Opći pojam kronični umor podrazumijeva mnogobrojne tegobe od gubitka koncentracije, poremećaja spavanja, bolova u mišićima. Dobra i kvalitetna terapija određuje se ovisno o individualnim uzrocima, zbog raznolikosti kliničke slike bolesti ne može se standardizirati.
Sindrom kroničnog umora je kompleksno i kontroverzno stanje koje karakterizira ekstremni umor koji ne nestaje nakon odmora ili spavanja, te ga prate različiti simptomi kao što su bolovi u mišićima, problemi s koncentracijom i osjećaj iscrpljenosti. Ovo stanje utječe na milijune ljudi širom svijeta i ima dubok utjecaj na njihovu kvalitetu života.
Istraživanje sindroma kroničnog umora
Sindrom kroničnog umora još uvijek predstavlja izazov za medicinske stručnjake zbog njegove ne potpuno razumljive prirode. Iako nisu potpuno jasni uzroci ovog sindroma, neka istraživanja sugeriraju kako bi mogao biti rezultat kombinacije genetskih, imunoloških, hormonalnih i psihosocijalnih faktora.
U početku je uvijek važno pronaći koji su točno simptomikroničnog umora. Tek nakon toga može se poduzeti dodatna terapija promjenom prehrambenih navika.
Simptomi:
Simptomi sindroma kroničnog umora mogu biti raznoliki i variraju od osobe do osobe. Klasični simptomi uključuju:
Izraženi umor: Osjećaj intenzivnog umora koji ne nestaje nakon odmora.
Bolovi i bolovi: Bolovi u mišićima i zglobovima koji se često opisuju kao “bolovi u tijelu”.
Teškoće s koncentracijom: Problemi s pamćenjem, koncentracijom i mentalnom jasnoćom.
Ekstremna iscrpljenost: Osjećaj iscrpljenosti nakon mentalnog ili fizičkog napora, poznat kao postnapora.
Nesanica: Problemi sa spavanjem, iako umor ostaje prisutan.
Dijagnoza
Nema specifičih testova za dijagnozu sindroma kroničnog umora, što čini dijagnosticiranje izazovnim. Obično se postavlja dijagnoza isključivanjem drugih mogućih uzroka simptoma. Liječnik će provesti temeljitu medicinsku povijest i fizički pregled kako bi isključio druge medicinske uvjete.
Liječenje sindroma kroničnog umora
Upravljanje sindromom kroničnog umora može biti izazovno i zahtijeva multidisciplinarni pristup. Evo nekoliko strategija za liječenje:
Pravilno spavanje: Uvođenje rutine spavanja i održavanje zdravih spavaćih navika može pomoći u smanjenju nesanice.
Pacijenti obrazovanje: Pacijenti trebaju razumjeti svoje stanje, učiti o tehnikama za upravljanje simptomima i postaviti realna očekivanja.
Psihološka podrška: Terapija i podrška psihologa ili psihijatra mogu pomoći pacijentima u suočavanju s depresijom i anksioznošću koja često prati.
Fizička aktivnost: Postupno uvođenje lagane tjelesne aktivnosti, uz savjetovanje s liječnikom, može pomoći u poboljšanju simptoma.
Dijeta i prehrambene promjene: Zdrava prehrana i prehrambene promjene mogu pomoći u poboljšanju energije i općeg zdravlja.
Vrlo često uzrokom kroničnog umora su psihički problemi, opterećenja i negativan stres, najčešće kao obrambena reakcija. U mnogim situacijama nije dovoljno tražiti samo uzrok tjelesne bolesti. Osobe koje pate od kroničnog umora osjećaju se demotivirano, umorno i depresivno.
Redovita tjelesna aktivnost s manjim, ali trajnim opterećenjem (najmanje 3 puta po 40 min, tjedno) može soloboditi analgetike endorfine koje luči sam organizam prirodnim putem. Endorfini se jo popularno nazivaju ”hormonima sreće” što dodatno ide u prilog bavljenju tjelovježbom.
Izvor: Pexels
Kako uvesti prehrambene promjene
Iz organizma treba ukloniti nakupljene otrove, a za to postoji cijeli niz konvencionalnih metoda. No treba reći da postoje i prirodne metode kojima se postiže isti učinak. Primjerice proces čišćenja može se obaviti odlaskom u saunu i pijenjem velikih količina tekućine.
U stručnim medicinskim krugovima u posljednje vrijeme sve se veća važnost pridaje intoleranciji namirnica. To nije alergija ili nepodnošljivost u užem smislu riječi, nego znači da se određene namirnice u probavnome sustavu ne mogu apsorbirati.
Takve supstancije ostaju u crijevu i pod utjecajem bakterija pretvaraju se u tvari štetne za organizam. Jedan od mnogih simptoma netolerancije namirnica jest i sindrom kroničnog umora.
Tegobe zbog intolerancije namirnica mogu se ukloniti tako da se iz jelovnika izostave sastojci namirnica koji su krivi za takvo stanje (fruktoza, laktoza).
Ukoliko ste primjetili određene tjelesne simptome koji se javljaju neposredno nakon što ste konzumirali određene namirnice svakako vam preporučamo da napravite test na intoleranciju namirnica.
Namirnice koje pomažu:
Znanstvenim istraživanjima je utvrđeno kako borovnice i brusnice sadrže veliku količinu antocijanidina, biljnog bojila koje se uzima hranom. Sadrži ga povrće i voće intenzivnijih boja, a posebno velike količine su u kupinama i borovnicama.
Ova tvar štiti živčani sustav i krvne stanice od nepovoljnih vanjskih utjecaja jer poništava štetni oksidativni učinak. Esencijalne masne kiseline i tvari koje nastaju njihovom razgradnjom pozitivno djeluju na stres.
Ako dođe do poremećaja, neravnoteže ili posebno manjka tih tvari, ugrožena je ravnoteža organizma, a posljedica može biti kronični umor.
Uravnotežena prehrana s obzirom na esencijalne masne kiseline izuzetno je važna. Budući da organizam ne može samostalno stvarati višestruko nezasićene masne kiseline, odnosno esencijalnim. One su uglavnom biljnog porijekla, ali se nalaze i u masti morskih riba, a dijele se na omega-3 i omega-6 masne kiseline.
Važne su za organizam jer se nalaze u stanicama kao njihov sastavni dio te kao supstancija za izlučivanje eikosanoida, tzv. ”hormon tkiva”, koji sudjeluje u mnogim metaboličkim procesima.
Proteinsko tijelo glutation koje se nalazi nalazi u gotovo svim stanicama vrlo je važno jer djeluje kao centrala za detoksikaciju. Uz njegovu pomoć teški metali i otrovne tvari pretvaraju se u neštetne. Ovakvo se djelovanje iskorištava u medicini kao potpora kempoterapiji i terapiji zračenjem. Ovi vrlo teški oblici liječenja lakše se podnose uz glutation.
Ovaj detokisikant važan je i kod kroničnog umora, a u velikim količinama se nalazi u svježem voću i povrću.
Još treba spomenuti i koenzim Q10 koji se preporuča uzimati ukoliko patite od kroničnog umora. On se nalazi u morskoj ribi, a najbolje se otapa u mastima, stoga se preporuča da jela od morske ribe uvijek poslužite s malo maslinova ulja.
Kratki zaključak
Sindrom kroničnog umora je kompleksno stanje koje ostaje predmetom istraživanja i razumijevanja u medicinskoj zajednici. Osobe koje pate od SKU često se suočavaju s izazovima u svakodnevnom životu, ali pravilno upravljanje simptomima i podrška zdravstvenih stručnjaka mogu značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata. Važno je razumjeti da je svaki pacijent jedinstven i da će tretman trebati prilagoditi njihovim specifičnim potrebama
Problemi sa zglobovima se ubrajaju u najčešće, kronične i bolne bolesti pa stoga predstavljaju znatno financijsko opterećenje, kako za pojedinca tako i za čitav zdravstveni sustav.
Velik broj ljudi pati od bolova u različitim zglobovima, a bolovi mogu zahvatiti i cjelokupni motorički sustav. Uglavnom je riječ o kroničnim upalnim procesima pri kojima važnu ulogu imaju različiti, dijelom autoimuni, a dijelom još nedefinirani razlozi. Upalna reakcija osobito pogađa stanice unutarnje ovojnice, sinoviju. U tipične simptome ubrajaju se bolovi, jutarnja ukočenost, otjecanje, deformacija zglobova i ograničene funkcije.
Što su problemi sa zglobovima?
Problemi sa zglobovima obuhvaćaju širok spektar stanja i bolesti koje utječu na zglobove. To uključuje ozljede, upale, infekcije, autoimune bolesti i degenerativne promjene. Degenerativne zglobne bolesti, kao što su osteoartritis i reumatoidni artritis, često su najčešći uzrok problema sa zglobovima.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, problemi s artritisom nalaze se na 4. mjestu najučestalijih bolesti. Pritom bolest češće zahvaća žene nego nego muškarce.
Osteoartritis: najčešća degenerativna zglobna bolest
Osteoartritis je najčešća degenerativna zglobna bolest koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Ovu bolest karakterizira degeneracija hrskavice koja oblaže zglobove. Glavni simptomi osteoartritisa uključuju bol u zglobovima, ograničenu pokretljivost i oticanje. Osteoartritis se najčešće javlja s godinama, ali i ozljede ili prekomjerna upotreba zglobova mogu doprinijeti njegovom razvoju.
Reumatoidni artritis: autoimuna bolest zglobova
Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja utječe na zglobove, ali također može imati sistemski utjecaj na cijelo tijelo. Ova bolest uzrokuje upalu zglobova, što dovodi do oštećenja hrskavice i kostiju. Reumatoidni artritis obično pogađa oba zgloba simetrično i može uzrokovati bol, oticanje i oštećenje zglobova, što dovodi do smanjene pokretljivosti.
Dijagnoza i upravljanje
Rano prepoznavanje i dijagnoza degenerativnih zglobnih bolesti ključni su za uspješno upravljanje tim stanjima. Dijagnostički postupci uključuju fizički pregled, rendgenske snimke, magnetsku rezonancu (MRI) i krvne pretrage.
Lijekove: Lijekovi protiv bolova i protuupalni lijekovi često se koriste za kontrolu simptoma.
Fizikalnu terapiju: Terapeutske vježbe i fizioterapija mogu pomoći u jačanju mišića oko zglobova i poboljšanju pokretljivosti.
Promjene u načinu života: Gubitak težine, izbjegavanje prekomjerne upotrebe i pravilna prehrana mogu smanjiti simptome i spriječiti napredovanje bolesti.
Kirurške postupke: U težim slučajevima, kao što su ozbiljni oštećeni zglobovi, može biti potrebna operacija zamjene zglobova.
Alternativne terapije: Akupunktura, masaža i suplementacija mogu pružiti dodatno olakšanje.
Konvencionalna terapija sastoji se od analgetika, kortizona i citostatika. Kauzalna terapija još uvijek nije moguća. Zbog jakih popratnih pojava tih lijekova, mnogi su bolesnici prisiljeni tražiti alternativne i komplementarne načine liječenja.
Posebno se preporučuju određene namirnice u čijem su sustavu tvari koje spriječavaju upalu, ublažavaju bolove, pomažu u izgradnji hrskavice ili poboljšavaju strukturu tkiva. Takav vid komplementarnog liječenja naziva se klinički nutricionizam.
Liječenje i suplementacija
Izvor: Pexels
Esencijalne masne kiseline
Višestruko nezasićene masne kiseline, omega 3 koje nalazimo u ribi, ulju repice, soje i oraha smanjuju proizvodnju transmitora koji pospješuju nastanak upale i razgradnji hrskavice te bolove koji se pojavljuju pri takvim bolestima.
U tu skupinu ubrajaju se još i linolna i linolenska kiselina, djelotvorne tvari koje sprječavaju upalu, a koje zahvaćaju više točaka metabolizma arahidonske kiseline.
Nezasićene masne kiseline blokiraju enzimski sustav transmitora upale i sprječavaju pretvaranje arahidonske kiseline u eikosanoide koji pospješuju upalu. Količina nezsićenih masnih kiselina veća je u ribama koje žive u hladnim morima.
Kondroitin i glukozamin
Kondroitin i glukozamin pripadaju skupini proteoglikana. To su proteini koji vežu vodu u hrskavičnom tkivu, na taj način djeluju kao ”magneti za sprječavaju ”isušavanje” zgloba i pospješuju regeneraciju zglobne hrskavice. Istodobno kondroitin pomaže stanicama pri izgradnji hrskavice i sprječava enzime koji su odgovorni za njezinu i razgradnju.
Istraživanja su pokazala da bolovi, ukočenost i natečenost zglobova mogu biti smanjeni njihovom upotrebom, da je potrebno manje analgetika te da se produžava tzv. vrijeme hodanja.
Niacin
Ova tvar, koja je prije bila poznata kao nikotinska kiselina, sudjeluje u više od 200 enzimskih reakcija u ljudskom organizmu. Dokazano je da poboljšava pokretljivost zglobova, ublažava bol i upalne reakcije. Posebne potrebe za niacinom imaju žene za vrijeme trudnoće i dojenja te djeca koja rastu.
Vitamini C, D i E
Vitamin C sudjeluje u sintezi kolagena i stoga poboljšava strukturu kostiju i hrskavice. Povećana potraba za vitaminom Cpojavljuje se za vrijeme trudnoće i uzimanja pilula. Budući da je vitamin C vrlo osjetljiv na svjetlo i kisik, prigodom prerade i dugotrajnog skladištenja djelomično nastaju veliki gubici. Zbog toga namirnice koje sadrže vitamin C treba držati na hladnom i mračnom mjestu.
Pri manjku vitamina D znatno se povećava rizik od artritisa, jer je taj vitamin nužan za regenerativne procese u samoj hrskavici. Vitamin D stvara i sam organizam nakon izlaganja suncu. U zemljama koje imaju manji broj sunčanih sati preporuča se dodatan unos vitamina D. Od namirnica bogatih tim vitaminom izdvajaju se ribe, losos i tuna, zatim avokadi i jetra, a posebno je važan za trudnice, pušače, dojenčad, starije osobe i one koji imaju problema s hormonima.
Vitamin E ima vrlo izraženo antioksidativno djelovanje, čime povoljno djeluje i štiti stanične membrane, smanjuje bol i djeluje protuupalno, sprječava stvaranje transmitora odgovornih za bol (prostaglandini) i tako djeluje kao prirodni analgetik. Pozitivno djelovanj na imunosni sustav pomaže u djelovanju kod tegoba sa zglobovima.
Prevencija
Iako ne možemo potpuno izbjeći degenerativne zglobne bolesti, postoje načini kako smanjiti rizik od njih. Održavanje zdravog načina života, uključujući vježbanje, pravilnu prehranu, održavanje zdrave tjelesne mase i izbjegavanje pušenja, može pomoći u zaštiti zglobova od degeneracije.
Preporučene namirnice
Od namirnica koje sadrže spomenuta nutritivna svojstva potrebna za prevenciju razvoja degenerativnih bolesti zglobova izdvajamo prvenstveno ribe i morske plodove. Svakako u svoj jelovnik uključite bakalar, tunu, losos, skušu, grgeč, iverak, rakove, jastoge, škampe. Od školjaka preporučamo kamenice, dagnje i zelenousen školjke.
Od voća i povrća tu su svakako avokado, crni ribiz, masline i maslinovo ulje, brokule, koraba, špinat, paprika, đumbir. Zatim tu su i orašasti plodovi: lješnjaci, kikiriki, cashew orah, bademi. Kad govorimo o mesu onda je preporuka jesti što više bijelog mesa, dakle puretina i piletina, a po potrebi možete ubaciti i soju.
Zaključak
Problemi sa zglobovima, posebno degenerativne zglobne bolesti poput osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Rana dijagnoza i upravljanje ovim stanjima ključni su za očuvanje funkcionalnosti zglobova i smanjenje bolova. Kroz kombinaciju medicinskih tretmana, fizioterapije i promjena u načinu života, osobe s problemima sa zglobovima mogu postići poboljšanje i bolju kontrolu svojih simptoma.
Istraživanjima je potvrđeno da danas više od 50% odraslih pati od svojevrsnog poremećaja spavanja, odnosno od nesanice. Što je usko povezano s poremećajem lučenja hormona spavanja, melatonina.
Melatonin je hormon kojeg stvara žljezda epifiza. On je derivat aminokiseline triptofana i neurotransmitera serotonina. Melatonin se nalazi u krvi, a koncentracija mu se tijekom dana mijenja. Razina melatonina u krvi deset je puta veća tijekom noći nego tijekom dana. On je vrlo djelotovoran i moćan čistać slobodnih radikala i vrlo koristan u uklanjanju štetnih hidroksilnih molekula iz krvotoka.
Njegova se proizvodnja pojačava usporedno sa smanjivanjem količine svjetlosti, što biološki omogućuje zadovoljavajući odmor organizma. Problemi nastaju narušavanjem biološkog ritma spavanja, tj. uslijed nedostatka sna, jer se tijekom budnog stanja u organizmu nakuplja znatna količina toksičnih tvari, kojih se on može osloboditi samo tijekom spavanja.
Dugotrajni manjak sna dovodi do iscrpljivanja i preranog starenja organizma.
Ravnoteža između budnog stanja i odmora narušava se kod poslovnih ljudi i sportaša, te osoba opterećenih stresom. Također i kod onih koji često putuju između udaljenih dijelova svijeta, jer zbog promjene vremenskih zona nemaju dovoljno vremena za spavanje.
Što, naravno, u većini slučajeva dovodi i do smanjenog radnog učinka. U takvim slučajevima može biti korisna upotreba suplementa koji sadrži melatonin. Konzumacijom melatonina u suplementima nekih sat, dva prije spavanja u dozama od nekih 3-6 mg će osigurati 6-8 sati biološki važnog sna, čiji će rezultat biti osjećaj odmornosti i sposobnost za odgovarajući učinak. Također na razinu melatonina se može utjecati prehranom.
Namirnice za prirodan i zdrav san
Melatonin se također može naći u određenoj hrani. Prisutan je u povrću, kao i zobi, kukuruzu, riži, đumbiru, rajčici,banani, bademima i sjemenkama, trešnjama. Nedostatak željeza se također dovodi u vezu s poremećajem spavanja. To se može popraviti konzumacijom hrane koja je bogata željezom kao na primjer crveno meso, piletina, plodovi mora, grah, špinat, grožđice, leća i zobene pahuljice. Triptofan također može poboljšati san povećavajući tjelesnu opskrbu melatonina te pomoći da se ublaži nesanica.
Namirnice bogate triptofanom su piletina, jaja, orasi, mlijeko, maslac od kikirikija, sezam, puretina, soja, sjemenke bundeve.
Istraživanja su potvrdila da magnezij također pomaže smanjiti nesanicu i produljiti vrijeme spavanja. Namirnice bogate magnezijem su bademi, špinat, indijski oraščići, kikiriki, žitarice, crni grah i sojino mlijeko.
Izvor: Pexels
Čaša toplog mlijeka prije spavanja može pomoći da zaspite. Mlijeko je izvrstan izvor magnezija, koji može pomoći da se ublaži nesanica. Mlijeko i mliječni proizvodi, kao što su sir i jogurt, su također bogati kalcijem, koji pomaže u stvaranju melatonina.
Borbu protiv nedostatka magnezija možete početi konzumiranjem cjelovitih žitarica kao što su quinoa, ječam, zob, tjestenina i kruh od cjelovitog brašna te smeđa riža. Orašasti plodovi kao što su orasi i bademi te sjemenke bundeve, suncokreta, sezama i lana, također sadrže magnezij. Osim toga, orasi sadrže triptofan, koji može poboljšati san i smanjiti depresiju. Vitamini B skupine mogu se koristiti kako bi se spriječila nesanica. Nedostatak vitamina B6 se također usko vezuje uz nesanicu, nedostatak tog vitamina može povećati psihološki stres i stvoriti poremećaje u spavanju. Dobri izvori vitamina B6 su perad, riba, mahunarke, povrće, voće, zeleno lisnato povrće, naranče i banane.
Još malo o melatoninu
Melatonin sadrži aktivne tvari umirujućeg, antistresnog djelovanja za miran san. Istraživanjima je potvrđeno djelovanje melatonina na usporavanje starenja, a njegov nedostatak se povezuje s nastankom raka dojke i prostate. Povećana količina lučenja melatonina tijekom noći direktno se povezuje s antikancerogenim djelovanjem. Postoje indicije da psihičke tegobe kod osoba osjetljivih na meterološke promjene te depresija koja je izazvana nedostatkom svjetla ima veze s povećanom količinom melatonina u dnevnim satima. Korištenje melatonina za otklanjanje poremećaja sna u vidu suplemenata se preporuča samo povremeno i s pauzama.
Melatonin se ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama. Osobe koje se odluče za uzimanje suplemenata trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom.
Gubljenje tjelesne težine može biti dugotrajan i težak proces, ali uz pravilnu strategiju i dosljednost, možete postići svoje ciljeve i poboljšati svoje zdravlje. U ovom članku ćemo podijeliti nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći u gubljenju tjelesne težine na zdrav i održiv način.
Vaši obroci, pogotovo ako imate problema s kilažom trebaju biti automatizirani, primjerice u vidu jelovnika. Na taj način ćete imati bolji uvid u to što i koliko jedete te ćete svijesnije izbjeći unos nezdravih namirnica. Kad govorimo o obrocima onda su tu uvijek tri glavna i dva među obroka. Kad imate više manjih obroka onda to stvara osijećaj sitosti i spriječava vas da preskakanjem obroka se dovedete u stanje izgladnjelosti. Nemojte preskakati obroke – kad preskočite obroke tijelo reagira na način da počne skladištiti masti zbog izgladnjivanja; na taj način se spriječava i otežava gubljenje kalorija. Kupujte pametnije, napravite popis namirnica prije nego krenete u kupovinu i nastojte u potpunosti izbjeći kupovanje nezdravih namirnica poput grickalica i slatkiša.
Da biste izgubili tjelesnu težinu, morate stvoriti kalorijski deficit. To znači da unosite manje kalorija nego što ih trošite. Pokušajte smanjiti unos kalorija za oko 500 kalorija dnevno kako biste postigli zdravo gubljenje tjelesne težine.
Ukoliko ste se odlučili da želite izgubiti suvišne kilograme onda se preporuča da si postavite jasne i točno definirane ciljeve. Koliko kilograma i u kojem vremenskom periodu želite izgubiti.
Vodite dnevnik i mjerite svoj napredak (vaganje) možete se i fotografirati. Također bolji se rezultati postižu ukoliko imate podršku ili društvo. Mršavite zajedno s nekim prijteljem ili prijateljicom. Ukoliko uživate u hrani i hrana je vaša strast, time je izazov veći. U tom slučaju dobro je imati nekakav vid zanimacije koja će vam biti u najmanju ruku jednako privlačan i samim time će vam skrenuti pozornost na druge stvari osim hrane.
Identificirajte emocionalne okidače zbog kojih se prejedate, kad ih identificirate pokušajte im se oduprijeti vizualizirajući svoje ciljeve gubitka težine.
Zdrave životne navike su preduvjet mršavljenja
Dok jedete nemojte jesti prebrzo, jedite polako radeći pauze od nekih 30-tak sekundi. Svoje obroke servirajte u manjim porcijama. Prije obroka šećite, a poslije obroka izbjegavajte tjelesnu aktivnost. Također nemojte tijekom obroka raditi neku drugu aktivnost tipa čitati ili gledati televiziju.
Kako bi poboljšali mršavljenje važno je uvesti dodatnu tjelesnu aktivnost. Dnevno se preporuča najmanje 45 min do sat vremena nekakve tjelesne aktivnosti, primjerice možete pješačiti. Danas ima i čitav niz mobilnih aplikacijakoje prate vašu aktivnost i mogu precizno izračunati koliko ste se kretali u jednom danu. Iskoristite ih i na taj način ćete imati bolji uvid u potrošnju kalorija i vaš napredak.
Preporučaju se i vježbe snage najmanje 2 puta tjedno u trajanju od po 45 minuta. Također je važno da izdvojite vrijeme za opuštanje tipa meditaciju ili neku drugu aktivnost koja vas oslobađa napetosti i stresa. Zdrav san je vrlo važan za gubitak suvišnih kilograma, ukoliko ste neispavani vaš organizam će teže gubiti kilažu i mogućno djelovati na povećanje apetita.
Od namirnica uvijek se preporuča što veći unos svježeg sezonskog voća i povrća, veći unos tekućine. Izbjegavajte unos alkohola, gaziranih pića i kofeina.
Dan je uvijek dobro početi unosom žitarica, primjerice zobena kaša koja pospješuje osjećaj sitosti i zadržava dugo glikemijski indeks na adekvatnoj razini. Ili zeleni čaj koji vam ubrzava metabolizam i antioksidativne kemijske procese. U nastavku vam nudimo još preporuka i malih tajni kako pospješiti mršavljenje i biti zdraviji.
Izvor: Pexels
Lista preporuka:
Zdrave masnoće – jedite što više hrane koja sadrži zdrave masnoće (masline, losos, lješnjaci)
Orasi – jedite orahe zdravi su i daju osjećaj sitosti
Prženje hrane – izbjegavajte kad god možete jer je to najnezdraviji način pripremanja namirnica
Pite – stavite salatu u pitu napravljenu od cjelovitih žitarica, zasitno je i zdravo
Pakiranja hrane za nuždu – napravite mala pakiranja zdrave hrane u slučaju ako ogladnite (voće, povrće, orašaste plodove)
Pahuljice od crvene paprike – ako ih konzumirate ujutro kasnije ćete jesti manje, smanjuju apetit
Jedite losos bogat omega-3u kombinaciji s tjelovježbom ubrzat će se razgradnja masti u organizmu
Tekuća hrana – konzumirajte prirodne shakeove i juhe sa što manje natrija; daju osjećaj sitosti i smanjuju apetit
Što više se krečite i vježbajte
Cimet– dodajte ga voćnim salatama umjesto šećera ili neke druge prirodne zaslađivaće
Bez sokova tijekom obroka – zamijenite ih vodom i brže ćete gubiti kilograme
Bezmasna hrana nije nužno i zdravija pogledajte dobro sadržaj da nema više šećera i soli
Obrano mlijeko – pijte ga za doručak umjesto sokova jer smanjuje apetit
Jedite zdrave međuobroke dosta voća po mogućnosti
Edamame/mahune od soje – zdrave i jeftine grickalice
Juhe- su zdrave i zasitne; napravite juhu od povrća ili graha sa malo soli
Bezmasni proteini – konzumirajte ih češće u obrocima jer su zasitniji od ugljikohidrata i masti
Izbjegavajte šećer u hrani sve što ima više od 4g šećera nije preporučeno, pogotovo sirupi koji sadrže kukuruzni škrob, fruktozu, itd.
Jabuke– zdrav zalogaj između obroka, bogate vlaknima i daju osjećaj sitosti
Maslac od orašastih plodova – preporuča se maslac od kikirikija ili badema kao zdravija opcija u umjesto sirnih namaza ili običnog maslaca
Zdravi shakeovi – najpreporučljivije ih je raditi od ovih 5 namirnica: smrznute borovnice,banana, obrano mlijeko, žličica meda i žličica sjemenki buhačice
Jajaza doručak – daju dulji osjećaj sitosti nego kad konzumirate ugljikohidrate
