Patlidžan je svestrano povrće široko rasprostranjeno u svim svjetskim kuhinjama. Pomalo je neobična izgleda i nezobilazan dio jelovnika tijekom ljetnih mjeseci. Bogat je biljnim vlaknima i važnim nutrijentima, ali trebate biti oprezni prilikom kuhanja i pripreme.
Patlidžan, zdravo i hranjivo povrće poznato je po svom pomalo gorkastom okusu te karakterističnoj tamnoljubičastoj boji. Ova zanimljiva vrsta potječe iz Indije gdje je u upotrebi već tisućama godina. A potom se njegov uzgoj proširio na istok Azije, u Kinu i Japan te u konačnici i diljem Europe.
Iako ih možete nabaviti tijekom čitave godine, njihova sezona je od srpnja do listopada. Također trebate obratiti pozornost na njihovu svježinu jer ako su prezreli gorak okus je izrazit i neugodan te će takvi primjerci biti gotovo pa nejestivi.
Patlidžan možete pripremati na različite načine – pirjanjem, prženjem, pohanjem, a osobito je popularna priprema na roštilju.
Možete ga kiseliti ili pripremiti u obliku namaza, ali ono što je potrebno naglasiti kako je patlidžan neophodno termički obraditi.
Sirovi patlidžan sadrži solanin – otrovnu tvar koju biljke proizvode kako bi se zaštitile od nametnika, Ona se nalazi u njegovoj koži i ispod nje. Ako dospije u organizam može uzrokovati glavobolju, probavne smetnje, znojenje te srčanu aritmiju. Stoga kako bi se ta tvar eliminirala potrebno ga je skuhati.
Osim otrova u njegovoj koži sadržana je velika koncentracija hranjivih tvari te se prilikom pripreme ne preporučuje guljenje i bacanje kože jer se tako umanjuju njegove hranjive vrijednosti.
Izvor: Pexels
Nutritivna svojstva patlidžana
Osim gorčine i otrova, patlidžan je ustvari izvrsna namirnica. Bogat je vrlo vrijednim nutrijentima. U sastavu patlidžana pronalazimo vitamin C, K, B6, tiamin, niacin, magnezij, fosfor, bakar, dijetalna vlakna, folnu kiselinu, kalij i mangan. Patlidžani sadrže jako malo zasićenih masnih kiselina.
Evo nekoliko ključnih nutritivnih vrijednosti patlidžana:
Vlakna: Patlidžan je bogat vlaknima, koja podržavaju zdravlje probavnog sustava i pomažu u regulaciji šećera u krvi.
Antioksidansi: Sadrži antioksidanse poput vitamina C i fenola koji štite tijelo od oštećenja slobodnih radikala i podržavaju imunološki sustav.
Vitamini i minerali: Patlidžan je izvor vitamina K, vitamina B6, folata, kalija i mangana, koji su važni za različite biološke procese u tijelu.
Niski sadržaj masti: Patlidžan sadrži vrlo malo masti, što ga čini prikladnim za ljude koji paze na unos masti u prehrani.
Lijekovitost patlidžana
Mogu pomoći u prevenciji osteoporoze, ublažiti simptome anemije, poboljšati kognitivne funkcije i zdravlje kardiovaskularnog sustava. Patlidžani štite zdravlje probavnog sustava, potiču mršavljenje, pomažu u boljoj kontroli dijabetesa i mogu smanjiti rizik od nastanka raka.
Patlidžani su, baš kao i druge vrste povrća, odličan izvor dijetalnih vlakana. Dijetalna vlakna su ključna za dobar i uravnotežen rad probavnog sustava, prevenciju bolesti i poremećaja probavnog sustava. S obzirom na to da patlidžani gotovo uopće ne sadrže masti i kolesterol, odličan su izbor za osobe koje žele regulirati svoju tjelesnu težinu. Vlakna potiču stvaranje osjećaja sitosti i reguliraju oslobađanje hormona koji povećavaju apetit.
Patlidžani su odličan izvor antioksidansa koji štite tijelo od niza različitih bolesti i poremećaja. Sadrže vitamin C, koji jača imunološki sustav i potiče oslobađanje bijelih krvnih stanica.
Odličan su izvor mangana, prirodnog antioksidanta i esencijalnog minerala. Slobodni radikali su spojevi koji napadaju zdrave tjelesne stanice i povećavaju rizik od nastanka kancerogenih stanica, a antioksidansi su ti koji štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala.
Patlidžani su odličan izvor željeza i bakra, minerala ključnih za prevenciju anemije. Stoga se osobito preporuča osoba sklone anemiji ili koje su na vegetarijanskoj i veganskoj prehrani.
Patlidžani su dobri i kod regulacije razine kolesterola. Istovremeno povećavaju razinu dobrog (HDL) kolesterola i smanjuju razinu lošeg (LDL) kolesterola. Što je razina HDL kolesterola veća, niži je rizik od nastanka niza bolesti kardiovaskularnog sustava. Smanjenjem razine LDL kolesterola se smanjuje rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.
Zbog visokog udjela vlakana i niskog udjela ugljikohidrata, patlidžani su odlični za regulaciju razine šećera u krvi i inzulina. Ako je razina inzulina stabilna, prestat će nagle promjene razine šećera u krvi. Stoga se preporučuju osobama koje imaju problema s dijabetesom.
Patlidžani su jako dobar izvor željeza i kalcija, minerala koji su ključni za održavanje zdravlja koštanog sustava. Ujedno sadrže i kalij koji je ključan za adekvatnu apsorpciju kalcija. Istraživanja su pokazala da patlidžani mogu ublažiti simptome osteoporoze, ojačati kosti i povećati gustoću koštanog tkiva.
Patlidžan u kuhinji
Patlidžan se može pripremati na mnogo načina, uključujući prženje, pečenje, kuhanje i griliranje. Evo nekoliko popularnih jela s patlidžanom:
Parmigiana di Melanzane: Klasično talijansko jelo koje uključuje slojeve pečenih patlidžana, umaka od rajčice i sira.
Baba Ganoush: Bliskoistočka poslastica koja se priprema od pečenih patlidžana, tahinija, češnjaka i limunovog soka.
Ratatouille: Francuska jela s povrćem, u kojem patlidžan igra važnu ulogu zajedno s tikvicama, paprikama i rajčicama.
Kratki zaključak
Patlidžan je izvanredno raznovrstan i hranjiv povrtni sastojak koji može poboljšati prehranu i doprinijeti zdravlju. S bogatstvom vlakana, vitamina i minerala, te mogućnostima za raznovrsne pripreme, patlidžan je idealan za ljude koji žele uživati u ukusnim obrocima koji istovremeno brinu o njihovom zdravlju. Stoga, eksperimentirajte s različitim receptima i uživajte u svim prednostima koje patlidžan može ponuditi vašem tijelu i okusu.
Slasne, crvene trešnje idealna su voćka za ljetno osvježenje. Ali ono što sigurno niste znali da su osim okrepe, u rodu sa šljivama te učinkovite kod bolova i upala. Osobito su učinkovite kod problema s gihtom.
Plod trešnje okrugla je mesnata voćka, crvene do crveno-ljubičaste boje, ovisno o sorti. Trešnje svoju boju duguju antocijaninima, antioksidansima snažnih protuupalnih svojstava. S nutritivnog stajališta njihove su osobine vrlo cijenjene.
Dobar su izvorvitamina C i prehrambenih vlakana, a i istodobno imaju umjerene količine kalorija. Stoga su idealan izbor za sve one koji nastoje smršaviti. Bez obzira na sortu, imajukratak vijek trajanja pa pri kupnji tražite plodove izrazite crvene boje i čvrste vanjske kožice. Kupujte samo one koje su čuvane na hladnom jer visoke temperature oštećuju njihovu teksturu i okus.
Od ostalih nutrijenata valja još istaknuti kako sadrže vitamine A, B, bioflavonoide, elagičnu kiselinu, antocijanin i melatonin. A u ovoj specifičnoj kombinaciji upravo leži trešnjina tajna.
Zdravstveni učinak trešanja
Izvor: Unsplash
Antocijanini iz tamnih trešanja mogu smanjiti količinu masnih naslaga na trbuhu te sniziti razinu kolesterola i šećera u krvi. Zahvaljujući vlaknima i pektinu ovi plodovi doprinose i osjećaju sitosti. Ukratko odlične su za vašu liniju. Oni također blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove. Zapravo, 20 trešanja je deset puta učinkovitije od aspirina te ima pozitivne učinke na giht i bolove odartritisa. Također se smatraju izvrsnim izvorom bora, (sadrže 396 ug/100 grama), što u kombinaciji s kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju.
Istraživanje Sveučilišta u Londonu pokazalo je da se ispijanjem soka od trešnje može u roku od 24 sata povratiti čak 90% snage izgubljene tijekom sportskih aktivnosti ili napornog fizičkog rada.
Prema znanstvenim istraživanjima, flavonoid koji možemo naći u trešnjama (kercetin) ima antikancerogena svojstva, te pomaže u sprečavanju srčanih bolesti.
Ukratko one su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti te ublažavaju simptome povezane s fibromijalgijom i glavoboljom. Mogu pomoći i kod znakova starenja kao što su bore, celulit, suhoća kože i kose i sl.
To je zbog već spomenutog vitamina A, u obliku beta-karotena koji ima važnu ulogu u mnogim funkcijama organizma. Beta-karoten pospješuje rast kostiju i zubi, održava kožu zdravom i štiti od infekcija. Neophodan je i za zdravlje očiju i očuvanje dobrog vida.
Trešnje, sok od trešanja kao i čaj od njihovih peteljki u narodnoj medicini primjenjuju se za njegu i obnovu suhe kože te za uklanjanje podočnjaka.
Ali tu priči nije kraj. Osim slasnih plodova mogu se iskorititi i njihove peteljke. Primjerice u narodnoj se medicini već stoljećima koriste i peteljke.
Trešnje su izvrstan diuretik što znači da pospješuju izlučivanje mokraće.
Od peteljki se pripremaju čajevi koji se koriste za otapanje bubrežnih kamenaca, čišćenje mokraćnih puteva, za pojačano izlučivanje mokraće kao i za upalu bubrega i mokraćnih kanala.
Stoga iskoristite sezonu trešanja. I pri tome dajte mašti na volju. Kombinirajte ih u ukusnim voćnim salatama i osvježavajućim sokovima. Dodajte ih kolačima i tortama. Kušajte ih u sladoledima, umacima te sorbetu. Kombinacija ima stvarno jako puno. Odaberite recept po svom ukusu te uživajte u ovoj slasnoj voćki dok još traje sezona.
Popularna keto dijeta za mršavljenje bazirana je uglavnom na smanjenom unosu ugljikohidrata te povećanom unosu masti i proteina. Ali koliko je ustvari zdrava i učinkovita?
Keto prehrana podrazumijeva dovođenje vašeg organizma u stanje ketoze, smanjenim unosom ugljikohidrata te balansiranim unosom masti i proteina. Ljudski organizam u pravilu crpi svoju energiju primarno iz ugljikohidrata. Ako se njihov unos ograniči tada vaš organizam nema drugog izbora nego da svoj izvor energije potraži negdje drugdje i tada primarno poseže za mastima i masnim naslagama u vašem organizmu. Tijelo u stanju ketoze pomoću jetre razbija masne stanice u masne kiseline – ketone, koje koristi kao izvor energije. Što onda u konačnici dovodi do gubljenja masnog tkiva. Isprva se ovakav vid prehrane preporučavao osobama oboljelim od dijabetesa, karcinoma i Alzheimerove bolesti te u liječenju epilepsije kod djece.
Osnovni principi keto dijete su smanjenje unosa ugljikohidrata, povećanje unosa zdravih masti i umjerena količina proteina.
Vrste keto prehrane
Postoji više verzija keto prehrane, a klasificira se primarno prema vrsti unesenih namirnica.
standardna – 75% masti, 20% proteina i 5% ugljikohidrata,
ciklička – ova dijeta uključuje periode s više uključenih ugljikohidrata, kao što je 5 ketogenih dana i 2 dana s puno ugljikohidrata,
ciljana – u ovoj vrsti ketogene dijete se ugljikohidrati dodaju oko treninga,
visoko proteinska – slično standardnoj ketogenoj dijeti, ali omjeri su 60% masti, 35% proteina i 5% ugljikohidrata.
Prilikom keto prehrane treba izbjegavati namirnice koje sadrže ugljikohidrate. To su primjerice razni slatkiši, alkohol, umaci, nezdrave masti, svo voće (osimjagodai bobičastog voća), mahunarke, žitarice, korijenasto povrće, itd.
Izvor: Pexels
Kod keto prehrane smanjit će se apetit. Moći ćete obavljati sve tjelesne funkcije, bez obzira na niži unos kalorija. Nećete osjećati glad koja je uobičajena nakon obilnog obroka punog ugljikohidrata. Smanjit će se i razina inzulina u tijelu. Inače visoka razina inzulina u tijelu blokira lipolizu i otežava upotrebu masti kao izvora energije. Niska razina inzulina pogoduje otpuštanju hormona, uključujući i hormon rasta. Također smanjit će se oksidacija proteina u svrhu proizvodnje glukoze (glukoneogeneza). To znači da će se proteini koristiti za druge tjelesne funkcije.
Prednosti keto dijete: Gubitak kilograma i smanjenje tjelesne masti, poboljšanje razine energije i mentalne jasnoće, te smanjenje upala i rizika od određenih bolesti.
Nedostaci keto prehrane
Dugoročni učinci ketoze nisu još temeljito istraženi. Svatko tijelo drugačije reagira na ketozu. Iako neki ljudi mogu proizvoditi inzulin tijekom ketoze kako bi usporili proizvodnju ketona i izbjegli toksičnu razinu, drugi ne mogu. Uvijek se trebate prvo obratiti liječniku prije unošenja bilo kakvih promjena u prehranu. Ipak na duge staze nebi preporučili ovakav vid prehrane. S obzirom na to da je unos ugljihidrata kod ketonske prehrane ograničen, povećava se rizik od preniske razine mikronutrijenata. To se djelomice može izbjeći uzimanjem suplemenata vitamina i minerala te povećanjem unos vlakana.
Zatim tu je i problem ketoacidoze. Ketoni pripadaju skupini kiselina. Ako je njihova razina previsoka, postoji rizik od nastanka ketoacidoze, a to narušava pH ravnotežu u tijelu. Ovo predstavlja najveći problem za dijabetičare jer razina šećera u krvi može postati previsoka. Upravo zbog toga je za dijabetičare posebno važno da se savjetuju s liječnikom ili stručnjakom prije nego što započnu s ketonskim planom prehrane.
Izazov keto dijete je prilagodba tijela u početnoj fazi, praćenje makronutrijenata.
Kako bi vaše provođenje keto dijete bilo uspješnije, preporučamo da pazite na unos elektrolita, povećajte unos tekućine i prilagodite dijetu individualnim potrebama.
Nije tajna da se za kvalitetnije čokolade, one s visokim udjelom kakaoa treba izdvojiti više novca. Razlog tomu je više sreće i zdravlja, i to doslovce. Tamna čokolada je zbog svog specifičnog sastava idealna slastica, ali i dobar izvor antioksidansa.
Tamna čokolada pravi se od prženih zrna stabla kakaovca, čija je izvorna domovina Južna Amerika. Drevne Maje su je s razlogom smatrali hranom bogova. Naime, znanstveno je dokazano kako je tamna čokolade dobre za zdravlje. Odnosno budimo krajnje precizni, čokolada koja ima 70% i više udjela kakaovca smatra se zdravom. Nešto što su drevne Maje vrlo vjerojatno i same naslučivale.
Konzumacija tamne čokolade utječe preventivno na rak, bolesti srca, dijabetes, demenciju i depresiju. Ona također povećava protok krvi, pomaže rad mozga, utječe na pamćenje, stres i raspoloženje. Zašto je tomu tako?! Tajna je naravno u njezinu nutritivnu sastavu.
Nutritivni sastav tamne čokolade
Tamna čokolada se razlikuje od mliječne čokolade po višem postotku kakaa i nižem sadržaju šećera i mlijeka. Ključni nutritivni sastojci u tamnoj čokoladi uključuju:
Kakao: Sadrži flavonoide, antioksidanse koji pružaju niz zdravstvenih dobrobiti.
Vlakna: Potiče zdravu probavu i održava stabilnost razine šećera u krvi.
Minerali: Bogatstvo magnezija, željeza, bakra i mangana.
Vitamini: Sadrži vitamine B skupine (npr. tiamin, riboflavin) i vitamin E.
Tamna čokolada, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od brojnih degenerativnih bolesti, posebice bolesti srca i krvnih žila.
Zdravstveni benefiti tamne čokolade
Antioksidativna zaštita: Flavonoidi u kakau djeluju kao moćni antioksidansi, pomažući u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa.
Zaštita srca: Redovita konzumacija tamne čokolade povezana je s poboljšanom funkcijom krvnih žila, smanjenjem krvnog tlaka i smanjenjem rizika od srčanih bolesti.
Poboljšanje kognitivnih funkcija: Flavonoidi mogu poboljšati protok krvi u mozak, što pridonosi poboljšanoj kognitivnoj funkciji.
Regulacija šećera u krvi: Vlakna u tamnoj čokoladi mogu pomoći u održavanju ravnoteže šećera u krvi.
Borba protiv stresa: Tamna čokolada može potaknuti lučenje endorfina, hormona sreće, pružajući osjećaj zadovoljstva i smanjujući stres.
Čokolada može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaoa, djeluju na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti.
Istraživanja također pokazuju da čokolada popravlja raspoloženje djelujući na metabolizam neurotransmitera serotonina. Dakle, čokolada se unatoč visokom udjelu masti i visokoj energetskoj vrijednosti ne svrstava u nepoželjne namirnice.
Za razliku od komercijalno dostupne čokolade koja je krcata šećerima, tamna čokolada povoljno djeluje na fiziologiju krvnih žila, a u usporedbi s mliječnom čokoladom, konzumiranjem crne čokolade značajno povećava osjetljivost nainzulin te smanjuje dijastolički krvni tlak.
Izvor: Pexels
Tamna čokolada vs. mliječna čokolada
Tamna čokolada ima manje kalorija, zasitna je i bogata vlaknima. Također sadrži više antioksidansa, nego mliječna, jer ima veći udio kakaa. Stručni tim kalifornijskog sveučilišta Loma Linda proučio je što se događa s flavonidima, koje unosimo tamnom čokoladom u organizam. Otkrili su kako se on taloži u dijelovima mozga koji su zaduženi za učenje i pamćenje. Čime se direktno povezuje konzumacija kakaoa i rada živaca te proteina koji izgrađuju živčane stanice, pospješuju neuronske veze u mozgu, doprinose boljoj prokrvljenosti mozga kao i komunikaciji mozga s osjetilnim organima. Ukratko želite imati dobro pamćenje, par kockica tamne čokolade na dan, nije na odmet.
Postoci kakaa i njihov utjecaj na zdravlje
Visoki postotak kakaa (70-90%): Pruža intenzivan okus kakaa i najviše zdravstvene benefite. Viši postotci znače veću koncentraciju flavonoida.
Srednji postotak kakaa (60-70%): Balans između slatkoće i gorčine, pruža zadovoljavajući okus s dobrim udjelom antioksidansa.
Niži postotak kakaa (ispod 60%): Veći udio šećera i mlijeka, s manjim zdravstvenim prednostima u usporedbi s tamnijim varijantama.
Tamna čokolada u kozmetičkoj industriji
Poput drugih predstavnika biljnog svijeta, čokolada sadrži cijeli niz vitamina i minerala. Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom.
Zbog njezina specifična sastava često se koristi u prirodnoj kozmetici. Naime ima vrlo povoljan učinak na kožu. Kada se kombinira s kofeinom, tamna čokolada tvori idealan pakung za detoksikaciju kože.
Poboljšava cirkulaciju i njeguje kožu, djeluje kao piling i uklanja mrtve stanice kože te olakšava njezino disanje. Uz tamnu čokoladu bore na vašem licu će biti manje vidljive, jer, osim što flavonoidi štite kožu od oštećenja uzrokovanog suncem, oni pomažu koži održati elastičnost te tako sprječavaju bore. Jednako tako olakšavaju regeneraciju stanica, a to znači mlađa koža!
Kao u svemu tako i u prehrani potreban je zdrav balans. Jesti čokoladu je dobro, ali nije dobro ako ju jedete previše. Nekoliko kockica tamne čokolade dnevno sasvim je dovoljno da dobijete sve od blagodati antioksidansa i minerala, koje ona sadrži.
Brusnica spada u bobičasto voće koje je danas popularno u prehrani. Vrlo je učinkovita kod infekcija mokraćnih puteva te ima antibakterijski, antiseptički, protuuplani i diuretički učinak.
Brusnica spada među top pet namirnica s najvećim udjelom antioksidansa, koji štite stanice organizma od oksidativnog stresa. Osim što je jak antioksidans, može se koristiti i kao preventiva protiv gripe jer sadrži veliku količinu vitamina C.
Ali prije nego krenemo s njezinim ljekovitim svojstvima, spomenut ćemo nešto o njezinoj povijesti i vrstama. Razlikujemo dvije vrste biljke brusnica, europska brusnica (Vaccinum vitis-idaea) i američka brusnica (Vaccinum Macrocarpon – Cranberry).
Američka je grmolika biljka koja potječe iz Sjeverne Amerike. Njezin plod su crvene zaobljene bobice koje se mogu konzumirati. One se mogu jesti i sirove, ali je češća primjena u obliku soka. Plodovi američke brusnice su puno krupniji od onih europskih, a sazrijevaju u jesen.
Još su starosjedioci Amerike znali za njezina ljekovita svojstva, koja su koristili za upalu mokraćnog mjehura.
Europska brusnica je niski grm, vrlo je slična američkoj. Razlike postoje u načinu uzgoja biljke te vanjskom izgledu biljke i ploda.
Nutritivna svojstva i djelovanje
Brusnica sadrži značajnu količinu vitamina A, B, E i K, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje organizma. VITAMIN C, također prisutan u brusnicama, snažan je antioksidans koji pomaže u borbi protiv slobodnih radikala, jačajući imunitet i smanjujući upalne procese u tijelu. Vitamini A i E podupiru zdravlje kože, kose i očiju, dok su VITAMINI B SKUPINE važni za metabolizam, proizvodnju energije i zdravlje živčanog sustava.
Brusnica je također bogata važnim mineralima poput kalija, kalcija, magnezija, fosfora i željeza. Kalij pomaže regulirati krvni tlak, kalcij i fosfor ključni su za zdravlje kostiju i zuba, dok magnezij doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti te pravilnom radu mišića. ŽELJEZO, iako prisutno u manjim količinama, pomaže u održavanju zdrave krvi i prijenosu kisika kroz tijelo.
Može se konzumirati u bilo kojem obliku kao voće, kao sok, kao čaj ili u obliku suplemenata kao dodaci prehrani. Međutim, znanstvenici ističu da se termičkom ili mehaničkom obradom brusnica gubi veći dio proantocijanidina te da ispijanje čaja ili soka od brusnice neće moći pomoći pri liječenju mokraćnih infekcija.
Za najbolji učinak na liječenje infekcija mokraćnog mjehura potrebno je piti ekstrakt brusnica u kapsulama, koji sadrži značajne koncentracije proantocijanidina i ostalih fitokemikalija.
Izvor: Unsplash
Čaj od brusnice ima raznolika ljekovita svojstva, koje pruža zbog biološki aktivnih fitokemikalija u sastavu.
Znanstveno istraživanje, objavljeno 2013. godine u časopisu Advances in Nutrition, donosi pregled aktivnih spojeva koje brusnica sadrži:
proantocijanidini – npr. epikatehin i katehin,
antocijanini – npr. cijanidin, peonidin, malvidin, pelargonidin, delfinidin, petunidin,
fenolne kiseline – npr. hidroksibenzojeva i hidroksicimetna kiselina,
terpeni – npr. ursolična kiselina,
flavonoli – npr. kvercetin, mircetin i kempferol.
Proantocijanidini: aktivni spojevi za zdravlje mokraćnog sustava
Jedna od najpoznatijih prednosti brusnica je njihov učinak na prevenciju infekcija mokraćnog sustava. Brusnice sadrže posebne antioksidanse, proantocijanidine, koji sprječavaju vezivanje bakterija poput Escherichia coli na stijenke mokraćnog mjehura, čime se smanjuje rizik od infekcija. Međutim, važno je znati da se prilikom obrade brusnica (npr. kuhanjem ili cijeđenjem za sok) većina proantocijanidina gubi, što umanjuje ljekovito djelovanje u obliku soka ili čaja.
Antioksidansi i njihova uloga u prevenciji bolesti
Brusnice su bogate antioksidansima, uključujući flavonoide i polifenole, koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Antioksidansi su povezani s mnogim zdravstvenim prednostima, kao što su smanjenje rizika od kroničnih bolesti poput srčanih oboljenja i određenih vrsta raka. Polifenoli iz brusnica mogu smanjiti razinu “lošeg” LDL kolesterola i poboljšati funkciju krvnih žila, čime pomažu u očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sustava.
Jedan od najznačajnijih spojeva u plodovima brusnice je ursolična kiselina, koja ima jaka protuupalna svojstva. Dakle upravo je ona odgovorna za sprječavanje upala mokraćnog sustava. Ona u mokraćnom mjehuru sprečava prianjanje E. Coli za epitelne stanice stijenke mokraćnog mjehura. Osim E. Coli, brusnica može smanjiti i prianjanje drugih patogena koji se često nalaze u mokraćnom traktu.
Čaj od brusnice, iako ukusan i osvježavajući, zbog procesa pripreme nema visoku koncentraciju proantocijanidina te nije preporučljiv kao zamjena za liječenje infekcija mokraćnog sustava.
Preporuka je da se preparati brusnice uzimaju uz terapiju antibiotika i nakon završetka terapije.
Novije studije ukazuju i na mogućnost povoljnog djelovanja brusnice i u probavnom traktu. I to na Helicobacter pylori, te kao takva pomaže u liječenju čira na želucu. Brusnica ima djelovanje i u usnoj šupljini, gdje smanjuje rizik bolesti zubi i zubnog mesa.
Ona inhibira rast bakterija u ustima koje uzrokuju zubne naslage. Smatra se da sprečava bakterije da se zadržavaju na zubima.
Kardiovaskularne bolesti postaju sve češći uzročnik smrti u današnjem vremenu. Kožica brusnice je bogata fitokemikalijama koje dokazano smanjuju loš kolesterol.Kako se u čaju (ako govorimo o onom iz ploda) nalaze bobice on je idealan način dobivanja fitokemikalija. Polifenoli spojevi mogu djelovati na smanjenje krvnog tlaka svojim protuupalnim djelovanjem.
Sok od brusnice popularan je napitak, ali treba obratiti pažnju na sastav jer mnogi komercijalni sokovi sadrže dodatne šećere i konzervanse, što smanjuje njihovu nutritivnu vrijednost. Suplementi od brusnice, posebno oni standardizirani na proantocijanidine, mogu biti učinkovit dodatak za podršku mokraćnom sustavu.
Kratki zaključak
Brusnica je izuzetno hranjivo voće koje, zahvaljujući svom jedinstvenom sastavu, može pružiti brojne zdravstvene koristi. Posebno se ističe njezina uloga u prevenciji infekcija mokraćnog sustava i zaštiti srca, a redovita konzumacija može doprinijeti zdravlju cijelog organizma. Za najviše koristi preporučuje se konzumirati svježe ili minimalno obrađene brusnice, dok suplementi mogu pružiti dodatnu podršku kad je to potrebno. Brusnice su, u svakom obliku, vrijedan dodatak svakodnevnoj prehrani koji može pomoći u očuvanju zdravlja na duže staze.
Popularnost chia sjemenki u potpunosti je opravdana. Ova super namirnica pravo je malo bogatstvo važnih nutrijenata. Idealna je za sve koji žele smršaviti ili imaju problema s dijabetesom.
Chia sjemenke, nekad poznate kao “hrana za trkače” među starosjediocima u Meksiku, postale su globalni hit u svijetu superhrane. Ova sitna sjemenka dolazi od biljke Salvia hispanica, a osim što je lako dodati u razna jela, pruža iznenađujuću koncentraciju hranjivih tvari.
Povijest chia sjemenki
Chia sjemenke poznate su kao namirnica već od davnina. Njezin dom su pustinje Latinske Amerike te spada u porodicu metvica (Salvia hispanica). U svojoj prehrani su je koristili drevni južnoamerički narodi Maje i Azteci. Chia sjemenke su prešle svoj dugi put od Latinske Amerike do Europe, a u zadnje vrijeme su vrlo popularne te su nezaobilazan sastojak svake zdrave prehrane.
Nutritivna vrijednost chia sjemenki
Zašto je tomu tako i po čemu su one toliko osobite?! Riječ je naravno o njihovu specifičnom nutritivnom sastavu. Ne dajte da vas prvi dojam zavara, chia sjemenke su pravo malo bogatstvo zdravih nutrijenata. Pa tako 100g chia sjemenki sadrži nevjerojatnih 490 kcal, od toga 36% čine ugljikohidrati, 52% masti te 11% proteini.
Nadalje, 100 grama chia sjemenki sadrži 631 miligram kalcija, a bogate su vitaminima A i C. Od ostalih važnih nutrijenata treba izdvojiti omega 3 i omega 6 masne kiseline te nizak glikemijski indeks i dosta vlakana.
Detaljnije o svojstvima:
Bogatstvo omega-3 masnih kiselina: Chia sjemenke su izvanredan izvor omega-3 masnih kiselina, posebice alfa-linolenske kiseline (ALA). Ova esencijalna masna kiselina ključna je za zdravlje srca, mozga i zglobova.
Visok udio vlakana: Sjemenke chia su jedan od najbogatijih izvora vlakana. Samo jedna porcija može pokriti značajan dio preporučenog dnevnog unosa vlakana, što podržava zdravu probavu i održava osjećaj sitosti.
Bogatstvo antioksidansa: Antioksidansi su ključni za borbu protiv oksidativnog stresa u tijelu. Chia sjemenke sadrže antioksidanse poput kvercetina, katehina i klorogenske kiseline.
Izvor proteina i aminokiselina: Chia sjemenke su biljni izvor kompletnih proteina, pružajući svih devet esencijalnih aminokiselina. Ovo ih čini posebno važnim za vegetarijance i vegane.
Minerali i vitamini: Chia sjemenke sadrže niz važnih minerala poput kalcija, magnezija, željeza i cinka. Također pružaju vitamine poput vitamina A, B, D i E.
Kako konzumirati chia sjemenke
Izvor: Pexels
Optimalan dnevni unos bio bi 1 do 1.5 žlicu chia sjemenki dvaput na dan.
Chia sjemenke povoljno utječu na organizam stoga pravilnom konzumacijom mogu imati učinak na cjelokupno zdravlje. S obzirom na njihov sastav idealna su namirnica za sve one koji pokušavaju regulirati svoju tjelesnu težinu. Chia sjemenke su dobre za mršavljenje jer djeluju na više načina. Naime, zbog sastava se preporučuju u redukcijskim dijetama jer veoma brzo mogu nadomjestiti nedostatak mnogih tvari.
Primjerice, pospješuju rad crijeva zbog vlakana te ubrzavaju probavu, ubrzavaju izlučivanje toksina te imaju antioksidativni učinak. Pružaju osjećaj sitosti jer u kombinaciji s tekućinom one nabubre, a i ne podižu razinu šećera u krvi, pa time ne izazivaju brzi osjećaj gladi.
To su između ostalog i razlozi zašto se preporučuju i kod prehrane za dijabetičare. Osim kod dijabetesa, chia se preporučuje i kod kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, a može biti korisna i sportašima jer osigurava sporiju razgradnju ugljikohidrata zbog čega doprinosi boljoj izdržljivosti i sportskoj izvedbi.
Chia sjemenke u prehrani
Vjerojatno najjednostavniji i najbrži način kako uklopiti chia sjemenke u svakodnevnu prehranu je pomiješati ih s omiljenim svježe cijeđenim sokom, limunadom ili običnom vodom. Predlažemo da ih prije miješanja namočite u toploj vodi i to tako da na 3 žlice sjemenki dodate jednu čašu vode. Stavite li jednu žlicu chia sjemenki u čaši vode, nakon pola sata smjesa se pretvara u želatinu. Upravo to svojstvo pogodno je i za zdravlje jer se u probavnom sustavu tako usporava razgradnja ugljikohidrata.
Često se koriste kao dodatak smoothijima, sjemenke možete umiješati cijele ili mljevene, a odlično se kombiniraju se s bilo kojim voćem ili povrćem.
Chia pudinzisu trenutno vrlo popularna poslastica koju volimo konzumirati za doručak ili kao zdravi desert. Mogu se pripremiti s raznim vrstama mlijeka ili biljnih napitaka, poput rižinog, bademovog ili zobenog napitka.
Dakle, sjemenke možemo upotrijebiti za doručak uz žitarice i voće, posipati ih po raznim slanim i slatkim jelima (juhe, sendviči, salate, razna jela s povrćem, deserti…), dodavati u tijesto za kruh, kolače i kekse. Dakle, u korištenju gotovo da nema ograničenja.
Chia sjemenke predstavljaju izniman dodatak prehrani s obiljem nutritivnih benefita. Njihova svestranost u kuhinji i impresivan nutritivni profil čine ih vrijednim saveznikom u održavanju zdravlja i dobrobiti.
