Stevia je prirodni zaslađivač i za razliku od šećera nema štetnih nuspojava. Ona ne sadrži kalorije i odličan je izbor za dijabetičare.
Stevija je grmolika biljka iz porodice Compositae. Ona se sadi u proljeće, a listovi se beru u kasnu jesen, prije cvatnje i suše na suncu nekoliko dana. Porijeklom je iz Paragvaja gdje se uzgaja više od 1500 godina i koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva te ranoraznih ostalih napitaka.
Krajem 19. stoljeća steviju je “otkrio” talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. Najčešće se upotrebljava u obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta.
Stevija je vrlo slatkog okusa. Njezini prirodni sastojci su glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) i čine čak 300 puta slađom od običnog šećera.
Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin te snižava i visoki krvni tlak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu.
Osim glikozida ova biljka sadrži i mnoštvo drugih važnih nutrijenata, poput vitamina; A, B, C, minerala kalija, kalcija, magnezija, željeza, cinka i kroma te polifenola, tanina i eteričnih ulja.
Stevija je zacijelo najbolji izvor prirodnog šećera za sve one koji ne smiju ili ne žele jesti rafinirani šećer.
Pogodna je za one koji nastoje smršaviti, dijabetičare, osobe koje su oboljele od karcinoma i drugih bolesti u kojima je važno ograničiti unos rafiniranog šećera. Posebno povoljno svojstvo stevije je njezina visoka termostabilnost i relativna stabilnost u umjereno kiselim otopinama.
Zdravstvene prednosti stevije:
Regulacija razine šećera u krvi: Stevija može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi, što je korisno za osobe s dijabetesom i one koji žele smanjiti unos šećera.
Niskokalorična alternativa: Stevija omogućuje uživanje u slatkim okusima bez dodatnih kalorija, što je korisno za kontrolu težine i smanjenje unosa kalorija.
Zdravlje zuba: Za razliku od šećera, stevija ne doprinosi karijesima i može pridonijeti zdravlju zuba.
Potencijalno antiupalno djelovanje: Neka istraživanja sugeriraju da spojevi u steviji mogu imati blago antiupalno djelovanje i pomoći u smanjenju upalnih procesa u tijelu.
Potvrđeni su njeni antioksidativni, antibakterijski i antiseptički učinci, a time i djelotvornost u suzbijanju i ublažavanju raznih kožnih problema. Pomaže kod akni, ekcema, osipa, svrbeža, ispucale i suhe kože i ožiljaka.
Hrani, vlaži i zateže kožu, zaglađuje bore i prevenira prijevremene znakove starosti kože. Koncentrat stevije možete koristiti kao hranjivu masku za lice. Ova biljka ne može biti podloga za razvoj i rast bakterija pa je stoga odlična za prevenciju karijesa.
Njena antibakterijska svojstva djelotvorna su i protiv gingivitisa te ostalih bolesti desni i usne šupljine. Za održavanje oralnog zdravlja možete ju koristiti u obliku tekućine. Dodajte 6-7 kapi stevije u šalicu mlake vode i tom tekućinom ispirite usnu šupljinu i grlo. Možete ju dodati pasti za zube i njome povremeno četkati zube.
Kako koristiti steviju
Steviju možete koristiti kao zamjenu za šećer ili umjetne zaslađivače u različitim jelima i pićima. Dostupna je u nekoliko oblika:
Svježe lišće: Možete koristiti svježe lišće stevije za prirodno zaslađivanje napitaka ili čajeva.
Ekstrakt: Stevija u tekućem ekstraktu ili obliku praha može se dodati jelima, napicima, smoothieima ili receptima za pečenje.
Paketići ili tablete: Stevija je dostupna u obliku paketića ili tableta koje se mogu koristiti za zaslađivanje napitaka ili jela.
Važno je napomenuti da je stevija znatno slađa od šećera, pa vam može trebati manje da postignete željeni slatki okus.
Potencijalnu primjenu ima u slatkim i gaziranim napitcima, žvakaćim gumama, jogurtima, biskvitima i žitaricama. Zanimljivo je da se u Japanu stevija koristi kao sladilo u najrazličitijim prehrambenim proizvodima već više od 30 godina, a Europa je upoznaje tek posljednjih godina.
Čaj od stevije stoljećima se koristi za eliminiranje probavnih smetnji i smirenje želuca. Učinkovit je i za ublažavanje žgaravice te bolova u trbuhu. Ispijanje čaja od ove biljke nakon obroka blagotvorno će djelovati na eventualne tegobe, a što je vrlo važno, bez štetnih nuspojava. Mnogobrojna istraživanja potvrdila su da stevija učinkovito pomaže u kontroli tjelesne težine. Iako je vrlo slatkog i bogatog okusa, stevija uopće ne sadrži kalorije. Osim što je beskalorična, ova biljka podiže energiju, što je od velike važnosti za one koji su na dijeti.
Zaključak
Stevija je prirodna i niskokalorična alternativa šećeru i umjetnim zaslađivačima koja nudi mnoge zdravstvene prednosti. Njezina sposobnost reguliranja razine šećera u krvi, niskokaloričnost i potencijalno antiupalno djelovanje čine je atraktivnom opcijom za ljude koji žele poboljšati svoju prehranu i smanjiti unos šećera. Integriranje stevije u svoju prehranu može vam pomoći u postizanju ravnoteže između slatkih okusa i brige za svoje zdravlje.
Prehrana i dijeta kod dijabetesa jedan su od najvažnijih čimbenika u kontroli razine glukoze u krvi i dugoročnom liječenju ove bolesti. Pravilno planirani obroci mogu pomoći stabilizirati šećer u krvi, poboljšati metabolizam i smanjiti rizik od komplikacija.
Dijabetes ili šećerna bolest jedna je od najčešćih kroničnih metaboličkih bolesti današnjice. Karakterizira je povišena razina glukoze u krvi, odnosno stanje kronične hiperglikemije povezano s poremećajem metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina.
Ako se ne kontrolira, dijabetes može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija poput bolesti srca, oštećenja bubrega, problema s vidom, oštećenja živaca i povećanog rizika od infekcija.
Međutim, uz pravilnu terapiju, redovitu tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu moguće je uspješno kontrolirati bolest i značajno poboljšati kvalitetu života.
Što je prehrana i dijeta kod dijabetesa
Prehrana i dijeta kod dijabetesa temelje se na uravnoteženom unosu hranjivih tvari kako bi se održala stabilna razina glukoze u krvi. Cilj takvog načina prehrane nije samo snižavanje šećera, nego i prevencija dugoročnih komplikacija bolesti.
Pravilna prehrana pomaže:
• stabilizirati razinu glukoze u krvi • poboljšati osjetljivost na inzulin • održati zdravu tjelesnu masu • smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti
Promjene prehrane i zdrav način života mogu značajno smanjiti rizik razvoja dijabetesa i poboljšati regulaciju glukoze u krvi. – New England Journal of Medicine
Razlika između dijabetesa tipa 1 i tipa 2
Kod šećerne bolesti razlikujemo dva osnovna oblika bolesti.
Dijabetes tipa 1 autoimuna je bolest kod koje dolazi do prestanka proizvodnje inzulina u gušterači. Osobe s ovim tipom dijabetesa moraju primati inzulin tijekom cijelog života.
Dijabetes tipa 2 povezan je s inzulinskom rezistencijom i često se razvija postupno, najčešće u odrasloj dobi. Glavni čimbenici rizika uključuju prekomjernu tjelesnu masu, sjedilački način života i nepravilne prehrambene navike.
Iako se liječenje razlikuje, pravilna prehrana važna je za oba tipa dijabetesa.
Simptomi ove bolesti variraju ovisno o tipu. Za tip 1 karakteristično je kako se simptomatika i bolest razvijaju naglo dok kod tipa 2 proces je umjereniji i dugotrajniji.
Među najčešće simptome ubrajaju se:
suhoća kože i ustiju
pojačana žeđ i glad
gubitak tjelesne mase
često mokrenje
osjećaj umora i iscrpljenosti
gubitak težine
trnjenje stopala
slabije zacijeljivanje rana
Dijagnostika
Kada govorimo o dijagnosticiranju bolesti onda se to čini analizom krvne slike. Vrijednosti glukoze u krvi za koje se smatraju indikatorom dijabetesa su od 7 mmol/L na tašte ili 11,1 mmol/L tijekom čitavog dana.
Planiranje obroka kod dijabetesa
Jedan od ključnih aspekata prehrane i dijete kod dijabetesa nije samo izbor namirnica nego i način planiranja obroka. Raspored obroka tijekom dana može značajno utjecati na stabilnost razine glukoze u krvi.
Kod mnogih osoba s dijabetesom preporučuje se raspodjela dnevnog unosa hrane u tri glavna obroka i jedan do dva manja međuobroka. Takav raspored može pomoći spriječiti nagle oscilacije glukoze i smanjiti osjećaj pretjerane gladi.
Važno je da obroci budu nutritivno uravnoteženi i sadrže kombinaciju ugljikohidrata, proteina i zdravih masti. Ovakva kombinacija može usporiti apsorpciju glukoze i pomoći u stabilizaciji razine šećera nakon jela.
Kod osoba s dijabetesom tipa 1 planiranje obroka i praćenje unosa ugljikohidrata ključni su za pravilno prilagođavanje doze inzulina i održavanje stabilne razine glukoze u krvi. – Diabetes Care Journal
Glikemijski indeks u svakodnevnoj prehrani
Glikemijski indeks (GI) pokazuje koliko brzo određena hrana podiže razinu glukoze u krvi. Namirnice s visokim glikemijskim indeksom uzrokuju brzi porast šećera, dok hrana s nižim GI dovodi do sporijeg i stabilnijeg povećanja glukoze.
Kod prehrane i dijete kod dijabetesa preporučuje se češće birati namirnice s nižim glikemijskim indeksom.
Primjeri hrane s nižim glikemijskim indeksom uključuju:
Kombiniranje hrane s različitim glikemijskim indeksom unutar obroka također može pomoći u stabilizaciji razine glukoze.
Brojanje ugljikohidrata smatra se jednom od najučinkovitijih metoda za regulaciju glukoze u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 1 koje koriste intenziviranu inzulinsku terapiju. – American Diabetes Association
Prehrana i dijeta kod dijabetesa imaju ključnu ulogu u regulaciji glukoze u krvi. Posebne prehrambene smjernice postoje i za dijabetes tipa 2, o čemu detaljnije možete pročitati u našem članku o prehrani kod dijabetesa tipa 2.
Izvor: Unsplash
Mediteranska prehrana i dijabetes
Jedan od najčešće preporučenih prehrambenih obrazaca za osobe s dijabetesom je mediteranska prehrana.
Karakterizira je:
• visok unos povrća i voća • konzumacija cjelovitih žitarica • redovita konzumacija ribe • maslinovo ulje kao glavni izvor masti • umjeren unos mesa
Brojna istraživanja pokazuju da ovakav način prehrane može pomoći u boljoj kontroli razine glukoze i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Primjer jelovnika kod dijabetesa
Kod dijabetesa tipa 1 prehrana se planira tako da se unos ugljikohidrata može uskladiti s dozom inzulina. Cilj je održati stabilnu razinu glukoze u krvi tijekom dana i spriječiti nagle oscilacije šećera.
Doručak
• integralni kruh (1–2 kriške) • kuhano jaje ili svježi sir • rajčica ili krastavac • nezaslađeni čaj ili kava
Ovakav doručak osigurava složene ugljikohidrate i proteine koji sporije podižu razinu glukoze u krvi.
Voće daje prirodne ugljikohidrate, dok orašasti plodovi osiguravaju zdrave masti i osjećaj sitosti.
Ručak
• pečena piletina ili riba • integralna riža ili krumpir u umjerenoj količini • velika salata od povrća (zelena salata, rajčica, paprika) • maslinovo ulje kao preljev
Ručak treba sadržavati ravnotežu ugljikohidrata, proteina i vlakana kako bi razina šećera bila stabilna.
Međuobrok
• grčki jogurt ili kefir • nekoliko sjemenki lana ili chia
Ovaj međuobrok osigurava proteine i probiotike koji mogu doprinijeti zdravlju probavnog sustava.
Večera
• tuna ili piletina sa žara • povrće na pari (brokula, tikvice, mrkva) • manja porcija cjelovitih žitarica
Lagani večernji obrok može pomoći stabilizirati razinu glukoze tijekom noći.
Najčešća pitanja o prehrani i dijeti kod dijabetesa
Što je prehrana i dijeta kod dijabetesa?
Prehrana i dijeta kod dijabetesa temelje se na uravnoteženom unosu ugljikohidrata, proteina, zdravih masti i vlakana kako bi se održala stabilna razina glukoze u krvi.
Koje namirnice su preporučljive kod dijabetesa?
Preporučuju se cjelovite žitarice, povrće, voće s nižim glikemijskim indeksom, riba, nemasno meso, mahunarke, orašasti plodovi i maslinovo ulje.
Koje namirnice treba ograničiti kod dijabetesa?
Preporučuje se ograničiti zaslađena pića, slatkiše, rafinirane žitarice, industrijski prerađenu hranu i hranu bogatu zasićenim mastima.
Koliko obroka dnevno treba imati osoba s dijabetesom?
Najčešće se preporučuju tri glavna obroka i jedan do dva manja međuobroka kako bi se održala stabilna razina šećera u krvi.
Može li pravilna prehrana pomoći u kontroli dijabetesa?
Da. Pravilna prehrana, uz redovitu tjelesnu aktivnost i kontrolu tjelesne mase, može značajno poboljšati regulaciju glukoze u krvi i smanjiti rizik od komplikacija.
Imate dijabetes ili povišenu razinu šećera u krvi?
Prehrana ima ključnu ulogu u kontroli dijabetesa. Pravilno raspoređeni obroci, izbor kvalitetnih namirnica i kontrola unosa ugljikohidrata mogu pomoći stabilizirati razinu glukoze u krvi i smanjiti rizik od dugoročnih komplikacija.
U ordinaciji dr. Diane Petričević moguće je provesti:
procjenu prehrambenih navika i metaboličkog rizika
laboratorijske pretrage glukoze u krvi i HbA1c
individualne preporuke prehrane i načina života za bolju kontrolu dijabetesa
Individualizirani pristup prehrani i redovite kontrole mogu značajno pomoći u dugoročnoj regulaciji šećera u krvi.
Prehrana i dijeta kod dijabetesa imaju ključnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi i prevenciji dugoročnih komplikacija bolesti. Pravilno planirani obroci, kontrola veličine porcija i izbor kvalitetnih namirnica mogu pomoći stabilizirati metabolizam i poboljšati opće zdravlje.
U svojoj kliničkoj praksi naglašavam da individualizirani pristup prehrani predstavlja jedan od najvažnijih elemenata u upravljanju dijabetesom. Edukacija pacijenata, redovite kontrole i prilagodba prehrambenih navika ključni su za dugoročno očuvanje zdravlja i kvalitete života.
Jesen je poznata po bundevama. Ovo ukusno voće dolazi u raznoraznim oblicima i bojama. Bundeve mogu biti žute, narančaste, zelene, velike, male, duguljaste i okrugle. Poznato je čak 800 različitih vrsta i ne samo to one su jako, jako ukusne i zdrave.
Bundeve su ukusne i dijetne, sadrže više od 90% vode i vrlo malo masnoća. Od njih se spremaju razno razna variva, složenci i kolači, ali i kompoti i marmelade. Koštice bundeve su kao stvorene za grickanje, ulje se koristi za spremanje salata, a izdubljena kora za serviranje jela na prastari način. Mi smo za vas ovom prilikom izabrali ukusan i zdrav recept, krem juha od bundeve.
Zahvaljujući svojim sastojcima, bundeve su jako ljekovite, pa se one i njihovi pripravci odavna koriste u narodnoj medicini i kozmetici.
Nutritivna svojstva bundeve
Bundeve, sadrže obilje vitamina A, C, E i folne kiseline te minerala i elemenata u tragovima (primjerice, kalija, kalcija, selena i fosfora). Ulje dobiveno od koštica bundeve posebno je dragocjeno u ljekovitom smislu jer sadrži vrijedne masnoće, bjelančevine, ugljikohidrate, te vitamine A, B1, B2, B6, C i D.
Bundeva sadrži određenu količinu beta-karotena te obilje ostalih antioksidansa, poput već spomenutih vitamina C i E. Bogata je važnim aminokiselinama i mineralima, a posebno kalij i cink, koji svi zajedno imaju presudnu ulogu u borbi protiv slobodnih radikala i u podizanju cjelokupnog imuniteta.
Ljekoviti sastojci iz bundeve štite organizam od različitih alergija i infekcija, što je posebno važno u jesenskom i zimskom razdoblju. Pomaže i kod artritisa te oboljenja srca i krvotoka (ateroskleroze i srčanog infarkta). Zbog spomenutih sastojaka, bundeva snižava kolesterol u krvi te štiti od različitih kancerogenih oboljenja. Bundevu bi u svoju ishranu svakako trebali uključiti bolesnici od šećerne bolesti, gihta, reumatizma ili pretili.
Ostavimo sad bolesti po strani i pripremimo tu ukusnu juhu od bundeve!
Izvor: Pexels
Recept za krem juhu od bundeve
serviranje za 4 osobe
Sastojci:
oko 500 g bundeve
1 veći krumpir
oko 5 dl vode
1 glavica luka
3 češnja češnjaka
2 dl vrhnja za kuhanje
1 žličica Vegete (po izboru)
sol
papar
Priprema (30 min)
Operite, ogulite i očistite bundevu i krumpir te oboje narežite na kocke. Nasjeckajte luk i ogulite češnjak. Sve stavite kuhati u malo hladne, posoljene vode (treba pokriti povrće). Kada je povrće mekano, propasirajte ga ili usitnite električnom mješalicom, dodajte ostatak vode, vrhnje za kuhanje, soli i papra i grugih začina po želji i još jednom kratko prokuhajte.
Hrana bogata biljnim vlaknima je važna za vaše zdravlje i nezaobilazan su sastojak svake prehrane. Posebno su važne u prehrani dijabetičara te osoba koje nastoje regulirati svoju tjelesnu težinu.
Biljna vlakna su složene mješavine tvari, koje se sastoje od različitih vrsta polisaharida (agara, biljnih smola, celuloze, pektina, gume, hemiceluloze). Razlikujemo ih prema topivosti u vodi, topiva i netopiva. Većina hrane biljnog podrijetla sadrži obje vrste vlakana. Naravno različite namirnice ih sadrže u različitim količinama i omjerima.
Tako su primjerice zobene pahuljice bogate biljnim smolama te su dobar izvor viskoznih vlakana. S druge strane, pšenične mekinje sadrže više nerastvorljivih komponenata.
Važnost konzumiranja hrane bogate biljnim vlaknima jest naravno u nizu biokemijskih procesa koji se tijekom konzumacije odvijaju.
Prehrana koja obiluje biljnim vlaknima utječe i na smanjenu potrebu inzulina te poboljšanje regulacije glukoze kod dijabetičara, zatim na sniženje lipida i kolesterola u krvi. Stoga je prehrana koja sadrži namirnice bogate biljnim vlaknima djelotvorna u liječenju srčanih oboljenja i dijabetesa.
Hrana s visokim sadržajem vlakana tvori glavnu masu neprobavljive hrane, stimulira rad crijeva i pospješuje njihovo pražnjenje. Biljna su vlakna, stoga, neophodna za održavanje normalne funkcije probavnoga trakta.
Takva hrana zahtijeva žvakanje, a žvakanje stimulira sekreciju želučanih sokova. Topiva vlakna povećavaju ljepljivost sadržaja u želucu, a viskozna vlakna usporavaju pražnjenje želuca i daju osjećaj sitosti. Ukratko, djeluju na brzinu prolaza hrane kroz debelo crijevo. Dolazi do povećanja volumena stolice s neprobavljivim i nefermentiranim materijalom, vezanjem vode i bakterijskih stanica i time se sprječava nastajanje zatvora.
Preporuča se uzimati između 20 do 40 grama biljnih vlakana dnevno.
Izvor: Pexels
Biljna vlakna topiva u vodi
Topiva vlakna su specifična po tome što u dodiru s vodom stvaraju želatinastu masu, koja privlači mnoge štetne tvari. Također vrlo učinkovito privlači šećere i masnoće iz hrane. Istraživanja su pokazala kako osobe koje konzumiraju namirnice koje sadrže veće količine topivih vlakana lakše reguliraju tjelesnu težinu i vitkiji su.
Činjenica je da topiva vlakna privlače šećere i masnoće znači da ona ujedno i snižavaju razinu šećera i triglicerida u krvi.
Dobre bakterije u našim crijevima hrane se topivim vlaknima, stoga jedite hranu koja je bogata topivim vlaknima, kako bi vaš probavni sustav bio uravnotežen. Namirnice bogate topivim vlaknima su:
Netopiva vlakna su specifična po tome što upijaju vodu i iznimno su važna za crijeva. Kao što smo već spomenuli potiču pražnjenje crijeva i čuvaju zdravlje probavnog sustava pomažući mu da se što prije riješi štetnih tvari. Netopiva vlakna upijaju vodu, stoga ćete obično osjetiti žeđ nedugo nakon što ste konzumirali hranu bogatu ovim vlaknima. Svakako morate nadoknaditi tekućinu, jer je ona vašem organizmu potrebna da bi besprijekorno funkcionirao.
Dijetalna vlakna imaju niz prednosti za probavni sustav:
Olakšavaju probavu
Netopljiva vlakna povećavaju volumen stolice, dok topiva vlakna usporavaju probavu, zajedno doprinose olakšavanju i redovitom pražnjenju crijeva. To je osobito važno za prevenciju ili ublažavanje zatvora.
Potiču zdravu crijevnu mikrofloru
Dijetalna vlakna djeluju kao prebiotici – tvari koje hrane korisne bakterije u crijevima. Kada korisne bakterije imaju dovoljno hrane, bolje obavljaju svoje funkcije, a to može poboljšati probavu i opću dobrobit crijevnog sustava.
Smanjuju rizik od hemoroida i divertikuloze
Redovita probava i omekšavanje stolice smanjuju rizik od razvoja hemoroida i divertikuloze, dviju čestih komplikacija povezanih s nepravilnom probavom.
Smanjuju rizik od raka debelog crijeva
Istraživanja su pokazala da redovita konzumacija dijetalnih vlakana može smanjiti rizik od raka debelog crijeva. Smatra se da vlakna pomažu u smanjenju izlaganja crijevnih stanica štetnim tvarima i potiču redovitu stolicu koja eliminira potencijalno kancerogene tvari iz organizma.
Važno je napomenuti da je najbolje povećati unos dijetalnih vlakana postupno i uz dovoljno konzumacije vode. Nagli unos velike količine vlakana može izazvati nadutost i nelagodu. Osim toga, dijetalna vlakna se trebaju konzumirati u sklopu raznolike prehrane koja uključuje i druge hranjive tvari kako bismo osigurali cjelokupnu dobrobit i zdravlje organizma.
Artritis je bolna i često ograničavajuća bolest koja utječe na više milijuna odraslih osoba. Iako postoje mnogi lijekovi dostupni za liječenje artritisa, mnogi ljudi se okreću prirodnim alternativama koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma, poput ulja noćurka.
U ovom članku istražit ćemo sastav ulja noćurka, njegove zdravstvene benefite i načine na koje ga možete koristiti za unutarnje zdravlje i ljepotu kože. Pripremite se da otkrijete moć ovog prirodnog ulja i kako ga možete uključiti u svoju svakodnevnu rutinu za optimalno zdravlje i blistav izgled!
Ulje noćurka, dobiveno iz sjemenki biljke noćurka (Oenothera biennis), i već stoljećima se koristi u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava.
Noćurak je dvogodišnja biljka pupoljovka koja pripada porodici Onagraceae. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a danas raste u većini zemalja umjerenog klimatskog pojasa. Karakteristična je po velikim žutim cvjetovima koji cvjetaju isključivo noću pa je zbog toga i dobila ime noćurak. Prije nego svane dan cvjetovi uvenu, a iduću noć procvast će već novi cvjetovi. Raste prvenstveno na pješčanom tlu, a razdoblje cvatnje traje od lipnja do listopada.
Vrijedni sastojci ulja noćurka
Noćurak od dragocijenih sastojaka sadrži višestruko nezasićene masne kiseline, linolnu i gama-linolensku kiselinu, te negdje oko 8% zasićenih masnih kiselina.
Prva spada među esencijalne masne kiseline i kao takvu organizam je nije sposoban sam proizvesti, već ju se mora unositi hranom.
Gama-linolensku kiselinu organizam može sintetizirati iz hrane, ali samo pod određenim uvjetima.
Kako naš suvremeni životni stil i prehrana, na žalost, ne osiguravaju unos dovoljnih količina nezasićenih masnih kiselina u organizam, nužno ih je dodatno uvrstiti u prehranu. Naša prehrana se pretežno sastoji od zasićenih masnih kiselina i kolesterola, te rafiniranih biljnih ulja i alkohola. Vrlo rijetko je u njoj zastupljen dovoljan udio nezasćenih masnih kiselina.
Esencijalne masne kiseline poznate su po svojim brojnim povoljnim učincima. Između ostalog, štite od srčanih oboljenja, krvarenja u mozgu, visokog krvnog tlaka i pretilosti.
Organizam proizvodi gama-linolensku kiselinu prvenstveno iz linolenske kiseline, a služi i kao izvor nekih prostaglandina koji imaju važnu ulogu u organizmu. Djeluju na način da snižavaju krvni tlak, smanjuje mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, jačaju imunitet i reguliraju moždane funkcije. Preporučene dnevne doze unosa za nezasićene masne kiseline kod odraslih su 3%, a za dojilje i djecu 5%.
Ova masna kiselina ima važnu ulogu u održavanju zdravlja kože, regulaciji upala, poboljšanju imunološkog sustava i podršci hormonalnoj ravnoteži.
Osim toga, ulje noćurka sadrži vitamine E i C, minerale poput kalcija i magnezija te antioksidanse koji pružaju zaštitu od slobodnih radikala.
Postupak dobivanja ulja jest hladnim prešanjem zrelih sjemenki noćurka. Ulje se unosi oralnim putem, a najčešće se koristi u tretmanima za snižavanje razine kolesterola, kod svih oblika dijabetesa, kod hiperaktivnosti djece, multiple skleroze, aterosklerotičnih promjena, u poboljšanju funkcije mozga, želučanih tegoba, menstrualnih tegoba, kod menopauze kao prirodni nadomjestak za hormonalnu terapiju.
Nedostatak esencijalnih masnih kiselina povezan je s upalnim promjenama na koži. Poremećaji u metabolizmu esencijalnih masnih kiselina imaju veliku ulogu u etiologiji ekcema, akni, psorijaze i drugih kožnih bolesti. Stoga se ulje noćurka koristi kod težih oblika kožnih bolesti poput psorijaze, neurodermitisa, ekcema, itd.
Znanstvenim istraživanjima je potvrđeno da prilikom unošenja 2 do 3 grama ulja dnevno smanjuje se stvaranje upale, suhoće, svrbeži, prhuti kože.
Povoljan učinak konzumacija ulja ima i na osobe koje boluju od reumatoidnog artritisa. Zatim već spomenuto povoljno djelovanje kod osoba koje boluju od šećerne bolesti. Smanjuje negativne posljedice hiperfunkcije štitnjaće. Usporava proces starenja te se koristi u anti-ageing tretmanima. Dobro njeguje suhu, zrelu i ljuskavu kožu.
Jedan je od najpopularnijih prirodnih lijekova protiv artritisa. Bogato je gama-linolenskom kiselinom (GLA), esencijalnom omega-6 masnom kiselinom koja ima protuupalna svojstva.
Izvor: wikimedia.org
Doziranje i upotreba
Ulje je dobro i sigurno za upotrebu, nema negativnih nuspojava te se uzimanje preporuča kroz duži period. Rezultati postaju vidljiviji nakon 4 do 12 tjedna konzumacije. Nakon dužeg ciklusa uzimanja preporuča se kratka pauza.
Ulje noćurka se može koristiti i kao dodatak prehrani ili lokalno, na zahvaćenim područjima. Mnogi ljudi primjećuju poboljšanje nakon nekoliko tjedana redovite uporabe.
Dnevna doza za odrasle je 4-6 g. Tri puta dnevno tijekom jela, to je jedna mala čajna žličica po oborku. Djeci mlađoj od 12 godina se preporuća dnevni unos od 2-4 g. Ukoliko se uzima u obliku kapsula njih valja uzimati nesažvakane nakon jela s dosta tekućine.
Može se bez problema konzumirati tijekom trudnoće. Kod dojenčadi i djece mlađe od 1 godine se ne preporuča oralno uzimanje. Epileptičari bi se trebali posavjetovati s liječnikom o primjeni. Oralno se ne smije koristiti s lijekovima kao što su fenotiazini.
Kako koristiti ulje noćurka:
Dodajte ga u prehranu: Ulje noćurka možete koristiti kao dodatak prehrani. Dodajte ga u salate, smoothieje ili druge obroke kako biste dobili koristi od njegovih nutritivnih svojstava.
Primjena na kožu: Ulje noćurka može se koristiti izravno na koži ili kao sastojak u kozmetičkim proizvodima poput hidratantnih krema ili ulja za masažu. Nanesite ga na problematična područja kože ili koristite ga za opću hidrataciju i očuvanje zdravlja kože.
Kapsule ulja noćurka: Ako vam je praktičnije, možete koristiti kapsule ulja noćurka koje su dostupne u mnogim ljekarnama i trgovinama zdrave hrane. Pratite upute na pakiranju za pravilan unos.
Ulje noćurka je bogato nezasićenim masnim kiselinama što ga ujedno čini manje stabilnim i podložnijim kvarenju oksidacijom. Stoga je njegovo čuvanje obavezno na suhom, hladnom i tamnom mjestu.
Zamislite da postoji malena biljka koja krije nevjerojatnu tajnu za vaše zdravlje. Što ako vam kažemo da je ova tajanstvena biljka sposobna regenerirati vašu jetru, stabilizirati razinu šećera i pružiti vam energiju poput nikada prije?
Artičoka (Cynara cardunculus var. scolymus) je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae) koja se ističe svojim jestivim cvjetnim pupoljcima.
Osim u kulinarstvu, artičoka je poznata po svojim izvanrednim blagotvornim učincima na zdravlje, posebno na funkcioniranje jetre i regulaciju razine šećera u krvi.
Artičoka je mediteranska biljka koja uspijeva na području čitavog Sredozemlja, ali njezino točno porijeklo nije poznato. Kod nas je najviše rasprostranjena u Dalmaciji na otocima, a uzgaja se i u dalekoj Aziji te Sjevernoj i Južnoj Americi.
Kao namirnica nezaobilazan je sastojak francuske i talijanske kuhinje, a kroz povijest je bila poznata i kao jak afrodizijak pa se njezina konzumacija zabranjivala ženama.
Artičoka je bogata vitaminom C i K, odličan je izvor folne kiseline, bakra, mangana i magnezija. Ljekovitost artičoke je opisana u 4.st.pr.kr (Aristotel). Spada u istu obitelj kao i suncokret. Listovi sadrže aktivne komponente – cinarin te različite flavonoide osobito luteolin.
Lijekovitost artičoke
Znanstvena istraživanja još iz tridesetih godina prošlog stoljeća pokazala su da artičoka stimulira produkciju žući u jetri, stoga je ova biljka korisna kod ljudi koji imaju otežanu probavu masti.
Ekstrakt lista artičoke smanjuje razinu kolesterola u krvi.
Za ovo svojstvo je zaslužan luteolin koji sprečava sintezu kolesterola u jetri. Cinarin i flavonoidi su jaki antioksidansi koji spriječavaju oštećenja stanica jetre te štite tijelo od oštećenja nastalim djelovanjem slobodnih radikala.
Artičoka sadrži inulin, polisaharid koji usporava probavljanje hrane, te pomaže u kontroli razine šećera nakon obroka što je osobito važno za dijabetičare. List artičoke se tradicionalno koristi za detoksikaciju organizma te za tretman gihta, reumatizma i artritisa. Ima diuretsko djelovanje (potiče izmokravanje), a istraživanja su pokazala i korist kod funkcionalnih oboljenja crijeva.
Potpora digestivnom zdravlju
Izvor: Pexels
Bogatstvo vlakana u artičoki pridonosi boljoj probavi i olakšava probleme poput nadutosti i plinova. Također potiče rast korisnih bakterija u crijevima, podržavajući zdravu ravnotežu crijevne flore.
Kako konzumirati artičoku
Artičoka se može pripremati na različite načine. Cvjetne pupoljke možete kuhati, peći, pržiti ili dodati jelima kao sastojak. Također se mogu koristiti za pripremu čaja ili dodavati u salate i umake. Dostupni su i dodaci prehrani s ekstraktom artičoke za praktičniju konzumaciju.
Kratki zaključak
Artičoka je više od obične jestive biljke – ona je pravo blago za zdravlje jetre i regulaciju šećera u krvi. Njezina bogata nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva čine je važnom komponentom uravnotežene prehrane. Međutim, važno je konzultirati se s liječnikom prije nego što napravite značajne promjene u prehrambenim navikama, posebno ako imate postojeće zdravstvene probleme ili koristite određene lijekove. S pravim pristupom, artičoka može postati vaš saveznik u očuvanju zdravlja i vitalnosti.
