U tišini i neprimjetno, artritis se polako uvlači u živote milijuna ljudi širom svijeta. Ovo nevidljivo, ali izrazito bolno stanje utječe na zglobove i može ozbiljno ograničiti pokretljivost i kvalitetu života.
Artritis je skupina reumatskih bolesti koje utječu na zglobove i okolno tkivo, uzrokujući bol, upalu i smanjenje funkcionalnosti. To je jedno od najčešćih kroničnih oboljenja, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, više od 350 milijuna ljudi diljem svijeta pati od različitih oblika artritisa.
Različiti tipovi artritisa mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, a stanje može imati ozbiljan utjecaj na kvalitetu života pacijenta.
Uzroci artritisa
Artritis može biti uzrokovan različitim faktorima, ovisno o vrsti artritisa koji se javlja.
Najčešći tipovi artritisa su:
1. Osteoartritis
Osteoartritis, poznat i kao degenerativni artritis, najčešći je oblik artritisa. Nastaje uslijed oštećenja hrskavice koja se nalazi na krajevima kostiju. Hrskavica služi kao jastuk između zglobova, a oštećenje hrskavice rezultira bolom, upalom i ograničenim rasponom pokreta.
2. Reumatoidni artritis
Reumatoidni artritis je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav pogrešno napada zglobove. To uzrokuje upalu i oštećenje sinovijalne membrane koja oblaže zglobove, što rezultira bolom, oteklinom i smanjenjem funkcionalnosti.
3. Giht
Giht je tip artritisa koji se javlja zbog nakupljanja mokraćne kiseline u zglobovima. To dovodi do stvaranja kristala mokraćne kiseline koji uzrokuju upalu i bol.
4. Lupus
Lupus je sistemski autoimuni poremećaj koji može zahvatiti zglobove i druge organe. Lupusni artritis karakterizira upala zglobova, slična reumatoidnom artritisu.
5. Ankilozantni spondilitis
Ankilozantni spondilitis je oblik upalnog artritisa koji obično zahvaća kralježnicu, uzrokujući bol i gubitak pokretljivosti kralježnice.
Simptomi artritisa
Simptomi artritisa variraju ovisno o vrsti i ozbiljnosti bolesti. Neki od uobičajenih simptoma uključuju:
Bol u zglobovima – je najčešći simptom artritisa. Bol može biti stalna ili povremena, ovisno o tipu artritisa i aktivnostima pacijenta.
Oteklina – zglobovi pogođeni artritisom često postaju natečeni i osjetljivi na dodir zbog upale
Jutarnja ukočenost – mnogi pacijenti s artritisom osjećaju jutarnju ukočenost u zglobovima, što može trajati nekoliko sati prije nego što se zglobovi razgibaju.
Gubitak pokretljivosti – napredovanje artritisa može dovesti do gubitka fleksibilnosti i raspona pokreta u zahvaćenim zglobovima.
Crvenilo i toplina –upaljeni zglobovi često postaju crveni i osjećaju se topli na dodir.
Umor – mnogi pacijenti s artritisom osjećaju umor i iscrpljenost, što može biti posljedica kronične boli i upale.
Dijagnoza artritisa
Dijagnoza artritisa temelji se na pažljivom pregledu simptoma, anamnezi pacijenta i dijagnostičkim testovima. Liječnik će provesti fizički pregled zahvaćenih zglobova i može naručiti sljedeće testove:
Rendgenski snimci – mogu pomoći u otkrivanju promjena u strukturi zglobova, kao što su oštećenje hrskavice i promjene u kostima.
Krvni testovi – mogu ukazivati na prisutnost upale u tijelu i pomoći u isključivanju drugih mogućih uzroka simptoma.
Analiza sinovijalne tekućine – ako postoji sumnja na upalu zglobova, liječnik može izvući mali uzorak sinovijalne tekućine iz zahvaćenog zgloba i analizirati ga.
Testovi na prisutnost autoantitijela –ovi testovi mogu pomoći u dijagnozi autoimunih oblika artritisa poput reumatoidnog artritisa i lupusa.
Tretmani za ublažavanje boli i poboljšanje funkcionalnosti
Iako se artritis ne može izliječiti, postoje različiti tretmani i strategije koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete života pacijenata.
Neki od učinkovitijih tretmana uključuju:
1. Lijekovi
Nonsteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) mogu se koristiti za ublažavanje boli i upale kod artritisa. Lijekovi za modificiranje bolesti mogu se koristiti kod autoimunih oblika artritisa kako bi usporili napredovanje bolesti. U težim slučajevima, liječnik može propisati kortikosteroide ili imunosupresive.
2. Fizikalna terapija
Fizikalna terapija može pomoći u jačanju mišića, poboljšanju pokretljivosti zglobova i smanjenju boli.
3. Hladnoća i toplina
Primjena hladnih obloga može smanjiti oticanje i upalu, dok primjena toplih obloga može ublažiti bol i smanjiti ukočenost.
4. Gubitak težine
Ako je pacijent pretio, gubitak težine može smanjiti opterećenje na zglobovima i ublažiti bol.
5. Fizička aktivnost
Umjerena tjelesna aktivnost, poput hodanja, plivanja ili bicikliranja, može pomoći u održavanju pokretljivosti zglobova i jačanju mišića.
6. Pomagala
Za osobe s teškim oštećenjem zglobova, pomoćna pomagala poput štaka ili ortoza mogu pomoći u održavanju funkcionalnosti.
Artritis je složena skupina bolesti koja može uzrokovati ozbiljne bolove i upalu zglobova. Pravilna dijagnoza i rani tretman ključni su za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života pacijenata s artritisom.
Redoviti pregledi kod reumatologa, pridržavanje preporučenih terapija i zdrav stil života ključni su za upravljanje ovim kroničnim stanjem. Uz podršku liječnika i tima zdravstvenih stručnjaka, mnogi pacijenti mogu naučiti kako se nositi s artritisom i voditi aktivniji i zadovoljniji život.