Psihosomatske bolesti su bolesti direktno povezane s emocionalnim stanjem pojedine osobe. Određene emocionalne smetnje uzrokuju disfunkciju pojedinih organa i stvaraju oboljenja koja su ustvari popratni simptomi tih istih emocija.
Bolesti tzv. psihogenog porijekla čija simptomatika se manifestira na organima mijenjajući pri tom njihovu ulogu i stvarajući na njima reverzibilne i ireverzibilne promjene nazivaju se psihosomatskim bolestima. Ovaj tip bolesti direktno je povezan s emocionalnim stanjem pojedine osobe. Određene emocionalne smetnje uzrokuju disfunkciju pojedinih organa i stvaraju oboljenja koja su ustvari popratni simptomi tih istih emocija.
Ukratko rečeno ljudska psiha je nerazdvojno isprepletena s tjelesnošću, emocije traže svoj izlaz bilo izravnim ili neizravnim tjelesnim manifestacijama.
Izravne manifestacije su primjerice drhtanje zbog straha ili crvenilo zbog stida, a neizravan oblik jest zaobilaznim i kompliciranim putem do samih organa.
Znanstvenim proučavanjem utvrđeno je da kod oboljelih od psihosomatskih bolesti postoje dva tipa ovisno o obliku emocionalnih obrana:
Prvi tip s agresivnim obranama, što se očituje karakterističnim bolestima, kao migrena, visok tlak, srčane smetnje, šećerna bolest i reumatska upala zglobova;
Drugi tip s pasivnim obranama, što se očituje sljedećim oboljenjima: čir na želucu ili dvanaesniku, kronični zatvor, ulcerozni kolitis (kronična upala debelog crijeva), bronhijalna astma i dugotrajni umor. Oštećenje tih tkiva i organa nastaje zbog dugotrajnog nadražaja određenog dijela živčanog sustava, koji nije pod utjecajem naše volje (autonomni živčani sustav).
Stres i zdravlje
Ukoliko je naš živčani sustav dulji vremenski period u stanju prenadraženosti onda dolazi do oštećenja tkiva i manifestacije same bolesti, psihosomatske bolesti. Uzrok prenadraženosti određenog dijela autonomnog živčanog sustava su upravo osjećaji koje usvajamo od najranije životne dobi i koje se aktiviraju u bilo kojoj životnoj dobi, odnosno frustrirajućoj situaciji. Psihogeni čimbenik je dakle imao presudan utjecaj na tjelesnu manifestaciju, odnosno psihosomatsku bolest. Da li će osoba s pojedinim emocionalnim emocionalnim poteškoćama razviti psihosomatsku bolest ovisit će i o nizu drugih čimbenika poput naslijednih genetskih osobina, okolini, faktoru stresa u životu.
Naime smatra se da je upravo dugotrajna izloženost stresu uvelike odgovorna za nastanak psihosomatske bolesti. To je zato što je potrebna dugotrajna prenadraženost autonomnog živčanog sustava da bi došlo do oštećenja organa i pojave simptoma bolesti.
Stresne situacije kojih u modernom svijetu ima sve više i više prouzokuju i pogoršavaju naše zdravstvene probleme. Potrebno je da na životne probleme gledamo sa strpljenjem kako bi imali bolje zdravlje. Prema shvaćanju psihosomatske medicine, emocionalna uzbuđenja i psihička napetost uzrokuju organske promjene u tijelu putem vegetativnog živčanog sustava. Najčešća psihosomatska oboljenja su: gastritis, ulcerozni kolitis, neki oblici gušavosti, ulkus (čir, na želucu ili dvanaesniku), te u pojedinim slučajevima dijabetes, hipertenzija, migrena, bronhalna astma, urtikarija, pruritus i druge. U većini slučajeva psihosomatske bolesti se liječe usporedno organski i psihoterapijom.
Psihosomatske bolesti:
Astma
Astma je bolest dišnog, respiratornog sustava koja je najčešće urođena, ali i potencirana psihičkim čimbenicima, kao što su uzbuđenje, napetost i ljutnja. Osobe koje boluju od astme mogu si pomoći vježbama disanja, čime će umiriti svoje psihičko stanje, te također ublažiti simptome koji se kreću od otežanog disanja, do kašljanja i kihanja.
Hipertenzija
Stalno povišen krvni tlak veći od 140 sistolički (što označava tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) ili 90 dijastolički (što označava tlak kad srce odmara), ili stalno iznad “normalnog” krvnog tlaka neke osobe, smatra se hipertenzijom. Najčešći simptomi su glavobolja, promjene vida, mučnina, povraćanje, pretjerano znojenje, bljedilo kože, crvenilo lica, drhtanje mišića, bolovi u prsnom košu, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima. Pacijent se može također žaliti na pritisak iza prsne kosti, što su sve simptomi koji upućuju na povišeni krvni tlak, često povezan s psihičkim tegobama. Kod mnogih osoba se psihički problemi odražavaju na zdravlje srca. U tim slučajevima pomažu lijekovi, ali i metode opuštanja.
Hipertireoza
Hipertireoza predstavlja povećanu štitnjaču vrlo često uzrokovanu stresnim situacijama. Osobito u žena štitnjača reagira na psihičke probleme i dolazi do pojačanog lučenja hormona uslijed čega se javlja nervoza, napetost, te osoba naglo mršavi. Dijagnoza se postavlja na temelju pregleda, i pretraga, te se uspješno liječi, a osim klasičnih lijekova, poželjno je da osoba izbjegava stresne situacije.
Kolitis
Kolitis je upalu crijeva što dovodi do probavnih smetnji, ponajprije u obliku proljeva. Tegobe se mogu ulbažiti pažljivim izborom prehrambenih proizvoda. Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest crijeva, te također ima slične simptome kao i Chronova bolest, ali se razlikuju u obilježjima. Obje vrste upalne bolesti crijeva podjednako pogađaju ljude svih dobnih granica. Stresne situacije pogoršavaju te smetnje.
Ulcus ili čir na želucu
Ulcus predstavlja čir na želudcu koji nastaje uslijed nagrizanja želučane kiseline. U situacijama kada dolazi do problema, određen broj osoba osjeća tegobe probavnog sustava. Najčešće su u pitanju osobe koje potiskuju svoje tegobe, umjesto da ih rješavaju razgovorom. Čir na želudcu se može ublažiti pravilnom prehranom, te izbjegavanjem oštrih začina, masne hrane i kofeina. Najnoviji nalazi upućuju na uzročnika Helicobacter pylori kao osnovnog čimbenika pojave ulcusa, ali i dalje se smatra da stres potiče njegovo pojavljivanje.
Uzroci psihosomatskih bolesti mogu uključivati stres, anksioznost, depresiju i druge emocionalne probleme. Liječenje psihosomatskih bolesti može uključivati psihoterapiju, kognitivnu terapiju, relaksacijske tehnike i druge oblike terapije koje se fokusiraju na smanjenje stresa i povećanje dobrobiti mentalnog zdravlja.
Važno je naglasiti da psihosomatske bolesti ne znače da su simptomi nisu stvarni ili da se samo odvijaju u glavi, već su stvarne bolesti koje zahtijevaju pravilno liječenje.
Gubljenje tjelesne težine može biti dugotrajan i težak proces, ali uz pravilnu strategiju i dosljednost, možete postići svoje ciljeve i poboljšati svoje zdravlje. U ovom članku ćemo podijeliti nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći u gubljenju tjelesne težine na zdrav i održiv način.
Vaši obroci, pogotovo ako imate problema s kilažom trebaju biti automatizirani, primjerice u vidu jelovnika. Na taj način ćete imati bolji uvid u to što i koliko jedete te ćete svijesnije izbjeći unos nezdravih namirnica. Kad govorimo o obrocima onda su tu uvijek tri glavna i dva među obroka. Kad imate više manjih obroka onda to stvara osijećaj sitosti i spriječava vas da preskakanjem obroka se dovedete u stanje izgladnjelosti. Nemojte preskakati obroke – kad preskočite obroke tijelo reagira na način da počne skladištiti masti zbog izgladnjivanja; na taj način se spriječava i otežava gubljenje kalorija. Kupujte pametnije, napravite popis namirnica prije nego krenete u kupovinu i nastojte u potpunosti izbjeći kupovanje nezdravih namirnica poput grickalica i slatkiša.
Da biste izgubili tjelesnu težinu, morate stvoriti kalorijski deficit. To znači da unosite manje kalorija nego što ih trošite. Pokušajte smanjiti unos kalorija za oko 500 kalorija dnevno kako biste postigli zdravo gubljenje tjelesne težine.
Ukoliko ste se odlučili da želite izgubiti suvišne kilograme onda se preporuča da si postavite jasne i točno definirane ciljeve. Koliko kilograma i u kojem vremenskom periodu želite izgubiti.
Vodite dnevnik i mjerite svoj napredak (vaganje) možete se i fotografirati. Također bolji se rezultati postižu ukoliko imate podršku ili društvo. Mršavite zajedno s nekim prijteljem ili prijateljicom. Ukoliko uživate u hrani i hrana je vaša strast, time je izazov veći. U tom slučaju dobro je imati nekakav vid zanimacije koja će vam biti u najmanju ruku jednako privlačan i samim time će vam skrenuti pozornost na druge stvari osim hrane.
Identificirajte emocionalne okidače zbog kojih se prejedate, kad ih identificirate pokušajte im se oduprijeti vizualizirajući svoje ciljeve gubitka težine.
Zdrave životne navike su preduvjet mršavljenja
Dok jedete nemojte jesti prebrzo, jedite polako radeći pauze od nekih 30-tak sekundi. Svoje obroke servirajte u manjim porcijama. Prije obroka šećite, a poslije obroka izbjegavajte tjelesnu aktivnost. Također nemojte tijekom obroka raditi neku drugu aktivnost tipa čitati ili gledati televiziju.
Kako bi poboljšali mršavljenje važno je uvesti dodatnu tjelesnu aktivnost. Dnevno se preporuča najmanje 45 min do sat vremena nekakve tjelesne aktivnosti, primjerice možete pješačiti. Danas ima i čitav niz mobilnih aplikacijakoje prate vašu aktivnost i mogu precizno izračunati koliko ste se kretali u jednom danu. Iskoristite ih i na taj način ćete imati bolji uvid u potrošnju kalorija i vaš napredak.
Preporučaju se i vježbe snage najmanje 2 puta tjedno u trajanju od po 45 minuta. Također je važno da izdvojite vrijeme za opuštanje tipa meditaciju ili neku drugu aktivnost koja vas oslobađa napetosti i stresa. Zdrav san je vrlo važan za gubitak suvišnih kilograma, ukoliko ste neispavani vaš organizam će teže gubiti kilažu i mogućno djelovati na povećanje apetita.
Od namirnica uvijek se preporuča što veći unos svježeg sezonskog voća i povrća, veći unos tekućine. Izbjegavajte unos alkohola, gaziranih pića i kofeina.
Dan je uvijek dobro početi unosom žitarica, primjerice zobena kaša koja pospješuje osjećaj sitosti i zadržava dugo glikemijski indeks na adekvatnoj razini. Ili zeleni čaj koji vam ubrzava metabolizam i antioksidativne kemijske procese. U nastavku vam nudimo još preporuka i malih tajni kako pospješiti mršavljenje i biti zdraviji.
Izvor: Pexels
Lista preporuka:
Zdrave masnoće – jedite što više hrane koja sadrži zdrave masnoće (masline, losos, lješnjaci)
Orasi – jedite orahe zdravi su i daju osjećaj sitosti
Prženje hrane – izbjegavajte kad god možete jer je to najnezdraviji način pripremanja namirnica
Pite – stavite salatu u pitu napravljenu od cjelovitih žitarica, zasitno je i zdravo
Pakiranja hrane za nuždu – napravite mala pakiranja zdrave hrane u slučaju ako ogladnite (voće, povrće, orašaste plodove)
Pahuljice od crvene paprike – ako ih konzumirate ujutro kasnije ćete jesti manje, smanjuju apetit
Jedite losos bogat omega-3u kombinaciji s tjelovježbom ubrzat će se razgradnja masti u organizmu
Tekuća hrana – konzumirajte prirodne shakeove i juhe sa što manje natrija; daju osjećaj sitosti i smanjuju apetit
Što više se krečite i vježbajte
Cimet– dodajte ga voćnim salatama umjesto šećera ili neke druge prirodne zaslađivaće
Bez sokova tijekom obroka – zamijenite ih vodom i brže ćete gubiti kilograme
Bezmasna hrana nije nužno i zdravija pogledajte dobro sadržaj da nema više šećera i soli
Obrano mlijeko – pijte ga za doručak umjesto sokova jer smanjuje apetit
Jedite zdrave međuobroke dosta voća po mogućnosti
Edamame/mahune od soje – zdrave i jeftine grickalice
Juhe- su zdrave i zasitne; napravite juhu od povrća ili graha sa malo soli
Bezmasni proteini – konzumirajte ih češće u obrocima jer su zasitniji od ugljikohidrata i masti
Izbjegavajte šećer u hrani sve što ima više od 4g šećera nije preporučeno, pogotovo sirupi koji sadrže kukuruzni škrob, fruktozu, itd.
Jabuke– zdrav zalogaj između obroka, bogate vlaknima i daju osjećaj sitosti
Maslac od orašastih plodova – preporuča se maslac od kikirikija ili badema kao zdravija opcija u umjesto sirnih namaza ili običnog maslaca
Zdravi shakeovi – najpreporučljivije ih je raditi od ovih 5 namirnica: smrznute borovnice,banana, obrano mlijeko, žličica meda i žličica sjemenki buhačice
Jajaza doručak – daju dulji osjećaj sitosti nego kad konzumirate ugljikohidrate
U trenucima kada priroda procvjeta i okoliš se preobražava u šarenu sliku, mnogi se suočavaju s izazovom koji ne poznaje granice – sezonske alergije. Alergijske reakcije su vrlo su česta pojava te gotovo svaka osoba tijekom života ima barem neku alergijsku reakciju.
Procijenjuje se da alergijske bolesti pogađaju 5-10% sveukupnog pučanstva. Češće su među gradskim stanovništvom razvijenijih zemalja, te pogađaju mlađu populaciju u pretežito bolje ekonomski situiranim obiteljima.
Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na raznorazne čimbenike okoliša koje nazivamo antigenima ili alergenima.
Simptomi alergijske reakcije mogu biti opće ili lokalne, primjerice neki organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije se razlikuju u načinu manifestacije, brzini nastanka i intenzitetu. Katkada se lokalizirani i opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu čak i ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).
Alergeni su najčešće bjelančevine, ali i različite druge tvari koje potiču stvaranje antitijela jer ih je naš organizam prepoznao kao stranu i potencijalno štetnu tvar.
Vrste alergija i simptomi
Popis tvari na koje možemo biti alergični je raznolik. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju. Najčešći alergeni su pelud, kućna prašina (grinje), kućne životinje (koža, dlake ili žljezdane izlučevine), određene vrste hrane, lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i sl.
Simptomi sezonskih alergija mogu varirati, ali često uključuju:
Kihanje: često i nasilno kihanje je čest simptom alergijskog rinitisa.
Curenje nosa: obilno izlučivanje bistre tekućine iz nosa.
Začepljen nos: otežano disanje zbog začepljenog nosa.
Svrbež očiju, nosa i grla: intenzivan svrbež može biti izrazito nelagodan.
Očni simptomi: crvenilo, suzenje i osjećaj svrbeža u očima.
Umor: simptomi alergija mogu uzrokovati umor i smanjenje energije.
Simptomi će se mijenjati ovisno o tome gdje se reakcija javlja. Znakovi alergije vrlo su slični kao i kod upale: bol, oticanje, vrućina i crvenilo.
Upalni procesi obično nose nazive koji završavaju na –itis. Ako se alergijska reakcija koja izaziva upalu javi u sinusima, naziva se sinusitis, u crijevima kolitis, u zglobovima artritis, u bronhijima bronhitis, na koži dermatitis.
Trebalo bi, ako je moguće, izbjegavati alergen, odnosno uzrok alergijske reakcije, što svakako spada u prve smjernice alergijske terapije.
Također Vam preporučamo da porazgovarate sa svojim liječnikom i napravite alergološko testiranje. Rezultati testiranja pomoći će kod usmjeravanja liječenja, a vama uvelike olakšati prilagodbu ponašanja i načina života.
Alergološko testiranje
Kožni alergološki test ostao je nezaobilazan kao brza i efikasna metoda u dijagnostici alergijskih bolesti.
Kožni test izvodi se ubadanjem lancetom u kožu malih doza alergena koji kod preosjetljive osobe izaziva alergijsku reakciju prvog tipa. Ako je osoba alergična, na mjestu uboda tim alergenom za 15-tak minuta pojavit će se oteklina i crvenilo kao pokazatelji alergijske reakcije. Rjeđe se koriste kožna alergološka testiranja na nutritivne alergene tj. hranu – ti se alergeni određuju laboratorijskim testiranjem.
Liječenje alergije
Izvor: Pexels
Učinkovito liječenje alergijskih bolesti sastoji se od edukacije samih bolesnika, potom izbjegavanja alergena, suzbijanja simptoma adekvatnim lijekovima te imunoterapije kod pojedinih oblika alergijskih bolesti.
Kad govorimo o edukaciji, bolesniku je nužno objasniti na jednostavan, te razumljiv način o kakvoj se bolesti radi, koje tegobe može očekivati, koliko traje bolest i kako se provodi liječenje. Već smo spomenuli važnost izbjegavanja identificiranih uzročnika, odnosno alergena.
Kod najčešćeg oblika alergije na sezonske inhalacijske alergene preporuča se slijedeće:
poznavanje peludnog kalendara – podataka o sezoni cvjetanja biljaka koje su kod bolesne osobe izazvale senzibilizaciju
u sezoni izbjegavati boravak u područjima bujne vegetacije, posebno u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima)
nakon eventualnog boravka u prirodi, po dolasku u stambeni prostor oprati kosu i otuširati se te promijeniti odjeću
izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine na otvorenom
prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko, najbolje tijekom poslijepodneva, koristiti klima-uređaj
Upravljanje sezonskim alergijama
Upotreba antihistaminika: antihistaminici su učinkoviti u ublažavanju simptoma alergijske reakcije.
Intrakonazolni steroidi: sprejevi za nos mogu pomoći smanjiti upalu i simptome u nosu.
Imunoterapija: za ozbiljnije slučajeve, imunoterapija (alergenska cjepiva) može pomoći tijelu da postupno postane manje osjetljivo na pelud.
Upotreba lijekova u liječenju alergijske bolesti ima za cilj reduciranje simptoma do te mjere da ne ometaju bolesnika u svakodnevnom životu. Terapija se počinje jednim ili kombinacijom lijekova (kortikosteroidi, antihistaminici, antileukotireni) isprva u nižim dozama. Po potrebi se doze već upotrebljavanih lijekova povećavaju ili se dodaju novi lijekovi, dok se ne postigne zadovoljavajuća kontrola bolesti.
Imunoterapija (hiposenzibilizacija) se temelji na pretpostavci da se tolerancija određenog alergena može postići unošenjem u organizam postupno rastuće doze istog alergena, bilo putem potkožnih injekcija ili kapi i tableta.
Sezonske alergije mogu biti neugodne, ali uz pravilno upravljanje, moguće je ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života tijekom alergijskih sezona. Osobe koje redovito pate od ovih alergija trebaju biti informirane o različitim mogućnostima liječenja i preventivnim mjerama kako bi se osjećale bolje tijekom ovih razdoblja.
Celulit može biti oku nezgodan i vrlo, vrlo težak za rješavanje, ali nije i nemoguće. Pitali ste: kako se mogu riješiti celulita? Nudimo vam par smjernica kako se riješiti celulita po kategorijama.
Celulit, ulegnuti izgled na površini kože koji se često opisuje kao „švapski sir“ ili „kora od naranče“ jest vrlo čest kod žena. Posebno je izražen na područjima bedara i stražnjice. No i muškarci (oko 10% slučajeva) mogu imati celulit koji se može pojaviti bilo gdje na tijelu (trbuh, ruke, listovi).
Celulit su masne potkožne stanice koje otiču na koži. Na pojavu celulita utječe više faktora. To su prvenstveno nekretanje, loša i neredovita prehrana te premali unos tekućine.
Zatim tu su još loša cirkulacija, ženski hormoni, osobito kontracepcija, genetika, trudnoća i klimakterij, itd.
Iako mnogi misle kako se celulit javlja kod pretilosti to nije u potpunosti točno. Vitki ljudi, pojedinci koji su u formi pa čak i oni koji održavaju zdravu težinu (zdrav postotak masnog tkiva) mogu imati celulit.
Žene su sklonije stvaranju celulita (90% ili više) zbog same građe, načina taloženja masti u potkožnom tkivu, a i struktura masnih stanica je ponešto drugačija nego kod muškaraca.
Celulit i njegovi uzroci
Genetika: sklonost celulitu može biti naslijeđena. Struktura kože i način na koji tijelo pohranjuje masnoće igraju ključnu ulogu.
Hormoni: hormonski disbalans, posebno estrogen, može utjecati na pojavu celulita. Hormoni utječu na protok krvi i limfe, što može doprinijeti stvaranju kvržica.
Debljina kože: tanja koža može olakšati vidljivost celulita. Stariji ljudi često imaju tanju kožu, što može izražavati celulit više nego kod mlađih osoba.
Stil života: nedostatak tjelesne aktivnosti, nezdrava prehrana i pušenje mogu pogoršati problem.
Celulit – prevencija i tretiranje
Nekoliko je načina kojima se možete riješiti ove oku vrlo neugodne narančine kože. Riješite se celulita: tjelovježbom, kvalitetnijom prehranom, primjenom kozmetike te medicinskom estetikom.
Uravnotežena prehrana: hranite se raznovrsno i konzumirajte namirnice bogate antioksidansima i vlaknima. Smanjite unos soli i procesirane hrane.
Vježbanje: kombinacija aerobnih vježbi (trčanje, plivanje) i vježbi snage može pomoći u smanjenju tjelesne masnoće i poboljšanju tonusa kože.
Hidratacija: dovoljno vode potiče cirkulaciju i pomaže u detoksikaciji tijela.
Masaža i samomasaža: masaža može poboljšati cirkulaciju i pomoći u razbijanju kvržica. Samomasažom možete poticati limfnu drenažu.
Kozmetički tretmani: neki tretmani poput limfne drenaže, laserske terapije i anticelulitnih krema mogu pružiti privremeno poboljšanje.
Celulit i tjelovježba
Celulit je po svom sastavu mast (salo), stoga gubljenje težine (ako ste prekomjerne težine) može pomoći smanjiti vidljivost celulita. Mnogi ljudi koji gube težinu i primjećuju poboljšani izgled celulita pogotovo ako sagrade više tankih mišića koristeći vježbe snage vide da ni to nije garancija. Upravo zato što je povezano s faktorima koje ne možete kontrolirati (genetika, spol i hormoni).
Najbolji učinak, posebice kod vrlo izraženog celulita jest kombinacija tjelovježbe, zdrave prehrane i određenih kozmetičkih tretmana.
Preporučamo kardio vježbe jer one pomažu u sagorijevanju masti duž čitavog tijela, vrlo povoljno utječu na gubitak sala. Vježbe snage su važne i za gubljenje težine i sveukupno zdravlje.
Izvor: Pexels
Masaža je isto preporučljiva jer se njome poboljšava cirkulacija što je važno kod razgradnje celulita.
Također preporučamo i medicinsku estetiku koja obuhvaća niz neinvazivnih estetskih medicinskih metoda poput laserske lipolize.
Celulit nije neizbježan, iako može biti izazovan za mnoge. Kombinacija pravilne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i konzistentne njege kože može pomoći u prevenciji i smanjenju celulita. Važno je razumjeti da nema brze čarobne formule, već kontinuirani pristup zdravom načinu života koji će se s vremenom isplatiti u vidljivom poboljšanju.
Dramatičan porast bolesti srca i krvožilnog sustava poslijednjih godina postao je jedan od najvećih zdravstvenih problema i najčešći uzrok ljudske smrtnosti.
Srčana oboljenja su već dugi niz godina jedan od glavnih uzroka smrtnosti širom sveta. Iako je medicinska zajednica uložila značajan napor u razumevanje ovih bolesti i razvoj efikasnih tretmana, porast srčanih oboljenja i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov.
Svjetska zdravstvena organizacija je objavila podatke prema kojima 17 milijuna ljudi godišnje u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti. Od toga 5 milijuna otpada samo na područje Europe, a u Hrvatskoj se procjenjuje da 27 000 ljudi godišnje umre od posljedica bolesti srca i krvnih žila.
Čak 49,95 % od ukupnog uzroka mortaliteta u Hrvatskoj otpada na kardiovaskularne bolesti. Stoga smo smatrali nužnim ukazati na neke osnovne faktore rizika te načine prevencije bolesti.
Zanimljive činjenice o ljudskom srcu
Ljudsko srce je mišićna pumpa nešto veća od šake i u prosjeku teži oko 300-tinjak grama.
U toku jednog dana srce napravi 100 000 otkucaja i istisne 2000 galona krvi. Organizam sadrži 5,6 litara krvi koje procirkulira 3 puta kroz jednu minutu.
Ako to preračunamo u metrički sustav, krv prođe 19 000 km u jednom danu, što je stvarno impozantna brojka.
Srce pumpa krv složenom kombnacijom četiriju komora(gornje: lijeva i desna pretklijetka; donje: lijeva i desna klijetka), koje se kontrahiraju i opuštaju na poseban i u najmanju ruku kompleksan način. Taj sustav je reguliran od strane sinusnog čvora, male nakupine stanica smještene u desnoj pretklijetki. One kontroliraju električne impulse, a samim time i ritam rada srca.
Važno je napomenuti kako hormonalne promjene, a isto tako i snažne emocije utječu na normalan rad sinusnog čvora pa se vrlo često i manifestiraju u vidu promjena otkucaja srca.
Trendovi u Porastu Srčanih Oboljenja
Posljednjih desetljeća svjedočimo konstantnom porastu broja osoba koje boluju od srčanih oboljenja diljem svijeta. Ti trendovi rezultat su različitih čimbenika, uključujući promjene u načinu života, prehrani te okolišu. Ključni trendovi koji su pridonijeli ovom porastu obuhvaćaju:
Nedostatak tjelesne aktivnosti :Dugotrajno sjedenje i nedostatak redovite tjelesne aktivnosti postali su sveprisutni zbog sve veće upotrebe tehnologije te promjena u radnim navikama. Neaktivnost je povezana s prekomjernom tjelesnom masom, povišenim razinama kolesterola i visokim krvnim tlakom, svi ovi čimbenici predstavljaju rizik za srčane bolesti.
Nezdrava prehrana: Povećana konzumacija brze hrane bogate zasićenim masnoćama, trans mastima, šećerima i solju doprinosi razvoju rizika kao što su pretilost, dijabetes tipa 2i visoki krvni tlak.
Stres i mentalno zdravlje: Suvremeni način života često dovodi do povećanog stresa i mentalnih problema, što može negativno utjecati na srčano zdravlje. Stres može pridonijeti povišenom krvnom tlaku i upalnim procesima.
Pušenje i konzumacija alkohola: Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola dobro su poznati čimbenici rizika za srčane bolesti. Pušenje oštećuje krvne žile, dok pretjerana konzumacija alkohola može uzrokovati visoki krvni tlak i slabost srca.
Bolesti srca
Izvor: Pexels
Među najčešća srčana oboljenja ubrajaju se: ateroskleroza, hipertenzija, aritmija i angina pektoris.
Ateroskleroza
je sporo i kompleksno oboljenje koje se progresivno razvija s procesom ljudskog starenja. Radi se o nakupljanju štetnih staničnih tvari i taloženju masnoća na unutrašnjima stijenkama arterija. Stvaranjem naslaga, odnosno plakova dolazi do oštećenja arterija, također može doći do stvaranja krvnog ugruška ili tromba i na taj način spriječiti dotok krvi pojedine dijelove tijela. Tada može doći do srčanog i moždanog udara, slabije pokretljivosti, itd.
ili povišeni krvni tlak je bolest kod koje je srce izloženo daleko većem opterećenju nego što je to uobičajeno. Samim time mogućnosti oštećenja su veće, dakle od oštećenja krvožilnog sustava, bubrega, očiju pa sve do moždanog i srčanog udara. Iako je u 90% slučajeva uzrok povišenog krvnog tlaka nepoznat, hipertenzija se vrlo uspješno liječi.
Aritmija
je neujednačen rad srca, odnosno smanjena učinkovitost sveukupnog rada srca. Aritmija se javlja u vrlo širokom spektru simptoma, od onih jedva primjetnih do kardiovaskularnog kolapsa i smrti. Najčešći su osjećaj preskakanja srca, treperenja u prsima ili vratu. Imamo dva oblika aritmije jedan se zove bradikardija, kad srce kuca ispod 60 otkucaja u minuti, a manifestira se kao umor, vrtoglavica, nesvjestica. Drugi oblik je tahikardija kad srce kuca više od 100 otkucaja u minuti. Simptomi su gotovo isti u ovom slučaju javlja se i osjećaj treperenja i ubrzanih otkucaja. Najopasniji poremećaj srčanog ritma je vertikularna fibrilacija, tada srce uopće ne može pumpati krv. U tom slučaju dolazi do trenutne srčane smrti ili srčanog aresta.
Angina pektoris
je srčana bolest za koju je indikativna bol u području prsa. Radi se o tzv. ishemiji miokarda, odnosno prodornoj boli koja nastaje kad srčani mišić (miokard) ne prima dovoljno kisika putem krvi. Najčešće se događa kad je krvožilni sustav neprohodan, dakle kad je došlo do suženja arterija. Napadi angine pektoris mogu se dogoditi tijekom povećane tjelesne aktivnost, povišenih emocionalnih stanja i kod vrlo visokih temperature. Isto tako napadaji se mogu dogoditi i u stanju potpunog tjelesnog mirovanja to su uglavnom ljudi koji imaju spazam koronarnih krvnih žila.
Od najčešćih simptoma predindikatora srčanog udara javljaju se: bol u prsima, ali i drugim dijelovima tijela poput ruku, vrata, stomaka, znojenje, mučnina, vrtoglavica, nemogućnost potpunog udisaja, itd.
Rizični faktori
Oko trećine srčanih udara završava smrću već nekih sat vremena nakon pojave prvih simptoma. Stoga ukoliko ste primjetili neke od prethodno navedenih simptoma nemojte ih u nijednom slučaju ignorirati! Važno je da hitno kontaktirate svog liječnika i obavite sve nužne preglede i konzultacije, poput recimo EKG-a koji je jedan od najefikasnijih načina dijagnosticiranja srčanih oboljenja.
Postoji niz preventivnih mjera poput regularnih kontrola i zdravijeg načina života koje mogu spriječiti nastanak srčanih oboljenja i srčanog infarkta. Osobe koje boluju od dijabetesa ili im je već dijagnosticirana neka srčana bolest koja je mogućno i naslijedna moraju vršiti redovite kontrole i preglede, to je apsolutni imperativ! Ono što se također smatra adekvatnom prvencijom jest redovita tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana, smanjenje stresa, smanjenje pretilosti (pogotovo kod tzv. atreosklerotskog trbuha, trbušni tip pretilosti), prestanak pušenja.
Zaključak
Porast srčanih oboljenja zahtijeva sveobuhvatan pristup usmjeren ka promjeni načina života, prevenciju te rano otkrivanje čimbenika rizika.
Edukacija javnosti o važnosti zdravih životnih navika i redovitih zdravstvenih pregleda može značajno pridonijeti smanjenju broja oboljelih od srčanih oboljenja. Kroz zajedničke napore pojedinaca, zdravstvenih institucija i vlasti, moguće je usporiti i eventualno zaustaviti ovaj zabrinjavajući trend porasta srčanih oboljenja.
