Žgaravica se obično javlja do nekih sat vremena nakon obroka. Od hrane koja potiče žgaravicu treba istaknuti šećer, čokolada, luk, jaki začini, citrusno voće i jaki čajevi. Zatim masna i pržena hrana te obilni obroci, slabo žvakanje i brzo gutanje hrane. Žgaravicu također izazivaju emocionalni stres, pušenje, alkoholna i gazirana pića. Tu su još i povišen tlak u trbušnoj šupljini zbog debljine ili trudnoće te kao posljedica nošenja uske odjeće. Žgaravicu može izazvati i fizička aktivnost, primjerice dizanje teških tereta, trčanje i itd. Primjerice i fizička aktivnost koja je uslijedila odmah nakon obroka, kao i ležanje nakon jela, osobito na desnom bok
u.
Trebate biti oprezni i kod uzimanja lijekova. Velika većina lijekova protiv bolova pridonosi stvaranju žgaravice, kao i neki antidepresivi, antihipertenzivi (blokatori kalcijevih kanala), lijekovi za kronični bronhitis ili astmu (teofilin) i osteoporozu (bisfosfonati). Uz osjećaj žgaravice česta je pojava i povrat gorke, kisele ili slane, rjeđe žute tekućine u usta, a ponekad i same hrane.
Ukoliko se simptomi žgaravice javljaju dva ili više puta tjedno to je već ozbiljniji indikator. Samim time dolazi do značajne promjene kvalitete života. Vrlo je učestala pa ju stoga mnogi smatraju normalnom i uopće je ne spominju svojim liječnicima. Javlja se čak kod 20-40 % populacije, a oko 7 % odraslih osoba ima svakodnevne simptome žgaravice. Iako je česta to ne znači da na ova upozorenja vašeg tijela treba gledati olako ono na što nas trebaju asocirati jest na razmišljanje o promjeni prehrambenih navika i stila života općenito.
Prehrana kod žgaravice
Kod prehrane trebate izbjegavajte ljutu hranu, citrusno voće, češnjak, gazirana pića, jako začinjenu i masnu hranu, umake od rajčice, čokolada, jaki čajevi, kava i alkohol. Ako ste primjetili još neka jela ili namirnice da vas iritiraju, a nisu navedeni ovom prilikom, izbjegavajte i njih. Dok jedete, nastojte biti što je više moguće opušteni. Stres povećava lučenje želučane kiseline. Stoga uvijek jedite lagano u ugodnoj okolini i ne pretrpavajte želudac velikim količinama hrane. Dobro prožvačite hranu. Pokušajte jesti četiri ili pet manjih obroka dnevno umjesto jednog ili dva velika obroka. Pušenje je također jedna štetna navika koja potiče lučenje želučane kiseline i izaziva žgaravicu, uz sve ostale štetne učinke na organizam, pa stoga svakako treba razmisliti o prestanku. Nemojte jesti najmanje dva sata prije odlaska na spavanje ili prije fizičke aktivnosti.
Ako vas žgaravica muči tijekom noći tada trebate spavati na uzdignutoj podlozi od nekih 15 do 20 cm. Debljina može također negativno utjecati stoga bi trebali razmisliti o tome da se ozbiljnije pozabavite vašom prekomjernom tjelesnom težinom, odnosno da smršavite. Ako se trudni, žgaravica će vrlo vjerojatno prestati nakon poroda. U slučaju ozbiljnijih simptoma žgaravice lijek koji se preporuča jest antacid. Oni su u trudnoći lijek prvog izbora, jer se ne apsorbiraju iz probavnog trakta i nemaju utjecaja na plod. Mogu se uzimati povremeno i blokatori H2 receptora, ali prije uzimanja bilo kakvog lijeka svakako se konzultirajte sa svojim obiteljskim liječnikom ili ginekologom. Pridržavanjem navedenih preporuka i po potrebi uzimanjem odgovarajuće terapije rezultira u najvećem broju slučajeva prestankom tegoba sa žgaravicom.
