Jedna od top ljetnih namirnica je svježi krastavac, povrće porijeklom iz daleke Azije. Koristan je kao osvježenje u ove vruće ljetne dane. Uobičajen je dodatak salatama i umacima te obavezan sastojak brojnih pripravaka za kožu.
Krastavac (Cucumis sativus) je osvježavajući i niskokaloričan povrtni plod koji se često konzumira sirov ili u raznim salatama diljem svijeta. Osim što je ukusan, svježi krastavac obiluje raznim hranjivim tvarima koje pružaju brojne blagodati za zdravlje. Krastavac je srodnik lubenice i tikve, a dolazi iz daleke Indije. Poput lubenice, svježi krastavci također sadrže 95% vode, zbog toga su idealni za ove vruće ljetne dane.
Iako je preporuka da ih se konzumira tijekom čitave godine njihov vrhunac dozrijevanja su ljetni mjeseci, stoga je taj vremenski period najoptimalniji za konzumaciju ovog ukusnog povrća.
Svježi krastavac je bogat vitaminima K, B, C i mineralima bakrom, kalijem i magnezijem. Bogati su i drugim spojevima, poput polifenola, koji su učinkoviti u prevenciji nekih kroničnih bolesti.
Zašto jesti krastavce
Krastavi sadrže flavonol fisetin, koji ima protuupalno djelovanje te je važan za zdravlje i pravilnu funkciju vašeg mozga. Dobar je za očuvanje pamćenja i sprječava opadanje funkcija živčanih stanica uzrokovanih starenjem. Znanstvenim istraživanjima je pokazana učinkovitost spomenutog fisteina kod oboljelih od alzheimerove bolesti. Od važnih sastojaka tu su još i polifenoli lignani, koji djeluju antikancerogeno, mogu smanjiti rizik od raka dojke, jajnika, maternice i prostate. Također sadrže fitonutrijente kukurbitacine, koji imaju anit-kancerogeno djelovanje. Spomenuli smo već i protuupalni učinak.
Ispitivanja su pokazala kako ekstrakt krastavca djeluje inhibicijski na skupinu enzima koji su odogovorni za upalne procese u organizmu.
Krastavci su ujedno i dobar izvor antioksidansa, sadrže odličan koktel-miks vitamina C, beta-karotena te flavonoide (apigenin, kvercentin, luteolin, kempferol). Upravo ta kombinacija jest zaslužna za dobar učinak, primjerice kvercentin sprječava dodatno lučenje histamina dakle on je prirodni antihistaminikom (smanjuju simptome sezonskih alergija). Kempferol je učinkovit u borbi protiv raka i srčanih oboljenja. Dakle govorimo o čitavom nizu uzajamno povezanih pozitivnih učinaka.
Dobri su i za zdravu probavu jer su bogati vlaknima te sadrže dosta tekućine. Njihovom konzumacijom se usporava proces probave i produžuje osjećaj sitosti.
Ukoliko imate poteškoća sa refluksom želučane kiseline, onda i tu mogu biti korisni jer sadrže dosta tekućine, a povećani unos tekućine djeluje povoljno na razinu ph.
Sadrže malo kalorija pa su tako i dobar odabir za sve koje pokušavaju regulirati tjelesnu težinu. Djeluju diruetički dakle pospješuju izlučivanje viška tekućine i ”pročišćava” organizam.
Dobar je za rad srca, tu je najzaslužniji kalij, koji je učinkovit kod regulacije krvnog tlaka. Unos dovoljne količine kalija jest od esencijalne važnosti za sveukupan rad organizma. To ujedno obuhvaća i kontrolu funkcije rada mišića, srca i neuro-vegetativnog sustava. S obzirom da sadrži vitamine B skupine (B1, B5, B7), dobar je i za redukciju stresa jer oni smanjuju razinu tjeskobe i njegove negativne učinke.
Izvor: Pexels
Zdravstvene blagodati svježeg krastavca:
Hidratacija: Visok sadržaj vode u svježem krastavcu čini ga izvrsnim izborom za održavanje hidratacije tijekom vrućih i sušnih dana. Redovita konzumacija krastavca može pomoći u sprječavanju dehidracije i održavanju ravnoteže tekućina u tijelu.
Pomaže u mršavljenju: Niska kalorična vrijednost i prisutnost vlakana u svježem krastavcu podržavaju gubitak težine i održavanje zdrave tjelesne mase.
Potiče zdravlje srca: Kalij prisutan u krastavcima igra važnu ulogu u održavanju normalnog krvnog tlaka, što je ključno za zdravlje srca i smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Poboljšava probavu: Dijetalna vlakna u svježem krastavcu podržavaju zdravu probavu i olakšavaju pražnjenje crijeva. Također, vlakna potiču osjećaj sitosti, što može pomoći u kontroli apetita.
Kako uključiti svježi krastavac u prehranu:
Evo nekoliko jednostavnih načina kako možete uključiti svježi krastavac u svoju prehranu:
Salate: Dodajte svježe narezani krastavac u razne salate kako biste im dali osvježavajući okus i hrskavu teksturu.
Sirovi snack: Krastavci su izvrsni za brzi i zdravi snack. Narežite ih na tanke kolutiće i jedite samostalno ili s humusom ili jogurtom kao umakom.
Gazpacho: Pripremite osvježavajuću gazpacho juhu koja uključuje svježe krastavce, rajčicu, papriku i začine.
Smoothie: Dodajte nekoliko kolutića krastavca u svoj omiljeni voćni smoothie kako biste mu dodali osvježavajući okus i hranjive tvari.
Svježi krastavac je izuzetno zdrava namirnica koja može pružiti brojne nutritivne blagodati za zdravlje. Niskokaloričan, bogat vitaminima i mineralima, te s visokim udjelom vode, krastavac je odličan izbor za održavanje hidratacije, poticanje probave, podršku zdravlju srca i pomoć u održavanju zdrave tjelesne težine. Uključite svježi krastavac u svoju prehranu kako biste uživali u njegovim brojnim zdravstvenim prednostima i osvježavajućem okusu.
Blagodati krastavca za vašu kožu
Vrline krastavca poznate su već od davnina. Naši preci su koristili krastavac u njezi kože. U dermatologiji, poznat je po učinkovitom djelovanju protiv crvenila i svrbeža. Sok svježeg krastavca steže pore kože, što je izvrsno za masnu kožu.
Jedna od najpoznatijih metoda za uklanjanje podbuhlosti i tamnih kolutova ispod očiju upravo jest običan svježi krastavac.
Ovo zeleno povrće sadrži askorbinsku i kafeinsku kiselinu koje sprječavaju zadržavanje vode te stoga smanjuje podbuhlost očiju i podočnjake. Nedostatak vode u organizmu uzrokuje sitne linije i bore na licu. Krastavci kao što smo već više puta istaknuli sadrže visoku količinu vode i pomažu u hidratiziranju kože i time ujedno sprječavaju vidljivost preuranjenih znakova starenja na licu.
Đumbir je gomoljasta biljka egzotičnog porijekla, koja se zbog svojih iznimnih svojstava tradicionalno koristi u azijskoj medicini i kuhinji. Bogat je eteričnim uljima i smolama koje mu daju specifičan, pikantan miris i okus.
Đumbir (Zingiber officinale) je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana, podrijetlom iz Kine. Najviše se koristi, a samim time i uzgaja na području Australije, Indije, Kine i Jamajke. Đumbir iz različitih dijelova svijeta ima i različitu aromu: pa je tako kineski lagano pikantan, indijski i australski ima izraženu citrusnu aromu, a jamajkanski je nešto blažeg mirisa i okusa. Korijen biljke, odnosno gomolj pomalo je neugledna izgleda, smeđo-žute boje i ima najširu primjenu, od kuhinje do kozmetike i farmaceutike.
Đumbir je aromatičnog, vrlo jakog i oštrog mirisa i okusa za koje su zaslužna eterična ulja i mirisne smole, kojima obiluje.
Nutritivna svojstva
Korijen đumbira u 100 g sadrži 80 kcal, od čega je 1,82 g proteina, 0,75 g masti i 18 g ugljikohidrata. Od minerala u većim količinama sadrži kalij, bakar, magnezij i mangan. Obiluje vitaminima C, vitaminima B skupine te u manjim količinama sadrži pantotensku kiselinu i niacin.
Daleko najvrijednija đumbirova svojstva su njegova ulja i smole.
Đumbiru svojstvena aroma i okus rezultat su mješavine gingerola, zingerona i shoagola, čija hlapljiva ulja sadrži u količini 1-3%. Upravo ona su odgovorna za njegovo lijekovito djelovanje, a po kemijskom sastavu je vrlo slično aspirinu.
Izvor: Pexels
Đumbir kao začin
Svježi đumbir prilikom kuhanja se tradicionalno upotrebljava u Aziji. Koristi se nasjeckan, izmrvljen ili narezan kao začin jelima od mesa, ribe i povrća. Njegova prodorna i pikantna aroma daje specifičan i prepoznatljiv okus jelima azijske kuhinje. Koristi se podjednako u pripremi slanih i slatkih jela, dajući ljutinu, ali ujedno i osvježavajuću aromu marinadama, prženim jelima, juhama, žitaricama te svježem povrću. U našim trgovinama se najčešće nalaze zreli plodovi koji imaju deblju koru i potrebno ih je očistiti prije korištenja. Može se naći još i sušenom stanju, ukiseljen te konzerviran u sirupu ili čak ušećeren.
Evo nekoliko primjera njegove primjene:
Začin u jelima: Đumbir se često dodaje u supe, curryje, marinade i umake kako bi dodao pikantan okus i aromu.
Čaj od đumbira: Đumbir se može koristiti za pripremu ukusnog i ljekovitog čaja. Dovoljno je narezati svježi đumbir i preliti ga vrućom vodom.
Kolači i deserti: Đumbir se često dodaje kolačima, keksima i desertima kako bi im dao poseban okus.
Detoksikacijski napitak od đumbira i limuna
Sastojci:
čaša mlake vode (rastopite sastojke u mlakoj vodi i pustite da odstoji, po potrebi dodajte leda za osvježavajući učinak)
dvije žlice iscijeđenog limuna (organski po mogućnosti)
Napitak je kiselkasto-gorkog okusa, ukusan i izrazito osvježavajući. Detoks napitak od limuna, đumbira i cimeta preporučamo konzumirati tri puta dnevno u vremenskom periodu od sedam dana kako bi se postigao optimalan učinak. Među prvim detoksikacijskim indikatorima primjetit ćete diuretički učinak ovog napitka, dakle češće mokrenje i učestalija stolica. Na taj se način organizam ”pročišćava”.
Lijekovitost đumbira
Medicinskim istraživanjima je dokazana učinkovitost korijena đumbira kod mučnine i povraćanja pa se vrlo često preporuča za sprječavanje jutarnjih mučnina u prvim mjesecima trudnoće. Također je dokazano njegovo pozitivno djelovanje u poboljšanju probave na način da pospješuje proizvodnju sline, probavnih sokova i žuči te suzbija nadimanje.
Djeluje protuupalno i poboljšava stanje sveukupnog imunološkog sustava.
Dobar je za rad srca, snižava razinu kolesterola te spriječava formiranje krvnih ugrušaka. Poznat je još kao afrodizijak i stimulans, suzbija umor te poboljšava pamćenje, nije ga preporučljivo konzumirati navečer prije spavanja jer može uzorokovati nesanicu.
Učinkovit je kod reume, artritisa i gihta, potiče krvotok, otklanja otrove i toksine. Općenito djelotovoran je kod bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva: reumatoidni artritisa, osteoartritisa, itd.
Neka od najpoznatijih ljekovitih svojstava đumbira uključuju:
Smanjenje upala: Gingeroli, prisutni u đumbiru, imaju snažna antiinflamatorna svojstva i mogu pomoći u smanjenju upala u tijelu.
Olakšavanje mučnine: Đumbir se često koristi kao prirodni lijek za mučninu i povraćanje, uključujući mučninu uzrokovanu putovanjem, trudnoćom i kemoterapijom.
Bol u zglobovima: Neka istraživanja sugeriraju da konzumacija đumbira može pomoći u smanjenju bolova i upala kod osoba s artritisom.
Poboljšanje probave: Đumbir može potaknuti probavu i smanjiti nelagodnost povezanu s nadimanjem i gasovima.
Đumbir je višenamjenska biljka koja se koristi i u kulinarstvu i u tradicionalnoj medicini. Njegova bogata nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva čine ga vrijednim dodatkom ishrani. Bez obzira na to koristite li ga za dodavanje okusa jelima ili kao prirodni lijek, đumbir je sastojak koji donosi brojne koristi za zdravlje i dobrobit.
Jagode su ukusno voće koje mnogi vole, ali osim što su ukusne, jagode imaju i brojne koristi za zdravlje. Sadrže više vitamina C nego limun i naranča. Konzumiranje jagoda dokazano snižava LDL (loši) kolesterol u tijelu.
Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ruža i broji čak desetak različitih vrsta. Najpoznatija je po svom plodu primamljive crvene boje, koji je prošaran nizom sjemenki, nekih 200-tinjak. Ovo je jedna od rijetkih vrsta voća čije sjemenke se ne nalaze u unutrašnjosti ploda već na samoj površini. Jagode su bogate korisnim nutrijentima, primjerice sadrže više vitamina C nego limun i naranča. Bogate su antioksidansima, zatim sadrže prirodne kiseline koje izbjeljuju vaše zube, a djeluju i kao analgetik. Sadrže u manjim količinama i omega 3 masne kiseline.
Od svih vrsta jagoda najpoznatija je šumska jagoda (Fragaria vesca). To je divlje voće euroazijskog podrijetla, koje je zbog svojih kvaliteta vrlo brzo prošireno diljem svijeta. Najčešće se uzgaja u umjerenom klimatskom pojasu područja Europe i Azije, a danas je poznato čak 400-tinjak različitih sorti. Šumske jagode cvjetaju od proljeća do sredine ljeta, neke sorte čak i u jesen.
Plodovi dozrijevaju u svibnju i to je idelano vrijeme za njihovu konzumaciju.
Danas je uzgajivačima poznato više od četiri stotine sorti, ali najveće bogatstvo hranjivih tvari nalazi se u samoniklim vrstama. Šumske jagode sadržavaju mnogo više vitamina i željeza od svih naknadno stvorenih sorata. Zapravo, povećavanjem plodova, uzgajivači su dobili jagode koje sadržavaju 10% više vode, dok je za isto toliko smanjena količina svih ostalih vrijednih sastojaka. Jagode vole svijetla i osunčana mjesta, a najbolje rastu u planinskim krajevima čak do 1500 m nadmorske visine.
Dobrobiti jagoda za zdravlje
Ovo bobičasto voće od nutrijenata najviše sadrži vitamine C, A,K,B3(niacin), folnu kiselinu te minerale magnezij, fosfor, željezo, kalij, mangan. Kad govorimo o mineralima onda treba spomenuti kako su kalciji fosfor važni za naše kosti. Magnezij i željezo imaju pozitivan učinak na našu muskulaturu, a kalij dobro utječe na živčani sustav, bubrege i visoki tlak. Već spomenuti vitamini C i A su antioksidansi, usporavaju starenje, gubitak elastičnosti tkiva i kože te uništavaju slobodne radikale. Redovno konzumiranje jagoda ubrzava cirkulaciju te na taj način spriječavaju nastanak celulita. Sadrže folnu kiselinu i željezo pa se stoga posebno preporučaju trudnicama. Također, zahvaljujući protuupalnim i antibakterijskim svojstvima jagode će nam poslužiti pri ublažavanju raznih upalnih procesa, poput mišićnih bolova.
Konzumiranje jagoda dokazano snižava LDL (loši) kolesterol u tijelu. Jagoda ima dosta vlakana, a i solidan udio kalija, oboje je dokazano dobro za srce i krvni tlak. Jagode također sadrže elagičnu kiselinu koja sprječava uništenje kolagena i inflamaciju u stanicama kože, dva faktora najodgovornija za stvaranje bora. Niskokalorična je, smanjuje apetit te ubrzava metabolizam stoga se preporuča svima koji žele izgubiti suvišne kilograme.
Jagode imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuju značajan porast šećera u krvi nakon konzumacije. Također, vlakna u jagodama pomažu u usporavanju apsorpcije šećera, što može pomoći u upravljanju razinama šećera u krvi kod osoba s dijabetesom.
Osim ploda, lijekovita svojstva imaju i korijen i lišće jagode. Čaj od lišća jagode stoljećima se rabi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe i prehlade te u liječenju kostobolje. Zbog visokog sadržaja tanina listovi se smatraju lijekom protiv svih vrsta upala probavnog sustava. Čaj pripremljen od listova šumske jagode dokazano poboljšava probavu i apetit, a u isto vrijeme ublažava nesanicu.
Kurkuma je začin koji se već stoljećima koristi u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini širom Azije. Ovaj svijetložuti prah iz korijena kurkume ne samo da daje boju i okus jelima, već je i poznat po svojim izuzetnim ljekovitim svojstvima.
Kurkuma poznata još pod nazivima žuti korijen ili indijski šafran jest biljka iz porodice đumbirovki. Najpoznatija je kao začin te je osnovni sastojak nadaleko poznatog indijskog currya. Curry u sebi sadrži mješavinu čak 20 različitih sjemenki, začina i začinskog bilja, a kurkuma jest ta koja mu daje intezivnu žutu boju.
Zbog intezivnog pigmenta koristila se za bojanje tkanina, a po svojim ljekovitim svojstvima poznata je još od davnina. Međutim njezina najčešća primjena jest kao začinski dodatak jelima. Proces dobivanja ovog aromatičnog začina jest da se iskopani korijen opere, sitno nasjecka, osuši i na kraju samelje. Gorko-ljutog je okusa sa primjesama mošusastog i oporog.
Aktivni spojevi u kurkumi
Kurkuma sadrži glavni aktivni spoj zvan kurkumin. Kurkumin djeluje blokiranjem enzima i molekula koji su uključeni u upalne procese i oksidativni stres.
Nutritivni sastav kurkume čini 65 % ugljikohidrata, 8 % proteina, 10 % masti, vlakna. Od vitamina sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, vitamin E i K, te minerale kalcij,željezo, bakar, cink, fosfor, mangan i selen.
Kao važan sastojak treba izdvojiti kurkumin, fitonutrijent koji ima mnogobrojna ljekovita svojstva – protuupalna, antioksidativna i antibakterijska.
Ljekovito djelovanje
Kurkumin je snažan antioksidans koji može pomoći u neutralizaciji slobodnih radikala u tijelu. Slobodni radikali su nestabilni molekuli koji mogu oštetiti stanice i doprinijeti razvoju bolesti poput raka, srčanih bolesti i neurodegenerativnih poremećaja.
Zdravstveni benefiti kurkume:
antioksidativno i kardioprotektivno djelovanje pomaže u regulaciji lošeg LDL kolesterola, štiti srce i krvne žile
pomaže u detoksikaciji i zaštiti jetre te stimulira proizvodnju žuči u jetri i potiče izlučivanje žuči kroz žučni mjehur (ne preporuča se osobama koje pate od žučnog kamenca)
prirodnih antibiotik, ne uništiva već potiče rast crijevne flore; smanjuje nadutost i plinove, poboljšava apsorpciju u crijevima, ima detoksikacijski učinak (dobro djeluje kod ulceroznog kolitisa, Chronove bolesti)
pomaže kod posjekotina i opekotina, zacjeljuje rane, kod kožnih problema ekcema, psorijaze i dermatitisa
preporučuje se kod kroničnih oboljenja kostiju i reumatoidnog artritisa, smanjuje oticanje zglobova i jutarnju ukočenost
pomaže kod bolesti usne šupljine, spriječava rast bakterija te uklanja neugodan zadah
Doziranje i primjena kurkume
Izvor: Pexels
Kurkuma se tradicionalno konzumira kao začin u raznim jelima, a također se može koristiti kao čaj ili dodatak prehrani u obliku kapsula.
Važno je napomenuti da kurkumin ima relativno nisku bioraspoloživost, što znači da tijelo teško apsorbira ovu supstancu.
Prah kurkume dobro je čuvati u tamnim staklenim posudama jer direktnim izlaganjem svjetlu gubi svoja vrijedna svojstva. Dnevna preporučena količina kurkume jest od 3 g do 10 g (cca 1 žličica) za odrasle, za djecu i starije do 1/2 žličica dnevno.
U kombinaciji s drugim namirnicama možete poboljšati njezinu apsorpciju, primjerice topljiva je uljima, a u kombinaciji s crnim paprom njezin učinak se znatno povećava.
Najčešće se dodaje jelima od grahorica, ali i raznoraznim mesnim i ribljim specijalitetima.
Čaj od kurkume:
1 šalica tople vode
¼ čajne žličice kurkume
sok od 1/2 limuna
1/2 čajne žličice cimeta
1/8 čajna žličica meda
1 čajna žličica kokosovog ulja
Važno je napomenuti da kurkuma može biti dobra dodatna podrška zdravlju, ali nije zamjena za uravnoteženu prehranu i zdrav način života. Ako imate određene zdravstvene probleme ili uzimate određene lijekove, uvijek se savjetujte s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom prije uključivanja velikih količina kurkume u svoju prehranu ili korištenja dodataka prehrani s kurkumom.
Kurkuma u kuhinji
Kurkuma se već stoljećima korišti u azijskoj kuhinji zbog svog okusa, boje i zdravstvenih koristi. Eksperimentirajte s kurkumom i uživajte u njenom bogatom okusu u svojim omiljenim jelima.
Evo nekoliko načina na koje možete koristiti kurkumu u svojoj kuhinji:
Jela od riže: Dodajte kurkumu u vodu za kuhanje riže kako biste joj dali lijepu zlatnožutu boju i blago začinjen okus.
Karij: Kurkuma je sastavni dio mnogih kari praha i curryja. Možete je dodati u indijske, tajlandske ili druge azijske karije kako biste im dali intenzivan okus i boju.
Marinade za meso: Dodajte kurkumu u marinadu za meso kako biste mu dali bogat okus i atraktivnu boju.
Juhe: Kurkuma se često koristi kao začin u juhama. Dodajte je u pileću juhu, povrtnu juhu ili bilo koju drugu juhu po vašem izboru kako biste joj dali dodatnu aromu i boju.
Jaja: Kurkuma se može koristiti za bojanje jaja tijekom pripreme, dajući im živopisnu žutu boju.
Smoothiji: Dodajte malu količinu kurkume u svoj omiljeni smoothie kako biste mu dali dodatnu nutritivnu vrijednost i blago začinjen okus.
Napitci: Kurkumu možete dodati u tople napitke poput zlatnog mlijeka (mlijeko s kurkumom, đumbirom i drugim začinima) ili u sokove za detoksikaciju.
Kurkuma se najčešće koristi kao začin u kulinarstvu i dodatak jelima. Međutim, kako bi se postigle potencijalne zdravstvene koristi, često je potrebno konzumirati veće količine kurkume ili koristiti dodatke prehrani koji sadrže koncentrirani kurkumin.
Nemojte se iznenaditi kad vam kažemo da u ruci držite dragulj – badem! Ovaj maleni orašasti plod skriva pravo malo blago nutritivnih dobrobiti koje bi moglo poboljšati vaše zdravlje na bezbroj načina.
Badem (lat. Prunus amygdalis) je drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae), jestive jezgre ploda. Naraste u visinu 4 do 9 m, ima bijelo-ružičaste cvjetove i karakteristične koštuničave plodove. Porijeklom je s dalekog istoka, a u naše krajeve donijeli su ga stari Grci u VI. st. pr. Kr. Danas se pretežno uzgaja u područjima sa sredozemnom klimom, Italija, Španjolska, Grčka, Maroko, Kalifornija. Ovaj ukusni orašasti plod ima dugu povijest kao važan sastojak raznih kulinarskih tradicija, te u narodnoj medicini.
Bademi su zapravo sjemenke voća stabla badema, koje su bogate esencijalnim hranjivim tvarima poput proteina, vlakana, vitamina i minerala.
Radi se o vrlo kaloričnom i hranjivom voću, koje osim što se koristi u kulinarstvu i prehrambenoj industriji ima i vrlo široku primjenu u kozmetičkoj industriji. Badem po svom sastavu obiluje nutrijentima, 21,3% proteina, 50,6% lipida i 19,7% ugljikohidrata. Od minerala sadrži: magnezij, mangan, fosfor, bakar, kalcij, cink i željezo. Bogat je vitaminom E i vitaminima B kompleksa. Bademi su također bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara. I sadrže tijelu nužno potrebna dijetalna vlakna, koja su iznimno važna za redovitu probavu. Služe kao hrana dobrim bakterijama – probioticima – u našem probavnom sustavu.
Ljekovita svojstva badema
Znanstvenim istraživanjima je utvrđeno da niskokalorična dijeta obogaćena bademima utječe na učinkovitiji gubitak težine.
Badem je kao što je već spomenuto bogat magnezijem, koji je važan za opuštanje arterija i bolji protok kisika i nutrijenata u organizmu. Također studije su potvrdile da štite od srčanih napadaja. Svakodnevnim konzumiranjem 45 g badema možete sniziti rizik od pojave srčanih bolesti. Bademi su vodeći izvor vitamina E u hrani u obliku alfa-tokoferola, moćnog antioksidansa, kojem se pripisuje sposobnost snižavanja kolesterola od 8-12%.
Izvor: Pexels
U kožici badema identificirano je čak 20 flavonoida, a oni zajedno s vitaminom E udvostručuju antioksidativno djelovanje u organizmu.
Mangan i bakar koji se u velikim količinama nalaze u bademima važni su za aktivnost oksidativnog enzima koji onemogućava djelovanje slobodnih radikala. Mangan sudjeluje u procesu dobivanja energije iz proteina i ugljikohidrata te sudjeluje u sintezi masnih kiselina, važnih za održavanje zdravog živčanog i endokrinog sustava. Održava čvrstoću i zdravlje kostiju, normalnu razinu krvnog tlaka, te potiče optimalni rad štitne žlijezde.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa, smanjuje glikemijski indeks obroka i razinu šećera u krvi.
Zašto jesti bademe:
odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala
Postoji mnogo kreativnih načina kako uključiti bademe u prehranu. Neki od njih uključuju:
Svježi bademi: Jednostavno konzumiranje svježih, neprženih badema je najzdravija opcija. Preporučuje se 10-15 badema dnevno kao zdrav međuobrok.
Bademovo mlijeko: Bademovo mlijeko može poslužiti kao ukusna i hranjiva zamjena za kravlje mlijeko u smoothiejima, žitaricama ili kavi.
Bademovo brašno: Možete koristiti bademovo brašno kao zamjenu za pšenično brašno u pečenju, što će vašim kolačima i kruhu dati bogat okus badema.
Bademov maslac: Bademov maslac je odličan namaz bogat bjelančevinama i zdravim mastima, idealan za korištenje na tostiranom kruhu ili kao dodatak smoothiejima.
Bademovo ulje: Bademovo ulje može se koristiti u kozmetičke svrhe za hidrataciju kože ili kao dodatak jelima za obogaćivanje okusa.
Važno je spomenuti da se u medicini i kozmetici uvelike koristi i bademovo ulje.
Bademovo ulje je univerzalno ulje pogodno za gotovo sve tipove kože, vrlo je popularno u kozmetičkoj industriji i u pravilu se koristi kao osnova za svakodnevnu njegu i zaštitu.
Bademi predstavljaju izvrstan izvor esencijalnih hranjivih tvari i pružaju brojne zdravstvene prednosti. Redovita konzumacija badema može poboljšati probavu, podržati zdravlje srca, pružiti energiju i pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine. Uključivanjem badema u uravnoteženu prehranu, možete osigurati ključne hranjive tvari za podršku cjelokupnom zdravlju i dobrobiti tijela.
Dobro izbalansirana prehrana ne samo da vam pomaže u održavanju tjelesne težine već vam pomaže i da očuvate mladolik izgled.
Proces starenja neizbježan je dio ljudskog života, ali pravilna prehrana može značajno utjecati na zdravlje i izgled kože. Anti-ageing, ili usporavanje procesa starenja, postao je ključna tema u svijetu wellnessa.
Kako bi spriječili starenje jedite hranu bogatu karotenoidima, flavonoidima (dva jaka prirodna antioksidansa) koji pospješuju otklanjanje štetnih radikala u vašoj koži i organizmu općenito. U ovom stručnom članku istražujemo najbolje anti-age namirnice koje se temelje na znanstvenim spoznajama, kako bismo otkrili kako prehrana može pozitivno utjecati na očuvanje mladolike kože.
1. Riblje ulje i masne ribe
Omega-3 masne kiseline prisutne u ribljem ulju i masnim ribama poput lososa, skuše i sardina imaju snažne anti-upalne učinke. One podržavaju zdravlje kože održavajući hidrataciju, smanjujući suhoću i crvenilo te pomažući u očuvanju elastičnosti.
2. Bobičasto voće
Bobičasto voće poput borovnica, malina, jagoda i brusnica bogato je antioksidansima kao što su antocijani i vitamin C. Ovi antioksidansi pomažu neutralizirati slobodne radikale koji doprinose starenju kože, istovremeno poboljšavajući teksturu i tonus kože.
3. Orašasto voće i sjemenke
Orasi, bademi, sjemenke lana i sjemenke bundeve sadrže vitamine E i C, te minerale poput cinka i selena. Ovi nutrijenti pomažu u zaštiti stanica kože od oštećenja, podržavajući obnovu kolagena i elastičnosti kože.
4. Zeleno lisnato povrće
Kelj, špinat, blitva i ostalo zeleno lisnato povrće bogato je vitaminima A i C te antioksidansima kao što su lutein i zeaksantin. Ovi hranjivi sastojci pomažu u očuvanju hidratacije, štiteći kožu od UV oštećenja i promicanjem regeneracije stanica.
5. Agrumi
Naranče, limuni, grejp i mandarine obiluju vitaminom C, koji igra ključnu ulogu u proizvodnji kolagena, važnog za čvrstoću i elastičnost kože. Također, vitamin C podržava izbjeljivanje i smanjenje hiperpigmentacija.
Izvor: Pexels
Top lista anti-age namirnica
BOROVNICE– samo jedno serviranje dnevno ovog voća ima više antioksidativnih procesa nego većina drugog voća i povrća zajedno. Ovi antioksidansi se bore protiv slobodnih radikala koji uzrokuju bore.
GRAH– bogat proteinima, pospješuje rast i čvrstoću kose.
SOK OD BRUSNICE – sok spriječava nastanak plaka i žutila kod zubi. Flavonoidima bogate brusnice spriječavaju razvoj bakterija koje uzrokuju propadanje zubi, izbjegavajte piti jako zašećeren sok od brusnice.
CRVENA NARANČA – malo egzotičnija nego obična naranča, sadrži anticijanid, antioksidans koji spriječava nastanak slobodnih radikala pogotovo onih nastalih UV-zrakama.
MRKVA– ovo povrće je bogatovitaminom A, također je dobro za zdravo vlasište, te sjajnu i mladu kosu.
BRAZILSKI ORASI– bogati su selenom, mineralom koji pospješuje nastanak antioksidansa glutationa. Ovaj mineral popravlja oštećenje stanica te usporava starenje kože. Samo dva oraščića dnevno imaju veliki učinak.
CRVENO VINO– bogato antioksidansom resveratrolom, dobro za srce.
BAKALAR– bogat selenom koji štiti kožu od sunca i nastanka raka.
BEZMASNI ŠVAPSKI SIR– bogat je proteinima, stoga je jako dobar za kosu čiji je to glavni sastojak.
KRASTAVCI– pospješuju nastanak kolagena i spriječavaju nastanak bora.
KELP ALGA– bogata je vitaminima C i Ekoji su važni za očuvanje vlažnosti i otpornosti kože.
JAJA– bogata željezom i biotinom, koji su važni za zdravlje kože i kose.
GUAVA– bogata je vitaminom C, koji pospješuje nastanak kolagena i dobri su za mekoću kože; dvije šalice guave tjedno su sasvim dovoljne kako bi se postigao željeni anti-ageing učinak.
RAJČICA– bogata je likopenom koji spriječava nastanak kolesterola, srčanih bolesti i nastanak raka; spriječava štetno djelovanje UV zraka, suhoću kože i nastajanje bora. Kako bi se postigao što bolji anti-ageing konzumirajte ih kuhane!
NEMASNA GOVEDINA– bogata je željezom, važnim mineralom koji između ostalog je važan i za zdravlje noktiju; nedostanak željeza se može manifestirati lomljenjem noktiju, nastankom zanoktica, itd.
MANGO– pokriva čak 96% dnevne potrebe za vitaminom C i spriječava paradontozu.
MEDITERANSKA HRANA– probajte komorač koji djeluje protuupalno, snižava kolesterol, riješava zatvor; zatim hobotnica koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, cinkom, željezom i vitaminom B12; iz obitelji mahunarki tu je lima grah bogat kalijem.
ZOBENA KAŠA– bogata topljivim vlaknima koji smanjuju loš LDL kolesterol.
AVOKADO– jedan od najbogatijih izvora jednostrukozasićenih masnih kiselina i biotina koji je dobar za zdravu kožu.
KAMENICE– bogate su cinkom koji je važan za sintezu proteina i stvaranje kolagena.
ŠIPAK– bogat elaginskom kiselinom i sadrži punicalagin koji suzbijaju djelovanje slobodnih radikala i služe očuvanju kolagena u koži.
CRVENE PAPRIKE I PROKULICE– bogate su vitaminom C koji je važan za sintezu kolagena i suzbijaju slobodne radikale.
SALATA– bogata vitaminom A koji pospješuje revitalizaciju kože.
SARDINE– bogate su omega-3 masnim kiselinama, pospješuju rast i sjaj kose.
ŠPINAT– odličan izvor vitamina C koji je potreban za stvaranje sebuma masne supstance koju luče žljezde lojnice. Sebum je prirodni tjelesni regenerator koji spriječava suhoću kose i daje joj sjaj, svježinu i mladost.
SJEMENKE SUNCOKRETA– sadrže fitoestrogen lignin koji spriječavaju raspadanje kolagena i služe očuvanju lipidne barijere kože.
LUBENICA– dobar izvor likopena koji štiti kožu od UV zračenja.
PŠENIČNE KLICE– bogate su cinkom koji ima ključnu ulogu u stvaranju novih stanica kože. Imaju protuupalno djelovanje, spriječavaju nastanak ekcema, smanjuju nastanak akni. Konzumirajte pola šalice dnevno kako bi zadovoljili svoju potrebu za cinkom, možete ih dodati u jogurt, smoothie, salate.
RIBIZL– sadrži anticijanosid koji poboljšava vid, sadrži 5 puta više vitamina C od naranči koji je važan za imunitet.
TUNA– bogata je omega-3 masnim kiselinama koja je važna za suzbijanje štetnog učinka UV zraka. Također sadrži i niacin, čija deficijencija uzrokuje osip kože.
NONI SOK– ima protuupalno djelovanje, spriječava nastanak bora pa čak i tumor. Bogat je antioksidansima i polifenolima koji pospješuju stvaranje kolagena.
Kratki zaključak
Usporavanje procesa starenja kože zahtijeva sveobuhvatan pristup, uključujući pravilnu prehranu.
Konzumacija anti-age namirnica bogatih antioksidansima, esencijalnim masnim kiselinama i ključnim hranjivim tvarima podržava zdravlje kože i može doprinijeti očuvanju mladolikog izgleda.
Važno je napomenuti da prehrana nije jedini čimbenik u očuvanju kože, već se treba kombinirati s redovitim vježbanjem, hidratacijom i zaštitom od sunca kako bi se postigao najbolji rezultat.
