Kategorija: Nutricionizam

Pacijenti s čirom na želucu i kroničnim gastritisom trebaju uzimati hranu u češćim, manjim obrocima. Na taj način sprječava se štetno djelovanje suvišne želučane kiseline i smanjuje mehaničko i kemijsko opterećenje sluznice želuca. Upravo je ritam prehrane, a ne samo izbor namirnica, jedan od ključnih faktora u smirivanju simptoma.

Čir na želucu i kronični gastritis danas su vrlo česta pojava. Čir na želucu, također poznat kao želučani ulkus, predstavlja otvorenu ranu na sluznici želuca. Najčešće nastaje zbog infekcije bakterijom Helicobacter pylori ili dugotrajne primjene nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID). Kronični gastritis je dugotrajna upala želučane sluznice koja može imati slične uzroke, ali i autoimunu pozadinu.

Oba poremećaja mogu uzrokovati bol, pečenje, osjećaj težine u želucu, nadutost, mučninu i gubitak apetita. Ako se ne liječe i ne kontroliraju pravilnom prehranom, mogu značajno narušiti kvalitetu života i dovesti do komplikacija. Zato prehrana i dijetoterapija imaju jednako važnu ulogu kao i lijekovi u procesu smirivanja sluznice i cijeljenja.

Kod ovih stanja treba izbjegavati hranu koja iritira želučanu sluznicu. Također treba izbjegavati prevruća ili prehladna jela, pikantnu hranu, jako slatka jela i napitke. Nakon svakog većeg obroka preporučuje se odmor od barem 30 minuta. Ne preporučuje se priprema ni konzumacija jela sa zaprškom.

Svako prženje, pirjanje i prelijevanje jela masnoćom – bilo grijanom, kuhanom ili prženom – praktički je zabranjeno, jer takva hrana usporava pražnjenje želuca i dodatno potiče lučenje kiseline.

Također treba izbjegavati alkohol, osobito žestoka pića poput rakije, vinjaka, ruma i whiskyja, kao i kofeinske napitke i jake čajeve s visokim udjelom teina, jer svi oni mogu dodatno nadražiti sluznicu želuca.

Alkohol i određene namirnice mogu oštetiti zaštitnu barijeru želučane sluznice i time pogoršati simptome gastritisa i čira na želucu. – Nutrition Guide for Clinicians

U prehrani su važne namirnice mlijeko i mliječni proizvodi, jer često privremeno ublažavaju osjećaj pečenja. Ipak, ne treba pretjerivati jer mlijeko može izazvati tzv. rebound efekt – kratkotrajno smirenje, a zatim pojačano lučenje kiseline. Općenito je važno da su namirnice koje se konzumiraju svježe, jednostavno pripremljene i lako probavljive.

Čir na želucu i kronični gastritis, preporuke za prehranu i dijetoterapiju

• Čir na želucu

Smjernice za prehranu za čir:

1. Blaga i lako probavljiva hrana: Prehrana bi trebala sadržavati namirnice koje su blage za želudac i lako probavljive. To uključuje kuhano povrće, nemasno meso, perad, ribu, jaja, mliječne proizvode s niskim udjelom masti te cjelovite žitarice.
2. Voće i povrće: Voće i povrće su bogati antioksidansima, vitaminima i vlaknima koja podržavaju zdravlje želuca. Preporučuju se banane, jabuke, kruške, mrkva, krumpir i tikvice.
3. Izbjegavanje začinjene i masne hrane: Začinjena hrana i masna hrana mogu iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome. Treba izbjegavati prženu hranu, začinjene umake i masne mesne proizvode.
4. Mali i česti obroci: Umjesto velikih obroka, preporučuje se konzumacija manjih obroka tijekom dana kako bi se smanjilo opterećenje na želucu.
5. Zdrave tekućine: Voda je najbolji izbor tekućine. Izbjegavajte alkohol, gazirane napitke i kofein.
6. Izbjegavanje alkohola i pušenja: Alkohol i pušenje mogu pogoršati simptome čira na želucu te otežati proces zacjeljivanja.

• Kronični gastritis

Kronični gastritis je upala sluznice želuca koja se može javiti dugotrajnom iritacijom, infekcijom Helicobacter pylori ili autoimunim reakcijama. Pravilna prehrana može pomoći u smirivanju upale i očuvanju zdravlja želuca.

Smjernice za prehranu:

1. Hrana s niskim udjelom masti: Izbjegavajte masne namirnice, prženu hranu i masne mesne proizvode jer masti mogu povećati upalu želuca.
2. Hrana bogata vlaknima: Cjelovite žitarice, voće i povrće bogato vlaknima pomažu u regulaciji probave te podržavaju zdravlje želuca.
3. Fermentirane namirnice: Jogurt, kefir i drugi fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.
4. Omega-3 masne kiseline: Masna riba (poput lososa, skuše i sardine) sadrži omega-3 masne kiseline koje imaju protuupalno djelovanje.
5. Izbjegavanje kofeina i začina: Kofein i začinjena hrana mogu iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome gastritisa.
6. Pijenje vode: Dovoljna hidratacija važna je za održavanje zdravlja želuca.

Popis namirnica po kategorijama

Žitarice i proizvodi od žitarica

• Preporuča se: dvopek, pečeniji kruh, sitna tjestenina, krupica i riža.
• U manjim količinama špageti i macaroni.
• Ne preporuča se: crni kruh, meka sredina kruha, svježi kruh, okruglice, tijesto s krumpirom.

Mlijeko i mliječni proizvodi

• Preporuča se: slatko mlijeko, kiselo mlijeko, jogurt, nemasni svježi sir.
• U manjim količinama može se konzumirati i svježe vrhnje.
• Ne preporuča se: zreli pikantni masni sirevi, staro vrhnje.

Meso, riba, jaja

• Preporuča se: nemasno mlado meso kuhano ili na žaru (teletina, govedina, piletina).
• U manjim količinama hladna pečenja, nemasno svinjsko meso (hladno), praška šunka, kuhane hrenovke, iznutrice (bubreg, jetra, srce). Nemasne ribe kuhane ili na žaru, prije serviranja prelivene hladnim uljem ili maslacem. U malim količinama nemasna, kuhana pastrva. Polutvrda ili meko kuhana jaja.
• Ne preporuča se: svinjsko i ovčje meso, pržena i pohana mesa, tvrda, dimljena i žilava masna mesa, salama, mesne konzerve i prerađevine. Masne ribe (skuša, srdela, tuna, šaran, som), konzervirana riba. Sirova, tvrdo kuhana ili pržena jaja.

Masnoće

• Preporuča se: sirovo ulje i maslac.
• Ne preporuča se: svinjska i druge životinjske masti.

Voće

Preporuča se: kuhano voće, prirodni voćni sokovi, voćni pirei i kreme.

U manjim količinama tolerira se i voćni žele i džem.

Ne preporuča se: neoguljeno voće.

Povrće

• Preporuča se: kuhani krumpir, zeleno kuhano i protisnuto povrće (špinat, blitva, mrkva, cvjetača, mladi grašak, mlade mahune). Sve vrste salata s limunom.
• Ne preporuča se: suho i pirjano povrće (bob, grašak i leća), stare mahune, rotkvice, krastavci, kiseli kupus, kelj.

Kolači

• Preporuča se: biskvit, puding, rolat, krupica, riža na mlijeku, voćne torte, šodo od jaja,  kisela tijesta (ne jesti koru).
• Ponekad se smije konzumirati mlječni sladoled.
• Ne preporuča se: kolači s mnogo nadjeva, punjeni kolači, pržena tijesta, palačinke, pokladnice, čokolada.

Pića, juhe, začini

• Preporuča se: slabi čaj (od kamilice ili ruski).
  Ponekad se može piti slaba kava, kava s mlijekom, mineralne vode, pivo vrlo razblažena crna vina. Nemasne juhe od protisnutog povrća, prežgana juha, sluzava juha od riže i ječmene kaše, juha od raskuhane teletine i peradi. Riblja nemasna juha. Limun i sol. Ponekad i vinski ocat.
• Ne preporuča se: jaki čajevi i kava, jako pivo, sva druga alkoholna pića. Masne juhe, juhe od kupusa i cvjetače, te umjetne juhe. Oštri začini (luk, papar, mljevena paprika, majoneza, gorušica, ocat, hren, ljuta paprika).

Zašto je ovakav način prehrane toliko važan?

Cilj ove prehrane nije samo “da ne boli”, nego da se stvore uvjeti za cijeljenje sluznice želuca. Svaki iritans – bilo kemijski (alkohol, kava, začini), bilo mehanički (tvrda, gruba, masna hrana) – usporava oporavak i održava upalu. S druge strane, blaga, lako probavljiva hrana, pravilni razmaci između obroka i izbjegavanje preopterećenja želuca omogućuju sluznici da se regenerira.

Važno je naglasiti da ne postoji jedna univerzalna dijeta za sve. Neki bolesnici bolje podnose određene namirnice od drugih, pa prehranu uvijek treba individualno prilagoditi.

Uravnotežena prehrana ima važnu ulogu u liječenju peptičkog ulkusa jer hrana može spriječiti, ublažiti ili čak pomoći u kontroli simptoma ove bolesti. – Nutrition and Care in Peptic Ulcer

Često postavljana pitanja

Koliko dugo treba držati ovakvu prehranu?
Najmanje dok traju simptomi i dok se sluznica ne smiri, a često i dulje, ovisno o nalazu i preporuci liječnika.

Smijem li ikad više piti kavu?
Kod mnogih ljudi kava trajno pogoršava simptome. Ako se stanje smiri, može se pokušati sa slabom kavom uz obrok, ali oprezno i individualno.

Je li stres stvarno povezan s gastritisom i čirom?
Stres sam po sebi ne stvara čir, ali može značajno pogoršati simptome i usporiti cijeljenje.

Smijem li jesti svježe voće?
Kod osjetljivog želuca često se bolje podnosi kuhano ili pasirano voće, barem u početnoj fazi.

Mogu li se simptomi vratiti?
Nažalost, mogu, osobito ako se osoba vrati starim prehrambenim navikama ili ako se ne riješi uzrok (npr. H. pylori).

Zaključak

Iz dugogodišnje kliničke prakse vidljivo je da se najbolji rezultati postižu kada se terapija lijekovima i pravilna prehrana provode zajedno. Pacijenti koji ozbiljno shvate preporuke o prehrani najčešće imaju brže smirivanje simptoma, manje recidiva i bolju kvalitetu života.

Čir na želucu i kronični gastritis nisu stanja koja se rješavaju “preko noći”, ali se uz pravilnu prehranu, dobar ritam obroka i individualni pristup mogu vrlo uspješno držati pod kontrolom. Prehrana ovdje nije dodatak terapiji – ona je njezin sastavni i jednako važan dio.

Dr. Diana Petričević je liječnica opće medicine i nutricionistkinja  s više od 30 godina iskustva. ➝ više

Maslinovo ulje je ono koje isključivo potječe od pitome masline, Olea Europea Sativa i predstavlja najvrijedniju masnoću u ljudskoj prehrani.

Zasaditi maslinu, ubrati maslinu na našim prostorima postala je proteklih godina stvar svojevrsnog prestiža. Unatoč toj činjenici potrošnja maslinovog ulja u Hrvatskoj je skromnih 2 litre po stanovniku. Ostale mediteranske zemlje imaju desetorostruko veću potrošnju, npr. Grčka i Italija 15-20 l per capita.

Broj nasada maslina u Hrvatskoj je između 4,5-5 milijuna stabala. Berba maslina ponovno je oživjela duh Mediterana! Pri tome su se neke stvari promijenile: beru se zelene masline, a njihov prozvod je ekstra djevičansko ulje.

Povijest maslinovog ulja

Maslina se smatra najstarijom uzgojenom vrstom, a započeo je prije više od 6000 godina u Mezopotamiji. Potom se nastavio širiti prema mediteranskim zemljama. Ulje se može smatrati maslinovim samo ako potječe od udomaćene vrste masline Olea Europea Sativa i takvo ulje predstavlja najvrjedniju vrstu masnoće u ljudskoj prehrani.

Maslinovo ulje posebno su cijenili stari Grci i Rimljani. Rimljani su klasificirali maslinovo ulje u pet kategorija: oleum exalbis ulivis, dobiveno mljevenjem zelenih maslina, oleum viride, proizvedeno od zrelijih maslina, oleum maturum, napravljeno od potpuno zrelih plodova, oleum caducum, dobiveno od plodova koji prirodno padnu na tlo, i oleum cibarium, koji potječe od takozvanih gotovo podriadas maslina, koje su bile namijenjene robovskoj hrani. Prema nekim našim autorima, podvrste nekih divljih maslina, poput mastrinke (olea europea oleaster), kao i neke udomaćene masline (olea europea sativa), prirodno rastu u našim krajevima i nemaju nikakve veze s doseljavanjem Grka i Rimljana.

Osim u kulinarstvu, maslinovo ulje se koristilo u kozmetici i za liječenje raznih bolesti (često ga spominje Hipokrat u svojim spisima). Maslinovo ulje neizostavni je sastojak mediteranske prehrane i njegova konzumacija povezana je s mnogim zdravstvenim dobrobitima.

Istraživanja pokazuju jaku korelaciju između  mediteranske prehrane i  konzumacije djevičanskog maslinovog ulja  te njihova utjecaja na mortalitet i morbiditet.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje ima blagotvorne učinke poput upale, oksidativnog stresa, agregacije trombocita, koagulacije, funkcije endotela, lipida i fibrinolize. Postoje i mnoge druge bioaktivne komponente kao što su skvalen, sitosterol, pigmenti i triterpeni koji također imaju korisna svojstva.

Nutritivna svojstva maslinova ulja

Svojstva samog ulja uvjetovana su mnogim čimbenicima: tipom tla, vrstom, agrotehničkim mjerama, zrelošću plodova, načinom berbe i načinom skladištenja plodova.

Ekstradjevičansko maslinovo ulje dobiva se hladnim prešanjem. Plod se najprije zdrobi gnječenjem, a zatim se prešanjem dobivene smjese cijedi ulje, dakle bez dodatnog zagrijavanja.

Bogato je klorofilom i karotenoidima koji služe kao prirodni antioksidansi i spriječavaju užegnuće ulja. Sadrži također i vitamin E i to u najboljem obliku kao alfa tokoferol te fenolne komponente. Fenolna komponenta, oleeuropein zaslužna je za antibakterijsko djelovanje maslinovog ulja. Fenolni spojevi mogu djelovati na membranu mikroorganizama povećanjem površinske aktivnosti. Potiču fagocitozu i utječu na stvaranje određenih aminokiselina. Triazol djeluje antibakterijski na vrste Moraxella catarrhalis i Haemophilus influenzae. Hidroksitirazol i oleuropein djeluju bakteriostatski i baktericidno na vrste Staphylococcus aureus, Salmonella enteritidis. Oleuropein djeluje antivirusno stimulirajući fagocitozu i inhibirajući reprodukciju.

Zbog velikog sadržaja antioksidansa, ekstradjevičansko maslinovo ulje prevenira karcinom (kože, dojke, debelog crijeva), koronarnu bolest srca te usporava proces starenja zbog utjecaja na oksidativni stres. Blagotvorni učinci maslinovog ulja se vežu i za: zaštitu želučane sluznice i sluznice dvanaesnika, regulaciju stolice, zaštitu jetrenih stanica, poticanje žučne motorike i prevenciju nastanka žučnih kamenaca. Maslinovo ulje također utječe na lučenje sokova gušterače, brže zarastanje rana, a korisno je i za kožu i kosu.

Antitumorsko djelovanje maslinovog ulja

Polifenoli maslinovog ulja, posebice oleuropein i hidroksitirazol, smanjuju učestalost raka u mediteranskim zemljama.

Dokazano je da konzumacija maslinovog ulja smanjuje učestalost kolorektalnog karcinoma, raka kože i raka dojke.

Polifenoli štite stanične membrane od oksidativnog oštećenja, a hidroksitirazol inhibira lipoksigenazu, enzim odgovoran za sintezu leukotriena, koji na taj način modulira upalni odgovor. Lignani iz maslinovog ulja također utječu na promjenu hormonskog statusa zbog svog antiestrogenog djelovanja.

Oleinska kiselina u maslinovom ulju je manje osjetljiva na oksidaciju i time smanjuje rizik od štetnih nuspojava oksidacije. U stanicama raka debelog crijeva hidroksitirazol smanjuje razinu receptora epidermalnog faktora rasta (EGFR) potičući njegovu razgradnju. EGFR je važan čimbenik koji pokreće karcinogenezu debelog crijeva jer regulira proliferaciju, apoptozu, angiogenezu i invaziju stanica raka.

Oleuropein ima antiproliferativno, proapoptotsko djelovanje i inducira apoptozu u stanicama raka dojke regulacijom gena Bax i Bel2. Pokazalo se da inhibira aromatazu, enzim citokroma P450 koji je važna farmakološka meta u liječenju raka dojke.

Čuvanje i uporaba maslinovog ulja

Ako se pravilno skladišti, maslinovo ulje može doživjeti drugu godinu starenja – antioksidansi ga štite od užeglosti. Potrebno ga je zaštititi od izravnog svjetla i topline i čuvati u bocama od tamnog stakla. Nakon izlaganja zraku potrebno ga je potrošiti što je prije moguće, a bocu u kojoj se čuva potrebno je redovito zatvarati.

Zasićene i mononezasićene masne kiseline prilično su otporne na kuhanje, dok su višestruko nezasićene masne kiseline osjetljive na toplinu.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato je termostabilnom oleinskom kiselinom, antioksidansima, vitaminom E i fenolnim spojevima. Ovaj sastav ga čini postojanim čak i na visokim temperaturama.

Točka dimljenja maslinovog ulja znatno je viša od standardnih temperatura kuhanja u kućanstvu. Ekstra djevičansko maslinovo ulje ne prolazi kroz značajne strukturne promjene na temperaturama ispod točke dimljenja, a zadržava svoju nutritivnu vrijednost bolje od ostalih biljnih ulja. Istraživanje australskih autora De Alze i suradnika (2018), objavljeno u časopisu Acta Scientific Nutritional Health, pokazalo je da je ekstra djevičansko maslinovo ulje najsigurnija i najstabilnija vrsta ulja, čak i kada se obrađuje na visokim temperaturama. No, valja napomenuti da se time gube biološki vrijedni spojevi kao što su fenoli, vitamin E i hlapljive tvari, što utječe na promjenu okusa i mirisa ulja.

Zaključak

Svojim jedinstvenim sastavom maslinovo ulje blagotvorno djeluje na naše zdravlje: djeluje zaštitnički na zdravlje srca i krvožilnog sustava. Snažan je antioksidans i protuupalni lijek. Posljednjih godina proizvodnja maslinova ulja u Hrvatskoj raste. Uzgajaju se sorte od kojih se dobivaju najkvalitetnija ekstra djevičanska maslinova ulja. Zelena boja i opor okus ukazuju da se radi o maslinovom ulju bogatom klorofilom i polifenolnim spojevima koji pružaju snažnu antioksidacijsku zaštitu. Potrebno je informirati javnost o važnosti mediteranske prehrane i maslinovog ulja kao izvora najboljih masnoća u našoj prehrani.

Gdje prestaju stabla maslina, završava Mediteran… (Georges Duhamel)

( preuzeto iz knjige Diane Petričević: Mediteranskom prehranom do zdravlja; D. Petričević, D. Velimirović, T. Drlje, Positive Health Effects of Olive Oil, European Journal of Nutrition & Food Safety, 2021., 1-10)