Sunce, ljeto i vitamin D

Vitamin D je ključan za pravilan rast, razvoj i dobro zdravlje cjelokupno organizma. Jedan od glavnih razloga njegovog nedostatka jest nedovoljno izlaganje suncu i nedovoljno unošenje vitamina D putem hrane. Stoga je ljeto idealno vrijeme za nadoknadu vitamina D.

Vitamin D, odnosno vitamin sunca je vrlo važan za vaše zdravlje. Najpoznatiji je po tome što je neophodan za rast i razvoj vaših kostiju, ali to nije sve. Istraživanja su pokazala njegovu važnost u regulaciji imunološkog sustava, sudjeluje u prevenciji raka, bolesti neurološkog sustava, kardiovaskularnih poremećaja te oštećenja koštanog tkiva. Stoga je regulacija njegova unosa poželjna. On se naravno može unositi putem, hrane i suplemenata, ali njegov najbolji izvor jest sunce. Zato jest upravo ljeto, godišnje doba koje je idealno kako bi obnovili svoje zalihe vitamina D. On dakle prvenstveno ovisi o izlaganju suncu stoga varira tijekom godišnjih doba u kolovozu njegova razina u organizmu može biti gotovo tri puta veća u odnosu na siječanj. Isto tako ovisi o dužini dana, oblačnosti, količini melanina u koži pa čak i kremi za sunčanje.

Sinteza vitamina D

Čitav niz metaboličkih procesa je odgovoran za sintezu ovog vrlo važnog vitamina. Nevjerojatnim će zvučati kako je za njegov nastanak potrebno ultraljubičasto zračenje. UVB zrake (280-310 nm) ulaze u nepokrivenu kožu, gdje pretvaraju 7-dehidrokolesterol u previtamin D3 iz kojega konačno nastaje vitamin D3 (kolekalciferol). Osim njega postoji i vitamin D2 (ergokalciferol), koji je isto tako fiziološki bitan. On je biljnog podrijetla, a ima ga  najviše u gljivama. Međutim ni vitamin D2 niti vitamin D3 ne predstavljaju aktivni oblik vitamina D. Njegov aktivni oblik kalcidiol, mnastaje u jetri, a njegova konačna aktivacija se odvija u bubrezima gdje nastaje vrlo aktivan kalcitriol. Što vam iz ovih samih naziva može već biti jasno jest njegova vezanost s kalcijem.

Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju. Ukoliko u organizmu nedostaje kalcija, proizvodi se više aktivnog oblika vitamina D u bubrezima koji pomaže apsorbciju kalcija. Ukoliko nedostaje vitamina D u organizmu, navedeni mehanizam neće osigurati homeostazu kalcija te će doći do oslobađanja kalcija iz kostiju, tj. do demineralizacije, kako bi se postigla potrebna razina kalcija u krvi. Navedeno stanje dovodi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa kod djece. Zbog toga, uz dovoljan unos vitamina D, moramo imati na umu da zadovoljimo i dnevne potrebe za kalcijem. Osim navedene uloge u oragnizmu, vitamin D ima i druge funkcije poput regulacije fosfatnog metabolizma, regulacije imunološkog odgovora, regulacije razine inzulina i šećera u krvi te krvnog tlaka.

Namirnice bogate vitaminom D
Unos vitamina prehranom

Nedostatak vitamina D u organizmu je vrlo čest slučaj, a u najrizičnije skupine spadaju dojenčad, osobe sa tamnijom bojom kože te starija populacija. Ako ga u organizam unosite prehranom onda su najbolji izvori srdele i losos, odnosno riblje ulje. U manjim količinama ima ga u jajima, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, gljivama. Ako ga unosite putem suplementacije onda tu treba biti pažljiv kod doziranja, a preporuča se i uzimanjeu kombinaciji s kalcijem i omega-3.  Također treba istaknuti kako dnevna doza unosa jest različita za pojedinu dob. Budući da je neophodan za normalan rast i razvoj djece, preporuke su 400 IU (odnosno 5 µg, 1 µg=40 IU) u djece do šeste godine starosti, nakon čega je preporuka od 200 IU najmanja doza koja spriječava deficit. Potrebe se opet povečavaju (400 IU) ljudima između 50. i 70. godine života, a onima starijim od 70 godina 600 IU na dan.

Author Info

Admin

Nema komentara

Komentiraj