fbpx
+
Home Tag: "hipertenzija"

Oznaka: hipertenzija

17lip
Hipertenzija je prilično česta pojava. Razvija se tijekom nekoliko godina i obično je bez jačih simptoma. No, čak i tad, visoki krvni tlak može uzrokovati veliku štetu.

 

Visoki krvni tlak ili hipertenzija javlja se kada se vaš krvni tlak poveća na nezdravu razinu. Vaše mjerenje krvnog tlaka uzima u obzir koliko krvi prolazi kroz vaše krvne žile i količinu otpora na koju krv nailazi dok srce pumpa. Uske arterije povećavaju otpor. Što su vam arterije uže, bit će viši krvni tlak. Dugoročno, povećani tlak može uzrokovati zdravstvene probleme, uključujući bolesti srca. Rano otkrivanje je važno. Redovita očitanja krvnog tlaka mogu pomoći vama i vašem liječniku da primijetite bilo kakve promjene. Ako je vaš krvni tlak povišen, liječnik će vas možda morati provjeriti tijekom nekoliko tjedana kako bi provjerio ostaje li broj povišen ili se vraća na normalnu razinu.

Liječenje hipertenzije uključuje i lijekove na recept i promjene zdravog načina života. Ako se stanje ne liječi, moglo bi dovesti do zdravstvenih problema, uključujući srčani i moždani udar.

Hipertenzija i njezini uzroci

Postoje dvije vrste hipertenzije. Svaka vrsta ima drugačiji uzrok.

Primarna hipertenzija
Primarna hipertenzija naziva se i esencijalna hipertenzija. Ova vrsta hipertenzije razvija se s vremenom bez identificiranog uzroka. Većina ljudi ima ovu vrstu visokog krvnog tlaka. Znanstvenicima još uvijek nije jasno koji mehanizmi uzrokuju polagani porast krvnog tlaka. Kombinacija faktora može odigrati ulogu. Ti čimbenici uključuju:

  • Geni: Neki su ljudi genetski predisponirani za hipertenziju. To može biti posljedica mutacija gena ili genetskih abnormalnosti naslijeđenih od vaših roditelja.
  • Fizičke promjene: Ako se nešto u vašem tijelu promijeni, možda ćete početi doživljavati probleme u cijelom tijelu. Jedan od tih problema može biti visoki krvni tlak. Na primjer, smatra se da promjene u bubrežnoj funkciji zbog starenja mogu poremetiti prirodnu ravnotežu soli i tekućine u tijelu. Ova promjena može uzrokovati povećanje krvnog tlaka vašeg tijela.
  • Okoliš: S vremenom, nezdrav način života, poput nedostatka tjelesne aktivnosti i loše prehrane, može utjecati na vaše tijelo. Odabir načina života može dovesti do problema s težinom. Prekomjerna težina ili pretilost mogu povećati rizik od hipertenzije.

Sekundarna hipertenzija
Sekundarna hipertenzija često se javlja brzo i može postati teža od primarne hipertenzije. Nekoliko stanja koja mogu uzrokovati sekundarnu hipertenziju su:

  • bolest bubrega
  • opstruktivna apneja za vrijeme spavanja
  • urođene srčane greške
  • problemi sa štitnjačom
  • nuspojave lijekova
  • upotreba ilegalnih droga
  • zlouporaba alkohola ili kronična upotreba
  • problemi s nadbubrežnom žlijezdom
  • određeni endokrini tumori

Koji su simptomi hipertenzije?

Hipertenzija je općenito tiho stanje. Mnogi ljudi neće osjetiti nikakve simptome. Mogu proći godine ili čak desetljeća dok stanje ne dosegne razinu dovoljno ozbiljnu da simptomi postanu očiti. Čak i tada se ti simptomi mogu pripisati drugim problemima.

Simptomi teške hipertenzije mogu uključivati:

  • glavobolje
  • otežano disanje
  • krvarenja iz nosa
  • vrtoglavica
  • bol u prsima
  • vizualne promjene
  • krv u urinu

Ovi simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Ne javljaju se kod svih osoba s hipertenzijom, ali čekanje da se pojave simptomi ovog stanja moglo bi biti kobno. Najbolji način da saznate imate li hipertenziju je redovito mjerenje krvnog tlaka. Većina liječničkih ordinacija mjeri krvni tlak pri svakom terminu. Ako imate samo godišnji tjelesni pregled, razgovarajte sa svojim liječnikom o rizicima od hipertenzije i drugim mjerenjima koja će vam možda trebati za praćenje krvnog tlaka.

Na primjer, ako u obitelji imate srčanu bolest ili imate čimbenike rizika za razvoj stanja, liječnik vam može preporučiti da dva puta godišnje provjeravate krvni tlak. To pomaže vama i vašem liječniku da ostanete na vrhu svih mogućih problema prije nego što postanu problematični.

Dijagnosticiranje visokog krvnog tlaka

Dijagnosticiranje hipertenzije jednostavno je kao i očitanje krvnog tlaka. Većina liječničkih ordinacija provjerava krvni tlak u sklopu rutinskog pregleda. Ako na sljedećem sastanku ne dobijete očitanje krvnog tlaka, zatražite ga. Ako je vaš krvni tlak povišen, vaš će liječnik možda zatražiti dodatna očitanja tijekom nekoliko dana ili tjedana. Dijagnoza hipertenzije rijetko se postavlja nakon samo jednog čitanja. Vaš liječnik mora vidjeti dokaze o postojanom problemu. To je zato što vaše okruženje može pridonijeti povišenom krvnom tlaku, poput stresa koji možete osjetiti dok ste u liječničkoj ordinaciji. Također, razine krvnog tlaka mijenjaju se tijekom dana.

Ako vaš krvni tlak ostane visok, vaš će liječnik vjerojatno provesti dodatne pretrage kako bi isključio temeljna stanja. Ti testovi mogu uključivati:

  • test urina
  • probir kolesterola i druge krvne pretrage
  • test električne aktivnosti vašeg srca elektrokardiogramom (EKG)
  • ultrazvuk srca ili bubrega

Ovi testovi mogu pomoći vašem liječniku da identificira sve sekundarne probleme koji uzrokuju vaš povišeni krvni tlak. Također mogu pogledati učinke visokog krvnog tlaka na vaše organe.  Svi oblici testiranja dostupni su u sklopu usluga Ordinacije dr. Diana Petričević.

Rano liječenje može smanjiti rizik od trajnog oštećenja.

Kako razumjeti očitanja visokog krvnog tlaka

Dva broja stvaraju očitavanje krvnog tlaka:

  • Sistolički tlak: Ovo je prvi ili najveći broj. Pokazuje pritisak u vašim arterijama kada vaše srce kuca i ispumpa krv.
    Dijastolni tlak: Ovo je drugi ili donji broj. To je očitanje pritiska u vašim arterijama između otkucaja vašeg srca.

Pet kategorija definira očitanja krvnog tlaka za odrasle:

  • Zdravo: zdravo očitanje krvnog tlaka manje je od 120/80 milimetara žive (mm Hg).
  • Povišen: Sistolni broj je između 120 i 129 mm Hg, a dijastolički je manji od 80 mm Hg. Liječnici povišeni krvni tlak obično ne liječe lijekovima. Umjesto toga, vaš liječnik može potaknuti promjene načina života kako bi vam pomogao smanjiti broj.
  • 1. stupanj hipertenzije: sistolički broj je između 130 i 139 mm Hg, ili je dijastolički broj između 80 i 89 mm Hg.
  • 2. stupanj hipertenzije: sistolički broj je 140 mm Hg ili veći, ili je dijastolički broj 90 mm Hg ili veći.
  • Hipertenzivna kriza: sistolički broj je veći od 180 mm Hg, ili je dijastolički broj veći od 120 mm Hg. Krvni tlak u ovom rasponu zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Ako se pojave simptomi poput boli u prsima, glavobolje, nedostatka daha ili vizualnih promjena pri visokom krvnom tlaku, potrebna je medicinska pomoć u hitnoj pomoći.

Liječenje visokog krvnog tlaka

Brojni čimbenici pomažu vašem liječniku da odredi najbolju opciju liječenja za vas. Ti čimbenici uključuju koju vrstu hipertenzije imate i koji su uzroci identificirani. Mogućnosti liječenja primarne hipertenzije
Ako vam liječnik dijagnosticira primarnu hipertenziju, promjene načina života mogu pomoći u snižavanju visokog krvnog tlaka. Ako samo promjene načina života nisu dovoljne ili prestanu biti učinkovite, liječnik vam može propisati lijekove.

Mogućnosti liječenja sekundarne hipertenzije
Ako vaš liječnik otkrije temeljni problem koji uzrokuje vašu hipertenziju, liječenje će se usredotočiti na to drugo stanje. Na primjer, ako lijek koji ste počeli uzimati izaziva povišeni krvni tlak, vaš će liječnik isprobati druge lijekove koji nemaju ovu nuspojavu.

Ponekad je hipertenzija trajna unatoč liječenju temeljnog uzroka. U tom slučaju vaš liječnik može raditi s vama na razvoju promjena načina života i prepisivanju lijekova koji će vam pomoći smanjiti krvni tlak.

Planovi liječenja hipertenzije često se razvijaju. Ono što je isprva djelovalo može vremenom postati manje korisno. Vaš će liječnik nastaviti raditi s vama na poboljšanju liječenja.

Kućni lijekovi za visoki krvni tlak

Promjene zdravog načina života mogu vam pomoći u kontroli čimbenika koji uzrokuju hipertenziju. Evo nekih od najčešćih kućnih lijekova.

Razvijanje zdrave prehrane

Zdrava prehrana za srce od vitalnog je značaja za smanjenje visokog krvnog tlaka. Također je važno za upravljanje hipertenzijom koja je pod kontrolom i smanjenje rizika od komplikacija. Ove komplikacije uključuju bolesti srca, moždani udar i srčani udar.

Dijeta zdrava za srce naglašava namirnice koje uključuju:

  • voće
  • povrće
  • cjelovite žitarice
  • nemasni proteini poput ribe

 

Povećanje tjelesne aktivnosti
Postizanje zdrave tjelesne težine treba uključivati veću tjelesnu aktivnost. Osim što će vam pomoći u skidanju kilograma, vježbe mogu pomoći u smanjenju stresa, prirodnom snižavanju krvnog tlaka i jačanju vašeg kardiovaskularnog sustava.

Pokušajte dobiti 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti svaki tjedan. To je otprilike 30 minuta pet puta tjedno.

Postizanje zdrave težine
Ako imate prekomjernu težinu ili pretilost, gubitak tjelesne težine zdravom ishranom i povećanom tjelesnom aktivnošću može pomoći u snižavanju krvnog tlaka.

Upravljanje stresom
Vježba je izvrstan način za rješavanje stresa. Druge aktivnosti također mogu biti korisne.

To uključuje:

  • meditacija
  • duboko disanje
  • masaža
  • opuštanje mišića
  • joga ili tai chi

Sve su to provjerene tehnike za smanjenje stresa. Pravilno spavanje također može pomoći u smanjenju razine stresa.

Usvajanje zdravijeg načina života
Ako ste pušač, pokušajte prestati. Kemikalije u duhanskom dimu oštećuju tjelesna tkiva i učvršćuju stijenke krvnih žila. Ako redovito konzumirate previše alkohola ili ste ovisni o alkoholu, potražite pomoć kako biste smanjili količinu koju pijete ili potpuno prestali. Alkohol može povisiti krvni tlak.

Diana Petričević, liječnik i nutricionist

srčana oboljenja
30lis
Dramatičan porast bolesti srca i krvožilnog sustava poslijednjih godina postao je jedan od najvećih zdravstvenih problema i najčešći uzrok ljudske smrtnosti.

 

Srčana oboljenja su već dugi niz godina jedan od glavnih uzroka smrtnosti širom sveta. Iako je medicinska zajednica uložila značajan napor u razumevanje ovih bolesti i razvoj efikasnih tretmana, porast srčanih oboljenja i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov.

Svjetska zdravstvena organizacija je objavila podatke prema kojima 17 milijuna ljudi godišnje u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti. Od toga 5 milijuna otpada samo na područje Europe, a u Hrvatskoj se procjenjuje da 27 000 ljudi godišnje umre od posljedica bolesti srca i krvnih žila.

Čak 49,95 % od ukupnog uzroka mortaliteta u Hrvatskoj otpada na kardiovaskularne bolesti. Stoga smo smatrali nužnim ukazati na neke osnovne faktore rizika te načine prevencije bolesti.

Zanimljive činjenice o ljudskom srcu

Ljudsko srce je mišićna pumpa nešto veća od šake i u prosjeku teži oko 300-tinjak grama.

U toku jednog dana srce napravi 100 000 otkucaja i istisne 2000 galona krvi. Organizam sadrži 5,6 litara krvi koje procirkulira 3 puta kroz jednu minutu.

Ako to preračunamo u metrički sustav, krv prođe 19 000 km u jednom danu, što je stvarno impozantna brojka.

Srce pumpa krv složenom kombnacijom četiriju komora(gornje: lijeva i desna pretklijetka; donje: lijeva i desna klijetka), koje se kontrahiraju i opuštaju na poseban i u najmanju ruku kompleksan način. Taj sustav je reguliran od strane sinusnog čvora, male nakupine stanica smještene u desnoj pretklijetki. One kontroliraju električne impulse, a samim time i ritam rada srca.

Važno je napomenuti kako hormonalne promjene, a isto tako i snažne emocije utječu na normalan rad sinusnog čvora pa se vrlo često i manifestiraju u vidu promjena otkucaja srca.

Trendovi u Porastu Srčanih Oboljenja

Posljednjih desetljeća svjedočimo konstantnom porastu broja osoba koje boluju od srčanih oboljenja diljem svijeta. Ti trendovi rezultat su različitih čimbenika, uključujući promjene u načinu života, prehrani te okolišu. Ključni trendovi koji su pridonijeli ovom porastu obuhvaćaju:

  1. Nedostatak tjelesne aktivnosti :Dugotrajno sjedenje i nedostatak redovite tjelesne aktivnosti postali su sveprisutni zbog sve veće upotrebe tehnologije te promjena u radnim navikama. Neaktivnost je povezana s prekomjernom tjelesnom masom, povišenim razinama kolesterola i visokim krvnim tlakom, svi ovi čimbenici predstavljaju rizik za srčane bolesti.
  2. Nezdrava prehrana: Povećana konzumacija brze hrane bogate zasićenim masnoćama, trans mastima, šećerima i solju doprinosi razvoju rizika kao što su pretilost, dijabetes tipa 2 i visoki krvni tlak.
  3. Stres i mentalno zdravlje: Suvremeni način života često dovodi do povećanog stresa i mentalnih problema, što može negativno utjecati na srčano zdravlje. Stres može pridonijeti povišenom krvnom tlaku i upalnim procesima.
  4. Pušenje i konzumacija alkohola: Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola dobro su poznati čimbenici rizika za srčane bolesti. Pušenje oštećuje krvne žile, dok pretjerana konzumacija alkohola može uzrokovati visoki krvni tlak i slabost srca.
Bolesti srca
kolonoskopija
Izvor: Pexels

Među najčešća srčana oboljenja ubrajaju se: ateroskleroza, hipertenzija, aritmija i angina pektoris.

  • Ateroskleroza

je sporo i kompleksno oboljenje koje se progresivno razvija s procesom ljudskog starenja. Radi se o nakupljanju štetnih staničnih tvari i taloženju masnoća na unutrašnjima stijenkama arterija. Stvaranjem naslaga, odnosno plakova dolazi do oštećenja arterija, također može doći do stvaranja krvnog ugruška ili tromba i na taj način spriječiti dotok krvi pojedine dijelove tijela. Tada može doći do srčanog i moždanog udara, slabije pokretljivosti, itd.

ili povišeni krvni tlak je bolest kod koje je srce izloženo daleko većem opterećenju nego što je to uobičajeno. Samim time mogućnosti oštećenja su veće, dakle od oštećenja krvožilnog sustava, bubrega, očiju pa sve do moždanog i srčanog udara. Iako je u 90% slučajeva uzrok povišenog krvnog tlaka nepoznat, hipertenzija se vrlo uspješno liječi.

  • Aritmija

je neujednačen rad srca, odnosno smanjena učinkovitost sveukupnog rada srca. Aritmija se javlja u vrlo širokom spektru simptoma, od onih jedva primjetnih do kardiovaskularnog kolapsa i smrti. Najčešći su osjećaj preskakanja srca, treperenja u prsima ili vratu. Imamo dva oblika aritmije jedan se zove bradikardija, kad srce kuca ispod 60 otkucaja u minuti, a manifestira se kao umor, vrtoglavica, nesvjestica. Drugi oblik je tahikardija kad srce kuca više od 100 otkucaja u minuti. Simptomi su gotovo isti u ovom slučaju javlja se i osjećaj treperenja i ubrzanih otkucaja. Najopasniji poremećaj srčanog ritma je vertikularna fibrilacija, tada srce uopće ne može pumpati krv. U tom slučaju dolazi do trenutne srčane smrti ili srčanog aresta.

  • Angina pektoris

je srčana bolest za koju je indikativna bol u području prsa. Radi se o tzv. ishemiji miokarda, odnosno prodornoj boli koja nastaje kad srčani mišić (miokard) ne prima dovoljno kisika putem krvi. Najčešće se događa kad je krvožilni sustav neprohodan, dakle kad je došlo do suženja arterija. Napadi angine pektoris mogu se dogoditi tijekom povećane tjelesne aktivnost, povišenih emocionalnih stanja i kod vrlo visokih temperature. Isto tako napadaji se mogu dogoditi i u stanju potpunog tjelesnog mirovanja to su uglavnom ljudi koji imaju spazam koronarnih krvnih žila.

Od najčešćih simptoma predindikatora srčanog udara javljaju se: bol u prsima, ali i drugim dijelovima tijela poput ruku, vrata, stomaka, znojenje, mučnina, vrtoglavica, nemogućnost potpunog udisaja, itd.

 

Rizični faktori

Oko trećine srčanih udara završava smrću već nekih sat vremena nakon pojave prvih simptoma. Stoga ukoliko ste primjetili neke od prethodno navedenih simptoma nemojte ih u nijednom slučaju ignorirati! Važno je da hitno kontaktirate svog liječnika i obavite sve nužne preglede i konzultacije, poput recimo EKG-a koji je jedan od najefikasnijih načina dijagnosticiranja srčanih oboljenja.

Postoji niz preventivnih mjera poput regularnih kontrola i zdravijeg načina života koje mogu spriječiti nastanak srčanih oboljenja i srčanog infarkta. Osobe koje boluju od dijabetesa ili im je već dijagnosticirana neka srčana bolest koja je mogućno i naslijedna moraju vršiti redovite kontrole i preglede, to je apsolutni imperativ! Ono što se također smatra adekvatnom prvencijom jest redovita tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana, smanjenje stresa, smanjenje pretilosti (pogotovo kod tzv. atreosklerotskog trbuha, trbušni tip pretilosti), prestanak pušenja.

Zaključak

Porast srčanih oboljenja zahtijeva sveobuhvatan pristup usmjeren ka promjeni načina života, prevenciju te rano otkrivanje čimbenika rizika.

Edukacija javnosti o važnosti zdravih životnih navika i redovitih zdravstvenih pregleda može značajno pridonijeti smanjenju broja oboljelih od srčanih oboljenja. Kroz zajedničke napore pojedinaca, zdravstvenih institucija i vlasti, moguće je usporiti i eventualno zaustaviti ovaj zabrinjavajući trend porasta srčanih oboljenja.