Ordinacija dr. Diana Petričević
  • O nama
  • Usluge
    • Opis usluga
    • Cjenik
  • Specijalisti
  • Blog
  • Web Shop
  • Kontakt
Lokacija

Radno vrijeme
Radno vrijeme
Pon-Uto-Pet 07:30 – 13:00
Sri-Čet 13:30 – 19:00
Subota 1. i 3. u mjesecu
Nedjelja Zatvoreno
Upit
Rezervacija termina
Loading
Cjenik
Cjenik
Nutricionističko savjetovanje 40 EUR
Program mršavljenja 70 EUR
UZV abdomena 55 EUR
EKG 15 EUR
Presoterapija 15 EUR
Holter tlaka 30 EUR
+
Home Zdravlje Sunce, ljeto i vitamin D
9kol

Sunce, ljeto i vitamin D

by admin

Vitamin D je ključan za pravilan rast, razvoj i dobro zdravlje cjelokupno organizma. Jedan od glavnih razloga njegovog nedostatka jest nedovoljno izlaganje suncu i nedovoljno unošenje vitamina D putem hrane. Stoga je ljeto idealno vrijeme za nadoknadu vitamina D.

 

Vitamin D, odnosno vitamin sunca je vrlo važan za vaše zdravlje. Najpoznatiji je po tome što je neophodan za rast i razvoj vaših kostiju, ali to nije sve. Istraživanja su pokazala njegovu važnost u regulaciji imunološkog sustava, sudjeluje u prevenciji raka, bolesti neurološkog sustava, kardiovaskularnih poremećaja te oštećenja koštanog tkiva. Stoga je regulacija njegova unosa poželjna. On se naravno može unositi putem, hrane i suplemenata, ali njegov najbolji izvor jest sunce. Zato jest upravo ljeto, godišnje doba koje je idealno kako bi obnovili svoje zalihe vitamina D. On dakle prvenstveno ovisi o izlaganju suncu stoga varira tijekom godišnjih doba u kolovozu njegova razina u organizmu može biti gotovo tri puta veća u odnosu na siječanj. Isto tako ovisi o dužini dana, oblačnosti, količini melanina u koži pa čak i kremi za sunčanje.

Sinteza vitamina D

Čitav niz metaboličkih procesa je odgovoran za sintezu ovog vrlo važnog vitamina. Nevjerojatnim će zvučati kako je za njegov nastanak potrebno ultraljubičasto zračenje. UVB zrake (280-310 nm) ulaze u nepokrivenu kožu, gdje pretvaraju 7-dehidrokolesterol u previtamin D3 iz kojega konačno nastaje vitamin D3 (kolekalciferol). Osim njega postoji i vitamin D2 (ergokalciferol), koji je isto tako fiziološki bitan. On je biljnog podrijetla, a ima ga  najviše u gljivama. Međutim ni vitamin D2 niti vitamin D3 ne predstavljaju aktivni oblik vitamina D. Njegov aktivni oblik kalcidiol, mnastaje u jetri, a njegova konačna aktivacija se odvija u bubrezima gdje nastaje vrlo aktivan kalcitriol. Što vam iz ovih samih naziva može već biti jasno jest njegova vezanost s kalcijem.

Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju. Ukoliko u organizmu nedostaje kalcija, proizvodi se više aktivnog oblika vitamina D u bubrezima koji pomaže apsorbciju kalcija. Ukoliko nedostaje vitamina D u organizmu, navedeni mehanizam neće osigurati homeostazu kalcija te će doći do oslobađanja kalcija iz kostiju, tj. do demineralizacije, kako bi se postigla potrebna razina kalcija u krvi. Navedeno stanje dovodi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa kod djece. Zbog toga, uz dovoljan unos vitamina D, moramo imati na umu da zadovoljimo i dnevne potrebe za kalcijem. Osim navedene uloge u oragnizmu, vitamin D ima i druge funkcije poput regulacije fosfatnog metabolizma, regulacije imunološkog odgovora, regulacije razine inzulina i šećera u krvi te krvnog tlaka.

Namirnice bogate vitaminom D
Izvor: Shutterstock
Unos vitamina prehranom

Nedostatak vitamina D u organizmu je vrlo čest slučaj, a u najrizičnije skupine spadaju dojenčad, osobe sa tamnijom bojom kože te starija populacija. Ako ga u organizam unosite prehranom onda su najbolji izvori srdele i losos, odnosno riblje ulje. U manjim količinama ima ga u jajima, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, gljivama. Ako ga unosite putem suplementacije onda tu treba biti pažljiv kod doziranja, a preporuča se i uzimanjeu kombinaciji s kalcijem i omega-3.  Također treba istaknuti kako dnevna doza unosa jest različita za pojedinu dob. Budući da je neophodan za normalan rast i razvoj djece, preporuke su 400 IU (odnosno 5 µg, 1 µg=40 IU) u djece do šeste godine starosti, nakon čega je preporuka od 200 IU najmanja doza koja spriječava deficit. Potrebe se opet povečavaju (400 IU) ljudima između 50. i 70. godine života, a onima starijim od 70 godina 600 IU na dan.

Tags
  • kalcij
  • omega 3
  • prehrana
  • vitamin d
  • zdravlje
Categories:
Categories
  • Zdravlje

Navigacija objava

Previous Post Top namirnica: rajčica
Next Post Top 5 smoothieja od breskve

Datumi objava

ožujak 2023
P U S Č P S N
 12345
6789101112
13141516171819
20212223242526
2728293031  
« velj    

Tagovi

anti-age antibakterijsko djelovanje antikancerogen antioksidans antioksidansi detoks dijabetes dijeta flavonoidi imunitet intolerancija kalij kolesterol kosa koža liječenje mediteranska prehrana minerali mršavljenje namirnice njega omega 3 povrće prehrana prevencija prirodna kozmetika proteini protuupalno djelovanje rajčica regeneracija savjeti simptomi smoothie tjelovježba tuna vitamin A vitamin C vitamin E vitamini vježbe snage vlakna voće zdrava prehrana zdravlje zdravlje srca i krvnih žila

Arhiva

Pratite nas

Više

  • Impressum
  • Pravila privatnosti
  • Izjava o kolačićima

Kontakt

  • Žnjanska 4, 21 000 Split
    Kako do nas
  • 021-461-874
  • info@ordinacija-petricevic.hr

  • 2023 © Ordinacija dr. Diana Petričević |  Web dizajn Studio Rebus