Bolesti štitnjače u velikom su porastu. Bilo kao hipo- ili hiper-tireoza, hormonalni disbalans obično počinje postepeno, što ostavlja mogućnost ranih intervencija koje mogu bolest u ranoj fazi zauzdati u većem opsegu.
Današnji užurbani stil života, prepun stresa, pogrešaka u prehrani i zanemarivanja signala organizma idealan je za razvoj oboljenjaštitnjače. Ovisno o količini i vrsti cirkulirajućih hormona štitnjače te o njihovim perifernim učincima i njihovoj manifestaciji simptoma, bolesti štitnjače dijelimo na hipotireozu i hiperitreozu. Od najčešćih pojava možemo izdvojiti: umor, debljanje, depresija, osjet hladnoće, gušavost, lošija kvaliteta kose, itd.
Jednim dijelom rješenje ovih bolesti leži u kvalitetnoj prehrani, naša preporuka je mediteranska prehrana, koja se smatra najzdravijim načinom prehrane. Svaka od ovih bolesti štitnjače ima svoje specifičnosti, također i svaki organizam je jedinstven. Zato je individualiziran pristup kod kreiranja prehrane nužan.
Prehrana kod hipotireoze
Hipotireoza je stanje smanjenog stvaranja hormona štitnjače, uzrokovano različitim mehanizmima. Najčešći uzrok hipotireoze jest kronična, autoimuna upala štitnjače – tzv. Hashimotov tiroiditis, pri čemu postepeno dolazi do propadanja tkiva štitnjače i poljedičnog gubitka njezine endokrine funkcije. Simptomi hipotireoze proizlaze iz usporenih metaboličkih procesa, smanjene potrošnje kisika, poremećenog metabolizma određenih vitamina, lipida i proteina. Oni u pravilu nastaju postepeno, stoga vrlo često prolaze nezapaženi u ranim fazama bolesti.
Izvor: Shutterstock
S obzirom da hipotireozu karakterizira usporen metabolizam, usporena probava, povišene razine masnoća u krvi i dobitak na tjelesnoj težini, prijeko je potrebno optimizirati svakodnevnu prehranu. Kad govorimo o prehrani među glavnim uzrocima hipotireoze jest nedostatak joda u prehrani. Potrbno ga je dodavati svakodnevnoj prehrani, putem jodirane soli ili namirnice bogate jodom, poput ribe, školjaka i morskih plodova.
Tu je i niz drugih nutrijenata čijim se redovitim unosom može dijelom utjecati na rad štitnjače. Važan je svakodnevni unos vitamina C, E, i B skupine. Zatim cinka, selena i aminokiseline tirozina kojom obiluju riba, meso, mliječni proizvodi i mahunarke.
Namirnice koje bi trebalo uključiti u redoviti plan prehrane su: riba (najviše tuna i losos), školjke i morski plodovi, meso, mahunarke, cjelovite žitarice, smeđa riža, orašasti plodovi, sjemenke (najviše suncokretove), citrusno voće, marelice, avokado, banane, jagode, šljive, paprika, mrkva, šparoge, špinat, mliječni proizvodi (najviše s probioticima), zeleni čaj, kokosovo, maslinovo i riblje ulje.
Preporuka je obilna hidracija (piti puno tekućine) te pojačati tjelesnu aktivnost, potrebno je organizmu osigurati dovoljan unos prehrambenih vlakana (najmanje 30 gr dnevno) koja će pojačati osjećaj sitosti, potaknuti crijevnu peristaltiku i smanjiti apsorpciju suvišnih masnoća.
Namirnice koje treba izbjegavati su: kofeinski napici, kupus, kelj, brokula, rotkvice, senf, soja (proizvodi od soje), breskve, lanene sjemenke, kikiriki, batat (vrsta krumpira).
Prehrana kod hipertireoze
Hipertireoza je stanje prekomjernog stvaranja i izlučivanja hormona štitnjače. Javlja se vrlo često zbog stresa, zatim tijekom trudnoće, kod zračenja vrata ili kod težih infekcija. Može nastati i kod povećanog unosa joda te kao posljedica dugotrajnog, prekomjernog uzimanja sintetskih hormona štitnjače. Zbog povećanog rada, odnosno ubzanog metabolizma, dolazi do propadanja jednog dijela mišićne i koštane mase. Stoga se preporuča povećan unos aminokiselina, proteina i kalcija (1200 mg dnevno).
Namirnice koje se preporučuju su: grah, cvjetača, soja i sojini proizvodi, tamnozeleno lisnato povrće, kurkumin , srčanik (biljka iz porodice mente), omega-3 masne kiseline, vitamin C.
