Kalcij je jedan od vrlo važnih minerala i nužan je za pravilno funkcionirnje našeg organizma. Važan je za rad našeg živčanog sustava, održavanje hormonske ravnoteže te rad naših mišića.
Kalcij je kao što smo već spomenuli jedan od najvažnijih minerala u ljudskom organizmu te ima vrlo važnu ulogu u čitavom nizu biokemijskih procesa. U našem tijelu sadržano je 1-1,2 kg kalcija od čega se čak 99% nalazi u kostima i zubima. Naše kosti imaju mogućnost regeneracije, a u tom procesu važnu ulogu ima i kalcij. Oko 700 mg kalcija dnevno ulazi i izlazi iz naših kostiju. Za razliku od kostiju, kalcij u zubima se ne obnavlja. Stoga se zubi ne liječe i ne obnavljaju sami od sebe. Ostatak od 1% kalcija nalazi se u krvi, limfi i tjelesnim tekućinama. Ovdje je važan za propusnost staničnih membrana, zgrušavanje krvi, prijenos poruka između živaca, kontrakciju mišića. Također, s natrijem, kalijem i magnezijemregulira krvni tlak i ravnotežu vode u tijelu.
Razina kalcija u našem organizmu je stoga vrlo važna. Ali kao većinu minerala i vitamina, naše tijelo ih ne može samo proizvoditi nego ih u dovoljnoj količini moramo unositi u pravilnom prehranom ili dodacima prehrani.
Namirnice bogate kalcijem
Izvor: Shutterstock
Insuficijencija kalcija u organizmu, odnosno njegov nedostatak može imati ozbiljnih posljedica poput primjerice osteoporoze. Naš organizam ukoliko nema dovoljno kalcija za sve svoje vitalne funkcije on poseže za svojim zalihama, koje se nalaze u kostima. Ukoliko je proces dugotrajniji on može izazvati nastanak osteoporoze. Zatim, nedostatak može proizvesti poremećaje u živcima i mišićima, povišeni krvni tlak, depresiju i druge slične poremećaje te različite alergije, od kojih je najčešća alergija na sunce prilikom sunčanja. Stoga je vrlo važno održavati adekvatnu količinu kalcija i to prvenstveno putem zdrave prehrane.
Namirnice koje su najpoznatije kao bogat izvor kalcija su prvenstveno mlijeko i mliječni proizvodi. Tu spadaju razne vrsta sireva, jogurti, kiselo mlijeko, kefir te razni drugi fermentirani proizvodi, bogati probiotičkim kulturama.
Za sve one koji imaju intoleranciju na laktozu postoji čitav spektar drugih namirnica koje su također bogate kalcijem. Primjerice to je zeleno povrće poput špinata, raštike, brokule, blitve, kupusa, kelja. Zatim tu su još i orašasti plodovi, bademi i orasi. Ima ga još i u narančama, soji, zobi i srdelama,komoraču, mahunama, tikvicama, češnjaku, bosiljku, cimetu, sezamu, algama, suhim šljivama.
Konzumacija kalcija
Za ravnotežu kalcija u organizmu ključni su i drugi vitamini i minerali. Stoga je važno znati koji od njih su bitni za bolju apsorpciju kalcija u organizam. To su minerali magnezij i fosfor te vitamini C, D i K. Međudjelovanje magnezija i kalcija događa se na vrlo interesantan način. Omjer magnezija nasuprot kalciju u određenoj stanici, trebao bi biti 10 000 puta veći. Količina kalcija u stanici mora biti tek tolika da se dogodi impuls. Čim se taj impuls dogodi magnezij automatski odstranjuje kalcij iz stanice.Fosfor sudjeluje u održavanju ravnoteže vitamina i minerala (vitamina B i D, magnezija i kalcija) te hormonalne ravnoteže. Važan je za probavu te za rad bubrega, mozga, mišića.
Vitamin C pospješuje iskorištavanje kalcija u crijevima te omogućuje da kalcij izgrađuje kosti. Za izgradnju kostiju i apsorpciju kalcija osobito je važan vitamin D. Nedostatak vitamina D može rezultirati nedostatkom kalcija. O vitaminuK ovisne su bjelančevine koje privlače kalcij i time pospješuju njegovu ugradnju u kosti. Vitamina K ima najviše u već spomenutom zelenom povrću.
Vitamin D je ključan za pravilan rast, razvoj i dobro zdravlje cjelokupno organizma. Jedan od glavnih razloga njegovog nedostatka jest nedovoljno izlaganje suncu i nedovoljno unošenje vitamina D putem hrane. Stoga je ljeto idealno vrijeme za nadoknadu vitamina D.
Vitamin D, odnosno vitamin sunca je vrlo važan za vaše zdravlje. Najpoznatiji je po tome što je neophodan za rast i razvoj vaših kostiju, ali to nije sve. Istraživanja su pokazala njegovu važnost u regulaciji imunološkog sustava, sudjeluje u prevenciji raka, bolesti neurološkog sustava, kardiovaskularnih poremećaja te oštećenja koštanog tkiva. Stoga je regulacija njegova unosa poželjna. On se naravno može unositi putem, hrane i suplemenata, ali njegov najbolji izvor jest sunce. Zato jest upravo ljeto, godišnje doba koje je idealno kako bi obnovili svoje zalihe vitamina D. On dakle prvenstveno ovisi o izlaganju suncu stoga varira tijekom godišnjih doba u kolovozu njegova razina u organizmu može biti gotovo tri puta veća u odnosu na siječanj. Isto tako ovisi o dužini dana, oblačnosti, količini melanina u koži pa čak i kremi za sunčanje.
Sinteza vitamina D
Čitav niz metaboličkih procesa je odgovoran za sintezu ovog vrlo važnog vitamina. Nevjerojatnim će zvučati kako je za njegov nastanak potrebno ultraljubičasto zračenje. UVB zrake (280-310 nm) ulaze u nepokrivenu kožu, gdje pretvaraju 7-dehidrokolesterol u previtamin D3 iz kojega konačno nastaje vitamin D3 (kolekalciferol). Osim njega postoji i vitamin D2 (ergokalciferol), koji je isto tako fiziološki bitan. On je biljnog podrijetla, a ima ga najviše u gljivama. Međutim ni vitamin D2 niti vitamin D3 ne predstavljaju aktivni oblik vitamina D. Njegov aktivni oblik kalcidiol, mnastaje u jetri, a njegova konačna aktivacija se odvija u bubrezima gdje nastaje vrlo aktivan kalcitriol. Što vam iz ovih samih naziva može već biti jasno jest njegova vezanost s kalcijem.
Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju. Ukoliko u organizmu nedostaje kalcija, proizvodi se više aktivnog oblika vitamina D u bubrezima koji pomaže apsorbciju kalcija. Ukoliko nedostaje vitamina D u organizmu, navedeni mehanizam neće osigurati homeostazu kalcija te će doći do oslobađanja kalcija iz kostiju, tj. do demineralizacije, kako bi se postigla potrebna razina kalcija u krvi. Navedeno stanje dovodi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa kod djece. Zbog toga, uz dovoljan unos vitamina D, moramo imati na umu da zadovoljimo i dnevne potrebe za kalcijem. Osim navedene uloge u oragnizmu, vitamin D ima i druge funkcije poput regulacije fosfatnog metabolizma, regulacije imunološkog odgovora, regulacije razine inzulina i šećera u krvi te krvnog tlaka.
Izvor: Shutterstock
Unos vitamina prehranom
Nedostatak vitamina D u organizmu je vrlo čest slučaj, a u najrizičnije skupine spadaju dojenčad, osobe sa tamnijom bojom kože te starija populacija. Ako ga u organizam unosite prehranom onda su najbolji izvori srdele i losos, odnosno riblje ulje. U manjim količinama ima ga u jajima, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, gljivama. Ako ga unosite putem suplementacije onda tu treba biti pažljiv kod doziranja, a preporuča se i uzimanjeu kombinaciji s kalcijem i omega-3. Također treba istaknuti kako dnevna doza unosa jest različita za pojedinu dob. Budući da je neophodan za normalan rast i razvoj djece, preporuke su 400 IU (odnosno 5 µg, 1 µg=40 IU) u djece do šeste godine starosti, nakon čega je preporuka od 200 IU najmanja doza koja spriječava deficit. Potrebe se opet povečavaju (400 IU) ljudima između 50. i 70. godine života, a onima starijim od 70 godina 600 IU na dan.
Dodavanje jednog avokada vašoj dnevnoj prehrani može pomoći sniziti loš kolesterol i s time smanjiti rizik od srčanih bolesti – tvrde znanstvenici.
Za avokado je poznato da ima veliku količinu nutrijenata i visoku zasićenost masnim kiselinama. Prijašnja istraživanja su pretpostavljala da avokado snižava kolesterol. No nova istraživanja po saznanjima znanstvenika gledaju učinak avokada na zdravlje van monozasićenih masnih kiselina.
Uključivanje jednog avokada na dan kao dio prehrane s umjerenim količinama masti u usporedbi s prehranom s umjerenim količinama masti, ali bez avokada pruža dodatne LDL (lipoproteini male gustoće) učinke snižavanja koje pogoduju smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti (Penny M. Kris – Etherton, prof. dr. sc. nutricionizma).
Kris – Etherton i njezine kolege su testirali 3 različite prehrane od kojih sve služe snižavanju kolesterola. Jedna je prehrana s malom količinom masti ima ih 24%. Dvije prehrane su s umjerenom količinom masti, sadrže po 34% masti. Ove dvije prehrane s umjerenom količinom masti su bile gotovo identične osim što je jedna prehrana uključivala jedan Hass avokado dnevno. Druga prehrana je imala usporedivu količinu visokih oleinskih ulja kao što je maslinovo ulje, kako bi bila jednaka sadržaju masnih kiselina koje ima jedan avokado. Hass avokada su manja i tamnija varijanta nego florida avokada sa zelenom grbastom korom te imaju veći nutritivni sadržaj.
Izvor: Pixabay
Lijekovitost avokada
Znanstvenici su testirali prehrane na 45 zdravih odraslih ljudi s prekomjernom težinom u godinama od 21 do 70. Oni su ustanovili da su u usporedbi s osnovnim mjerama ispitanika sve 3 prehrane značajno snižavale LDL – također poznat kao loš kolesterol. No ispitanici su iskusili još veće smanjenje u ukupnom kolesterolu dok su bili na avokado prehrani u usporedbi s druge 2 dijete.
Avokado prehrana je smanjila loš kolesterol za 13.5 mg/dL dok se LDL smanjio za 8.3 mg/dL. Na prehrani s umjerenim količinama masti do 7.4 mg/dL na prehrani s malom količinom masti.
Svi ispitanici su slijedili svaku od ove 3 prehrane 5 tjedana. Svakome je dan odmor od 2 tjedna između svake prehrane. Krvni uzorci su uzeti na početku i na kraju perioda istraživanja. Ispitanicima je nasumično određen raspored po kojima će sprovoditi prehranu.
“Mi se moramo usredotočiti da uvjerimo ljude da jedu zdravu prehranu koja uključuje avokado i druge izvore hrane s zdravijim mastima.” – tvrdi Kris – Etherton.
“Ljudi bi trebali početi razmišljati da jedu avokado na nove načine” – rekla je Kris –Etherton. Mislim kako korištenje kao začina je dobar način da se avokado umetne u jela- npr. stavljanje jedne šnite ili dvije na sendvič ili korištenje isjeckanog avockada u salati za začinjavanje povrća.
