Dugoočekivano čudo trudnoće nosi sa sobom ne samo radost iščekivanja novog života, već i odgovornost majke da pažljivo vodi brigu o svom tijelu i plodu koje se razvija u njoj. Prehrana igra ključnu ulogu u ovom jedinstvenom periodu života trudnice, jer pravilna ishrana može osigurati optimalan razvoj bebe i dobro zdravlje majke.
Trudnoća je vrlo zahtjevan period za organizam žene. Međutim, njezino tijelo je u stanju zadovoljiti sve potrebe za esencijalnim tvarima tijekom tog razdoblja. Doslovno pokriva sve potrebe za razvoj djeteta, a i same majke. To se naravno događa u slučaju kad je prehrana trudnice uravnotežena i kalorijski zadovoljavajuća. Tada više nego ikad osobitu pozornost treba obratiti na odabir adekvatnih i kvalitetnih namirnica.
Tijekom trudnoće često dolazi do povećanja težine trudnice. Ali iako žena tijekom trudnoće jede za dvoje, ona ne bi trebala i jesti dvostruko.
To je ujedno i jedna od najčešćih zabluda. U kalorijskom smislu tijekom trudnoće, žena u prosijeku bi trebala unositi između 2200 do 2400 kcal dnevno. Što je u odnosu na period kad žena nije trudna svega 200 do 400 kcal više.
Kad govorimo o povećanju tjelesne težine trudnice, onda je to u prosjeku 12 do 13 kg. Ta dodatna kilaža u majčinom tijelu raspodijeljena je na sljedeći način: na plod otpada oko 3,5 kg, na spolne organe (maternica, plodova voda, posteljica, dojke) oko 2,9 kg; volumen majčine krvi se povećava za oko 1,3 litre (kg), tjelesna voda majke u potkožnom tkivu i drugdje za oko 1,8 litara, a masno tkivo za oko 3,5 kg. Što znači kad govorimo o ”debljanju tijekom trudnoće” onda na masno potkožno tkivo u prosjeku otpada svega 3,5 kg.
Najbolji regulator je svakodnevno mjerenje tjelesne težine, ili barem jednaput tjedno. Ako trudnica tjedno dobije više od 500 g, znači da jede previše.
Važni nutrijenti tijekom trudnoće
Izvor: Unsplash
Spomenuli smo već kako je ovo specifičan period za tijelo majke, a i samog djeteta.
Stoga kad govorimo o prehrani u ovom periodu, naglasak je posebice stavljen na izvijesne nutrijente.
Oni se naravno jednim dijelom unose hranom, ali ponekad se i preporuča dodatan unos putem suplemenata. Primjerice to je svakako folna kisleina.
Folna kiselina kao čimbenik rasta važna je za pravilnu pripremu organizma žene za začeće. Također i za pravilan rast i razvoj ploda.
Ako se odlučite za gotove preparate folne kiseline, svakako se prije toga posavjetujte sa svojim liječnikom. Ovaj jedinstveni vitamin sadrže namirnice: koje obiluju tamnozelenim lišćem, mahunarke, suho voće i pivski kvasac, te pšenične klice.
Zatim treba spomenuti kalcij i namirnice bogate kalcijem. Vrlo je važno da trudnica u svoj organizam unosi kalcij koji će omogućiti razvoj koštanog tkiva ploda i sačuvati njene kosti.
Stoga treba svakako povećati dnevnu količinu mlijeka ili uzimati fermentirane mliječne proizvode koji će dobro djelovati i na crijevnu floru i spriječiti nastanak zatvora stolice koji se često javlja u trudnoći.
Kako bi apsorpcija kalcija bila što bolja, preporuča se i dodatan unos vitamina D. On pomaže pri ugradnji kalcija u kosti te ga treba koristiti u obliku preparata ako se trudnoća zbiva tijekom zimskih mjeseci. Umjesto sintetskih preparata vitamina D, uputno je koristiti riblje ulje jer će time trudnica dobiti uz vitamin D i neophodne omega-3 polinezasićene kiseline.
Magnezij je jedan od najvažnijih elemenata u našem organizmu. U posebnim stanjima kao što su trudnoća i dojenjepotrebe za magnezijem su 25% više i iznose oko 400 mg dnevno. Nalazimo ga u svom zelenom povrću, orašastim plodovima, ali i u ostalim namirnicama posebno mesu, bananama, rajčicama i žitaricama. Nadalje je važno osigurati unos cinkakoji djeluje kao mineral regulator brojnih funkcija u organizmu. Cinka ima u mesu,ribi, sušenom voću, mahunarkama i žitaricama. Zatim željezo i s njim u kombinaciji vitamin C.
Zdrave namirnice za trudnice
Trudnice bi trebale uključiti raznolik spektar zdravih namirnica u svoju prehranu. Evo nekoliko posebno važnih:
Voće i povrće: Voće i povrće su izvor vitamina, minerala i vlakana koji su ključni za razvoj fetusa i dobro zdravlje majke. Posebno su važni agrumi, bobičasto voće, špinat,brokula, slatki krumpir i mrkva.
Mliječni proizvodi: Mliječni proizvodi, poput mlijeka, jogurta i sira, bogati su kalcijem, koji je od vitalnog značaja za razvoj bebine kostiju i zuba.
Cjelovite žitarice: Integralne žitarice poput cjelovitih žitarica, smeđe riže, zobenih pahuljica i kruha od cjelovitog brašna, sadrže vlakna, željezo i vitamine B-skupine, koji su važni za energiju i pravilan rad organizma.
Bjelančevine: Proteini su gradivni blokovi za razvoj djeteta, a također igraju ključnu ulogu u obnovi i održavanju majčinih tkiva. Meso, riba, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke trebaju biti sastavni dio prehrane trudnice.
Masti: Zdrave masnoće iz maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova i sjemenki pomažu u apsorpciji vitamina i minerala te pružaju esencijalne masne kiseline koje podržavaju mozak i živčani sustav.
Jedna od najdragocjenijih namirnica koje trudnice mogu uvrstiti u svoju prehranu su bademi. Ovi ukusni orašasti plodovi su bogati esencijalnim hranjivim tvarima koje su ključne za zdrav razvoj fetusa. Bademi su izvor proteina, vlakana, vitamina E, kalcija i drugih minerala, a njihove zdrave masti pružaju važne omega-3 masne kiseline.
Vitamin E je posebno važan jer je snažan antioksidans koji štiti stanice od oksidativnog stresa. Također, kalcijum iz badema igra ključnu ulogu u formiranju djetetovih kostiju i zuba. Međutim, poput bilo koje namirnice, bademe treba jesti umjereno i u skladu s ukupnom prehrambenom ravnotežom tokom trudnoće.
Namirnice koje trudnice trebaju izbjegavati
Isto tako, postoje namirnice koje trudnice trebaju izbjegavati ili smanjiti njihovu konzumaciju kako bi smanjile rizik od potencijalnih problema.
Na primjer:
Nepasterizirani mliječni proizvodi – Mlijeko, sirevi i jogurti koji nisu pasterizirani mogu sadržavati štetne bakterije koje mogu izazvati ozbiljne infekcije.
Sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso – Siromašno obrađeno meso može biti kontaminirano bakterijama i parazitima, što predstavlja opasnost za zdravlje majke i djeteta.
Riba s visokim sadržajem žive – Određene vrste ribe, poput sabljarke, tune i morskog psa, mogu sadržavati visoke razine žive koja može naštetiti razvoju fetusa.
Kofein – Prekomjerna konzumacija kofeina povezana je s povećanim rizikom od pobačaja i preranog porođaja. Stoga se preporučuje ograničiti unos kofeinskih napitaka tijekom trudnoće.
Pravilna prehrana tijekom trudnoće ima ključan utjecaj na zdravlje i dobrobit majke i nerođenog djeteta.
Uzimanje raznovrsnih i uravnoteženih namirnica koje osiguravaju potrebne hranjive tvari ključno je za optimalan razvoj fetusa i za održavanje energije i zdravlja trudnice.
Isto tako, izbjegavanje potencijalno štetnih namirnica može smanjiti rizik od komplikacija tijekom trudnoće. Važno je uvijek se posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom kako biste osigurali da vaša prehrana zadovoljava sve potrebne potrebe i podržava vaše zdravlje i zdravlje vašeg djeteta.
Individualizirani pristup
Svaka trudnoća je jedinstvena, pa je važno prilagoditi prehrambeni plan individualnim potrebama trudnice. Konzultacija s nutricionistom ili ljekarom može pomoći u prilagodbi prehrane prema posebnim uvjetima ili potrebama.
Zaključak
Pravilna prehrana tijekom trudnoće ima dalekosežne posljedice za zdravlje majke i djeteta. Nije samo pitanje brojanja kalorija; već stvar izbora hrane koja pruža optimalnu kombinaciju nutrijenata. Posvećivanje pažnje prehrambenim navikama tijekom ovog razdoblja može ne samo podržati zdrav razvoj djeteta već i pridonijeti dobrobiti majke. Neka ova faza bude vodič prema gradnji zdrave budućnosti za oba života koja se tkaju unutar majčinog naručja.
Glikemijski indeks kategorizira hranu prema brzini podizanja razine glukoze (šećera) u krvi. Otkrijte koje namirnice imaju nizak, a koje visok GI, i što to uopće znači?
Glikemijski indeks (GI) je koncept koji se često koristi u svijetu prehrane i nutricionizma kako bi se razumjelo kako hrana utječe na razinu šećera u krvi.
Glikemijski indeks kategorizira hranu prema brzini podizanja razine glukoze (šećera) u krvi.
Što je glikemijski indeks?
Glikemijski indeks je numerički sustav koji mjeri kako hrana koja sadrži ugljikohidrate utječe na razinu šećera u krvi nakon što je pojedena. Ovaj indeks uspoređuje pojedine namirnice s referentnom namirnicom, obično glukozom ili bijelim kruhom, koji imaju postavljen GI od 100.
Namirnice s višim GI vrijednostima brže povećavaju razinu glukoze u krvi u usporedbi s onima s nižim GI vrijednostima.
Namirnica koja ima GI od 1 do 50 ubraja se u hranu niskoga glikemijskog indeksa, ona koja ima GI od 50 do 75 ubraja se u hranu umjerenog glikemijskog indeksa, a hrana koja ima GI od 75 do 100 visokog je glikemijskog indeksa.
Kako se izračunava glikemijski indeks?
Glikemijski indeks se izračunava na temelju testiranja, pri čemu sudionici konzumiraju određenu količinu hrane koja sadrži ugljikohidrate (obično 50 grama) i zatim se mjeri promjena razine glukoze u krvi tijekom sljedećih nekoliko sati. Rezultat ovog testiranja uspoređuje se s rezultatom testiranja referentne namirnice, a GI vrijednost se izračunava kao postotak te promjene u odnosu na referentnu namirnicu.
Primjerice, ako neka namirnica proizvede promjenu razine glukoze koja je 70% onoga što proizvodi bijeli kruh, tada će imati GI od 70.
Zašto je glikemijski indeks važan?
Razumijevanje glikemijskog indeksa može biti korisno za upravljanje razinom šećera u krvi, posebno za osobe s dijabetesom. Namirnice s nižim GI vrijednostima sporije podižu razinu šećera u krvi, što može pomoći u održavanju stabilnih razina energije i smanjenju rizika od naglih šiljaka i padova glukoze.
Također, GI može biti koristan alat za kontrolu težine jer hrana s nižim GI vrijednostima često duže održava osjećaj sitosti, što može smanjiti unos kalorija.
Hrana s niskim GI-jem probavlja se dulje
Poznavajući vrijednosti GI-ja možemo kontrolirati razinu glukoze u krvi i tako prevenirati poremećaje poput bolesti srca, povišenu razinu kolesterola, inzulinske rezistenciju, dijabetesa tip II i debljinu.
Naime, hrana s niskim glikemijskim indeksom probavlja se dulje i zato uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi, za razliku od one s visokim.
Kod naglog porasta glukoze u krvi, gušterača pojačano proizvodi inzulin koji omogućuje da glukoza uđe u stanice gdje se pretvara u energiju. Kada je u krvi mnogo inzulina, on stalno stvara potrebu za konzumiranjem slatke i škrobne hrane koja se lako pretvara u masnoću i sprječava topljenje otprije stvorenih masti.
Slatki krumpir: Iako je krumpir općenito poznat po visokom GI, slatki krumpir ima niži GI i bogat je vlaknima.
Sok od povrća: Sokovi od povrća, poput soka od rajčice ili krastavca, obično imaju niži GI od voćnih sokova.
Tofu: Tofu i drugi proizvodi od soje imaju niski GI i bogati su biljnim proteinima.
Umjereni GI imaju med, džem, sladoled, smeđa riža, grožđe, banane, a visoki bijeli kruh, kukuruzne pahuljice, pečeni krumpir, grožđice, slatkiši, kolači.
Glukozu u krvi neće povisiti ni kvalitetne masnoće poputlanena, maslinova,bučina ulja i orašastih plodova.
To ne znači da zbog glukoze treba jesti samo jednu vrstu oraščića ili ribu, već u prehrani treba kombinirati hranu s visokim i niskim glikemijskim indeksom.
Pravilo zlatne sredine
Izvor: Pexels
Ni najzdravijeg ne treba previše, ni najlošijeg malo ne šteti. Na mnogim internetskim stranicama postoje tablice s pomoću kojih možete izračunati glikemijski indeks namirnica na svojem tanjuru. No time niste završili potragu za vrijednim namirnicama. Za potpunu sliku treba izračunati i glikemijsko opterećenje (GL) namirnice. Ono obuhvaća glikemijski indeks u odnosu na udio ugljikohidrata koji namirnica sadržava.
Primjerice, mrkva ima visok glikemijski indeks (71 %). Ipak, mrkva srednje veličine prema kemijskom sastavu sadržava 5 g ugljikohidrata, pa je glikemijsko opterećenje nisko (4 %). Upravo zbog niskoga glikemijskog opterećenja mrkva je dobar izbor. Za razliku od krumpira koji ima i visok glikemijski indeks i visoko glikemijsko opterećenje.
S obzirom na vrijednosti GL-a, namirnice se dijele na one s niskim (<10 %), umjerenim (11-19 %) i visokim GL-om (<20 %). Priča o glikemijskom indeksu vraća se dakle na stari zaključak. Najzdravija namirnica u velikim količinama može naškoditi organizmu. Dok nutritvno bezvrijedna namirnica u malim količinama ne bi trebala uzrokovati probleme.
Važno je napomenuti da GI može varirati ovisno o različitim čimbenicima, uključujući način pripreme hrane i kombinaciju s drugim namirnicama.
Stoga je uvijek korisno konzultirati se s nutricionistom ili liječnikom kako biste razvili prehranu koja odgovara vašim individualnim potrebama.
Period dojenja je vrlo specifičan, kako za majku tako i za dojenče. Majka dok doji mora jesti zdravu, raznovrsnu hranu, koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti.
Prehrana kod dojilja je neizmjerno važna kako bi se osigurala pravilna produkcija i kvaliteta mlijeka. Posebnu važnost majke trebaju pridavati adekvatnom unosu tekućine i kvalitetnih namirnica. Ovaj period nije pogodan za redukciju i držanje dijetalnog režima već naprotiv poželjno je malo povisiti unos kalorija. Pri tom naravno ne mislimo kako trebate pretjerivati. Tijekom perioda dojenja u prosjeku dnevno se stvara oko 800 do 1200 g mlijeka. Za tu količinu mlijeka potrebno je unijeti dodatnih 300-500 kcal. Stoga minimalan unos treba biti 1800 kcal/dan, dok većina majki koje doje dnevno uzima 2200 do 2500 kcal.
Namirnice za dojilje trebaju prvenstveno biti svježe. Stoga se preporuča što više konzumacija svježeg, sezonskog voća i povrća te žitarica. Zatim hranu koja je bogata kalcijem i bjelančevinama.
Majka dojilja može u pravilu jesti svu hranu s naglaskom kako hrana treba biti raznolika, a obroci redoviti i umjereni. Važno je obratiti pažnju na to da obroci sadrže namirnice iz svih skupina, znači: voće, povrće, mliječne proizvode, meso i žitarice. Većina majki ne mora radikalno mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja, ali ipak postoje određene stvari koje trebate izbjegavati. Primjerice ne preporuča se nikako konzumacija alkohola i kofeina.
Dojiljama se uglavnom preporuča izbjegavanje namirnica koje uzrokuju nadimanje, poput kupusa, kelja, prokulica, brokule, karfiola, raštike, graha, leće i kestena. Također trebalo bi obratiti pozornost da li samo novorođenče ima određene reakcije.
Kod neke je dojenčadi izraženija osjetljivost na namirnice koje majka konzumira tijekom laktacije. Kako bi se utvrdilo koja je to hrana, preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i bilježenje ponašanja djeteta nakon dojenja.
Ako uočite jedinstven obrazac ponašanja dojenčeta 4-6 sati nakon konzumacije određene namirnice, izbacite spornu namirnicu iz prehrane.
Preporučene namirnice za dojilje
Ulja i masti
Zdrave masnoće igraju važnu ulogu u staničnom metabolizmu. Masnoće koje majka jede utjecat će na sastav masnoća u mlijeku. Stoga se preporuča konzumacija djevičanskog maslinovog ulja te hladno prešano sezamovo ulje i laneno ulje u salatama. Omega-3 masne kiseline, uključujući alfa-linolensku, EPA i DHA, izrazito su važne za zdravlje djeteta. Te masne kiseline igraju ključnu ulogu u razvoju mozga, očiju i živčanog sustava. Količina omega-3 masnih kiselina u majčinom mlijeku ovisi o prehrani majke. Upravo zbog toga, majke koje doje trebale bi u svoju prehranu uključiti svakodnevno barem jedan izvor omega-3 masnih kiselina.
Ugljikohidrati
Tijekom dojenja preporučuju se veće količine ugljikohidrata kako bi se u dovoljnoj količini mogla stvarati laktoza – najvažniji ugljikohidrat i glavni izvor energije u majčinom mlijeku. Preporuča se konzumacija žitarica i mahunarki, koja imaju laktogena svojstva, poput zobi, prosa, ječma i riže. Od leguminoza koje dojilje mogu uključiti u svoju prehranu to su slanutak, mungo grah i leća.
Zatim tu su još i orašati plodovi koji između mnogobrojnih hranjivih nutrijenata podržavaju i proizvodnju mlijeka. Oni su bogati zdravim mastima, proteinima i vlaknima. Također su izvrsni izvori vitamina E, magnezija i drugih hranjivih tvari. Orašasti plodovi i sjemenke mogu se konzumirati samostalno kao zdrav snack, dodati u salate ili jela od žitarica ili koristiti kao sastojak za izradu mliječnih napitaka ili smoothieja. Preporučaju se ponajviše bademi, indijski oraščić, lješnjaci, orasi (oprez teško su probavljivi, a kod nekih beba mogu uzrokovati grčeve). Treba ih konzumirati sirove, a ne pržene, šećerene ili soljene.
Od povrća se preporuča konzumacija tamnozelenog lisnatog povrća, poput rukole, matovilca, mladog špinata, radiča, raštike, blitve i špinata. Zatim povrće bogato beta-karotenom, poput mrkve, repe, batat krumpira.
Bjelančevine
Kad govorimo o kvalitetnim izvorima bjelančevina onda su tu preporuka uglavnom krta mesa. Nemasno crveno meso izvor je važnih nutrijenata i predstavlja značajan doprinos adekvatnom dnevnom nutritivnom unosu te je njegova umjerena konzumacija dio zdrave, pravilno izbalansirane prehrane za dojilje. Zatim preporuča se konzmacija jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda (ukoliko ne postoji intolerancija) te morskih plodova.
Dojilje trebaju oko 1000 mg kalcija dnevno kako bi održale zdrav razvoj kostiju kod bebe, ali i održale zdravlje vlastitih kostiju.
Konzumirajte što više tekućine
Za dojilju je jako važno da pije jako puno tekućine. Preporuča se više od dvije litre tekućine dnevno, i to u obliku vode, mineralne vode, blagih voćnih sokova i blagih čajeva. Unošenjem dovoljno tekućine majka će osigurati dovoljnu proizvodnju mlijeka i spriječiti vlastitu dehidraciju. Najbolje je ako je ta tekućina voda. Preporuča se naravno i konzumacija mlijeka s malom zadrškom oko konzumacije kravljeg jer sadrži određene vrste bjelančevina koje naš organizam teško probavlja, a koje će kroz majčino mlijeko doći i u probavni sustav djeteta te mu uzrokovati nadutost i plinove (grčeve, kolike) i nepotrebno ga izgnjaviti.
Mlijeko i mliječni proizvodi su izvrsni izvori kalcija, proteina i drugih hranjivih tvari poput vitamina D i A. Mlijeko i mliječni proizvodi su također važni izvori energije i mogu pomoći u održavanju dobrog zdravlja srca.
Također danas se na tržištu mogu i naći specijalni čajevi za dojilje, poput anisa, komorača, koprive, itd.
Top 6 namirnica za dojilje
Odabrali smo za vas top 6 namirnica koje svakako preporučamo da uvrstite u svoju prehranu.
Zobene pahuljice: Zobene pahuljice su bogate vlaknima, željezom, magnezijem i B-vitaminima. One mogu pomoći u regulaciji probave i održavanju energetskog nivoa.
Losos: Losos je izvor visokokvalitetnih proteina i esencijalnih omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline su važne za razvoj mozga i živčanog sustava kod beba.
Špinat: Špinat je bogat željezom, kalcijem, folnom kiselinom i antioksidansima. Također je dobar izvor vitamina A i C.
Leća: Leća je dobar izvor proteina, željeza, folne kiseline i vlakana. Mogu pomoći u održavanju zdravlja i energije.
Bademi: Bademi su bogati proteinima, zdravim mastima, vitaminom E i kalcijem. Oni mogu pružiti važne hranjive tvari za vas i vaše dijete.
Jogurt: Jogurt je izvor proteina, kalcija i probiotika. Probiotici mogu podržati zdravlje probavnog sustava kako kod majke, tako i kod djeteta.
Svaka majka može imati jedinstvene prehrambene potrebe i uvijek se preporučuje individualno savjetovanje sa nutricionistom ili liječnikom kako bi se osiguralo da se pravilno zadovoljavaju nutricionističke potrebe tijekom dojenja.
Prehrana i dijeta kod dijabetesa jedan su od najvažnijih čimbenika u kontroli razine glukoze u krvi i dugoročnom liječenju ove bolesti. Pravilno planirani obroci mogu pomoći stabilizirati šećer u krvi, poboljšati metabolizam i smanjiti rizik od komplikacija.
Dijabetes ili šećerna bolest jedna je od najčešćih kroničnih metaboličkih bolesti današnjice. Karakterizira je povišena razina glukoze u krvi, odnosno stanje kronične hiperglikemije povezano s poremećajem metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina.
Ako se ne kontrolira, dijabetes može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija poput bolesti srca, oštećenja bubrega, problema s vidom, oštećenja živaca i povećanog rizika od infekcija.
Međutim, uz pravilnu terapiju, redovitu tjelesnu aktivnost i pravilnu prehranu moguće je uspješno kontrolirati bolest i značajno poboljšati kvalitetu života.
Što je prehrana i dijeta kod dijabetesa
Prehrana i dijeta kod dijabetesa temelje se na uravnoteženom unosu hranjivih tvari kako bi se održala stabilna razina glukoze u krvi. Cilj takvog načina prehrane nije samo snižavanje šećera, nego i prevencija dugoročnih komplikacija bolesti.
Pravilna prehrana pomaže:
• stabilizirati razinu glukoze u krvi • poboljšati osjetljivost na inzulin • održati zdravu tjelesnu masu • smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti
Promjene prehrane i zdrav način života mogu značajno smanjiti rizik razvoja dijabetesa i poboljšati regulaciju glukoze u krvi. – New England Journal of Medicine
Razlika između dijabetesa tipa 1 i tipa 2
Kod šećerne bolesti razlikujemo dva osnovna oblika bolesti.
Dijabetes tipa 1 autoimuna je bolest kod koje dolazi do prestanka proizvodnje inzulina u gušterači. Osobe s ovim tipom dijabetesa moraju primati inzulin tijekom cijelog života.
Dijabetes tipa 2 povezan je s inzulinskom rezistencijom i često se razvija postupno, najčešće u odrasloj dobi. Glavni čimbenici rizika uključuju prekomjernu tjelesnu masu, sjedilački način života i nepravilne prehrambene navike.
Iako se liječenje razlikuje, pravilna prehrana važna je za oba tipa dijabetesa.
Simptomi ove bolesti variraju ovisno o tipu. Za tip 1 karakteristično je kako se simptomatika i bolest razvijaju naglo dok kod tipa 2 proces je umjereniji i dugotrajniji.
Među najčešće simptome ubrajaju se:
suhoća kože i ustiju
pojačana žeđ i glad
gubitak tjelesne mase
često mokrenje
osjećaj umora i iscrpljenosti
gubitak težine
trnjenje stopala
slabije zacijeljivanje rana
Dijagnostika
Kada govorimo o dijagnosticiranju bolesti onda se to čini analizom krvne slike. Vrijednosti glukoze u krvi za koje se smatraju indikatorom dijabetesa su od 7 mmol/L na tašte ili 11,1 mmol/L tijekom čitavog dana.
Planiranje obroka kod dijabetesa
Jedan od ključnih aspekata prehrane i dijete kod dijabetesa nije samo izbor namirnica nego i način planiranja obroka. Raspored obroka tijekom dana može značajno utjecati na stabilnost razine glukoze u krvi.
Kod mnogih osoba s dijabetesom preporučuje se raspodjela dnevnog unosa hrane u tri glavna obroka i jedan do dva manja međuobroka. Takav raspored može pomoći spriječiti nagle oscilacije glukoze i smanjiti osjećaj pretjerane gladi.
Važno je da obroci budu nutritivno uravnoteženi i sadrže kombinaciju ugljikohidrata, proteina i zdravih masti. Ovakva kombinacija može usporiti apsorpciju glukoze i pomoći u stabilizaciji razine šećera nakon jela.
Kod osoba s dijabetesom tipa 1 planiranje obroka i praćenje unosa ugljikohidrata ključni su za pravilno prilagođavanje doze inzulina i održavanje stabilne razine glukoze u krvi. – Diabetes Care Journal
Glikemijski indeks u svakodnevnoj prehrani
Glikemijski indeks (GI) pokazuje koliko brzo određena hrana podiže razinu glukoze u krvi. Namirnice s visokim glikemijskim indeksom uzrokuju brzi porast šećera, dok hrana s nižim GI dovodi do sporijeg i stabilnijeg povećanja glukoze.
Kod prehrane i dijete kod dijabetesa preporučuje se češće birati namirnice s nižim glikemijskim indeksom.
Primjeri hrane s nižim glikemijskim indeksom uključuju:
Kombiniranje hrane s različitim glikemijskim indeksom unutar obroka također može pomoći u stabilizaciji razine glukoze.
Brojanje ugljikohidrata smatra se jednom od najučinkovitijih metoda za regulaciju glukoze u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 1 koje koriste intenziviranu inzulinsku terapiju. – American Diabetes Association
Prehrana i dijeta kod dijabetesa imaju ključnu ulogu u regulaciji glukoze u krvi. Posebne prehrambene smjernice postoje i za dijabetes tipa 2, o čemu detaljnije možete pročitati u našem članku o prehrani kod dijabetesa tipa 2.
Izvor: Unsplash
Mediteranska prehrana i dijabetes
Jedan od najčešće preporučenih prehrambenih obrazaca za osobe s dijabetesom je mediteranska prehrana.
Karakterizira je:
• visok unos povrća i voća • konzumacija cjelovitih žitarica • redovita konzumacija ribe • maslinovo ulje kao glavni izvor masti • umjeren unos mesa
Brojna istraživanja pokazuju da ovakav način prehrane može pomoći u boljoj kontroli razine glukoze i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Primjer jelovnika kod dijabetesa
Kod dijabetesa tipa 1 prehrana se planira tako da se unos ugljikohidrata može uskladiti s dozom inzulina. Cilj je održati stabilnu razinu glukoze u krvi tijekom dana i spriječiti nagle oscilacije šećera.
Doručak
• integralni kruh (1–2 kriške) • kuhano jaje ili svježi sir • rajčica ili krastavac • nezaslađeni čaj ili kava
Ovakav doručak osigurava složene ugljikohidrate i proteine koji sporije podižu razinu glukoze u krvi.
Voće daje prirodne ugljikohidrate, dok orašasti plodovi osiguravaju zdrave masti i osjećaj sitosti.
Ručak
• pečena piletina ili riba • integralna riža ili krumpir u umjerenoj količini • velika salata od povrća (zelena salata, rajčica, paprika) • maslinovo ulje kao preljev
Ručak treba sadržavati ravnotežu ugljikohidrata, proteina i vlakana kako bi razina šećera bila stabilna.
Međuobrok
• grčki jogurt ili kefir • nekoliko sjemenki lana ili chia
Ovaj međuobrok osigurava proteine i probiotike koji mogu doprinijeti zdravlju probavnog sustava.
Večera
• tuna ili piletina sa žara • povrće na pari (brokula, tikvice, mrkva) • manja porcija cjelovitih žitarica
Lagani večernji obrok može pomoći stabilizirati razinu glukoze tijekom noći.
Najčešća pitanja o prehrani i dijeti kod dijabetesa
Što je prehrana i dijeta kod dijabetesa?
Prehrana i dijeta kod dijabetesa temelje se na uravnoteženom unosu ugljikohidrata, proteina, zdravih masti i vlakana kako bi se održala stabilna razina glukoze u krvi.
Koje namirnice su preporučljive kod dijabetesa?
Preporučuju se cjelovite žitarice, povrće, voće s nižim glikemijskim indeksom, riba, nemasno meso, mahunarke, orašasti plodovi i maslinovo ulje.
Koje namirnice treba ograničiti kod dijabetesa?
Preporučuje se ograničiti zaslađena pića, slatkiše, rafinirane žitarice, industrijski prerađenu hranu i hranu bogatu zasićenim mastima.
Koliko obroka dnevno treba imati osoba s dijabetesom?
Najčešće se preporučuju tri glavna obroka i jedan do dva manja međuobroka kako bi se održala stabilna razina šećera u krvi.
Može li pravilna prehrana pomoći u kontroli dijabetesa?
Da. Pravilna prehrana, uz redovitu tjelesnu aktivnost i kontrolu tjelesne mase, može značajno poboljšati regulaciju glukoze u krvi i smanjiti rizik od komplikacija.
Imate dijabetes ili povišenu razinu šećera u krvi?
Prehrana ima ključnu ulogu u kontroli dijabetesa. Pravilno raspoređeni obroci, izbor kvalitetnih namirnica i kontrola unosa ugljikohidrata mogu pomoći stabilizirati razinu glukoze u krvi i smanjiti rizik od dugoročnih komplikacija.
U ordinaciji dr. Diane Petričević moguće je provesti:
procjenu prehrambenih navika i metaboličkog rizika
laboratorijske pretrage glukoze u krvi i HbA1c
individualne preporuke prehrane i načina života za bolju kontrolu dijabetesa
Individualizirani pristup prehrani i redovite kontrole mogu značajno pomoći u dugoročnoj regulaciji šećera u krvi.
Prehrana i dijeta kod dijabetesa imaju ključnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi i prevenciji dugoročnih komplikacija bolesti. Pravilno planirani obroci, kontrola veličine porcija i izbor kvalitetnih namirnica mogu pomoći stabilizirati metabolizam i poboljšati opće zdravlje.
U svojoj kliničkoj praksi naglašavam da individualizirani pristup prehrani predstavlja jedan od najvažnijih elemenata u upravljanju dijabetesom. Edukacija pacijenata, redovite kontrole i prilagodba prehrambenih navika ključni su za dugoročno očuvanje zdravlja i kvalitete života.
Zrna zelene kave imaju vrlo snažna antioksidativna svojstva te ujedno ubrzavaju vaš metabolizam. Poznata su prije svega kao učinkovita namirnica za regulaciju tjelesne težine, a zatim i po nizu pozitivnih učinaka na vaše zdravlje.
Nismo pobornici nikakvih pripravaka za mršavljenje i kojekakvih restriktivnih dijeta jer smo mišljenja kako oni nemaju dugoročan učinak i prije svega nisu zdravi za organizam. Ipak ovom prilikom ćemo se osvrnuti na jedan sada već poznat pripravak za mršavljenje, a riječ je o ekstraktu zelene kave.
Što je zelena kava?
Zelena kava je zapravo sirovi, neprženi oblik kave, dobiven iz nezrelih zrna kave arabice. Ova vrsta kave ima zelenu boju zbog prisutnosti klorogenske kiseline, prirodnog antioksidansa koji se gubi tijekom procesa prženja. Klorogenska kiselina također igra ključnu ulogu u potencijalnim koristima za mršavljenje.
Ona se najčešće može kupiti u obliku suplemenata, praha ili napitka.
Zelena kava (Coffea canephora) je za razliku od kojekakvih preparata za mršavljenje jedna od rijetkih koja je potkrijepljena znanstvenim istraživanjem. Najnovija istraživanja su potvrdila kako ima i vrlo povoljan učinak kod dijabetičara.
Njezin kemijski sastav je specifičan i ima vrlo izraženo antioksidativno djelovanje.
Kao što smo već puno puta istaknuli to podrazumijeva zaštitno djelovanje na stanična oštećenja te organske sustave poput kardiovaskularnog. Za razliku od kave koju inače konzumiramo (najčešće Coffea arabica), zelena kava ne sadrži kofein.
Potencijalne koristi za mršavljenje
Poboljšava metabolizam: Klorogenska kiselina u zelenoj kavi može potaknuti metabolizam, što može pomoći tijelu da sagori više kalorija.
Smanjuje apetit: Neki istraživači tvrde da klorogenska kiselina može smanjiti apetit i potaknuti osjećaj sitosti, što može rezultirati smanjenim unosom kalorija.
Potiče razgradnju masnih stanica: Postoji nekoliko studija koje sugeriraju da klorogenska kiselina može potaknuti razgradnju masnih stanica i smanjiti taloženje masnoća u tijelu.
Regulira razinu šećera u krvi: Zelena kava može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi, što može smanjiti osjećaj gladi i kontrolirati žudnju za visokokaloričnom hranom.
Pozitivni učinci zelene kave usko su vezani uz metabolizam ugljkohidrata, odnosno oslobađanje glukoze iz jetrenih zaliha.
Ukratko, imaju blokirajući efekt i spriječavaju njihovo oslobađanje te na taj način tjeraju organizam da svoje potrebe za stvaranjem energije zadovolji iz tzv. masnih naslaga. Drugim riječima, potencira se stanje kojim se aktivira glukoneogeneza; dobivanje glukoze i energije iz drugih izvora, ciljano lipolizom iz oblika zaliha masnih stanica – iz glicerola
Izvor: biospectrumasia.com
Konzumacija i poboljšani učinak
Kako bi imali što veći učinak zelene kave za mršavljenje, trebate imati u vidu koje namirnice pospješuju njezinu funkciju. Studije su pokazale učinkovitost u kombinaciji s redukcijskom hranjivom dijetom, što zahtijeva od korisnika, angažman u smislu promjene prehrambenih navika.
Najgore su dijete, kao i dodaci prehrani, koje ne promoviraju promjenu prehrambenih navika koje su dovele do viška kilograma. Kao i kod mnogih drugih popularnih dijeta, da bi one bile efektivne treba ih provoditi u kombinaciji s fizičkom aktivnosti. Kod primjene zelene kave, to je vrlo bitno, kako bi se potaknula energetska potrošnja i time stimulirala lipoliza i oksidacija masnih kiselina, odnosno topljenje masnih zaliha.
Pri korištenju ovog preparata preporuča se napraviti nakon izvjesnog vremena pauzu, nakon 8-10 tjedana uzimanja. Također trebate izbjegavati konzumaciju crnog i zelenog čaja, raznoraznih drugih pripravaka koji sadrže kofein, taurin.
Dakle nemojte piti običnu kavu jer time samo poništavate učinak i djelovanje zelene kave. Također osobama s jetrenom insuficijencijom, nije preporučljivo konzumirati zelenu kavu, zbog načina djelovanja klorogeničnih kiselina koje djeluju na hepatalni enzimski sustav.
Naime, kod osoba s narušenom funkcijom jetre, dolazi do tzv. masne jetre, pri inhibiciji enzima koji su odgovorni za metabolizam glikogena, pa takve osobe moraju biti naročito oprezne.
Dijabetičari (tipa 1), osobe sklone hipoglikemiji, kao i osobe na nestručno sastavljenim tzv. ketogenim dijetama i dijetama siromašnim ugljikohidratima mogu imati zdravstvenih poteškoća, uslijed opasnosti od hipoglikemije.
Naposlijetku još želimo istaknuti, ukoliko ste se odlučili krenuti u program redukcije masnog tkiva pomoću zelene kave, svakako se prije dobro informirajte o kvaliteti njezinih sastojaka.
Jeste li ikada razmišljali o vitaminima kao moćnim “baterijama” koje pokreću vaše zdravlje i vitalnost? Upravo to predstavlja skupina vitamina B, tih tihih junaka u svijetu prehrambenih nutrijenata.
Vitamini B skupine ili tzv. B kompleks je niz od 8 vitamina topivih u vodi koji u svom prirodnom obliku dolaze zajedno, odnosno u skupini. Stoga i imaju naziv kompleks ili skupina. Dakle vitamini B skupine nisu jedan vitamin, već čitav spektar osam pojedinačnih vitamina. To su redom:
B1 (tiamin)
B2 (riboflavin)
B3 (niacin)
B5 (pantotenska kiselina)
B6 (piridoksin)
B7 (biotin)
B9 (folat)
B12 (kobalamin).
Svaki od ovih vitamina B skupine ima svoju jedinstvenu ulogu u tijelu, a zajedno igraju harmoničnu simfoniju koja podržava vašu energiju, živčani sustav, probavu i cijelo zdravlje.
Važni su prilikom procesa stvaranja energije iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti.
Oni djeluju zajedno u svrhu poboljšanja metabolizma, imunološkog i živčanog te čuvaju kožu i mišiće. Potiču rast i podjelu stanica te imaju mnoge druge pozitivne učinke na zdravlje organizma.
Nedostatak samo jednog od njih neposredno se odražava na funkcioniranje samog metabolizma i u končanici po ljudsko zdravlje.
Organizam ih ne može sam sintetizirati stoga ih je potrebno svakodnevno unositi putem hrane ili suplemenata. Zdravom i uravnoteženom prehranom koja uključuje svakodnevno konzumiranje voća, povrća i žitarica se organizmu u pravilu mogu osigurati dovoljne količine vitamina B skupine. Dodatna suplementacija se uglavnom prakticira kod određenih simptoma koji ukazuju na njihov nedostatak, poput lomljivih noktiju i ispadanja kose te nespecifičnih kožnih bolesti i neuroloških bolesti.
Izvor: Pexels
O vitaminima B skupine i gdje ih se može naći
B1 – tiamin
B1 je važan za normalnu funkciju naše svake stanice, a posebice je važan za rad živčanog sustava. Tiamin igra vrlo važnu ulogu kao koenzim u procesu stvaranja neurotransmitera (tvari koja kemijski prenosi poruke među živčanim vlaknima) acetilkolina. Sudjeluje u metaboličkim procesima pretvorbe ugljikohidrata u jednostavni šećer, glukozu. Tiamin poboljšava cirkulaciju, potreban je za mišićni tonus crijeva, želuca i srca, štiti od depresije, stresa i anksioznosti te utječe na kognitivne aktivnosti mozga.
B2 – riboflavin
B2 je važan za formiranje crvenih krvnih stanica i disanje, proizvodnju antitijela, za reguliranje ljudskog rasta i reprodukcije. Bitan je za zdravu kožu, nokte, rast kose i opće dobro zdravlje, uključujući i reguliranje aktivnosti štitnjače.
B3 – niacin
B 3 tijelo koristi za oslobađanje energije u metabolizmu ugljikohidrata, a smatra se korisnim i kod sniženja razine kolesterola u krvi te na taj način pridonosi očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Studije također upućuju na terapijski utjecaj vitamina B3, niacinamida kod osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, jer povećava pokretljivost zglobova i snagu mišića, te pomaže u obnovi hrskavice. Izvori niacina su mliječni proizvodi, jaja, perad, mahunarke i orašasti plodovi.
B5 – pantotenska kiselina
B5 poput ostalih vitamina B skupine je važna za procese nastajanja energije te u stvaranje hormona i neurotransmitera. Sastavni je dio koenzima A i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Naziva se još i antistresnim vitaminom, jer zajedno s vitaminom C osigurava pravilnu funkciju nadbubrežne žlijezde.
B6 – piridoksin
B 6 je najvažniji kad je u pitanju imunitet. Osnovna mu je funkcija metabolizam amnokiselina što omogućuje njihovu sintezu i apsorpciju, a sudjeluje i u sintezi eritrocita, antitijela i održavanju imunološkog sustava. Pomaže pravilnoj funkciji mozga, jer sudjeluje u prijenosu signala s jedne živčane stanice na drugu. Nalazimo ga prvenstveno suhom voću, bananama, špinatu, u kvascu, ribi, soji, jajima, mlijeku te u biljnom i životinjskom tkivu, osobito u jetri i bubrezima.
Vitamin B i metabolički procesi
B9 – folna kiselina
B 9 je od presudne važnosti za sintezu DNK i crvenih krvnih stanica. Stoga ju je važno konzumirati tijekom ranog djetinjstva i trudnoće. Folna kiselina utječe i na bolju moždanu cirkulaciju i vrlo je važna kako za mentalno tako i za fizičko zdravlje. Ona sama ne spada u antioksidanse, ali izravno utječe na antioksidativni kapacitet antioksidansa. Njezina razina ovisi o vanjskim izvorima, a možemo ju naći u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, citrusima, integralnim žitaricama i mesu. Kod biokemijskih procesa usko je vezana s vitaminima B12 i B6, stoga je potreban je oprez kod uzimanja folne kiseline. Količina ne bi smijela biti veća od 1000 mg zbog interakcije s vitaminom B12 i opasnosti od smanjena njegove koncentracije (pogotovo kod stariji osoba).
B12 – cijanokobalamin
B 12 važan je za održavanje funkcije mijelinskih ovojnica živaca, staničnu mitozu, te sudjeluje u procesu sinteze proteina .Sudjeluje kao koenzim u procesu sinteze DNK te u intracelularnom metabolizmu, rastu i prehrani svih stanica. Možemo reći da je B12 potreban gdje god se stanice množe. Jedini je vitamin koji sintetiziraju isključivo mikroorganizmi, odnosno može ga sintetizirati ljudski organizam. No, s obzirom da se stvara u debelom crijevu, gdje se ne može apsorbirati, u organizam ga ipak moramo unositi hranom.
B12 je pokazao i terapijske učinke u prevenciji ateroskleroze, srčanog i moždanog udara.
Vegetarijanci mogu imati deficit ovog vitamina jer ne konzumiraju mliječne proizvode ni ribu.
Biotin ili B7
B7 kod metaboličkih procesa sudjeluje u svojstvu koenzima kod pretvaranja proteina, masti i ugljikohidrata. Bitan je faktor rasta stanica i njihove replikacije i neophodan je za rast kose i noktiju. Sintetizira se u crijevima, stoga je vrlo osjetljiv na dugotrajnu uporabu antibiotika koji tu sintezu mogu onemogućiti.
Njegov nedostatak manifestira se pojavom dermatitisa, depresije, gubitka kose, anemije i kontinuiranog nagona za povraćanjem.
Deficit biotina je vrlo rijedak, a kad se konačno pojavi, opadanje kose je prvi znak. Pronalazimo ga u gljivama, bananama, kikirikiju, kvascu, iznutricama i žumanjku.
Kao što možete vidjeti, vitamini B skupine igraju nezamjenjivu ulogu u održavanju vašeg zdravlja i vitalnosti. Od igre vašeg živčanog sustava i proizvodnje energije do podrške probavi i rastu stanica, ovi tihi junaci igraju ključnu ulogu u cijelom vašem tijelu.
Najbolji način da osigurate adekvatan unos vitamina B skupine jest raznovrsna prehrana koja uključuje namirnice poput cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, ribe, mliječnih proizvoda i tamnozelenog povrća.
Ako sumnjate da vaša prehrana ne osigurava dovoljan unos ovih važnih nutrijenata, obratite se svom liječniku ili nutricionistu kako biste razgovarali o mogućnostima suplementacije.
Sjetite se, osigurajte da vaše tijelo bude punjeno “baterijama” vitamina B skupine kako biste uživali u punoj energiji i zdravom funkcioniranju. Vaše tijelo će vam biti zahvalno!
