Prehlada i gripa

Prehlada i gripa su različite bolesti i uzrokuju ih različite vrste virusa te imaju drugačiju kliničku sliku, odnosno simptome. Obje se češće javljaju u zimskom periodu.

 

S obzirom da zimi više boravimo u zatvorenim i nedovoljno provjetrenim  prostorijama te je češći kontakt s oboljelima, to pogoduje širenju zaraze. Gripu uzrokuje virus gripe. Postoji nekoliko tipova gripe, a javlja se u periodu od listopada do travnja. Prehlada je nešto drugo, manifestira se kao infekcija gornjeg dijela dišnog sustava koju uzrokuju različite vrste virusa.

Jak imunitet i higijena sprečavaju nastanak prehlade

• Pravilno se hranite jer pravilna je prehrana temelj snažnog imuniteta zato što osigurava potrebnu količinu vitamina, minerala i ostalih hranjivih tvari.
• Boravak na svježem zraku, dovoljno odmora i sna te redovita tjelesna aktivnost jačaju imunosni sustav.
• Za jačanje imuniteta preporučuje se povećan unos vitamina B i C te cinka i beta-glukana.
• Pripazite na higijenu – redovito pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja nosa, usana i lica rukama umanjit će mogućnost zaraze virusima, kao i redovito prozračivanje prostorija u kojima boravite.

Kada treba zatražiti pomoć liječnika ?

• Ako naglo nastupe simptomi poput izrazito jake grlobolje praćene visokom temperaturom, groznicom i malaksalošću.
• Ako temperatura iznad 38 ^oC ne pada po uzimanju lijeka za snižavanje temperature ili traje dulje od tri dana..
• Ako je gutanje znatno otežano (teško gutanje vode).
• Ako je disanje otežano ili se pri disanju čuje “pištanje”.
• Ako se javi bol u sinusima (bol iznad očiju ili s unutarnje strane obraza uz nos, posebno prilikom saginjanja glave).
• Ako grlobolja traje dulje od tjedan dana uz uzimanje antiseptika za grlo.
• Ako kašalj traje dulje od deset dana uz uzimanje lijekova protiv kašlja.

Snižavanje povišene tjelesne temperature

Povišena tjelesna temperatura znak je bolesti i javlja se zbog aktivacije imunosnog sustava. Raspon normalnih vrijednosti tjelesne temperature izmjerene pod pazuhom (aksilarno) kreće se od 36 ^oC do 37 ^oC, odnosno od 36,5 ^oC do 37,5 ^oC mjereno rektalno (u debelom crijevu).

• Temperaturu treba prvo snižavati hladnim oblozima i kratkotrajnim tuširanjem mlakom vodom.
• Uzimanje lijekova protiv povišene temperature (acetilsalicilna kiselina, paracetamol ili ibuprofen), u dozi prilagođenoj dobi, preporučuje se odraslim osobama koje imaju povišenu temperaturu iznad 38 ^oC te kod male djece iznad 37,5 ^o Djeca do 16. godine ne smiju uzimati acetilsalicilnu kiselinu.
• Kod povišene tjelesne temperature važno je uzimanje većih količina tekućine, najbolje vode ili toplog i blagog biljnog čaja.

Rinitis ili upala sluznice nosa

Upala sluznice nosa, rinitis ili hunjavica, nastaje zbog iritacije sluznice, pri čemu se javljaju curenje nosa zbog pojačanog lučenja vodenastog sekreta, začepljenost nosa zbog sekreta koji postaje sluzav i gust te otekline sluznice, kihanje i svrbež zbog podražaja sluznice i privremeni gubitak osjeta mirisa. Bolest se ponekad može komplicirati širenjem virusa na sinuse ili naknadnom infekcijom bakterijama te tako nastaje upala sinusa, odnosno sinusitis. Širenje upale na uho nastaje upala uha ili otitis, koji je vrlo čest u male djece. Kod rinitisa je korisno ispiranje nosa fiziološkom otopinom ili morskom vodom, što smanjuje upalu, olakšava ispuhivanje nosa i ubrzava prirodni oporavak sluznice. Lijekovi koje nazivamo dekongestivi smanjuju oteklinu sluznice nosa, a time i curenje i začepljenost. Mogu se primijeniti u obliku kapi i sprejeva za nos, a rjeđe u obliku tableta.

SAVJET VIŠE:

Zdravstveni stručnjaci preporučuju primjenu dekongestiva najdulje pet dana kako se ne bi razvile nuspojave, odnosno izrazita suhoća sluznice i začepljenost nosa. Valja imati na umu da jačina i doza dekongestiva ovise o dobi bolesnika. U liječenju rinitisa mogu pomoći i posebne masti za nos koje ublažavaju nadraženost kože i sluznice nosa zbog čestog brisanja i same upale.

Liječenje grlobolje

Upalu grla osjećamo kao bol, pečenje ili grebanje u grlu, otežano gutanje, suhoću sluznice grla, promuklost ili gubitak glasa. Grlobolju najčešće uzrokuju virusi uzročnici obične prehlade, a bakterijske infekcije grla su rjeđe.

• Grlobolja se kod prehlade liječi antisepticima i dezificijensima za grlo u obliku pastila, sprejeva za usta ili otopina za grgljanje jer smiruju upalu i sprečavaju naknadnu infekciju.
• Pastilama i sprejevima često se dodaju i sredstva protiv bolova, a ako je bol jači, mogu se uzeti tablete protiv bolova: paracetamol, acetilsalicilna kiselina ili ibuprofen.
• Pijte dovoljno tekućine koja vlaži i ispire nadraženu sluznicu grla.
• Uzmite žlicu meda i otapajte je u ustima jer med ima antiseptički učinak, a polagano otapanje potiče pojačano lučenje sline koja oblaže grlo i ublažava simptome.

Ublažavanje kašlja

Kašalj, kao i temperatura, nije bolest, nego samo simptom zbog nadražaja dišnih puteva. Razlikujemo nadražajni ili suhi kašalj i produktivni ili vlažni kašalj. Kod prehlade se najčešće javlja vlažni kašalj zbog slijevanja sekreta iz nosa.

• Vlažni kašalj liječi se lijekovima u obliku tableta, sirupa ili otopina, koji se nazivaju sekretolitici, jer oni razrjeđuju gustu sluz nakupljenu u bronhima pa olakšavaju iskašljavanje.
• Tradicionalnibiljni sirupi koji djeluju kao sekretolitici sadrže ekstrakt bršljana, trputca, jaglaca ili timijana. Može se koristiti i lijek koji sadrži acetilcistein.
• Suhi kašalj se smiruje lijekovima koji se nazivaju antitusici, a od tradicionalnih biljnih sirupa koriste se oni s ekstraktom islandskog lišaja ili sluzi bijelog sljeza.

Ključni suplementi tijekom prehlade i gripe

1. Vitamin C

• Uloga: Snažan antioksidans koji podržava funkciju bijelih krvnih stanica, smanjuje upalne procese i pomaže u borbi protiv infekcija.
• Doziranje: 500–1000 mg dnevno tijekom simptoma prehlade. Više doze mogu biti korisne, ali se savjetuje oprez zbog mogućih probavnih nuspojava.
• Izvori: Osim DODATAKA PREHRANI, prirodni izvori uključuju citruse, papriku, brokulu i jagode.

2. Cink

• Uloga: CINK smanjuje replikaciju virusa i skraćuje trajanje simptoma. Također je ključan za pravilnu funkciju imunološkog sustava.
• Doziranje: 10–15 mg dnevno za prevenciju, a tijekom infekcije do 30 mg na kratko vrijeme. Lozenge (pastile) s cinkom mogu biti posebno učinkovite.
• Izvori: Sjemenke bundeve, orašasti plodovi, integralne žitarice i mahunarke.

3. Vitamin D

• Uloga: VITAMIN D modulira imunološki sustav, povećava otpornost na respiratorne infekcije i smanjuje težinu simptoma.
• Doziranje: 1000–4000 IU dnevno tijekom zime ili prema preporuci liječnika.
• Izvori: Dodaci prehrani su često nužni jer je teško zadovoljiti potrebe samo hranom. Prirodni izvori uključuju masnu ribu, jaja i obogaćene proizvode.

4. Probiotici

• Uloga: PROBIOTICI  podržavaju zdravlje crijeva, što je ključno za jak imunološki sustav. Specifične vrste (poput Lactobacillus i Bifidobacterium) pomažu u smanjenju učestalosti i težine infekcija.
• Doziranje: 1–10 milijardi CFU dnevno, ovisno o proizvodu.
• Izvori: Jogurt, kefir, fermentirana hrana (kiseli kupus, kimchi).

5. Ehinacea (Echinacea purpurea)

• Uloga: EHINACEA tradicionalno se koristi za ublažavanje simptoma prehlade i skraćivanje trajanja bolesti. Djeluje protuupalno i stimulira imunološki sustav.
• Doziranje: Prema uputama proizvođača (često 300–500 mg, 2–3 puta dnevno).
• Napomena: Nije za dugotrajnu uporabu; preporučuje se korištenje tijekom prvih dana infekcije.

6. Bazga (Sambucus nigra)

• Uloga: EKSTRAKTI BAZGE mogu smanjiti trajanje i težinu simptoma gripe zahvaljujući antivirusnim svojstvima.
• Doziranje: 15–30 ml sirupa dnevno ili prema uputama.
• Izvori: Sirupi, kapsule, čajevi.

7. Omega-3 masne kiseline

• Uloga: OMEGA-3 masne kiseline imaju protuupalna svojstva i podržavaju zdravlje imunološkog sustava.
• Doziranje: 500–1000 mg EPA i DHA dnevno.
• Izvori: Ribljeg ulje, ulje algi (za vegane), lanene i chia sjemenke.

8. Glutamin

• Uloga: Aminokiselina koja podržava funkciju crijevne barijere i imunoloških stanica. Može pomoći u oporavku nakon infekcija.
• Doziranje: 5–10 g dnevno, prema potrebi.

9. N-acetilcistein (NAC)

• Uloga: NAC pomaže u razrjeđivanju sluzi u respiratornom traktu i djeluje kao prekursor za proizvodnju glutationa, snažnog antioksidansa.
• Doziranje: 600–1200 mg dnevno.

10. Biljni čajevi i prirodni dodaci

• Đumbir: Smanjuje upalu i ublažava simptome poput kašlja i grlobolje.
• Kurkuma: Protuupalna i antioksidativna svojstva mogu pomoći u jačanju imunološkog sustava.
• Češnjak: Prirodni antibiotik koji može pomoći u borbi protiv bakterija i virusa.

Diana Petričević, liječnik i nutricionist