Đumbir je gomoljasta biljka egzotičnog porijekla, koja se zbog svojih iznimnih svojstava tradicionalno koristi u azijskoj medicini i kuhinji. Bogat je eteričnim uljima i smolama koje mu daju specifičan, pikantan miris i okus.
Đumbir (Zingiber officinale) je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana, podrijetlom iz Kine. Najviše se koristi, a samim time i uzgaja na području Australije, Indije, Kine i Jamajke. Đumbir iz različitih dijelova svijeta ima i različitu aromu: pa je tako kineski lagano pikantan, indijski i australski ima izraženu citrusnu aromu, a jamajkanski je nešto blažeg mirisa i okusa. Korijen biljke, odnosno gomolj pomalo je neugledna izgleda, smeđo-žute boje i ima najširu primjenu, od kuhinje do kozmetike i farmaceutike.
Đumbir je aromatičnog, vrlo jakog i oštrog mirisa i okusa za koje su zaslužna eterična ulja i mirisne smole, kojima obiluje.
Nutritivna svojstva
Korijen đumbira u 100 g sadrži 80 kcal, od čega je 1,82 g proteina, 0,75 g masti i 18 g ugljikohidrata. Od minerala u većim količinama sadrži kalij, bakar, magnezij i mangan. Obiluje vitaminima C, vitaminima B skupine te u manjim količinama sadrži pantotensku kiselinu i niacin.
Daleko najvrijednija đumbirova svojstva su njegova ulja i smole.
Đumbiru svojstvena aroma i okus rezultat su mješavine gingerola, zingerona i shoagola, čija hlapljiva ulja sadrži u količini 1-3%. Upravo ona su odgovorna za njegovo lijekovito djelovanje, a po kemijskom sastavu je vrlo slično aspirinu.
Izvor: Pexels
Đumbir kao začin
Svježi đumbir prilikom kuhanja se tradicionalno upotrebljava u Aziji. Koristi se nasjeckan, izmrvljen ili narezan kao začin jelima od mesa, ribe i povrća. Njegova prodorna i pikantna aroma daje specifičan i prepoznatljiv okus jelima azijske kuhinje. Koristi se podjednako u pripremi slanih i slatkih jela, dajući ljutinu, ali ujedno i osvježavajuću aromu marinadama, prženim jelima, juhama, žitaricama te svježem povrću. U našim trgovinama se najčešće nalaze zreli plodovi koji imaju deblju koru i potrebno ih je očistiti prije korištenja. Može se naći još i sušenom stanju, ukiseljen te konzerviran u sirupu ili čak ušećeren.
Evo nekoliko primjera njegove primjene:
Začin u jelima: Đumbir se često dodaje u supe, curryje, marinade i umake kako bi dodao pikantan okus i aromu.
Čaj od đumbira: Đumbir se može koristiti za pripremu ukusnog i ljekovitog čaja. Dovoljno je narezati svježi đumbir i preliti ga vrućom vodom.
Kolači i deserti: Đumbir se često dodaje kolačima, keksima i desertima kako bi im dao poseban okus.
Detoksikacijski napitak od đumbira i limuna
Sastojci:
čaša mlake vode (rastopite sastojke u mlakoj vodi i pustite da odstoji, po potrebi dodajte leda za osvježavajući učinak)
dvije žlice iscijeđenog limuna (organski po mogućnosti)
Napitak je kiselkasto-gorkog okusa, ukusan i izrazito osvježavajući. Detoks napitak od limuna, đumbira i cimeta preporučamo konzumirati tri puta dnevno u vremenskom periodu od sedam dana kako bi se postigao optimalan učinak. Među prvim detoksikacijskim indikatorima primjetit ćete diuretički učinak ovog napitka, dakle češće mokrenje i učestalija stolica. Na taj se način organizam ”pročišćava”.
Lijekovitost đumbira
Medicinskim istraživanjima je dokazana učinkovitost korijena đumbira kod mučnine i povraćanja pa se vrlo često preporuča za sprječavanje jutarnjih mučnina u prvim mjesecima trudnoće. Također je dokazano njegovo pozitivno djelovanje u poboljšanju probave na način da pospješuje proizvodnju sline, probavnih sokova i žuči te suzbija nadimanje.
Djeluje protuupalno i poboljšava stanje sveukupnog imunološkog sustava.
Dobar je za rad srca, snižava razinu kolesterola te spriječava formiranje krvnih ugrušaka. Poznat je još kao afrodizijak i stimulans, suzbija umor te poboljšava pamćenje, nije ga preporučljivo konzumirati navečer prije spavanja jer može uzorokovati nesanicu.
Učinkovit je kod reume, artritisa i gihta, potiče krvotok, otklanja otrove i toksine. Općenito djelotovoran je kod bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva: reumatoidni artritisa, osteoartritisa, itd.
Neka od najpoznatijih ljekovitih svojstava đumbira uključuju:
Smanjenje upala: Gingeroli, prisutni u đumbiru, imaju snažna antiinflamatorna svojstva i mogu pomoći u smanjenju upala u tijelu.
Olakšavanje mučnine: Đumbir se često koristi kao prirodni lijek za mučninu i povraćanje, uključujući mučninu uzrokovanu putovanjem, trudnoćom i kemoterapijom.
Bol u zglobovima: Neka istraživanja sugeriraju da konzumacija đumbira može pomoći u smanjenju bolova i upala kod osoba s artritisom.
Poboljšanje probave: Đumbir može potaknuti probavu i smanjiti nelagodnost povezanu s nadimanjem i gasovima.
Đumbir je višenamjenska biljka koja se koristi i u kulinarstvu i u tradicionalnoj medicini. Njegova bogata nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva čine ga vrijednim dodatkom ishrani. Bez obzira na to koristite li ga za dodavanje okusa jelima ili kao prirodni lijek, đumbir je sastojak koji donosi brojne koristi za zdravlje i dobrobit.
Istraživanjima je potvrđeno da danas više od 50% odraslih pati od svojevrsnog poremećaja spavanja, odnosno od nesanice. Što je usko povezano s poremećajem lučenja hormona spavanja, melatonina.
Melatonin je hormon kojeg stvara žljezda epifiza. On je derivat aminokiseline triptofana i neurotransmitera serotonina. Melatonin se nalazi u krvi, a koncentracija mu se tijekom dana mijenja. Razina melatonina u krvi deset je puta veća tijekom noći nego tijekom dana. On je vrlo djelotovoran i moćan čistać slobodnih radikala i vrlo koristan u uklanjanju štetnih hidroksilnih molekula iz krvotoka.
Njegova se proizvodnja pojačava usporedno sa smanjivanjem količine svjetlosti, što biološki omogućuje zadovoljavajući odmor organizma. Problemi nastaju narušavanjem biološkog ritma spavanja, tj. uslijed nedostatka sna, jer se tijekom budnog stanja u organizmu nakuplja znatna količina toksičnih tvari, kojih se on može osloboditi samo tijekom spavanja.
Dugotrajni manjak sna dovodi do iscrpljivanja i preranog starenja organizma.
Ravnoteža između budnog stanja i odmora narušava se kod poslovnih ljudi i sportaša, te osoba opterećenih stresom. Također i kod onih koji često putuju između udaljenih dijelova svijeta, jer zbog promjene vremenskih zona nemaju dovoljno vremena za spavanje.
Što, naravno, u većini slučajeva dovodi i do smanjenog radnog učinka. U takvim slučajevima može biti korisna upotreba suplementa koji sadrži melatonin. Konzumacijom melatonina u suplementima nekih sat, dva prije spavanja u dozama od nekih 3-6 mg će osigurati 6-8 sati biološki važnog sna, čiji će rezultat biti osjećaj odmornosti i sposobnost za odgovarajući učinak. Također na razinu melatonina se može utjecati prehranom.
Namirnice za prirodan i zdrav san
Melatonin se također može naći u određenoj hrani. Prisutan je u povrću, kao i zobi, kukuruzu, riži, đumbiru, rajčici,banani, bademima i sjemenkama, trešnjama. Nedostatak željeza se također dovodi u vezu s poremećajem spavanja. To se može popraviti konzumacijom hrane koja je bogata željezom kao na primjer crveno meso, piletina, plodovi mora, grah, špinat, grožđice, leća i zobene pahuljice. Triptofan također može poboljšati san povećavajući tjelesnu opskrbu melatonina te pomoći da se ublaži nesanica.
Namirnice bogate triptofanom su piletina, jaja, orasi, mlijeko, maslac od kikirikija, sezam, puretina, soja, sjemenke bundeve.
Istraživanja su potvrdila da magnezij također pomaže smanjiti nesanicu i produljiti vrijeme spavanja. Namirnice bogate magnezijem su bademi, špinat, indijski oraščići, kikiriki, žitarice, crni grah i sojino mlijeko.
Izvor: Pexels
Čaša toplog mlijeka prije spavanja može pomoći da zaspite. Mlijeko je izvrstan izvor magnezija, koji može pomoći da se ublaži nesanica. Mlijeko i mliječni proizvodi, kao što su sir i jogurt, su također bogati kalcijem, koji pomaže u stvaranju melatonina.
Borbu protiv nedostatka magnezija možete početi konzumiranjem cjelovitih žitarica kao što su quinoa, ječam, zob, tjestenina i kruh od cjelovitog brašna te smeđa riža. Orašasti plodovi kao što su orasi i bademi te sjemenke bundeve, suncokreta, sezama i lana, također sadrže magnezij. Osim toga, orasi sadrže triptofan, koji može poboljšati san i smanjiti depresiju. Vitamini B skupine mogu se koristiti kako bi se spriječila nesanica. Nedostatak vitamina B6 se također usko vezuje uz nesanicu, nedostatak tog vitamina može povećati psihološki stres i stvoriti poremećaje u spavanju. Dobri izvori vitamina B6 su perad, riba, mahunarke, povrće, voće, zeleno lisnato povrće, naranče i banane.
Još malo o melatoninu
Melatonin sadrži aktivne tvari umirujućeg, antistresnog djelovanja za miran san. Istraživanjima je potvrđeno djelovanje melatonina na usporavanje starenja, a njegov nedostatak se povezuje s nastankom raka dojke i prostate. Povećana količina lučenja melatonina tijekom noći direktno se povezuje s antikancerogenim djelovanjem. Postoje indicije da psihičke tegobe kod osoba osjetljivih na meterološke promjene te depresija koja je izazvana nedostatkom svjetla ima veze s povećanom količinom melatonina u dnevnim satima. Korištenje melatonina za otklanjanje poremećaja sna u vidu suplemenata se preporuča samo povremeno i s pauzama.
Melatonin se ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama. Osobe koje se odluče za uzimanje suplemenata trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom.
Zrna kvinoje vrlo su hranjiva i ukusna, bogata bjelančevinama te imaju specifičan orašast okus. Ovom prilikom odabrali smo za vas ukusan, zdrav recept za salatu od kvinoje.
Kvinoja (Chenopodium quinoa) jest tzv. pseoudo žitarica projeklom iz južne Amerike. Zašto pseudo žitarica? Zato jer izgledom njezine sjemenke podsjećaju na žitarice i vrlo često se u kulinarstvu koriste i pripremaju poput žitarica. Riječ je ustvari o biljci koja je srodnik špinata i koja je vrlo bogata nutritivna sastava. Najčešće se u pripremi koriste njezine sjemenke, odnosno zrna. To su male kuglice, promjera 1-3 mm najčešće žute boje, a postoje i vrste kvinoje narančaste, roza, crvene, ljubičaste pa čak i crne boje.
Zrna kvinoje vrlo su hranjiva i ukusna, bogata bjelančevinama te imaju specifičan orašast okus.
Kultivirana je već tisućljećima na području južne Amerike (Peru, Bolivija, Čile), a narodi Inka su je smatrali svetom biljkom, što je gledano iz perspektive nutricionizma u potpunosti opravdano.
Kvinoja ima vrlo visok udio bjelančevina i svih potrebnih esencijalnih aminokiselina.
Sadrži aminokiselinu lizin, što je vrlo neuobičajeno, a važna je za rast i regeneraciju tkiva. Zatim omega-3 i omega-6 masne kiseline koje su važne za pravilan rad srca i krvožilnog sustava. Ima također i antioksidativna svojstva zbog visoke razine vitamina E te visok udio magnezija i riboflavina (vitamina B2). Osim B2, sadrži i ostale B-vitamine, a dobar je izvor i fosfora, kalija te cinka. Izuzetno je bogata željezom i zadovoljava gotovo polovinu preporučenog dnevnog unosa. Kvinoja je idealna za regulaciju probave, jer sadrži mnogo netopljivih vlakana koja pospješuju pražnjenje crijeva i štite od bolesti debelog crijeva. Topiva vlakna smanjuju rizik od pojave žučnih kamenaca, snizuju trigliceride i štite od raka želuca i crijeva. Kvinoja ima nizak glikemijski indeks i ne povećava razinu šećera u krvi, stoga je posebno pogodna za dijabetičare. Ne sadrži gluten i ne izaziva alergijske reakcije pa je dobra i za prehranu alergičara i dojenčadi.
Zbog visokoproteinskog sastava kvinoja je idealan nadomjestak za meso.
Ovom prilikom odabrali smo za vas ukusan, zdrav recept za salatu od kvinoje. Brzo i jednostavno se priprema, ne sadrži puno kalorija lagana je i osvježava u ove vruće ljetne dane.
Sastojci
1 šalica kvinoje
2,5 šalice vode
sol
2 žlice jabučnog octa
4 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
2 nasjeckane lukovice češnjaka
220 g nasjeckanog dimljenog tofua (ili dimljenog sira ili omiljenog pikantnog suhog mesa)
300 g ekološkog kukuruza u zrnu
1 šalica nasjeckanih cherry rajčica
1 šalica nasjeckanog krastavca
1/2 šalice svježeg peršina
desetak listova bosiljka
Priprema
U vodu stavite kvinoju te kuhajte na umjerenoj vatri dok ne prokuha. Nakon što voda prokuha dodajte malo soli i ostavite da se lagano kuha. Ostavite da se kuha još nekih cca 15-20 min, dok ne upije svu vodu. Nakon što je kvinoja skuhana ostavite je da se dobro rashladi. U međuvremenu pripremite ostatak potrebnih namirnica. Nasjeckajte na sitne komadiće krastavce, cherry rajčice i dimljeni tofu. Potom sve sastojke pomiješajte i dodajte rashlađenu kvinoju i kukuruz. Od začina dodajte bosiljak, sol i peršin po potrebi. Pripremite i svoj prelijev za salatu od maslinova ulja, octa i češnjaka. Potom sve dobro promiješajte. Želimo vam dobar tek!
Artritis je bolna i često ograničavajuća bolest koja utječe na više milijuna odraslih osoba. Iako postoje mnogi lijekovi dostupni za liječenje artritisa, mnogi ljudi se okreću prirodnim alternativama koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma, poput ulja noćurka.
U ovom članku istražit ćemo sastav ulja noćurka, njegove zdravstvene benefite i načine na koje ga možete koristiti za unutarnje zdravlje i ljepotu kože. Pripremite se da otkrijete moć ovog prirodnog ulja i kako ga možete uključiti u svoju svakodnevnu rutinu za optimalno zdravlje i blistav izgled!
Ulje noćurka, dobiveno iz sjemenki biljke noćurka (Oenothera biennis), i već stoljećima se koristi u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava.
Noćurak je dvogodišnja biljka pupoljovka koja pripada porodici Onagraceae. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a danas raste u većini zemalja umjerenog klimatskog pojasa. Karakteristična je po velikim žutim cvjetovima koji cvjetaju isključivo noću pa je zbog toga i dobila ime noćurak. Prije nego svane dan cvjetovi uvenu, a iduću noć procvast će već novi cvjetovi. Raste prvenstveno na pješčanom tlu, a razdoblje cvatnje traje od lipnja do listopada.
Vrijedni sastojci ulja noćurka
Noćurak od dragocijenih sastojaka sadrži višestruko nezasićene masne kiseline, linolnu i gama-linolensku kiselinu, te negdje oko 8% zasićenih masnih kiselina.
Prva spada među esencijalne masne kiseline i kao takvu organizam je nije sposoban sam proizvesti, već ju se mora unositi hranom.
Gama-linolensku kiselinu organizam može sintetizirati iz hrane, ali samo pod određenim uvjetima.
Kako naš suvremeni životni stil i prehrana, na žalost, ne osiguravaju unos dovoljnih količina nezasićenih masnih kiselina u organizam, nužno ih je dodatno uvrstiti u prehranu. Naša prehrana se pretežno sastoji od zasićenih masnih kiselina i kolesterola, te rafiniranih biljnih ulja i alkohola. Vrlo rijetko je u njoj zastupljen dovoljan udio nezasćenih masnih kiselina.
Esencijalne masne kiseline poznate su po svojim brojnim povoljnim učincima. Između ostalog, štite od srčanih oboljenja, krvarenja u mozgu, visokog krvnog tlaka i pretilosti.
Organizam proizvodi gama-linolensku kiselinu prvenstveno iz linolenske kiseline, a služi i kao izvor nekih prostaglandina koji imaju važnu ulogu u organizmu. Djeluju na način da snižavaju krvni tlak, smanjuje mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, jačaju imunitet i reguliraju moždane funkcije. Preporučene dnevne doze unosa za nezasićene masne kiseline kod odraslih su 3%, a za dojilje i djecu 5%.
Ova masna kiselina ima važnu ulogu u održavanju zdravlja kože, regulaciji upala, poboljšanju imunološkog sustava i podršci hormonalnoj ravnoteži.
Osim toga, ulje noćurka sadrži vitamine E i C, minerale poput kalcija i magnezija te antioksidanse koji pružaju zaštitu od slobodnih radikala.
Postupak dobivanja ulja jest hladnim prešanjem zrelih sjemenki noćurka. Ulje se unosi oralnim putem, a najčešće se koristi u tretmanima za snižavanje razine kolesterola, kod svih oblika dijabetesa, kod hiperaktivnosti djece, multiple skleroze, aterosklerotičnih promjena, u poboljšanju funkcije mozga, želučanih tegoba, menstrualnih tegoba, kod menopauze kao prirodni nadomjestak za hormonalnu terapiju.
Nedostatak esencijalnih masnih kiselina povezan je s upalnim promjenama na koži. Poremećaji u metabolizmu esencijalnih masnih kiselina imaju veliku ulogu u etiologiji ekcema, akni, psorijaze i drugih kožnih bolesti. Stoga se ulje noćurka koristi kod težih oblika kožnih bolesti poput psorijaze, neurodermitisa, ekcema, itd.
Znanstvenim istraživanjima je potvrđeno da prilikom unošenja 2 do 3 grama ulja dnevno smanjuje se stvaranje upale, suhoće, svrbeži, prhuti kože.
Povoljan učinak konzumacija ulja ima i na osobe koje boluju od reumatoidnog artritisa. Zatim već spomenuto povoljno djelovanje kod osoba koje boluju od šećerne bolesti. Smanjuje negativne posljedice hiperfunkcije štitnjaće. Usporava proces starenja te se koristi u anti-ageing tretmanima. Dobro njeguje suhu, zrelu i ljuskavu kožu.
Jedan je od najpopularnijih prirodnih lijekova protiv artritisa. Bogato je gama-linolenskom kiselinom (GLA), esencijalnom omega-6 masnom kiselinom koja ima protuupalna svojstva.
Izvor: wikimedia.org
Doziranje i upotreba
Ulje je dobro i sigurno za upotrebu, nema negativnih nuspojava te se uzimanje preporuča kroz duži period. Rezultati postaju vidljiviji nakon 4 do 12 tjedna konzumacije. Nakon dužeg ciklusa uzimanja preporuča se kratka pauza.
Ulje noćurka se može koristiti i kao dodatak prehrani ili lokalno, na zahvaćenim područjima. Mnogi ljudi primjećuju poboljšanje nakon nekoliko tjedana redovite uporabe.
Dnevna doza za odrasle je 4-6 g. Tri puta dnevno tijekom jela, to je jedna mala čajna žličica po oborku. Djeci mlađoj od 12 godina se preporuća dnevni unos od 2-4 g. Ukoliko se uzima u obliku kapsula njih valja uzimati nesažvakane nakon jela s dosta tekućine.
Može se bez problema konzumirati tijekom trudnoće. Kod dojenčadi i djece mlađe od 1 godine se ne preporuča oralno uzimanje. Epileptičari bi se trebali posavjetovati s liječnikom o primjeni. Oralno se ne smije koristiti s lijekovima kao što su fenotiazini.
Kako koristiti ulje noćurka:
Dodajte ga u prehranu: Ulje noćurka možete koristiti kao dodatak prehrani. Dodajte ga u salate, smoothieje ili druge obroke kako biste dobili koristi od njegovih nutritivnih svojstava.
Primjena na kožu: Ulje noćurka može se koristiti izravno na koži ili kao sastojak u kozmetičkim proizvodima poput hidratantnih krema ili ulja za masažu. Nanesite ga na problematična područja kože ili koristite ga za opću hidrataciju i očuvanje zdravlja kože.
Kapsule ulja noćurka: Ako vam je praktičnije, možete koristiti kapsule ulja noćurka koje su dostupne u mnogim ljekarnama i trgovinama zdrave hrane. Pratite upute na pakiranju za pravilan unos.
Ulje noćurka je bogato nezasićenim masnim kiselinama što ga ujedno čini manje stabilnim i podložnijim kvarenju oksidacijom. Stoga je njegovo čuvanje obavezno na suhom, hladnom i tamnom mjestu.
Zamislite sočne komadiće trešanja koji se stapaju s nježnom teksturom chia sjemenki, stvarajući savršenu harmoniju okusa i zdravlja. Predstavljamo vam recept za neodoljiv puding od trešanja i chia sjemenki koji će vas osvojiti svojom slatkoćom, hranjivim bogatstvom i jednostavnošću pripreme.
Ovaj recept nije samo gastronomski užitak već i prava vitaminska i hranjiva poslastica. Uživajte u svakom zalogaju dok se prepustite bogatstvu okusa i blagodatima koje ovaj puding pruža vašem tijelu. Pripremite se za iskustvo koje će probuditi vaše osjetilne papile i potaknuti zdravlje iznutra prema van. Saznajte kako kombinacija sočnih trešanja i moćnih chia sjemenki može postati vaša nova omiljena poslastica!”
Sastojci Chia puding:
2 1/2 šalice nezaslađenog mlijeka od badema
1/2 šalice očišćenih trešanja izrezanih na komadiće
1/2 žlice mljevenog kardamoma
1 žličica stevije
1 žličica ekstrakta od vanilije
1/2 šalice chia sjemenki
Krema od trešanja i indijskih oraščića:
1/4 šalice indijskih oraščića
1/4 šalice očišćenih i nasjeckanih trešanja
2 žlice hladne vode
1/4 žličica ekstrakta od vanilije
1/8 žličica stevije
Izvor: Pixabay
Chia sjemenke: chia sjemenke su iznimno bogate vlaknima, proteinima, omega-3 masnim kiselinama i raznim mikroelementima poput kalcija, magnezija i željeza. Ova mala sjemenka ima sposobnost upijanja tekućine, stvarajući gelastu konzistenciju koja može podržati osjećaj sitosti i regulaciju probave.
Bademovo mlijeko: nezaslađeno bademovo mlijeko nudi niskokaloričnu alternativu kravljem mlijeku. Bogato je vitaminom E, koji djeluje kao antioksidans, te sadrži dobar omjer zdravih masti i proteina. Bademovo mlijeko također je obogaćeno kalcijem, što doprinosi zdravlju kostiju.
Trešnje: Očišćene trešnje donose slatkoću i osvježavajući okus. One su bogate antioksidansima poput vitamina C i antocijana, koji mogu pomoći u zaštiti stanica od oksidativnog stresa i podržati imunološki sustav. Trešnje također sadrže prirodne šećere, vlakna i vitamine.
Kardamom: mljeveni kardamom dodaje receptu začinski štih i aromu. Ovaj začin može podržati probavu, ublažiti upale i pružiti antioksidativne prednosti.
Stevija: stevija se koristi kao prirodni zaslađivač umjesto šećera. Niska kalorična vrijednost i nula glikemijski indeks čine je privlačnom alternativom za osobe koje žele smanjiti unos šećera.
Ekstrakt vanilije: ekstrakt vanilije pruža aromu i slatki okus bez dodavanja šećera. Također može imati umirujući učinak na živčani sustav.
Indijski oraščići: Indijski oraščići su izvor zdravih masti, proteina, vlakana, vitamina B i minerala poput magnezija i cinka. Oni mogu pružiti osjećaj sitosti i podržati zdravlje srca.
Priprema
Izmješajte u mikseru mlijeko, trešnje, kardamom, steviju i vaniliju dok ne dobijete gustu jednoličnu smjesu. Smjesu dolijte u posudu sa chia sjmenkama i dobro promiješajte. Ostavite smjesu da stoji 5 minuta i onda ponovno promiješajte, zatim isto ponovite nakon 10 minuta. Smjesu potom stavite u frižider i stavite da odstoji najmanje 3 sata.
U vodu natopite indijske oraščiće i također stavite u frižider da odstoje 3 sata.
Kremu napravite tako što ćete u mikser staviti trešnje i miksajte dok ne dobijete gustu pire smjesu. Prethodno natopljene indijske oraščiće dobro isperite i osušite, a zatim ih sa hladnom vodom dodajte u mikser. Nastavite s miješanjem dok ne dobijete gustu jednoličnu teksturu. Na kraju u mikser dodajte vaniliju i steviu i ponovno dobro izmiješajte.
Prije samog serviranja pudinga, smjesudobro promiješajte, a zatim ih stavite u posudice. Potom dolijte kremu od trešanja i ukrasite samim trešnjama na vrhu.
Ukupno gledajući, ovaj recept za Chia puding s kremom od trešanja i indijskih oraščića donosi niz hranjivih tvari koje podržavaju zdravu prehranu.
Kombinacija vlakana, proteina, zdravih masti i antioksidansa može doprinijeti održavanju energetske ravnoteže, podršci probavi i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Osim što zadovoljava nepce, ovaj recept također donosi koristi za cjelokupno zdravlje.
Jagode su ukusno voće koje mnogi vole, ali osim što su ukusne, jagode imaju i brojne koristi za zdravlje. Sadrže više vitamina C nego limun i naranča. Konzumiranje jagoda dokazano snižava LDL (loši) kolesterol u tijelu.
Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ruža i broji čak desetak različitih vrsta. Najpoznatija je po svom plodu primamljive crvene boje, koji je prošaran nizom sjemenki, nekih 200-tinjak. Ovo je jedna od rijetkih vrsta voća čije sjemenke se ne nalaze u unutrašnjosti ploda već na samoj površini. Jagode su bogate korisnim nutrijentima, primjerice sadrže više vitamina C nego limun i naranča. Bogate su antioksidansima, zatim sadrže prirodne kiseline koje izbjeljuju vaše zube, a djeluju i kao analgetik. Sadrže u manjim količinama i omega 3 masne kiseline.
Od svih vrsta jagoda najpoznatija je šumska jagoda (Fragaria vesca). To je divlje voće euroazijskog podrijetla, koje je zbog svojih kvaliteta vrlo brzo prošireno diljem svijeta. Najčešće se uzgaja u umjerenom klimatskom pojasu područja Europe i Azije, a danas je poznato čak 400-tinjak različitih sorti. Šumske jagode cvjetaju od proljeća do sredine ljeta, neke sorte čak i u jesen.
Plodovi dozrijevaju u svibnju i to je idelano vrijeme za njihovu konzumaciju.
Danas je uzgajivačima poznato više od četiri stotine sorti, ali najveće bogatstvo hranjivih tvari nalazi se u samoniklim vrstama. Šumske jagode sadržavaju mnogo više vitamina i željeza od svih naknadno stvorenih sorata. Zapravo, povećavanjem plodova, uzgajivači su dobili jagode koje sadržavaju 10% više vode, dok je za isto toliko smanjena količina svih ostalih vrijednih sastojaka. Jagode vole svijetla i osunčana mjesta, a najbolje rastu u planinskim krajevima čak do 1500 m nadmorske visine.
Dobrobiti jagoda za zdravlje
Ovo bobičasto voće od nutrijenata najviše sadrži vitamine C, A,K,B3(niacin), folnu kiselinu te minerale magnezij, fosfor, željezo, kalij, mangan. Kad govorimo o mineralima onda treba spomenuti kako su kalciji fosfor važni za naše kosti. Magnezij i željezo imaju pozitivan učinak na našu muskulaturu, a kalij dobro utječe na živčani sustav, bubrege i visoki tlak. Već spomenuti vitamini C i A su antioksidansi, usporavaju starenje, gubitak elastičnosti tkiva i kože te uništavaju slobodne radikale. Redovno konzumiranje jagoda ubrzava cirkulaciju te na taj način spriječavaju nastanak celulita. Sadrže folnu kiselinu i željezo pa se stoga posebno preporučaju trudnicama. Također, zahvaljujući protuupalnim i antibakterijskim svojstvima jagode će nam poslužiti pri ublažavanju raznih upalnih procesa, poput mišićnih bolova.
Konzumiranje jagoda dokazano snižava LDL (loši) kolesterol u tijelu. Jagoda ima dosta vlakana, a i solidan udio kalija, oboje je dokazano dobro za srce i krvni tlak. Jagode također sadrže elagičnu kiselinu koja sprječava uništenje kolagena i inflamaciju u stanicama kože, dva faktora najodgovornija za stvaranje bora. Niskokalorična je, smanjuje apetit te ubrzava metabolizam stoga se preporuča svima koji žele izgubiti suvišne kilograme.
Jagode imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuju značajan porast šećera u krvi nakon konzumacije. Također, vlakna u jagodama pomažu u usporavanju apsorpcije šećera, što može pomoći u upravljanju razinama šećera u krvi kod osoba s dijabetesom.
Osim ploda, lijekovita svojstva imaju i korijen i lišće jagode. Čaj od lišća jagode stoljećima se rabi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe i prehlade te u liječenju kostobolje. Zbog visokog sadržaja tanina listovi se smatraju lijekom protiv svih vrsta upala probavnog sustava. Čaj pripremljen od listova šumske jagode dokazano poboljšava probavu i apetit, a u isto vrijeme ublažava nesanicu.
