Eterična ulja su esencije raznih ljekovitih biljaka. Mogućnosti korištenja eteričnih ulja je vrlo raznolika ona smiruju, opuštaju, energiziraju, čak djeluju i kao afrodizijak. Ona se u pravilu ili inhaliraju ili apsorbiraju u kožu.
Kako bi vaša primjena eteričnih ulja bila što efikasnija, trebate svakako uzeti u obzir neke osnove i pravila korištenja esencijalnih ulja prilikom aromaterapije i fitoterapije.
Eterična ulja se ne smiju uzimati oralno, jesti ili piti. Osim ulja lavande, sva ostala eterična ulja trebaju se razblažiti prije nanošenja.
Eterična ulja povećavaju reakciju kože na sunce. Stoga ih nemojte nanositi neposredno prije sunčanja. U slučaju iritacije kože, prestanite koristiti eterično ulje. Trudnice su posebno osjetljive stoga se trebaju konzultirati s liječnikom prije korištenja.
Eterična ulja se u pravilu čuvaju u tamnim bočicama i na hladnom mjestu jer ih svjetlo, toplina i vlaga oštećuju.
Kako se koriste
Izvor: Pexels
Većina ljudi nije upoznata s točnim dozama i mogućnostima primjene eteričnih ulja u kućnoj primjeni. Stoga smo za vas izdvojili par osnovnih smjernica. Kompleksniji pripravci za tretiranje određenih bolesti zahtjevaju puno preciznije poznavanje i primjenu eteričnih ulja koja imaju djelovanja šireg spektra.
Mi smo ovdje za vas izdvojili nekoliko najčešćih ulja te smjernice i primjere doziranja koja možete koristiti u svojim vlastitim kozmetičkim pripravcima i u svrhu aromaterapije.
Eterična ulja se mogu koristit za pripremu:
Ulja za masažu pripremate tako da desetak kapi eteričnog ulja pomiješajte sa 30 ml ulja za masažu.
Losion za tijelo se u većini slučajeva radi tako da cca 5 kapi eteričnog ulja pomiješajte s 10 ml neutralnog losiona za tijelo.
Kreme za lice: dodajte dvije kapi eteričnog ulja u 4 ml neutralne kreme ili losiona za lice.
Kupke: za njih općenito se ne preporuča više od 10 kapi esencijalnog ulja na 20 ml ulja ili pjene za kupku u, naravno, punu kadu.
Osvježavanje prostora: također vrlo čest način primjene, stoga pomiješajte četiri kapi eteričnog ulja s malo vode i položite na keramičku lampicu sa zapaljenom svijećicom.
Vrste eteričnih ulja za relaksaciju
Bergamont dolazi iz citrusnih sorti voća. Vrlo dobro otklanja stres i omogućava dobro opuštanje. Ima blagi citrusni miris koji osvježava i daje osjećaj blagostanja.
Lavanda djeluje antiseptički, umiruje i ima ljekovita svojstva. Na kožu se može nanositi i u nerazrijeđenom obliku. Korsiti se za liječenje opekotina, ugriza i ožiljaka. Nekoliko kapi lavande dodajte u kupku, ulje za masažu, ili pomiješajte s proizvodima za njegu tijela.
Kamilica umiruje i opušta. Potiče san i štiti kožu protiv slobodnih radikala koji uzrokuju starenje. Koristite ju za kupku, kao ulje za masažu ili pomiješajte sa proizvodima za kosu i njegu kože.
Mandarina ima miris vrlo blizak bergamontu, a uspješno liječi probleme sa spavanjem.
Sandalovina je drvni miris. U sebi sadrži umirujuće agente, smanjuje živčanu napetost i pomaže vam da se opustite.
Ekstrakti lišća ginka sadrže mnogobrojne aktivne sastojke koji imaju vrlo dobar učinak na razne organe ljudskog tijela. Znanstveno je potvrđeno da njegovi sastojci djeluju najbolje u zajedništvu te poboljšavaju rad mozga, tu je njegovo djelovanje najučinkovitije.
Ginko biloba, poznat i kao ginko ili maidenhair tree, je drvo koje potječe iz Kine i koristi se u tradicionalnoj medicini već tisućama godina. Ovo drvo ima jedinstvene karakteristike koje ga čine popularnim u svijetu biljne medicine i dodataka prehrani. Jedna od ključnih značajki ginka je njegova sposobnost da djeluje kao snažan antioksidans, pružajući niz zdravstvenih prednosti.
Povijest
Priča o ginku počinje u dalekoj Kini, a procjenjuje se da je njihova starost oko 200 milijuna godina što ih svrstava u najstarije biljne vrste na planetu. Ove golosjemenjače su starije čak i od dinosaura. Vrijednost ove biljke leži u njihovim listovima, koji u jesen poprime karakterističnu žutu boju. Tada i u tom stadiju njihovo lišće je puno flavona, koji biljci daju antioksidativna svojstva. Iako je ginko jedna od najstarijih biljnih vrsta i imala je izvjesnu primjenu u liječenju, prva sistematična izučavanja su napravljena tek polovicom prošlog stoljeća.
Antioksidativna moć ginka
Antioksidansi su tvari koje štite naše tijelo od štetnih slobodnih radikala. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje mogu oštetiti stanice, proteine, i DNK, što može dovesti do različitih bolesti, uključujući srčane bolesti, rak i neurodegenerativne poremećaje. Ginko biloba je bogat izvor antioksidansa, posebno flavonoida i terpenoida, koji pomažu neutralizirati slobodne radikale i smanjiti oksidativni stres u tijelu.
Blagodati ginka za zdravlje
Poboljšanje kognitivnih funkcija: Ginko biloba je često povezan s poboljšanjem kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, koncentraciju i pažnju. Istraživanja su sugerirala da ginko može poboljšati protok krvi u mozgu, potičući bolje snabdijevanje kisikom i hranjivim tvarima u mozgu. Ovo može biti posebno korisno za starije osobe i one koji pate od blagih kognitivnih poremećaja.
Poboljšanje cirkulacije: Ginko biloba također pomaže u poboljšanju cirkulacije krvi u tijelu. To može pomoći u smanjenju simptoma perifernih vaskularnih bolesti i Raynaudovog sindroma te ublažiti simptome hladnih ruku i nogu.
Smanjenje anksioznosti i depresije: Neki istraživači sugeriraju da ginko može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije. Ovo se može pripisati njegovoj sposobnosti poboljšanja cirkulacije i protoka krvi u mozgu, što može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
Ginko se bez dvojbe pokazao u poboljšavanju pamćenja, smanjivanju posljedica od povreda glave, poboljšavanju koncentracije, ubrzavanju učenja, poboljšanju cirkulacije i oksidativnih procesa u tijelu, poboljšavanju prijenosa živčanih signala i općenito poboljšavanju rada mozga. Vrlo je učinkovit i kod smanjivanja glavobolje.
Znanstvenim istraživanjem na oboljelima od Alzheimerove bolesti, migrene pa i na zdravim mladim ljudima ustvrđeno jest znatno poboljšanje u kognitivnim procesima te pamćenju.
Izvor: Pexels
Blagotovrni sastojci ove biljke su flavonglikozidi koji posebice djeluju na poboljšanje cirkulacije u kapilarama. Također ojačavaju i njihove stijenke što ga ujedno čini i dobrim lijekom kod erektilne disfunkcije muškaraca. Pokazalo se da je njegov ekstrakt učinkovit i tijekom procesa transplatacije organa.
Naime ginko sadrži kemijsku supstancu koja djeluje na tzv. faktor aktivacije trombocita te je na taj način spriječava. Istraživanja se nastavljaju s ciljem da se ginko počne upotrebljavati tijekom liječenja u svrhu smanjivanja imunološke reakcije, koje znaju imati vrlo neugodno prateće djelovanje.
Kako uključiti ginko suplemente
Unatoč mnogim blagodatima, važno je napomenuti kako ginko biloba nije prikladan za svakoga.
Osobe koje uzimaju antikoagulanse, imaju problema s krvarenjem, trudnice ili dojilje trebaju konzultirati svog liječnika prije nego što počnu uzimati ginko ili bilo koji dodatak prehrani.
Standardna preporučena doza ginka varira, ali općenito se kreće između 120 mg do 240 mg dnevno podijeljenih na nekoliko doza. Uvijek se pridržavajte uputa na pakiranju ili konzultirajte svog liječnika ili stručnjaka za dodatke prehrani.
Tijekom upotrebe ekstrakta ginka, može ponekad doći i do neželjenih nuspojava poput glavobolja, kožne alergije, ili blaže reakcije probavnih organa.
Ti simptomi će se odmah povući ukoliko smanjite dozu.
Ujedno treba naglasiti kako nema kontraindikacija i negativnih djelovanja između ginka i drugih lijekova. Kad govorimo o doziranju, općenito je najbolje za organizam krenuti s najmanjom dozom pa onda po potrebi postupno povećavati. Imajte svakako na umu da za bilo koji biljni pripravak je potrebno da počne djelovati.
Doziranje za poboljšanje kognitivnih funkcija
Ako uzimate ginko bilobu radi poboljšanja kognitivnih funkcija, kao što su pamćenje, koncentracija i pažnja, preporučuje se doza od oko 120 mg do 240 mg dnevno. Ovu dozu obično treba podijeliti na dvije ili tri manje doze tijekom dana kako bi se osiguralo ravnomjerno snabdijevanje tijela aktivnim spojevima iz ginka.
Doziranje za poboljšanje cirkulacije
Za poboljšanje cirkulacije, uključujući smanjenje simptoma perifernih vaskularnih bolesti i Raynaudovog sindroma, također se preporučuje doza od 120 mg do 240 mg dnevno, podijeljenih u manje doze. Opet, konzultacija s liječnikom ili stručnjakom je ključna, posebno ako već uzimate druge lijekove ili imate postojeće zdravstvene probleme.
Doziranje za smanjenje anksioznosti i depresije
Ako koristite ginko bilobu kako biste smanjili simptome anksioznosti i depresije, doza može biti slična onoj za poboljšanje kognitivnih funkcija, tj. između 120 mg i 240 mg dnevno. Opet, individualne potrebe i osjetljivost na ginko mogu varirati, pa je važno pratiti kako tijelo reagira na tretman i prilagoditi dozu prema potrebi.
Morate malo eksperimentirati dok ne pronađete svoju optimalnu dozu.
Opći pojam kronični umor podrazumijeva mnogobrojne tegobe od gubitka koncentracije, poremećaja spavanja, bolova u mišićima. Dobra i kvalitetna terapija određuje se ovisno o individualnim uzrocima, zbog raznolikosti kliničke slike bolesti ne može se standardizirati.
Sindrom kroničnog umora je kompleksno i kontroverzno stanje koje karakterizira ekstremni umor koji ne nestaje nakon odmora ili spavanja, te ga prate različiti simptomi kao što su bolovi u mišićima, problemi s koncentracijom i osjećaj iscrpljenosti. Ovo stanje utječe na milijune ljudi širom svijeta i ima dubok utjecaj na njihovu kvalitetu života.
Istraživanje sindroma kroničnog umora
Sindrom kroničnog umora još uvijek predstavlja izazov za medicinske stručnjake zbog njegove ne potpuno razumljive prirode. Iako nisu potpuno jasni uzroci ovog sindroma, neka istraživanja sugeriraju kako bi mogao biti rezultat kombinacije genetskih, imunoloških, hormonalnih i psihosocijalnih faktora.
U početku je uvijek važno pronaći koji su točno simptomikroničnog umora. Tek nakon toga može se poduzeti dodatna terapija promjenom prehrambenih navika.
Simptomi:
Simptomi sindroma kroničnog umora mogu biti raznoliki i variraju od osobe do osobe. Klasični simptomi uključuju:
Izraženi umor: Osjećaj intenzivnog umora koji ne nestaje nakon odmora.
Bolovi i bolovi: Bolovi u mišićima i zglobovima koji se često opisuju kao “bolovi u tijelu”.
Teškoće s koncentracijom: Problemi s pamćenjem, koncentracijom i mentalnom jasnoćom.
Ekstremna iscrpljenost: Osjećaj iscrpljenosti nakon mentalnog ili fizičkog napora, poznat kao postnapora.
Nesanica: Problemi sa spavanjem, iako umor ostaje prisutan.
Dijagnoza
Nema specifičih testova za dijagnozu sindroma kroničnog umora, što čini dijagnosticiranje izazovnim. Obično se postavlja dijagnoza isključivanjem drugih mogućih uzroka simptoma. Liječnik će provesti temeljitu medicinsku povijest i fizički pregled kako bi isključio druge medicinske uvjete.
Liječenje sindroma kroničnog umora
Upravljanje sindromom kroničnog umora može biti izazovno i zahtijeva multidisciplinarni pristup. Evo nekoliko strategija za liječenje:
Pravilno spavanje: Uvođenje rutine spavanja i održavanje zdravih spavaćih navika može pomoći u smanjenju nesanice.
Pacijenti obrazovanje: Pacijenti trebaju razumjeti svoje stanje, učiti o tehnikama za upravljanje simptomima i postaviti realna očekivanja.
Psihološka podrška: Terapija i podrška psihologa ili psihijatra mogu pomoći pacijentima u suočavanju s depresijom i anksioznošću koja često prati.
Fizička aktivnost: Postupno uvođenje lagane tjelesne aktivnosti, uz savjetovanje s liječnikom, može pomoći u poboljšanju simptoma.
Dijeta i prehrambene promjene: Zdrava prehrana i prehrambene promjene mogu pomoći u poboljšanju energije i općeg zdravlja.
Vrlo često uzrokom kroničnog umora su psihički problemi, opterećenja i negativan stres, najčešće kao obrambena reakcija. U mnogim situacijama nije dovoljno tražiti samo uzrok tjelesne bolesti. Osobe koje pate od kroničnog umora osjećaju se demotivirano, umorno i depresivno.
Redovita tjelesna aktivnost s manjim, ali trajnim opterećenjem (najmanje 3 puta po 40 min, tjedno) može soloboditi analgetike endorfine koje luči sam organizam prirodnim putem. Endorfini se jo popularno nazivaju ”hormonima sreće” što dodatno ide u prilog bavljenju tjelovježbom.
Izvor: Pexels
Kako uvesti prehrambene promjene
Iz organizma treba ukloniti nakupljene otrove, a za to postoji cijeli niz konvencionalnih metoda. No treba reći da postoje i prirodne metode kojima se postiže isti učinak. Primjerice proces čišćenja može se obaviti odlaskom u saunu i pijenjem velikih količina tekućine.
U stručnim medicinskim krugovima u posljednje vrijeme sve se veća važnost pridaje intoleranciji namirnica. To nije alergija ili nepodnošljivost u užem smislu riječi, nego znači da se određene namirnice u probavnome sustavu ne mogu apsorbirati.
Takve supstancije ostaju u crijevu i pod utjecajem bakterija pretvaraju se u tvari štetne za organizam. Jedan od mnogih simptoma netolerancije namirnica jest i sindrom kroničnog umora.
Tegobe zbog intolerancije namirnica mogu se ukloniti tako da se iz jelovnika izostave sastojci namirnica koji su krivi za takvo stanje (fruktoza, laktoza).
Ukoliko ste primjetili određene tjelesne simptome koji se javljaju neposredno nakon što ste konzumirali određene namirnice svakako vam preporučamo da napravite test na intoleranciju namirnica.
Namirnice koje pomažu:
Znanstvenim istraživanjima je utvrđeno kako borovnice i brusnice sadrže veliku količinu antocijanidina, biljnog bojila koje se uzima hranom. Sadrži ga povrće i voće intenzivnijih boja, a posebno velike količine su u kupinama i borovnicama.
Ova tvar štiti živčani sustav i krvne stanice od nepovoljnih vanjskih utjecaja jer poništava štetni oksidativni učinak. Esencijalne masne kiseline i tvari koje nastaju njihovom razgradnjom pozitivno djeluju na stres.
Ako dođe do poremećaja, neravnoteže ili posebno manjka tih tvari, ugrožena je ravnoteža organizma, a posljedica može biti kronični umor.
Uravnotežena prehrana s obzirom na esencijalne masne kiseline izuzetno je važna. Budući da organizam ne može samostalno stvarati višestruko nezasićene masne kiseline, odnosno esencijalnim. One su uglavnom biljnog porijekla, ali se nalaze i u masti morskih riba, a dijele se na omega-3 i omega-6 masne kiseline.
Važne su za organizam jer se nalaze u stanicama kao njihov sastavni dio te kao supstancija za izlučivanje eikosanoida, tzv. ”hormon tkiva”, koji sudjeluje u mnogim metaboličkim procesima.
Proteinsko tijelo glutation koje se nalazi nalazi u gotovo svim stanicama vrlo je važno jer djeluje kao centrala za detoksikaciju. Uz njegovu pomoć teški metali i otrovne tvari pretvaraju se u neštetne. Ovakvo se djelovanje iskorištava u medicini kao potpora kempoterapiji i terapiji zračenjem. Ovi vrlo teški oblici liječenja lakše se podnose uz glutation.
Ovaj detokisikant važan je i kod kroničnog umora, a u velikim količinama se nalazi u svježem voću i povrću.
Još treba spomenuti i koenzim Q10 koji se preporuča uzimati ukoliko patite od kroničnog umora. On se nalazi u morskoj ribi, a najbolje se otapa u mastima, stoga se preporuča da jela od morske ribe uvijek poslužite s malo maslinova ulja.
Kratki zaključak
Sindrom kroničnog umora je kompleksno stanje koje ostaje predmetom istraživanja i razumijevanja u medicinskoj zajednici. Osobe koje pate od SKU često se suočavaju s izazovima u svakodnevnom životu, ali pravilno upravljanje simptomima i podrška zdravstvenih stručnjaka mogu značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata. Važno je razumjeti da je svaki pacijent jedinstven i da će tretman trebati prilagoditi njihovim specifičnim potrebama
Jeste li znali da upravo borovnica od svih testiranih povrća, trava, začina i voća ima najveći kapacitet antioksidansa. Za one koji ne znaju, antioksidansi su supstance koje usporavaju starenje svih dijelova tijela.
Borovnica je dugogodišnja biljka koja dolazi iz porodice koja je srodna brusnici. Uzgaja se po cijelom svijetu u umjerenijim klimama od Sjeverne i Južne Amerike, do Europe, Azije. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje.
Nutritivna vrijednost borovnice:
Borovnice su niskokalorične i sadrže malo masti, što ih čini odličnim izborom za zdravu prehranu. Evo pregleda ključnih hranjivih tvari koje se nalaze u borovnicama (na 100 grama):
Kalorije: 32 kcal
Ugljikohidrati: 9 grama
Vlakna: 2.4 grama
Šećeri: 5.4 grama
Proteini: 0.7 grama
Masti: 0.2 grama
Vitamin C: 16% preporučenog dnevnog unosa
Vitamin K: 24% preporučenog dnevnog unosa
Folna kiselina: 2% preporučenog dnevnog unosa
Kalij: 3% preporučenog dnevnog unosa
Borovnice su odličan izvor vitamina C pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Vitamin C iz borovnica djeluje kao snažniantioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća.
Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), jer se povezuje daleko efikasnije s drugim sastojcima iz same namirnice te takvim zajedničkim djelovanjem djeluje učinkovitije.
Ujedno borovnice djeluju antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja. Borovnice su također bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom, koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.
Plava boja borovnica potječe od antocijana, također poznatog antioksidansa. Studije potvrđuju ulogu antocijanina u liječenju slabog vida i smanjenog vidnog polja.
Mrežnica oka trpi velik rizik od oksidativnog oštećenja, no borovnice pomažu i na tom planu. Antocijanini u borovnicama štite mrežnicu oka od oksidat ivnog stresa i negativnog utjecaja sunčevog zračenja.Antocijanini djeluju na kapilare u mrežnici tako što im pojačavaju funkciju, a ujedno sprječavaju degeneraciju žute pjege.
Osim samih plodova kao što smo već spomenuli i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose.
Izvor: Pexels
Koristi za zdravlje:
Antioksidativna snaga: Borovnice su bogate antioksidansima poput antocijana, koji štite stanice od oksidativnog stresa i slobodnih radikala. To može pomoći u prevenciji različitih bolesti, uključujući srčane bolesti i karcinom.
Zdravlje srca: Redovita konzumacija borovnica može smanjiti faktore rizika za srčane bolesti, uključujući povišeni krvni tlak i povišene razine lošeg kolesterola (LDL).
Očuvanje zdravlja mozga: Antioksidansi u borovnicama također podržavaju zdravlje mozga. Studije sugeriraju da konzumacija borovnica može poboljšati kognitivne funkcije i smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Upalne bolesti: Borovnice imaju protuupalna svojstva i mogu pomoći u smanjenju kroničnih upalnih procesa u tijelu, što je često povezano s različitim bolestima.
Potpora probavi:Vlakna u borovnicama podržavaju zdravlje probavnog sustava, smanjujući rizik od zatvora i potičući redovitu stolicu.
Konzumacija i čuvanje
Borovnice nalazimo na tržnicama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je “magličasta”.
“Magličavost” površine znak je da su borovnice svježe.
Borovnice su najmanje kvarljive od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda). U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od eventualnih listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti.
Kako uključiti borovnice u prehranu
Borovnice se mogu koristiti na mnogo načina u prehrani:
Svježe: Jedite ih kao grickalicu ili dodajte u voćnu salatu.
Smoothie: Dodajte borovnice u smoothie za ukusno i hranjivo piće.
Žitarice: Posipajte borovnice po svojoj omiljenoj žitarici ili jogurtu.
Kolači i pite: Koristite borovnice u pripremi kolača, pita i muffina.
Džem ili pahuljice: Napravite domaći džem od borovnica ili ih koristite kao dodatak pahuljicama.
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u kombinaciji sa žitnim pahuljicama te za proizvodnju energetskih pločica i smrznutih pekarskih proizvoda.
Borovnice su nevjerojatno hranjive i zdrave bobice koje mogu pružiti brojne prednosti za zdravlje. Njihova bogata antioksidativna svojstva podržavaju zaštitu stanica, zdravlje srca, mozga i probavnog sustava. Uključivanje borovnica u prehranu može pomoći u očuvanju vitalnosti i promicanju dugoročnog zdravlja.
Ima jako puno puno različitih vrsta prehrane, ali samo jednu je odabrala i potvrdila znanost i struka. Nema sumnje, najzdravija je mediteranska prehrana. Zašto je tomu tako možete pročitati u novoizašloj knjizi dr. Diane Petričević, Mediteranskom prehranom do zdravlja.
Mediteranska prehrana je jedan od najprihvatljivijih sustava pravilne prehrane u međunarodnim okvirima. Nažalost, to u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prisutna činjenica. Stoga moramo težiti ka cilju da ovakav način prehrane bude prihvaćen od što većeg broja stanovnika. To naravno nije lagan zadatak i zahtijeva angažiranje javno zdravstvenih djelatnika.
Pored organizacije znanstvenih i stručnih skupova, potrebno je pripremati i objavljivati prehrambene informacije u medijima. Treba promovirati filozofiju kako doći mediteranskom prehranom do zdravlja te poticati proizvodnju hrane.
Edukacijom treba poticati mediteranski način pravilne prehrane među mladim naraštajima kako bi im osigurali zdraviji i dulji život.
Što je mediteranska prehrana?
Mediteranskom prehranom se smatra određena vrsta prehrambenih navika, koje tradicijski prakticiraju ljudi koji žive na području Mediterana.
Među glavnim obilježjima mediteranske prehrane je visoka potrošnja voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, kruha i žitarica. Umjerenije se konzumira riba i nešto manje meso, najčešće piletina, zatim punomasni sirevi i jogurt.
Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, obično uz obroke. Uz to treba napomenuti jedan vrlo važan faktor, a to je dostupnost lokalnih sezonskih, svježih proizvoda te aktivan životni stil.
Prvo sustavnije istraživanje koje je potvrdilo korisne učinke mediteranske prehrane na ljudsko zdravlje – napravili su Amerikanci nakon II. svjetskog rata. Rezultati studije su bili iznenađujući. Studije o prehrani su se naravno nastavile i dalje, te su združeni podaci 12 međunarodnih studija provedenih na više od milijun stanovnika pokazali da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta, 6% nižu učestalost pojavnosti raka, 9% manju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, te 13% nižu učestalost oboljevanja od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Mediteranska prehrana ima pozitivan učinak u spriječavanju i liječenju slijedećih bolesti:
srčanih bolesti (prevencija ateroskleroze)
smanjivanje LDL i povećanje HDL kolesterola,oksidacije lipida,smanjivanje zgrušavanja krvi,smanjenje homocisteina
raka (radi se o vrstama raka tipičnima za razvijena društva čiji se nastanak povezuje sa nepravilnom prehranom: rak debelog crijeva,dojke i prostate)
šećerne bolesti (raznolikost prehrane,obilje prehrambenih vlakana,niski glikemijski indeksi,obilje antioksidansa u voću i povrću)
debljine
Odlomci iz knjige
Zanimljivo je da u popularizaciji mediteranske prehrane prednjače Amerikanci. Dr. Patric Quillin, autor knjige ”Pobijediti rak prehranom” i predsjednik Cancer Treatment Institutes of America, objavio je ”top listu” deset namirnica koje su najučinkovitije u borbi protiv raka.
Iz ovog pregleda je vidljivo kako se većina korisnih namirnica uzgaja na Mediteranu.
Povrće, duša mediteranske prehrane… Obilje i svježina povrća daju mediteranskoj kuhinji više od dobrog okusa i ljepote boja. Ono sadrži vitamine, minerale i moćne fitokemikalije. Fitokemikalije su tvari u biljkama koje imaju zaštitnu funkciju u organizmu blokirajući kancerogene tvari i potičući obrambeni sustav čovjeka. Povrće sadrži i vlakna koja povoljno utječu na rad probavnog sustava i na taj način smanjuju rizik oboljevanja od raka debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da i u stanjima razvijene bolesti, veći unos povrća ima povoljan utjecaj na suzbijanje razvoja bolesti.
Više o mediteranskom voću, povrću, začinima i kuhinji pročitajte u knjizi dr. Diane Petričević, koja je tiskana u nakladi Centra za nutricionizam Petričević i pod posebnim pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije.
Vitamin C je veliki čistač slobodnih radikala i odličan je za naš imunitet. Zajedno s bioflavonoidima ovaj vitamin djeluje preventivno protiv raka, a ujedno štiti i vaš kardiovaskularni sustav. Njihovi najbolji i najpoznatiji izvori su citrusno voće.
Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, je esencijalni nutrijent koji ima važnu ulogu u održavanju zdravlja i normalnog funkcioniranja tijela. To je vodotopljivi vitamin koji se može naći u raznom voću i povrću.
Vitamin C ima vrlo bitnu ulogu povezivanja u enzimskoj lančanoj reakciji.
Biološka uloga vitamina C:
Vitamin C ima širok spektar funkcija u tijelu:
Antioksidativna zaštita: Jedno od najpoznatijih svojstava vitamina C jest njegovo antioksidativno djelovanje. On neutralizira slobodne radikale, nestabilne molekule koje mogu uzrokovati oštećenje stanica i tkiva. Ova svojstva čine vitamin C ključnim faktorom u prevenciji oksidativnog stresa i bolesti povezanih s njim.
Potpora imunološkom sustavu: Vitamin C igra važnu ulogu u poticanju imunološkog sustava. Povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica i poboljšava njihovu funkciju, što pomaže tijelu u borbi protiv infekcija i bolesti.
Kolagen i zdravlje kože: Vitamin C je ključni faktor u sintezi kolagena, strukturnog proteina koji održava zdravlje kože, kostiju, hrskavice i krvnih žila. Doprinosi elastičnosti kože i ublažava znakove starenja.
Apsorpcija željeza: Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza iz biljnih izvora hrane (non-hem željezo) i pomaže u prevenciji anemije.
Zdravlje Očiju: Neki istraživači sugeriraju da vitamin C može smanjiti rizik od očnih bolesti poput makularne degeneracije.
On također obnavlja vitamin E, stvara i zaštićuje kolagen (bjelančevinu koja povezuje stanice u tijelu). Također regulira razinu šećera u krvi, prevenira stvaranje nakupina kolesterola na stijenkama arterija, sprječava zgrušavanje krvi, poboljšava rad pluća. Zatim sprječava pretvaranje nitrata (iz konzervansa) u kancerogene nitrozamine, te sudjeluje u stvaranju hormona koji smanjuju stres i upale.
Nedostatak vitamina C može dovesti do smanjene proizvodnje kolagena, što rezultira suhom kožom, slabom zacjeljivanju rana i povećanom osjetljivošću na modrice.
Bioflavonoidi štite stjenke kapilara, smanjuju upale, uništavaju viruse, bakterije i gljivice, neutraliziraju karcenogene tvari te smanjuju rizik od očne mrene, šećerne bolesti te štite vitamin C od raspadanja. Zatim smanjuju histamin, smanjuju čir na želucu i smanjuju rizik od moždanog udara.
Ukratko bioflavonoidi i vitamin C su vrlo važni u antioksidativnim metaboličkim procesima.
Izvori vitamina C:
Najbolji izvor vitamina C su svježe voće i povrće. Evo nekoliko namirnica bogatih vitaminom C:
Među znakove graničnog nedostatka vitamina C spadaju osjetljivost, zabrinutost ili depresija. Zatim mršavljenje, gubitak zubi, gubitak apetita, bol u udovima ili zglobovima, suha koža, slabo zarastanje rana, manja potkožna krvarenja, slabost, grčenje mišića, povećana osjetljivost na infekcije i bolesti.
Ukoliko imate više od ovih navedenih simptoma onda morate svakako promijeniti svoj način prehrane.
Jedan od načina unosa vitamina C jeste ako u svoj dnevni jelovnik unesete više svježeg voća i povrća. Za dobro zdravlje treba svakog dana pojesti nekoliko obroka svježeg voća i povrća. Ukratko, ljudi su ovisni o uzimanju vitamina C putem hrane.
Dnevna preporučena doza je 10 miligrama, količina koja se nalazi u jednoj banani ili jednom gutljaju soka od naranče.
Vitamin C spada u vitamine koji se otapaju u vodi i s urinom se vrlo brzo izlučuju iz tijela pa je tijekom dana potrebno jesti mnogo voća i povrća, kako bi vaše stanice stalno dobivale potrebnu količinu tog vitamina.
Doziranje jest vrlo individualno, ukoliko dođe do predoziranja onda se to manifestira rijetkom stolicom. Ako ste zdravi, dnevna doza će biti mnogo manja nego ukoliko ste bolesni. Općenito da bi nam vitamin C koristio kao antioksidans treba uzimati najmanje 150 mg na dan. Doza bioflavonoida bi trebala biti oko 1000 mg na dan.
Ovaj vitamin djeluje kao antioksidans samo u kombinaciji s drugim vitaminima pri tom prvenstveno mislimo na vitamin E i bioflavonoide.
Bioflavonoidi pak čuvaju vitamin C od raspadanja, stoga ih svakako treba konzumirati zajedno.
Izvor: Pexels
Bioflavonoidi i vitamin C i njihovi prirodni izvori
Izvori bioflavonoida i vitamina C su ponekad isti:
Pod citrusno voće spadaju naranče, grejpfrut, limun, mandarine. Od ostalog voća i povrća bogatih vitaminom C tu su još kupus, zeleno lisnato povrće (kelj, blitva, peršin), dinje, cvjetača,šparoge.
Evo par savjeta koji će vam olakšati da unesete više vitamina C u svoju prehranu. Pripremite za grickanje između obroka izrezano voće (citrusi ili kivi); pripremite velike pečene krumpire za glavni obrok mijenjajući dodatak; dodajte zelenoj salati narezani kupus, peršin ili korijandar; začinite sirovo ili kuhano povrće preljevom za salate.
Kratki zaključak
Vitamin C je ključni nutrijent za podršku imunitetu, zdravlju kože i općem zdravlju tijela. Redovit unos hrane bogate vitaminom C može pomoći u održavanju snažnog imunološkog sustava, poticanju sinteze kolagena i održavanju zdrave kože.
Važno je imati raznoliku prehranu koja uključuje svježe voće i povrće kako biste osigurali adekvatan unos vitamina C.
U slučaju povećanih potreba ili specifičnih zdravstvenih stanja, uvijek se preporučuje konzultacija s liječnikom ili nutricionistom.
