatnom prvencijom jest redovita tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana, smanjenje stresa, smanjenje pretilosti (pogotovo kod tzv. atreosklerotskog trbuha, trbušni tip pretilosti), prestanak pušenja.

 

 

Author Info

Admin

Nema komentara

Komentiraj