Dramatičan porast bolesti srca i krvožilnog sustava poslijednjih godina postao je jedan od najvećih zdravstvenih problema i najčešći uzrok ljudske smrtnosti.
Srčana oboljenja su već dugi niz godina jedan od glavnih uzroka smrtnosti širom sveta. Iako je medicinska zajednica uložila značajan napor u razumevanje ovih bolesti i razvoj efikasnih tretmana, porast srčanih oboljenja i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov.
Svjetska zdravstvena organizacija je objavila podatke prema kojima 17 milijuna ljudi godišnje u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti. Od toga 5 milijuna otpada samo na područje Europe, a u Hrvatskoj se procjenjuje da 27 000 ljudi godišnje umre od posljedica bolesti srca i krvnih žila.
Čak 49,95 % od ukupnog uzroka mortaliteta u Hrvatskoj otpada na kardiovaskularne bolesti. Stoga smo smatrali nužnim ukazati na neke osnovne faktore rizika te načine prevencije bolesti.
Zanimljive činjenice o ljudskom srcu
Ljudsko srce je mišićna pumpa nešto veća od šake i u prosjeku teži oko 300-tinjak grama.
U toku jednog dana srce napravi 100 000 otkucaja i istisne 2000 galona krvi. Organizam sadrži 5,6 litara krvi koje procirkulira 3 puta kroz jednu minutu.
Ako to preračunamo u metrički sustav, krv prođe 19 000 km u jednom danu, što je stvarno impozantna brojka.
Srce pumpa krv složenom kombnacijom četiriju komora(gornje: lijeva i desna pretklijetka; donje: lijeva i desna klijetka), koje se kontrahiraju i opuštaju na poseban i u najmanju ruku kompleksan način. Taj sustav je reguliran od strane sinusnog čvora, male nakupine stanica smještene u desnoj pretklijetki. One kontroliraju električne impulse, a samim time i ritam rada srca.
Važno je napomenuti kako hormonalne promjene, a isto tako i snažne emocije utječu na normalan rad sinusnog čvora pa se vrlo često i manifestiraju u vidu promjena otkucaja srca.
Trendovi u Porastu Srčanih Oboljenja
Posljednjih desetljeća svjedočimo konstantnom porastu broja osoba koje boluju od srčanih oboljenja diljem svijeta. Ti trendovi rezultat su različitih čimbenika, uključujući promjene u načinu života, prehrani te okolišu. Ključni trendovi koji su pridonijeli ovom porastu obuhvaćaju:
Nedostatak tjelesne aktivnosti :Dugotrajno sjedenje i nedostatak redovite tjelesne aktivnosti postali su sveprisutni zbog sve veće upotrebe tehnologije te promjena u radnim navikama. Neaktivnost je povezana s prekomjernom tjelesnom masom, povišenim razinama kolesterola i visokim krvnim tlakom, svi ovi čimbenici predstavljaju rizik za srčane bolesti.
Nezdrava prehrana: Povećana konzumacija brze hrane bogate zasićenim masnoćama, trans mastima, šećerima i solju doprinosi razvoju rizika kao što su pretilost, dijabetes tipa 2i visoki krvni tlak.
Stres i mentalno zdravlje: Suvremeni način života često dovodi do povećanog stresa i mentalnih problema, što može negativno utjecati na srčano zdravlje. Stres može pridonijeti povišenom krvnom tlaku i upalnim procesima.
Pušenje i konzumacija alkohola: Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola dobro su poznati čimbenici rizika za srčane bolesti. Pušenje oštećuje krvne žile, dok pretjerana konzumacija alkohola može uzrokovati visoki krvni tlak i slabost srca.
Bolesti srca
Izvor: Pexels
Među najčešća srčana oboljenja ubrajaju se: ateroskleroza, hipertenzija, aritmija i angina pektoris.
Ateroskleroza
je sporo i kompleksno oboljenje koje se progresivno razvija s procesom ljudskog starenja. Radi se o nakupljanju štetnih staničnih tvari i taloženju masnoća na unutrašnjima stijenkama arterija. Stvaranjem naslaga, odnosno plakova dolazi do oštećenja arterija, također može doći do stvaranja krvnog ugruška ili tromba i na taj način spriječiti dotok krvi pojedine dijelove tijela. Tada može doći do srčanog i moždanog udara, slabije pokretljivosti, itd.
ili povišeni krvni tlak je bolest kod koje je srce izloženo daleko većem opterećenju nego što je to uobičajeno. Samim time mogućnosti oštećenja su veće, dakle od oštećenja krvožilnog sustava, bubrega, očiju pa sve do moždanog i srčanog udara. Iako je u 90% slučajeva uzrok povišenog krvnog tlaka nepoznat, hipertenzija se vrlo uspješno liječi.
Aritmija
je neujednačen rad srca, odnosno smanjena učinkovitost sveukupnog rada srca. Aritmija se javlja u vrlo širokom spektru simptoma, od onih jedva primjetnih do kardiovaskularnog kolapsa i smrti. Najčešći su osjećaj preskakanja srca, treperenja u prsima ili vratu. Imamo dva oblika aritmije jedan se zove bradikardija, kad srce kuca ispod 60 otkucaja u minuti, a manifestira se kao umor, vrtoglavica, nesvjestica. Drugi oblik je tahikardija kad srce kuca više od 100 otkucaja u minuti. Simptomi su gotovo isti u ovom slučaju javlja se i osjećaj treperenja i ubrzanih otkucaja. Najopasniji poremećaj srčanog ritma je vertikularna fibrilacija, tada srce uopće ne može pumpati krv. U tom slučaju dolazi do trenutne srčane smrti ili srčanog aresta.
Angina pektoris
je srčana bolest za koju je indikativna bol u području prsa. Radi se o tzv. ishemiji miokarda, odnosno prodornoj boli koja nastaje kad srčani mišić (miokard) ne prima dovoljno kisika putem krvi. Najčešće se događa kad je krvožilni sustav neprohodan, dakle kad je došlo do suženja arterija. Napadi angine pektoris mogu se dogoditi tijekom povećane tjelesne aktivnost, povišenih emocionalnih stanja i kod vrlo visokih temperature. Isto tako napadaji se mogu dogoditi i u stanju potpunog tjelesnog mirovanja to su uglavnom ljudi koji imaju spazam koronarnih krvnih žila.
Od najčešćih simptoma predindikatora srčanog udara javljaju se: bol u prsima, ali i drugim dijelovima tijela poput ruku, vrata, stomaka, znojenje, mučnina, vrtoglavica, nemogućnost potpunog udisaja, itd.
Rizični faktori
Oko trećine srčanih udara završava smrću već nekih sat vremena nakon pojave prvih simptoma. Stoga ukoliko ste primjetili neke od prethodno navedenih simptoma nemojte ih u nijednom slučaju ignorirati! Važno je da hitno kontaktirate svog liječnika i obavite sve nužne preglede i konzultacije, poput recimo EKG-a koji je jedan od najefikasnijih načina dijagnosticiranja srčanih oboljenja.
Postoji niz preventivnih mjera poput regularnih kontrola i zdravijeg načina života koje mogu spriječiti nastanak srčanih oboljenja i srčanog infarkta. Osobe koje boluju od dijabetesa ili im je već dijagnosticirana neka srčana bolest koja je mogućno i naslijedna moraju vršiti redovite kontrole i preglede, to je apsolutni imperativ! Ono što se također smatra adekvatnom prvencijom jest redovita tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana, smanjenje stresa, smanjenje pretilosti (pogotovo kod tzv. atreosklerotskog trbuha, trbušni tip pretilosti), prestanak pušenja.
Zaključak
Porast srčanih oboljenja zahtijeva sveobuhvatan pristup usmjeren ka promjeni načina života, prevenciju te rano otkrivanje čimbenika rizika.
Edukacija javnosti o važnosti zdravih životnih navika i redovitih zdravstvenih pregleda može značajno pridonijeti smanjenju broja oboljelih od srčanih oboljenja. Kroz zajedničke napore pojedinaca, zdravstvenih institucija i vlasti, moguće je usporiti i eventualno zaustaviti ovaj zabrinjavajući trend porasta srčanih oboljenja.
