U većini slučajeva svjesni smo pozitivnih učinaka tjelovježbe na naše zdravlje, ali užurbanost suvremenog života i prenatrpan raspored ponekad ne ostavljaju previše vremena za dodatnu fizičku aktivnost.
Većina današnje populacije živi sjedilačkim životom, premalo se kreće i rijetko se bavi bilo kakvom tjelesnom aktivnošću. Statistički podaci upravo potvrđuju tu činjenicu.
Ono što u ovom slučaju predstavlja izazov nije to što smo svijesni toga što nam je činiti i što je za nas zdravo, već kako se natjerati da to uistinu počnemo prakticirati u svakodnevnom životu.
U tom procesu važno je imati u vidu psihološki i fizički dio. Odnosno za dobar učinak podjednako je važna tjelovježba i motivacija. Kako bi tjelovježba bila uistinu učinkovita oba elementa moraju biti usklađena. Naše tijelo puno lakše prati i obavlja svojevrsnu aktivnost ukoliko smo donijeli čvrstu i svjesnu odluku da ćemo se početi baviti njome.
Značaj tjelovježbe za Zdravlje
Prije nego što se posvetimo motivaciji, važno je naglasiti značaj tjelovježbe za zdravlje. Brojne studije su dokazale kako redovita tjelesna aktivnost donosi niz koristi za fizičko i mentalno blagostanje.
Poboljšava kardiovaskularno zdravlje: Redovito vježbanje jača srce i krvne žile te smanjuje rizik od srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka.
Potiče održavanje zdrave tjelesne težine: Tjelesna aktivnost pomaže u kontroliranju tjelesne težine tako da sagorijeva kalorije i potiče razvoj mišićne mase.
Jača mišiće i kosti: Vježbe s opterećenjem potiču rast mišića i jačanje kostiju, što je ključno za prevenciju osteoporoze i smanjenje rizika od ozljeda.
Poboljšava mentalno zdravlje: Tjelovježba potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres, anksioznost i depresiju te poboljšavaju raspoloženje.
Unaprjeđuje kognitivne funkcije: Vježbanje poboljšava moždanu cirkulaciju i povećava kognitivne sposobnosti, poput koncentracije i pamćenja.
Izvor: Pexels
Izazovi i prepreke
Unatoč svim prednostima koje pruža, mnogi ljudi se susreću s izazovima kad je riječ o redovitom vježbanju. Neki od uobičajenih izazova i prepreka uključuju:
Nedostatak vremena: U današnjem brzom tempu života, mnogi ljudi osjećaju kako nemaju dovoljno vremena posvetiti se tjelovježbi.
Nedostatak motivacije: Osjećaj demotiviranosti i nemotiviranosti može biti velika prepreka za redovito vježbanje.
Monotonija i dosada: Ponavljajuće rutine mogu dovesti do dosade, što može smanjiti želju za vježbanjem.
Umor i iscrpljenost: Osjećaj umora nakon napornog dana može otežati motivaciju za vježbanjem.
Prekinite samosabotažu i počnite vježbati!
Prvi korak je da osvijestite mentalne blokade koje vas spriječavaju da se počnete baviti tjelesnom aktivnošću. Tjelovježba ima veliki učinak na naše emotivno stanje, a i određena vlastita stajališta koja imamo o svojim sposobnostima.
Određena negativna uvjerenja koja imamo o svojim mogućnostima i kapacitetima te način kako sami sebe vrednujemo nas ponekad spriječavaju da donosimo bolje i zdravije životne odluke.
Ovaj podsvijesni element samosabotaže dodatno otežava naš proces odlučivanja i uključivanja u određenu tjelesnu aktivnost. Na Vama je da identificirate i izazovete te mentalne uljeze i prestanete se sabotirati.
Pronađite svoje slabe točke
Ukoliko imate stav da nikad nećete moći trčati maraton, nikad nećete moći izvesti savršeno neku plesnu figuru ili yoga poziciju, onda ste vrlo vjerojatno u pravu. Činjenica jest da treba izvjestan trud da bi se određena vještina savladala, ali upravo ovakav način razmišljanja je ono što Vas spriječava da postignete rezultat.
Za početak bi bilo jako dobro da prepoznate i budete svjesni da razmišljate na takav način.
Zaustavite negativne misli i promijenite svoj stav
Nudimo Vam par primjera kako zaustaviti svoje negativne misli te kako sami sebe motivirati i zauzeti pozitivan stav o tjelovježbi.
Negativna misao: “Ovo je preteško.” Pozitivniji pristup: “Da, ovo je teško, ali nije i ne izvedivo. Svrha tjelovježbe je u izazovu, a ja sam spreman/spremna na izazov.”
Negativna misao : “Ovo je dosadno.” Pozitivniji pristup: “Ne pristupam ovome na ispravan način. Koji je moj pravi razlog zašto se bavim tjelovježbom? Da li je to samo radi zabave ili da postignem tjelesnu formu? Trebam uvijek imati na umu koji je moj stvarni cilj i ovisno o tome formirati svoj misaoni pristup.”
Negativna misao: “Trebam biti doma s djecom.” Pozitivniji pristup: “Ako uistinu želim biti tu za ljude koje volim i želim biti tu još dugo vremena, ja moram biti zdrav/zdrava. Time što vježbam imat ću više energije i bit ću fokusiraniji/ja u prisustvu svoje djece.”
Napravite ovo!
Kad ste se psihički pripremili i kad su vaši ciljevi i namjere jasni, vrijeme je za akciju. Danas su mogućnosti odabira tjelovježbe u najmanju ruku raznoliki.
Napravite nekakav okvirni plan što želite postići i kakav tip tjelovježbe vam najviše odgovara.
Što ste u svom procesu planiranja precizniji veće su šanse da ćete postići svoj cilj. Bilo da želite smršaviti ili se bolje osjećati, važno je da vam tjelovježba postane životnom navikom.
Pronađite nešto od čega se osjećate dobro
Najbolji način da tjelovježba bude zabavna te da ima sve pozitivne učinke na vaše zdravlje, primjerice opušta vas i lišava stresa, jest da odaberete nešto što volite. Primjerice mrzite yogu? Onda jednostavno nemojte ići na yogu! Kad je tjelovježba tek puka forma koju ispunjavate na svojoj listi tjednih obaveza, onda ona samo dodaje pritisak i element stresa u vaš život.
Ima mnogo različitih oblika tjelovježbe, istražite ih, pronađite onu koja odgovara najviše vama kao osobi i ne zaboravite se pri tom i zabavljati.
Postavite ciljeve i rokove
Nije dovoljno reći i postaviti stvari na način, ‘’Ja želim bit u dobroj formi’’. Morate biti određeniji.
Postavite si pitanje što točno želite postići i u kojem vremenskom periodu.
Primjerice, “ U vremenskom periodu od 6 mjeseci ja želim izgubiti 15 kg i želim imati više energije.”
Krenite ka tom cilju postepeno, malim koracima, ali budite dosljedni i uporni.
Recimo počnite tako što ćete ići u duže šetnje najmanje dvaput tjedno i odraditi barem jedan trening tjedno vježbi snage. To bi mogao biti solidan početak, onda gradite dalje na tome. Dodajite i mijenjate vježbe prema individualnoj potrebi. Da biste zadovoljili nekakav minimum koji se smatra nužnim za ljudsko zdravlje trebate vježbati najmanje triput tjedno po 30 minuta.
Top strategija u održavanju motivacije:
Postavljanje ciljeva: Postavite realne, mjerljive ciljeve za svoje vježbanje. To će vam pomoći da ostanete fokusirani i osjetite zadovoljstvo kada postignete svoje ciljeve.
Raznolikost: Vježbajte raznolike aktivnosti kako biste izbjegli dosadu. Probajte različite sportove, vježbe ili treninge kako biste otkrili što vam najviše odgovara.
Buddy sustav: Pronađite vježbačkog partnera ili se pridružite grupi za tjelovježbu. Podrška i druženje mogu povećati motivaciju i učiniti vježbanje zabavnijim.
Nagrada sustav: Postavite si sustav nagrada za ostvarenje vježbačkih ciljeva. Nagrade ne moraju biti velike, već dovoljno motivirajuće da nastavite raditi na svom tjelesnom napretku.
Raspored vježbanja: Planirajte svoje vježbanje unaprijed i uvrstite ga u svoj redoviti raspored kako biste mu posvetili potrebnu pažnju.
Budite fleksibilni: Neka vaša očekivanja budu realna i budite spremni prilagoditi se promjenama u rasporedu ili okolnostima.
Tjelovježba je ključna za očuvanje zdravlja i dobrobiti.
Motivacija igra vitalnu ulogu u održavanju redovitog tjelesnog aktivnosti. Postavljanje ciljeva, raznolikost, podrška okoline te sustav nagrađivanja samo su neke od strategija koje vam mogu pomoći održati motivaciju za vježbanje.
Uz redovitu tjelovježbu i održavanje visoke razine motivacije, možete postići zdrav i aktivan životni stil.
Lavanda je mediteranska biljka interesantna mirisa i predivna ljubičasta cvijeta. Njezin izgled i miris samo su uvod u njezinu priču jer se u njoj krije ljekovitost.
Priča o lavandi počinje na Sredozemlju u staroj Grčkoj. Danas je ova ljekovita biljka rasprostranjena duž čitavog Mediterana, Afrike sve do daleke jugoistočne Indije. Poznato je između 25 do 40 različitih grmolikih, travolikih, jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka. Ustvari govorimo o čitavom rodu Lavandula, koji se sastoji od čitavog niza podvrsta, križanaca, itd. Kod nas je zasigurno najpoznatija hvarska lavanda ili lavandin, koja je nastala križanjem dvaju vrsta tzv. prave lavande i širokolisne lavande.
Lavanda i lavandino eterično ulje su veoma traženi proizvodi u farmaceutskoj industriji. U svijetu se proizvodi oko 200 tona ulja prave lavande, te nešto više ulja hibridne lavande.
U aromaterapiji najčešću primjenu imaju upravo spomenute: prava lavanda, širokolisna lavanda, lavadin te španjolska lavanda. Eterična ulja koja se proizvode su poznata po svojim ljekovitim svojstvima i svako od njih ima različito djelovanje.
Primjerice eterično ulje španjolske lavande, čije samo ime govori o zemlji porijekla je u većim količinama toksično. S njegovom primjenom treba biti vrlo oprezan, ne preporuča se njegovo korištenje trudnicama i djeci. Koristi se isključivo u dermalnim pripravcima i to za lokalnu primjenu. Bogato je ketonima kamforom i fenhonom.
Unatoč već spomenutom potrebnom oprezu pri doziranju, ovo ulje ima i izrazito ljekovita svojstva. Najčešće se koristi u terapiji kožnih oštećenja primjerice strija.
Ulje tzv. prave lavande je slatkasta mirisa, djeluje opuštajuće te pomaže kod nervoza i nesanica. Opušta mišiće uslijed intezivnijih fizičkih aktivnosti i stresa. Vrlo je učinkovito kod bolnih menstruacija, probavnih problema i grčeva. Ulje prave lavande ubrzava zacjeljivanje kože. Naročito se primjenjuje kod oštećene ili osjetljive kože te je samim time čest sastojak brojnih kozmetičkih pripravaka.
Ovo eterično ulje je fototoksično, pa se ne smije nanositi na kožu barem 8 sati prije izlaganja suncu.
Eterično ulje širokolisne lavande ima karakterističan bockav miris i najčešće se koristi kod opekotina. Izvrsno regenerira masnu, suhu i oštećenu kožu. Antibakterijskog i antivirusnog je djelovanja, dobro je kod virusnih upala crijeva i dišnih puteva te gljivičnih infekcija. Ne preporuča se oralna konzumacija, a opčenito se ne preporuča trudnicama.
Izvor: Pexels
Lavandin, odnosno eterično ulje ima jače antibakterijsko djelovanje na kožne infekcije te antivirusno djelovanje nego primjerice ulje prave lavande. Ima i djelomično analgetsko, smirujuće i protuupalno djelovanje te protugljivično djelovanje.
Primjena
ako patite od nesanice, prije spavanje namažite sljepoočnice, područje oko nosa i vrat s nekoliko kapi lavande
ako imate česte bolove u mišićima, na bolno mjesto više puta dnevno nanesite pripravak od 10 kapi prave lavande i 1 velike žlice lješnjakova ili makadamijinog ulja
Kurkuma je začin koji se već stoljećima koristi u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini širom Azije. Ovaj svijetložuti prah iz korijena kurkume ne samo da daje boju i okus jelima, već je i poznat po svojim izuzetnim ljekovitim svojstvima.
Kurkuma poznata još pod nazivima žuti korijen ili indijski šafran jest biljka iz porodice đumbirovki. Najpoznatija je kao začin te je osnovni sastojak nadaleko poznatog indijskog currya. Curry u sebi sadrži mješavinu čak 20 različitih sjemenki, začina i začinskog bilja, a kurkuma jest ta koja mu daje intezivnu žutu boju.
Zbog intezivnog pigmenta koristila se za bojanje tkanina, a po svojim ljekovitim svojstvima poznata je još od davnina. Međutim njezina najčešća primjena jest kao začinski dodatak jelima. Proces dobivanja ovog aromatičnog začina jest da se iskopani korijen opere, sitno nasjecka, osuši i na kraju samelje. Gorko-ljutog je okusa sa primjesama mošusastog i oporog.
Aktivni spojevi u kurkumi
Kurkuma sadrži glavni aktivni spoj zvan kurkumin. Kurkumin djeluje blokiranjem enzima i molekula koji su uključeni u upalne procese i oksidativni stres.
Nutritivni sastav kurkume čini 65 % ugljikohidrata, 8 % proteina, 10 % masti, vlakna. Od vitamina sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, vitamin E i K, te minerale kalcij,željezo, bakar, cink, fosfor, mangan i selen.
Kao važan sastojak treba izdvojiti kurkumin, fitonutrijent koji ima mnogobrojna ljekovita svojstva – protuupalna, antioksidativna i antibakterijska.
Ljekovito djelovanje
Kurkumin je snažan antioksidans koji može pomoći u neutralizaciji slobodnih radikala u tijelu. Slobodni radikali su nestabilni molekuli koji mogu oštetiti stanice i doprinijeti razvoju bolesti poput raka, srčanih bolesti i neurodegenerativnih poremećaja.
Zdravstveni benefiti kurkume:
antioksidativno i kardioprotektivno djelovanje pomaže u regulaciji lošeg LDL kolesterola, štiti srce i krvne žile
pomaže u detoksikaciji i zaštiti jetre te stimulira proizvodnju žuči u jetri i potiče izlučivanje žuči kroz žučni mjehur (ne preporuča se osobama koje pate od žučnog kamenca)
prirodnih antibiotik, ne uništiva već potiče rast crijevne flore; smanjuje nadutost i plinove, poboljšava apsorpciju u crijevima, ima detoksikacijski učinak (dobro djeluje kod ulceroznog kolitisa, Chronove bolesti)
pomaže kod posjekotina i opekotina, zacjeljuje rane, kod kožnih problema ekcema, psorijaze i dermatitisa
preporučuje se kod kroničnih oboljenja kostiju i reumatoidnog artritisa, smanjuje oticanje zglobova i jutarnju ukočenost
pomaže kod bolesti usne šupljine, spriječava rast bakterija te uklanja neugodan zadah
Doziranje i primjena kurkume
Izvor: Pexels
Kurkuma se tradicionalno konzumira kao začin u raznim jelima, a također se može koristiti kao čaj ili dodatak prehrani u obliku kapsula.
Važno je napomenuti da kurkumin ima relativno nisku bioraspoloživost, što znači da tijelo teško apsorbira ovu supstancu.
Prah kurkume dobro je čuvati u tamnim staklenim posudama jer direktnim izlaganjem svjetlu gubi svoja vrijedna svojstva. Dnevna preporučena količina kurkume jest od 3 g do 10 g (cca 1 žličica) za odrasle, za djecu i starije do 1/2 žličica dnevno.
U kombinaciji s drugim namirnicama možete poboljšati njezinu apsorpciju, primjerice topljiva je uljima, a u kombinaciji s crnim paprom njezin učinak se znatno povećava.
Najčešće se dodaje jelima od grahorica, ali i raznoraznim mesnim i ribljim specijalitetima.
Čaj od kurkume:
1 šalica tople vode
¼ čajne žličice kurkume
sok od 1/2 limuna
1/2 čajne žličice cimeta
1/8 čajna žličica meda
1 čajna žličica kokosovog ulja
Važno je napomenuti da kurkuma može biti dobra dodatna podrška zdravlju, ali nije zamjena za uravnoteženu prehranu i zdrav način života. Ako imate određene zdravstvene probleme ili uzimate određene lijekove, uvijek se savjetujte s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom prije uključivanja velikih količina kurkume u svoju prehranu ili korištenja dodataka prehrani s kurkumom.
Kurkuma u kuhinji
Kurkuma se već stoljećima korišti u azijskoj kuhinji zbog svog okusa, boje i zdravstvenih koristi. Eksperimentirajte s kurkumom i uživajte u njenom bogatom okusu u svojim omiljenim jelima.
Evo nekoliko načina na koje možete koristiti kurkumu u svojoj kuhinji:
Jela od riže: Dodajte kurkumu u vodu za kuhanje riže kako biste joj dali lijepu zlatnožutu boju i blago začinjen okus.
Karij: Kurkuma je sastavni dio mnogih kari praha i curryja. Možete je dodati u indijske, tajlandske ili druge azijske karije kako biste im dali intenzivan okus i boju.
Marinade za meso: Dodajte kurkumu u marinadu za meso kako biste mu dali bogat okus i atraktivnu boju.
Juhe: Kurkuma se često koristi kao začin u juhama. Dodajte je u pileću juhu, povrtnu juhu ili bilo koju drugu juhu po vašem izboru kako biste joj dali dodatnu aromu i boju.
Jaja: Kurkuma se može koristiti za bojanje jaja tijekom pripreme, dajući im živopisnu žutu boju.
Smoothiji: Dodajte malu količinu kurkume u svoj omiljeni smoothie kako biste mu dali dodatnu nutritivnu vrijednost i blago začinjen okus.
Napitci: Kurkumu možete dodati u tople napitke poput zlatnog mlijeka (mlijeko s kurkumom, đumbirom i drugim začinima) ili u sokove za detoksikaciju.
Kurkuma se najčešće koristi kao začin u kulinarstvu i dodatak jelima. Međutim, kako bi se postigle potencijalne zdravstvene koristi, često je potrebno konzumirati veće količine kurkume ili koristiti dodatke prehrani koji sadrže koncentrirani kurkumin.
Alkalna dijeta je prehrambeni pristup koji se temelji na konzumiranju hrane koja potiče alkalnu ravnotežu u tijelu. Osnova alkalne dijete leži u tzv. acido-baznoj ravnoteži, koja je važna za ljudsko zdravlje i prevenciju bolesti.
Alkalna dijeta, također poznata kao kiselinsko-bazna dijeta, postala je popularna među pristašama zdravog načina života i prehrane. Ova dijeta temelji se na pretpostavci da unos hrane s alkalnim pH može pozitivno utjecati na zdravlje, regulirati pH tijela i smanjiti rizik od određenih bolesti. U ovom članku analiziramo znanstvenu osnovu ove dijete, istražujemo koristi i kontroverze te pružamo sveobuhvatan uvid u njezinu primjenu.
U normalnom rasponu vrijednost je od 7,36-7,44. Prehranom bi se trebalo postići, odnosno održati upravo te vrijednosti.
Neuravnoteženom prehranom u organizam se unose kiseli sastojci kao što su šećer, kofein, procesuirana hrana te raznorazni životinjski proteini. Upravo oni urokuju disbalans navedenih pH vrijednosti. Općenito se navode slijedeći simptomi kao indikator povećanja kiselosti organizma: gastritis, prekomjerno stvaranje sluzi, učestale prehlade i infekcije, krhki nokti, suha kosa i koža, bolni zglobovi i artritis, neuritis, mišićni bolovi, niska razina energije, kronični umor, glavobolje, itd.
Kiselost organizma se određuje prvenstveno analizom krvi. Moguće su i analize sline i urina (nisu toliko pouzdani).
Osnove alkalne dijete
Alkalna dijeta temelji se na ideji da konzumiranje hrane s visokim sadržajem alkalnih minerala, poput voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki, može pomoći održavanju ravnoteže pH vrijednosti tijela. Prema zagovornicima ove dijete, previše kiselinske hrane (meso, mliječni proizvodi, rafinirane žitarice) može uzrokovati neravnotežu i dovesti do različitih zdravstvenih problema.
Akalna dijeta stavlja naglasak na one skupine namirnica koje imaju izraženu alkalnu komponentu.
Zastupljenost alkalnih namirnica u ovoj prehrani u odnosu na kisele će iznositi 75 prema 25%.
Izvor: Pexels
Namirnice prema svojoj kiselosti odnosno lužnatosti su navedene u tablici.
a. Poboljšanje probave: Konzumiranje alkalne hrane može podržati zdravlje probavnog sustava, smanjiti nadutost i potaknuti redovitu probavu.
b. Održavanje zdrave težine: Alkalna dijeta obično promiče konzumiranje svježe hrane s malim udjelom prerađenih namirnica, što može podržati zdravo mršavljenje i održavanje tjelesne težine.
c. Poboljšanje energetskih razina: Pravilna prehrana temeljena na alkalnoj dijeti može pomoći u održavanju stabilnih energetskih razina i smanjenju osjećaja umora.
Potencijalne koristi
Unatoč nedostatku čvrstih dokaza o regulaciji pH vrijednosti tijela putem prehrane, alkalna dijeta može imati koristi zbog svojih drugih aspekata. Primjerice, naglasak na voću, povrću, orašastim plodovima i sjemenkama donosi bogatstvo vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa. Ova raznovrsna prehrana može pozitivno utjecati na opće zdravlje, probavu, težinu i prevenciju kroničnih bolesti.
Znanstvena analiza
Međutim, znanstvena zajednica nije jednoglasna po pitanju alkalne dijete. Ljudsko tijelo ima iznimno učinkovite mehanizme regulacije pH vrijednosti krvi i tkiva. Bubrezi i pluća rade zajedno kako bi održavali stabilnu pH ravnotežu. Unos hrane ne igra ključnu ulogu u regulaciji pH vrijednosti tijela.
Studije su pokazale da hrana koja je kiselija po prirodi ne mijenja pH krvi ili tijela. Tijelo će uvijek pokušati održati pH ravnotežu unatoč konzumaciji kiselih namirnica.
Stoga nema čvrstih znanstvenih dokaza koji bi podržali tvrdnje o važnosti održavanja alkalne prehrane radi zdravlja.
Kontroverze vezane uz alkalnu dijetu
Jedna od kontroverzi vezanih za alkalnu dijetu je potencijalno izbjegavanje kiselinskih namirnica poput mliječnih proizvoda i proteina životinjskog porijekla. Ovaj pristup može dovesti do nedostatka važnih nutrijenata poput kalcija, vitamina B12 i željeza.
Također, ekstremna ograničenja u prehrani mogu rezultirati poteškoćama u održavanju uravnotežene i dovoljno kalorične prehrane.
Alkalna dijeta može biti jedan od pristupa za postizanje uravnotežene prehrane i podržavanje zdravlja. Konzumiranje hrane koja ima alkalni učinak može pridonijeti poboljšanju probave, održavanju zdrave težine i povećanju energetskih razina. Međutim, individualnost i uravnoteženost prehrane su ključni.
Osigurajte da vaša prehrana obuhvaća širok spektar svježe hrane i potražite savjet od nutricionista kako biste postigli najbolje rezultate.
Divlje šparoge su delikatesno povrće koji raste u prirodi i poznate su po svom specifičnom okusu i bogatstvu hranjivih tvari. U kombinaciji sa slatkim lukom i jajima, stvaraju ukusno jelo koje će vas oduševiti svojim bogatstvom okusa i nutritivnim vrijednostima.
Divlje šparoge su dar prirode koji nam donosi proljeće sa svojom bogatom aromom i prepoznatljivim okusom. Kombinacija divljih šparoga, sočnog luka i kremastih jaja čini ovaj recept neodoljivim. Prava poslastica za sve ljubitelje svježih i ukusnih sastojaka. U nastavku, saznajte kako pripremiti ovo jelo korak po korak, zajedno sa detaljnim opisom svakog sastojka.
Sastojci:
600 g divljih šparoga
200 g luka
prstohvat soli
½ žličice papra
8 jaja
6 žlica maslinovog ulja
Šparoge su specifična gorkasta okusa te imaju vrlo malu energetsku vrijednost, ali su zato bogate korisnim nutrijentima. Najbogatija je kalijem, fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Također su odličan izvor vitamina C i folata, te tiamina i vitamina B6. Bogate su i vlakanima,vitaminom A,bjelančevinama, riboflavinom, niacinom. Za Vas smo odabrali recept fritaja s divljim šparogama koji je vrlo ukusan i lako se sprema, ovaj recept je predviđen za četiri osobe.
Luk je osnovni sastojak mnogih jela širom svijeta, a njegova slatkasta aroma i okus čine ga neizostavnim u kuhinji. Luk je bogat vitaminima C i B6. Vitamin C ima antioksidativna svojstva i ključan je za održavanje imunološkog sustava. Vitamin B6 igra ulogu u metabolizmu aminokiselina i podržava zdravlje mozga.
Također, luk sadrži flavonoide i sumporne spojeve koji imaju protuupalna svojstva i mogu pružiti zaštitu od kroničnih bolesti. Njegova vlakna doprinose regulaciji probave i održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Maslinovo ulje je poznato po svom srcu zdravom sastavu masnih kiselina. Sadrži mononezasićene masti, poput oleinske kiseline, koja je povezana sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Osim toga, maslinovo ulje je bogato vitaminom E, snažnim antioksidansom koji štiti stanice od oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima.
Maslinovo ulje također ima protuupalna svojstva i može pomoći u smanjenju upala u tijelu. Njegova aroma i okus dodaju bogatstvo jelu te ga čine ne samo zdravim već i ukusnim izborom.
Jaja su izvor visokokvalitetnih proteina koji su ključni za izgradnju i popravak tkiva u tijelu. Sadrže esencijalne aminokiseline potrebne za različite biološke procese. Također, jaja su bogat izvor vitamina B12, D i A, te minerala poput selena i fosfora.
Žumanjak jaja sadrži kolesterol, ali istraživanja sugeriraju da umjereno konzumiranje jaja ne utječe nužno negativno na kolesterol u krvi. Jaja također sadrže lutein i zeaksantin, antioksidanse koji su dobri za zdravlje očiju.
Priprema
Šparoge operite, odvojite mekani dio stabljike s vrškovima pa ih izlomite na kraće komade. Na ulju kratko popecite sitno nasjeckan luk, dodajte pripremljene šparoge, posolite, popaprite i pirjajte dok šparoge ne omekšaju. Zatim dodajte razmućena jaja i začina po želji, malo promiješajte i ispecite do kraja. Možete fritaju posuti još i naribanim kozjim ili ovčjim sirom.
Kombinacija divljih šparoga, luka, jaja i maslinovog ulja stvara jelo koje nije samo ukusno već i bogato hranjivim tvarima. Svaki sastojak donosi svoj dio zdravstvenih koristi, od vitamina i minerala do antioksidativnih svojstava. Pripremite ovo jelo i uživajte u spoju okusa i blagodati za vaše tijelo.
Prehrana kod bolesti crijeva igra važnu ulogu, a oblici nutritivnih intervencija kreću se od raznih individualno prilagođenih dijeta do potporne terapije
Upalne bolesti crijeva su kronične autoimune bolesti koje uključuju Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Ove bolesti karakterizira upala probavnog trakta, što može rezultirati različitim simptomima kao što su bolovi, proljevi, krvarenje i gubitak tjelesne težine. Prehrana ima ključnu ulogu u upravljanju simptomima i podršci oporavku kod osoba oboljelih od upalnih bolesti crijeva. U ovom članku razmatramo važnost pravilne prehrane za oboljele od upalnih bolesti crijeva te pružamo smjernice za planiranje prehrane koja podržava njihovo zdravlje.
Kod prehrane bolesti crijeva velik naglasak se stavlja na adekvatnu opskrbu mikronutrijentima (vitamini i minerali). Njihov suficit je vrlo učestala pojava kod oboljelih od uplanih bolesti crijeva.
Ciljevi prehrane
Ciljevi prehrane za osobe s upalnim bolestima crijeva uključuju:
Smanjenje upale: odabir namirnica koje imaju protuupalna svojstva može pomoći u smanjenju upale u crijevima.
Održavanje nutritivnog statusa: upalne bolesti crijeva često mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari. Pravilna prehrana osigurava adekvatan unos vitamina, minerala i proteina.
Ublažavanje simptoma: Prilagodba prehrane može pomoći u smanjenju proljeva, bolova i drugih simptoma.
Podrška imunološkom ustavu: upalne bolesti mogu utjecati na imunološki sustav. Hranjive tvari poput vitamina C i D mogu pružiti podršku imunitetu.
Smjernice za prehranu
Izbjegavanje okidača: identificirajte namirnice koje pogoršavaju simptome i izbjegavajte ih. Ovo može varirati od osobe do osobe, ali neki uobičajeni okidači su mliječni proizvodi, pržena hrana i vlakna.
Lagana prehrana u akutnim fazama: tijekom akutnih faza bolesti, konzumirajte lagane obroke koji su niski u mastima i vlaknima kako biste smanjili stres na crijevima.
Omega-3 masne kiseline: hrana bogata omega-3 masnim kiselinama (poput masne ribe, lanenih sjemenki) može imati protuupalne učinke.
Vitamini i minerali: obratite pozornost na unos vitamina i minerala. Nedostatak vitamina D i željeza može biti čest kod osoba s ovom dijagnozom.
Probiotici: neki probiotici mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.
Nutritivna potpora kao primarna terapija upalnih bolesti crijeva treba zadovoljiti tri temeljna uvjeta:
kontrola uplanog procesa
tretiranje pothranjenosti i posljedica pothranjenosti
izbjegavanje korištenja imunomodulatornih lijekova i njihovih nuspojava
Za većinu bolesnika najvažnije je da konzumiraju dovoljne količine proteina. Zatim da imaju adekvatan energetski unos. Na taj način bi upješno održavali tjelesnu masu, a i osigurao bi se rast kod djece i adolescenata. Energetski unos na dnevnoj bazi je od 35-40 kcal/kg i 1-1,5 g/kg tjelesne mase proteina, na taj način zadovoljit će se potrebe za energijom i proteinima kod većine odraslih bolesnika s aktivnom upalnom bolešću crijeva.
Probava i apsorpcija masti nije poremećena kod oboljelih od ulceroznog kolitisa.
Chronova bolest i prehrana
U Crohnovoj bolesti koja zahvaća tanko crijevo probava i apsorpcija masti mogu biti promijenjene bilo putem gubitaka kroz stijenku crijeva ili zbog smanjene raspoložive količine žučnih soli. Deficit laktaze i intolerancija laktoze javljaju se kod upalnih bolesti crijeva, međutim čini se da ova pojava nije ništa učestalija u usporedbi s kontrolnom populacijom.
Znanstvena istraživanja provedena u ranim osamdesetim godinama prošlog stoljeća, dokazala su pozitivne učinke elementarne dijete u aktivnoj Crohnovoj bolesti. Iz toga proizlazi mogućnost da se elementarna enteralna prehrana (unos hrane i/ili komercijalnih nutritivnih otopina u želudac, dvanaesnik ili jejunum, i to najčešće pomoću hranidbenih sondi) koristi kao primarna terapija.
Ova opcija i danas je predmetom znanstvenih rasprava. Pokazalo se da je enteralna prehrana znatno učinkovitija u terapiji Crohnove bolesti. Enteralna prehrana posebno je uspješna kod djece i adolescenata s Crohnovom bolesti. Današnja istraživanja ne ukazuju na nikakvu razliku u primjeni elemantarnih enteralnih formula nad oligomernim ili polimernim. Nove generacije formula obogaćene glutaminom, omega-3 masnim kiselinama ili kratkolančanim masnim kisleinama, argininom još su u procesu evaluacije.
Terapija i liječenje
Terapija kortikosteroidima može ometati metabolizam kalcija što uzrokuje smanjenu apsorpciju i veću opasnost od pojave osteopenije i osteoporoze, posebice u bolesnika s Crohnovom bolešću. Postoje indicije kako se oboljelima od ulceroznog kolitisa stanje popravlja ako slijede dijetu s niskim udjelom jednostavnih šećera te hipoalergenu dijetu.
Nedostaci vitamina i elemenata u tragovima često se javljaju u oboljelih od upalnih bolesti crijeva, ali se simptomi rijetko razvijaju (osim kad je u pitanju željezo, folna kiselina, vitamin B12 i cink). Ipak, koncept subkliničkog deficita od važnosti je kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva zbog mogućih učinaka ovih nedostataka u patogenezi bolesti.
Nekoliko studija je ukazalo na značajan rizik hipovitaminoza u oboljelih od spomenutih bolesti za cijeli niz vitamina uključujući biotin, vitamine A, C, E, folnu kiselinu, beta karoten i vitamin B1.
Nedostaci se kreću od 40 do 90%, unatoč tome što nisu bili prisutni vidljivi znaci deficita niti suboptimalni unos putem hrane. Kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva opisan je i deficit minerala i elemenata u tragovima uključujući magnezij, cink, selen, bakar, krom, mangan i molbiden. Nutrijenti s antioksidativnom aktivnošću (vitamini A, C, E i selen) vjerojatno pokazuju niže vrijednosti u oboljelih od upalnih bolesti crijeva zbog toga što je oksidativni stres jedan od mehanizama koji pridonose upali u ovoj bolesti.
Individualizacija planiranja prehrane
Važno je napomenuti da prehrana kod osoba s upalnim bolestima crijeva treba biti individualno prilagođena. Ono što odgovara jednoj osobi možda neće odgovarati drugoj.
Suradnja s nutricionistom ili gastroenterologom ključna je za razvoj plana prehrane koji odgovara potrebama i preferencijama svake osobe.
Preporučena hrana i namirnice tijekom aktivne faze bolesti
Izvor: Pixabay
Preporuča se od žitarica i kruha, dvopek i odstajali kruh i peciva. Zatim voćni kompoti, pasirano voće i voćne kašice i oguljeno svježe voće ukoliko je to moguće. Od povrća kuhano zeleno lisnato povrće. Protisnuto kuhano povrće bez sjemenki. Juhe od mesa i ribe s uklonjenim suviškom masnoće te juhe od pasiranog povrća. Od mesa kuhano krto mlado meso, dakle piletina, puretina, teletina, janjetina, kunić i riba(oslić, skuša, škarpina, orada). Od mliječnih proizvoda preporuča se konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda s probioticima i prebioticima. Dakle jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko. Dolaze o obzir i pripravci od soje, tofu i sojino mlijeko.
Namirnice koje treba izbjegavati
Namirnice čiji bi unos trebalo ograničiti su svježi kruh, dizana tijesta i peciva, kruh sa sjemenkama i mekinjama. Od voća treba izbjegavati citrate, sušeno voće i voće s korom. Povrće koje se ne preporuča je paprika, kupus, luk, kelj, cvjetača, špinat, rabarbara. Od mesa treba izbjegavati suhomesnate proizvode, pečenje, paštete, crveno meso, konzervirane mesne proizvode te školjke i rakove. Treba izbjegavati juhe i variva s jakim začinima i zaprškom te raznorazne instant juhe. Kod mliječnih proizvoda treba izbjegavati masne sireve te svježe i trajno mlijeko.
Kratki zaključak
Pravilna prehrana igra ključnu ulogu u upravljanju simptomima i podršci zdravlju osoba oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Raznolika i uravnotežena prehrana, uz individualno prilagođene smjernice, može pomoći u smanjenju upale, podršci nutricijskim potrebama i poboljšanju kvalitete života. Važno je potražiti stručnu pomoć kako biste razvili plan prehrane koji će najbolje služiti vašem zdravlju.
