Ovaj vitamin važan je za zdravlje vaše kože, dišnih organa, vida i normalan razvoj fetusa. Njegov unos jača vaš imunološki sustav te je važan čimbenik u antioksidativnim procesima. Da biste ga dobili u dovoljnim količinama jedite šaroliko, odnosno birajte žute, crvene, narančaste, zelene namirnice. Što raznovrsnije to bolje!
Vitamin A, stručnog naziva još i retinol, u ljudskom organizmu sadržan najviše u jetri oko 90% i mrežnici oka po čemu je i dobio naziv. Ovaj vitamin je uz vitamin C vrlo važan za otpornost organizma na zarazu, zaštitu vanjskog sloja kože te drugih organa. Najučinkovitiji je kod održavanja vlažnosti i zaštite vanjskog epitela kože te je zbog toga sastavni dio brojnih kozemetičkih pripravaka. Važan je ne samo za površinski sloj kože već i očiju, usta, grla, jednjaka, pluća probavnog i mokraćnog sustava. Površinski sloj, epitel, koji ima zaštitnu funkciju kako kože tako svih drugih organa, mora imati dovoljnu količinu vitamina A. Ukoliko ga nema tada se epitel počne stanjivati i otvrdne. Na površini kože će se taj nedostatk manifestirati na način da se na njoj počnu pojavljivati manje suhe površine, tzv. keratoze. Od drugih indikatora nedostatka vitamin A javlja se: noćno sljepilo, osjetljivost na razne infekcije i podložnost prehladama, suha i ljuskava koža, gubitak apetita, suhe oči, suha izlomljena kosa, itd.
Apsorpcija i izvori vitamina A
Vitamin A se otapa u masti, što znači da bi se ovaj vitamin apsorbirao i ušao u vaš krvotok nužno je da vaša prehrana sadržava određene količine masti ili ulja. Za njegovu apsorpciju potrebno je minimalno 5 grama masti na dan te je jednako važan i adekvatan unos bjelančevina. Vitamini koji su topljivi u mastima ne miješaju se dobro s vodenim djelovima u krvi, kao što se ulje i voda inače dobro ne miješaju. Stoga tu ulogu treba odraditi bjelančevina, koja vezuje retinol i na taj način se prenosi vitamin A krvotokom. Zbog toga treba paziti i na unos bjelančevina i na unos masti prehranom jer njihov nedostatak može pojačati simptome nedostatka vitamina A.
Kad govorimo o namirnicama bogatim vitaminom A to su: mljiečni proizvodi, žumanjak jaja, jetrica i riblje ulje.
Iz životinjskih izvora dobivamo gotovo sintetiziran vitamin A ili retinol, dok u namirnicama biljnog proijekla to nije slučaj. Biljke nude nešto što se naziva beta-karoten još poznat pod nazivom provitamin A. Postoji gotovo 500 različitih vrsta karotena (crvenonarančasti kemijski spojevi koje se nalaze u hrani), a za ljudski organizam važno je nekih pedesetak, sa posebnim naglaskom na beta-karotenu. Ovaj karoten se kemijskim procesima u crijevim pretvara u vitamin A. Zatim se vitamin A limfom i krvotokom prenosi do jetre gdje se pohranjuje.
Najbolji izvori beta-karotena su mrkva, dinja, buča, crna rotkva, papaja, zatim špinat, kelj i druge tamnozelene lisnate biljke. Od drugih biljnih izvora valja spomenuti: paprike, žitarice, grašak i mahunarke, šparoge, cvjetače, naranče, nektarine, marelice, jagode, brusnice, lubenice, grožđe. Beta-karoten iz hrane je vrlo osjetljiv i lako ga uništava svjetlost i djelovanje kisika. Što dulje pripremamo voće i povrće gubimo više beta-karotena, uzmite to svakako u obzir prilikom kuhanja.
Višak vitamina A
Iako smo u ovom članku nastojali istaknuti važnost vitamina A za ljudski organizam i negativne aspekte njegova nedostatka, treba također napomenuti kako postoji mogućnost i suficita ovog vitamina. Višak vitamina A u ljudskom organizmu ima jednako negativne posljedice kao i njegov nedostatak. Stoga morate biti pažljivi s njegovim doziranjem, ukoliko ga uzimate u obliku suplemenata ili kapi. Pravu dozu trebate dogovoriti sa svojim liječnikom. Ukoliko dođe do viška onda će vaš organizam regairati nizom negativnih simptoma. Dakle vitamin A ili retinol se može nakupljati u jetri dok ne dosegne količinu koja se osjeća kao neugoda. To su najčešće jake glavobolje, bol u zglobovima, ispucale i suhe usne, krhki nokti, noćno znojenje, nesanica, ispadanje kose. Zatim umor, nelagoda u želucu, oskudna menstruacija, natečenost zglobova, itd.
