U modernom svijetu u kojem sve više vremena provodimo u zatvorenom prostoru i zaštićeni od sunčevih zraka, nedostatak vitamina D postaje sve češći problem. Međutim, ovaj moćni nutrijent igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i dobrobiti našeg organizma.
Vitamin D, odnosno vitamin sunca je vrlo važan za vaše zdravlje. Najpoznatiji je po tome što je neophodan za rast i razvoj vaših kostiju, ali to nije sve.
Istraživanja su pokazala njegovu važnost u regulaciji imunološkog sustava, sudjeluje u prevenciji raka, bolesti neurološkog sustava, kardiovaskularnih poremećaja te oštećenja koštanog tkiva.
Stoga je regulacija njegova unosa poželjna. On se naravno može unositi putem, hrane i suplemenata, ali njegov najbolji izvor jest sunce. Zato jest upravo ljeto, godišnje doba koje je idealno kako bi obnovili svoje zalihe vitamina D. On dakle prvenstveno ovisi o izlaganju suncu stoga varira tijekom godišnjih doba, a u kolovozu njegova razina u organizmu može biti gotovo tri puta veća u odnosu na siječanj. Isto tako ovisi o dužini dana, oblačnosti, količini melanina u koži pa čak i kremi za sunčanje.
Tu naravno treba biti oprezan jer je u današnje vrijeme nažalost postalo opasno izlagati se previše suncu i preporuča se izbjegavati ga ljeti između 10 – 16h. nije
Zašto je važan vitamina D?
Čitav niz metaboličkih procesa je odgovoran za sintezu ovog vrlo važnog vitamina. Nevjerojatnim će zvučati kako je za njegov nastanak potrebno ultraljubičasto zračenje. UVB zrake (280-310 nm) ulaze u nepokrivenu kožu, gdje pretvaraju 7-dehidrokolesterol u previtamin D3 iz kojega konačno nastaje vitamin D3 (kolekalciferol). Osim njega postoji i vitamin D2 (ergokalciferol), koji je isto tako fiziološki bitan. On je biljnog podrijetla, a ima ga najviše u gljivama.
Međutim ni vitamin D2 niti vitamin D3 ne predstavljaju aktivni oblik vitamina D. Njegov aktivni oblik kalcidiol, nastaje u jetri, a njegova konačna aktivacija se odvija u bubrezima gdje nastaje vrlo aktivan kalcitriol. Što vam iz ovih samih naziva može već biti jasno jest njegova povezanost s kalcijem.
Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju.
Ukoliko u organizmu nedostaje kalcija, proizvodi se više aktivnog oblika vitamina D u bubrezima koji pomaže apsorbciju kalcija. Ukoliko nedostaje vitamina D u organizmu, navedeni mehanizam neće osigurati homeostazu kalcija te će doći do oslobađanja kalcija iz kostiju, tj. do demineralizacije, kako bi se postigla potrebna razina kalcija u krvi. Navedeno stanje dovodi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa kod djece.
Zbog toga, uz dovoljan unos vitamina D, moramo imati na umu da zadovoljimo i dnevne potrebe za kalcijem.
Osim navedene uloge u oragnizmu, vitamin D ima i druge funkcije poput regulacije fosfatnog metabolizma, regulacije imunološkog odgovora, regulacije razine inzulina i šećera u krvi te krvnog tlaka.
Izvor: Pexels
Unos vitamina D prehranom
Nedostatak vitamina D u organizmu je vrlo čest slučaj, a u najrizičnije skupine spadaju dojenčad, osobe sa tamnijom bojom kože te starija populacija. Ako ga u organizam unosite prehranom onda su najbolji izvori srdele i losos, odnosno riblje ulje. U manjim količinama ima ga u jajima, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, gljivama. Ako ga unosite putem suplementacije onda tu treba biti pažljiv kod doziranja, a preporuča se i uzimanje u kombinaciji s kalcijem i omega-3.
Ovo su namirnice koje preporučamo:
1. Riba
Riba je jedan od najboljih izvora vitamina D, pogotovo masna riba poput lososa, skuše, srdela, tune i haringe. Ove vrste ribe obiluju vitaminom D jer se on akumulira u njihovom masnom tkivu tijekom života u morskim vodama. Na primjer, 100 grama lososa može sadržavati oko 570 IU (međunarodnih jedinica) vitamina D. Redovita konzumacija ribe može značajno doprinijeti unosu ovog važnog vitamina i pridonijeti zdravlju kostiju.
2. Jetra bakalara
Jetra bakalara također je izvrsna namirnica bogata vitaminom D. Iako se može smatrati manje privlačnom za neke ljude, jetra bakalara pruža veliku količinu vitamina D. Samo jedna porcija, koja iznosi otprilike 85 grama, može sadržavati oko 1300 IU vitamina D, što je više nego dovoljno za dnevne potrebe. Osim vitamina D, jetra bakalara bogata je i drugim hranjivim tvarima poput vitamina A, omega-3 masnih kiselina i željeza.
3. Jaja
Jaja su još jedan izvor vitamina D koji se lako može uključiti u prehranu. Posebno su bogata vitaminom D žumanjci. Jedno veće jaje može sadržavati oko 40 IU vitamina D. Iako ta količina nije toliko visoka kao u nekim drugim namirnicama, jaja mogu pružiti vrijedan doprinos ukupnom unosu vitamina D, posebno ako se konzumiraju redovito.
4. Mliječni proizvodi
Mliječni proizvodi, poput mlijeka, jogurta i sira, često su obogaćeni vitaminom D. Ti proizvodi su važan izvor kalcija i vitamina D, koji zajedno igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju. Na primjer, jedna šalica običnog mlijeka može sadržavati oko 120 IU vitamina D, dok jedna šalica jogurta može sadržavati između 80 i 100 IU vitamina D. Također, tvrdi sirevi, poput cheddra ili swissa, mogu pružiti malu količinu vitamina D.
5. Gljive
Neke vrste gljiva, poput shiitake i bijelih gljiva, prirodno sadrže vitamin D, ali samo u malim količinama. Međutim, proizvođači često izlažu gljive sunčevoj svjetlosti kako bi potaknuli proizvodnju vitamina D. Ove gljive obogaćene vitaminom D postaju sve popularnije i pružaju vegetarijancima i veganima priliku da unesu više ovog važnog nutrijenta.
6. Biljni napitci
Neki biljni napitci, poput sojinog mlijeka, bademovog mlijeka i kokosovog mlijeka, mogu biti obogaćeni vitaminom D kako bi bili alternativa kravljem mlijeku. Prije kupnje, uvijek provjerite deklaraciju proizvoda kako biste vidjeli je li obogaćen vitaminom D i koliko ga sadrži.
Doziranje
Također treba istaknuti kako dnevna doza unosa jest različita za pojedinu dob. Budući da je neophodan za normalan rast i razvoj djece, preporuke su 400 IU (odnosno 5 µg, 1 µg=40 IU) u djece do šeste godine starosti, nakon čega je preporuka od 200 IU najmanja doza koja spriječava deficit. Potrebe se opet povečavaju (400 IU) ljudima između 50. i 70. godine života, a onima starijim od 70 godina 600 IU na dan.
Vitamin D je važan nutrijent koji ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i imunološkog sustava. Sunčeva svjetlost je glavni izvor vitamina D, ali postoje i različite namirnice bogate ovim nutrijentom. Riba, jetra bakalara, jaja, mliječni proizvodi, gljive i biljna mlijeka su neke od namirnica koje pružaju vrijedan izvor vitamina D. Redovita konzumacija ovih namirnica može pomoći u osiguravanju adekvatnog unosa vitamina D i doprinijeti zdravlju kostiju i općem blagostanju.
