Grčki jogurt je ukusan i zdrav obrok bogat proteinima. U njemu se krije pravo bogatstvo važnih nutrijenata, a mogu ga konzumirati i osobe koje imaju intoleranciju na laktozu.
Grčki jogurt je kao što i sam naziv govori porijeklom iz Grčke. Dobiva se posebnom metodom izvlačenjem sirutke te za razliku od drugih jogurta ne ne sadrži dodatne šećere, sladila ili tvari za zgušnjavanje. Ima vrlo široku primjenu i koristi se kod pripreme raznih jela, bilo pikatnih, bilo slatkih.
Ima specifičnu gustu teksturu, bogata je okusa i stoga se često koristi kao zamjena za mlijeko, kiselo vrhnje ili se čak koristi prilikom pečenja.
Nutritivni sastav
Grčki jogurt ima zanimljiv nutritivni sastav. Vrlo je bogat zdravim probioticima koji pospješuju vašu probavu. Dobri su i za vaš imunološki sustav te mogu smanjiti nuspojave antibiotskih tretmana. Također sadrži i manje ugljikohidrata od ostalih jogurta. Samim time i manje laktoze, koja nekim ljudima uzrokuje probavne probleme.
Uobičajeni jogurt sadrži od 15 do 17 grama ugljikohidrata, a grčki sadrži 9 grama. Stoga se preporuča za konzumaciju osobama koje imaju dijabetes i osobama s intolerancijom na laktozu.
Evo nekoliko ključnih aspekata:
Visok udio proteina: grčki jogurt izuzetno je bogat proteinima, što ga čini odličnim izborom za vegetarijance i sportaše. Proteini su važni za rast i obnovu tkiva, održavanje mišićne mase i osjećaj sitosti. Ima dvostruko više proteina od uobičajenog jogurta.
Probiotici: grčki jogurt sadrži korisne bakterije koje su dobre za vašu crijevnu floru. Ovi probiotici mogu poboljšati probavu i ojačati imunološki sustav.
Nizak sadržaj šećera: ako birate grčki jogurt bez dodanog šećera, možete uživati u ukusnom obroku bez brige o višku šećera u prehrani.
Bogatstvo hranjivim tvarima: osim proteina, grčki jogurt sadrži i druge hranjive tvari kao što su kalcij, vitamin B12, riboflavin i fosfor.
Za razliku od uobičajenog jogurta koji ima 5 do 10 grama proteina, grćki jogurt sadrži od 13 do 20 grama proteina.
Previše natrija nije poželjno za vaš organizam, a grčki jogurt ga ima i do 50% manje nego drugi jogurti. Unatoč tome ne gubi na bogatstvu okusa.
Još jedna od koristi grčkog jogurta jest i da sadrži mnogo kalcija. Kalcij je vrlo važan za izgradnju vaših mišića i kostiju te pomaže ključnim organima da normalno funkcioniraju. Od ostalih minerala tu su još i kalij. Kalij u grčkom jogurtu pomaže pri snižavanju krvnog tlaka te regulira razinu natrija u tijelu.
Grčki jogurt je vrlo bogat jodom. Naše tijelo samo prirodno ne proizvodi jod te ga je potrebno dobivati putem hrane koju jedemo. Jod je važan za normalno funkcioniranje štitnjače, a sama štitnjača je ključna za zdrav metabolizam.
Mnogo ljudi danas pati od nedostatka joda što može uzrokovati ozbiljne probleme. Uključujući i nagle promjene tjelesne težine. Za ljude koji imaju problema s težinom, povećavanjem razine joda će se povećati aktivnost štitnjače, a time i ubrzati metabolizam što će dovesti do lakšeg gubljenja na težini.
Grčki jogurt sadrži i već spomenuti vitamin B-12 koji je potreban crvenim krvnim stanicama da se formiraju, te su važni za pravilno funkcioniranje moždanih funkcija i kod sinteze DNA. Vitamini B- skupine su također korisni i za zdravlje i mladolik izgled vaše kože.
Izvor: Pexels
Zdravstvene prednosti
Redovita konzumacija grčkog jogurta može donijeti mnoge zdravstvene prednosti. Neke od njih uključuju:
Održavanje zdrave težine: proteini i nizak sadržaj šećera u grčkom jogurtu mogu vam pomoći da održite zdravu težinu i regulirate apetit.
Poboljšana probava: probiotici u jogurtu podržavaju zdravu crijevnu floru i pomažu u probavi.
Jačanje kostiju: kalcij i fosfor u grčkom jogurtu ključni su za zdravlje kostiju.
Doprinose imunološkom sustavu: zdravlje probave povezano je s imunološkim sustavom, pa stoga može pomoći u jačanju otpornosti na bolesti.
Grčki jogurt u kuhinji
Grčki jogurt je višenamjenski proizvod koji se može koristiti na različite načine:
Doručak: poslužite ga s svježim voćem i medom za ukusan i hranjiv doručak.
Umaci: dodajte ga u umake i umake za kremastu teksturu i bogat okus.
Deserti: koristite ga kao sastojak za pravljenje kolača, torti i smoothieja.
Zdravi međuobrok: grčki jogurt odličan je međuobrok, posebno kada ste u pokretu.
Sve u svemu za kraj možemo zaključiti kako je riječ o zdravoj namirnici, vrlo bogata okusa i teksture. I svakako Vam preporučamo da je uvrstite u svoju prehranu. Bilo da želite se okrijepiti ili pokušavate izgubiti suvišne kilograme.
Što je gluten i gdje se može naći? Zašto se o njemu danas često priča? I zašto nekima od nas zadaje samo muke i probleme? Riječ je o sveprisutnim proteinima koji se mogu naći u raznim tipovima hrane.
Gluten je općeniti naziv za proteine koji se mogu naći u pšenici, ražu, ječmu i pšenoraži. Gluten je važan zbog toga što pomaže hrani da sačuva svoj oblik te ima funkciju ljepila koji drži hranu spojenom. Gluten možemo naći u mogim tipovima hrane, čak i u onima za koje se to nebi očekivalo.
Od svih žita koja sadrže gluten, pšenica se najčešće konzumira. Dva glavna proteina koja možemo pronaći u glutenu su glutenin i gliadin. Protein gliadin je taj koji ima najnegativnije djelovanje na naše zdravlje.
Ako ćemo brašno promiješati s vodom, proteini glutena će stvoriti ljepljivu masu. Ovo svojstvo glutena će učniti tijesto elastičnim te će omogućiti dizanje pri pečenju.
Većina ljudi prihvaća gluten sasvim dobro. Ali ipak gluten ne podnose svi te može prouzrokovati poteškoće ljudima s određenim zdrastvenim problemima.
Koja hrana sadrži gluten?
Gluten se može naći u različitim proizvodima i prehrambenim artiklima, uključujući:
Pšenica: najznačajniji izvor glutena. Pšenično brašno koristi se za izradu kruha, peciva, kolača, tjestenine i ostalih pekarskih proizvoda.
Ječam: sadrži gluten i često se koristi za proizvodnju ječmenog slada koji se koristi u pivarstvu.
Raž: sadrži manje glutena od pšenice, ali i dalje ga ima dovoljno da izazove reakciju kod osoba osjetljivih na gluten.
Pšenični derivati: gluten se često koristi kao sastojak u raznim prehrambenim proizvodima, uključujući kobasice, umake, juhe, pa čak i žvakaće gume i sladoled.
Zamjene za pšenični gluten: U trgovinama se često prodaju proizvodi koji sadrže gluten bez pšenice, kao što su seitan ili vitalni pšenični gluten, koji se koriste kao zamjene za meso.
Osjetljivost na gluten
Postoje dva glavna stanja koja su povezana s osjetljivošću na gluten:
Celijakija: To je autoimuna bolest u kojoj unos glutena izaziva upalu i oštećenje sluznice tankog crijeva. Simptomi uključuju probavne probleme, anemiju, gubitak težine i mnoge druge. Ljudi s celijakijom moraju strogo izbjegavati gluten u svim oblicima.
Osjetljivost na gluten bez celijakije: Ova stanja obuhvaćaju ljude koji imaju simptome slične onima kod celijakije, ali nemaju pozitivne testove za ovu bolest. Simptomi se mogu manifestirati kao probavni problemi, glavobolje ili umor nakon konzumacije glutena. Ovo stanje poznato je kao “nepročišćena osjetljivost na gluten” ili “osjetljivost na gluten bez celijakije.”
Neki ljudi pate od osjetljivosti na gluten, a neki su alergični na pšenicu. Jedan od simptoma koji najčešće ukazuju na intoleranciju glutena su probavni problemi to je ujedno i najuobičajeniji način indikacije.
Također možda imate anemiju ili probleme sa dobivanjem na težini. Kako bi bili u potpunosti sigurni morate napraviti adekvatna testiranja i konzultirati se s liječnikom kako bi utvrdili da li možda imate celijakiju ili neki drugi problem.
Bezglutenska prehrana
Izvor: Pexels
Zapoćeti bezglutensku dijetu može u samom početku može biti izazov. Prva stvar na koju morate obazirati pažnju jest da počnete gledati sastav samih proizvoda koje trošite.
Vrlo brzo ćete primijetiti da se gluten, odnosno pšenica dodaje mnogobrojnim i različitim tipovima hrane. Također biste trebali jesti uglavnom cjelovitu zdravu hranu zbog toga što je većina cjelovite hrane bezglutenska. Izbjegavajte prerađenu hranu i žitarice koje sadrže gluten.
Postoji nekolikovrsta žitarica i sjemenki koje su prirodno bez glutena.
U pravilu, bolje je izabrati hranu koja je prirodno bez glutena. To je uvijek bolji izbor nego prerađeni bezglutenski proizvodi. Takvi proizvodi uglavnom imaju manje nutrijenata, a mnogo dodanih šećera ili prerađenih žitarica.
Većina pića je bez glutena, osim piva (osim ako piše da nema glutena). Za većinu ljudi izbjegavanje glutena je nepotrebno. Ipak za ljude s određenim zdravstvenim problemima izbacivanje glutena iz prehrane može činiti veliku razliku. Ima dovoljno hrane koja je prirodno bez glutena te bi bilo najbolje za vas da birate zdravu i cjelovitu hranu kad god ste u mogućnosti.
Čovjek se od davnina hrani ribom i plodovima mora. U mediteranskoj prehrani riba zauzima značajno mjesto. Riba je mnogo više od samo običnog obroka – riba je pravo blago iz plave dubine koje donosi niz zdravstvenih koristi.
U dubinama oceana i rijeka, krije se jedna od najdragocjenijih darova prirode – riba. Kroz povijest, riba je bila ne samo izvor hrane već i ključan čimbenik u razvoju drevnih civilizacija. Danas, ovo ukusno i hranjivo blago i dalje igra značajnu ulogu u prehrani ljudi diljem svijeta.
Riba ima na stotine različitih vrsta, a svaka donosi sa sobom jedinstveni okus i nutritivnu vrijednost. No, osim što nas mami svojim okusom, riba je također i bogata esencijalnim hranjivim tvarima koje pružaju brojne zdravstvene prednosti.
Raznolikost ribljih vrsta
Svijet riba obuhvaća nevjerojatnu raznolikost vrsta koje nastanjuju slatke i slane vode širom planete. Ribe se mogu podijeliti u različite skupine, poput masnih i nemasnih riba, slatkovodnih i morskih riba te onih koje se uzgajaju i divlje ulove.
Postoji nekoliko desetaka tisuća ribljih vrsta, generalno najčešće prevladava klasifikacija na slatkovodne i morske (bijela i plava riba).
Masne ribe, poput lososa, skuše, srdela i tuna, sadrže veće količine esencijalnih omega-3 masnih kiselina, dok nemasne ribe, poput bakalara, tilapije i oslića, sadrže manje masti, ali su bogate proteinima i drugim hranjivim tvarima.
Nutritivna vrijednost ribe
Riba je cijenjeni izvor hranjivih tvari koje pozitivno utječu na zdravlje. Posebno se ističe po svojem visokom udjelu proteina visoke biološke vrijednosti, koji su ključni za izgradnju i obnovu stanica u tijelu.
Njih ima 12-22%, a nosioci okusa su aminokiseline (sladak okus glicina i glutamata). Riba je niskokalorična namirnica. Ima niski udjel masti, ali sa iznimno vrijednim profilom masnih kiselina. Prevladavaju, dobre nezasićene masti i omega 3 masne kiseline. Specifičan okus ribi daje trietilamin. On potiče izlučivanje enzima probave i na taj način olakšava probavljivost namirnica.
Vitamin D, koji se također nalazi u mnogim vrstama ribe, važan je za apsorpciju kalcija i održavanje zdravlja kostiju. Osim toga, riba je bogat izvor vitamina B12, selena, fosfora, joda i drugih važnih minerala.
Zdravstveni benefiti ribe
Današnja prehrana siromašna ribom našim stanicama uskraćuje riblje ulje. Riblje ulje obiluje omega 3 masnim kiselinama. Naš organizam opterećen je mastima iz mesa i prerađenim uljima. Prevelika konzumacija mesa životinja sadrži omega 6 masne kiseline što u konačnici rezultira stvaranjem arahidonske kiseline. Ona ima vrlo jaki upalni učinak te povećava ljepljivost krvi i aterosklerotske promjene na krvnim žilama.
Smatra se da su ljudi u početku konzumirali hranu s mnogo omega 3 masnih kiselina i gotovo ništa omega 6 masnih kiselina. Danas je taj omjer nažalost obrnut što rezultira razvojem bolesti.
Postoje značajni podaci o tome da riblje ulje može ublažiti simptome psorijaze, kožne bolesti koju karakterizira crvenilo kože popraćeno ljuštenjem i svrbežom. Britanski znanstvenici su ustanovili da količina ribljeg ulja koja odgovara obroku od 140 g masnije ribe dnevno, kao što je skuša, u roku od osam tjedana značajno olakšava simptome, osobito svrbež. Zato je najzaslužniji i najdjelotvorniji dio ribljeg ulja koji se zove eikoza-pentenoična kiselina (EPA), a naročito je puno ima u lososu i skuši.
Izvor: Pexels
Ovo su neki od poremećaja koje konzumacija ribe može ublažiti ili spriječiti:
začepljenje arterija: održava arterije otvorenima – i čistima, smanjuje opasnost od ponovnog zatvaranja arterija nakon angioplastike za 40-50%
srčani udar: smanjuje vjerojatnost pojavljivanja srčanih – udara za jednu trećinu
ulcerozni kolitis: jedno istraživanje je pokazalo da konzumiranje 4,5 g ribljeg ulja dnevno u roku od 8 mjeseci dovodi do smanjenja aktivnosti bolesti za 56%
psorijaza: ublažava svrbež, crvenilo i bol, te smanjuje količinu potrebnih lijekova
multipla skleroza: pomaže u smanjivanju simptoma
astma: kod nekih pacijenta smanjuje učestalost napadaja
Riba je iznimno kvarljiva namirnica, stoga je treba jesti svježu. Samo svježa riba nije prošla kemijske i fizikalne promjene. Riba je vrlo osjetljiva na visoke temperature. Ona sadrži mali udio kolagena stoga se mišićni proteini morske ribe počinju denaturirati već na sobnoj temperaturi. Kritična temperatura termičke obrade ribe niža je od temperatura na kojoj obrađujemo druge vrste mesa.
Iako je Hrvatska mediteranska zemlja, godišnja potrošnja ribe po glavi stanovnika je svega 10 kg. U Portugalu je potrošnja 57 kg, a na Islandu čak 90 kg.
Bilo bi dobro da konzumirate ribu bar jedanput tjedno, pa makar bila to riba iz konzerve kao što je tuna ili sardina.
Ova sočna voćka idealna je kao okrjepa i osvježenje u ove vruće ljetne dane. Osim osvježenja u sebi krije pravo malo bogatstvo važnih nutrijenata. Između ostalih idealno je voće za dijetu i regulaciju težine .
Breskva je sočan plod drveta Prunus persica, iz porodice ruža. Okruglog je oblika, crvenkasto-žute boje, površine prekrivene dlačicama i specifične arome.
Plod breskve je bogat raznim vitaminima, antioksidansima i flavonoidima.
One su osvježavajuće voće jer sadrže čak 90% tekućine. Zbog toga ih ubrajamo u niskokalorično voće – idealno za dijetu. Imaju diuretski učinak, pročišćavaju organizam , a ujedno su bogate vlaknima te potiču i olakšavaju probavu.
Povijest
Breskva je porijeklom iz daleke Kine gdje je prvi puta kultivirana još prije 4000. g. U Evropu je došla preko Perzijanaca, Grka i naposlijetku Rimljana, gdje je postala cijenjen simbol plodnosti i ljubavi. Kasnije su europski doseljenici donijeli breskve u Ameriku, gdje su postale klasično voće u južnim državama.
Breskva i njezina nutritivna svojstva
Breskve pružaju velik broj nutrijenata s jako malo kalorija i bez ikakvih masti.
Ona je niskokalorično voće (oko 39 kalorija na 100 g) bogato esencijalnim hranjivim tvarima:
Vitamini: dobar su izvor vitamina C, vitamina A, vitamina E i vitamina K. Vitamin C je važan za imunološki sustav, dok vitamin A podržava zdravlje očiju.
Minerali: sadrže minerale poput kalija, željeza i bakra. Kalij pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu.
Dijetalna vlakna: dobar su izvor vlakana, što je ključno za zdravu probavu i regulaciju šećera u krvi.
Antioksidansi: sadrže antioksidanse poput beta-karotena i likopena koji pomažu u zaštiti tijela od oksidativnog stresa.
Beta-karoten, crveno-narančasti pigment koji se nalazi u voću i povrću, poznat je još i kao provitamin A (važan je kao prekursor vitamina A). Beta-karoten ima dvije uloge u organizmu: u slučaju potrebe prelazi u vitamin A (retinol), a ukoliko ga u organizmu ima dovoljno, djeluje kao antioksidans.
Uz već spomenute beta-karoten, vitamin C, tu su još vitamin E, te ostali karotenoidi i druge fitokemikalije, koji pomažu u onesposobljavanju slobodnih radikala (nestabilnih molekula kao nusproizvoda stanične oksidacije). Od minerala u breskvi ima najviše kalija, fosfora, magnezija i kalcija.
Izvor: Pixabay
Breskva i njezina ljekovitost
Breskva je po svom nutritivnom sastavu važna za neke aspekte vašeg zdravlja:
1. Zdrava koža
Zahvaljujući vitaminu C i drugim antioksidansima, breskve mogu poboljšati zdravlje kože i usporiti starenje. Koktel miks vitamina sadržanih u breskvi odličan je za zdravlje vaše kože. Primjerice vitamin A vlaži kožu, poboljšava njezinu teksturu, usporava znakove starenja te doprinosi svježijem i zdravom izgledu kože.
Vitamin C igra važnu ulogu u formiranju kolagena, proteina čiji se nedostatak posebno negativno odražava na vašoj koži. Zatim vitamin E štiti i hidratizira kožu te doprinosi njezinom oporavku od oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala.
2. Zdravlje očiju
Vitamin A u breskvama podržava zdravlje očiju i može smanjiti rizik od očnih problema poput degeneracije makule. To prvenstveno može zahvaliti beta-karotenu. Ovaj provitamin njeguje i štiti mrežnicu oka od slobodnih radikala, te sprječava kataraktu i senilnu makularnu degeneraciju.
3. Regulira probavu
Dijetalna vlakna u breskvama podržavaju zdravu probavu i prevenciju zatvora. Visoki udio kalija u breskvama dobar je za sprečavanje bubrežnih oboljenja kao i za prevenciju čira na želucu.
4. Regulacija šećera u krvi
Vlakna u breskvama mogu pomoći u stabilizaciji nivoa šećera u krvi, što je važno za osobe s dijabetesom. Vlakna osim detoksikacije organizma, čuvaju zdravlje srca i krvnih žila, pomažu u regulaciji razine šećera u krvi te doprinose zdravijoj probavi.
4. Smanjenje upalnih reakcija
Antioksidansi u breskvama mogu pomoći u smanjenju upalnih reakcija u tijelu i smanjenju rizika od kroničnih bolesti. Vlakna, kalij, vitamin C i kolin u bresakvama doprinose očuvanju zdravlja srca. One ujedno sadrže i fenolne spojeve koji sprječavaju stvaranje LDL kolesterola. Stoga redovita konzumacija breskvi može pomoći u kontroli visokog kolesterola, koji predstavlja rizični faktor za nastajanje krvožilnih i srčanih bolesti.
Bioflavonoid rutin u breskvi, pridonosi jačanju kapilara, pomaže u uklanjanju proširenih vena, snižava štetan LDL kolesterol te smanjuje rizik od srčanih bolesti.
5. Prehrana kod trudnoće
Zbog prisutnosti širokog raspona vitamina i minerala breskva je izvrsna namirnica za trudnice. Mineral kalij pomaže u otklanjanju mišićnih grčeva i općeg umora koji su česta pojava tijekom trudnoće.
Vitamin C doprinosi zdravom razvoju kostiju, zubi, kože, mišića i krvnih žila bebe. Također pomaže u apsorpciji željeza, što je izuzetno važno za vrijeme trudnoće. Folati prisutni u breskvi potiču pravilan razvoj srca, mozga i lubanje fetusa te pomažu u sprečavanju defekata neuralne cijevi
Kako uključiti breskve u prehranu
Svježe: Jedite breskve svježe, kao ukusnu i zdravu užinu.
Voćna salata: Dodajte narezane breskve u voćnu salatu za dodatnu svježinu.
Smoothie: Koristite breskve u voćnim smoothiejima za ukusan i zdrav napitak.
Konzervirane breskve: Možete koristiti konzervirane breskve u pripremi deserta ili kao dodatak žitaricama.
Marmelada i džem: Pripremite domaću marmeladu ili džem od bresaka bez dodatih šećera.
Breskva je voće s bogatom poviješću, puno nutritivnih vrijednosti i zdravstvenih prednosti. Uključivanje bresaka u vašu prehranu može poboljšati vašu dobrobit i pružiti vam slatku i osvježavajuću poslasticu.
Smoothie jest idealan nadomjestak za obrok, bogat esencijalnim nutrijentima. Pogotovo ljeti kad preferiramo osvježavajuću hranu i piće. Ako je uz to i smoothie za mršavljenje onda je to dobitna kombinacija.
Kada je riječ o mršavljenju, ishrana ima ključnu ulogu u postizanju ciljeva i održavanju zdrave tjelesne težine. U tom kontekstu, smoothieji su postali popularan izbor za mnoge koji žele izgubiti kilograme.
Prilikom kreiranja dijeta, uvijek brinemo o potrebama naših klijenata. Nastojimo im uvijek sastaviti maštovite i ukusne jelovnike, koji će im ponuditi optimalnu i zdravu prehranu za njihov organizam. Također im nastojimo olakšati proces mršavljenja bez ikakvih izgladnjivanja i mučenja organizma. Neizostavan element svake naše dijete jest dobar smoothie za mršavljenje.
Smoothija ima puno vrsta, a već smo i dijelili neke recepte u prijašnjim blog postovima.
Oni su idealni za međuobrok ili čak nadomjestak za regularni obrok.
Pri njihovu odabiru uvijek pazimo na nutritivne vrijednosti te na broj kalorija.
Razlozi zašto su smoothiji dobri za mršavljenje:
Niskokalorični, a bogati nutrijentima: Smoothieji se mogu pripremiti sa svježim voćem, povrćem, nemasnim jogurtom ili biljnim mlijekom. Ovi sastojci su niskokalorični, a istovremeno bogati vitaminima, mineralima i vlaknima, što je ključno za osjećaj sitosti i zadovoljenje nutritivnih potreba.
Kontrolirane porcije: Priprema smoothieja omogućava precizno mjerenje sastojaka i kontroliranje unosa kalorija. To je korisno za one koji prate unos kalorija kao dio svog plana mršavljenja.
Smanjenje žudnje za grickalicama: Smoothieji se mogu napraviti sa dodatkom proteina i vlakana, što pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i smanjenju žudnje za grickalicama između obroka.
Hidratacija: Voće i povrće u smoothieji sadrže velike količine vode, što pomaže u hidrataciji tijela, a ponekad dehidratacija može biti pogrešno shvaćena kao glad.
Brza priprema: Smoothieji se lako pripremaju i mogu biti sjajan obrok ili užina za osobe koje nemaju mnogo vremena za kuhanje.
Top 3 smoothija za mršavljenje
1. Sunrise Smoothie
Priprema ovog ukusnog Sunrise smoothieja koji je prepun vrijednih nutrijenata je laka i jednostavna. Njegovi glavni sastojci su supernamirnica borovnica, naranča bogata vitaminom C te banana koja obiluje kalijem. Kad ste prikupili sve sastojke stavite ih u mikser i dobro promiksajte dok ne dobijete gustu, vitaminima bogatu smjesu. Ovaj smoothie sadrži svega 209 kalorija i odličan je nadomjestak za obrok ili međuobrok.
2. Peach Breakfast Smoothie
Priprema ovog smoothieja je također jednostavna, svega 3 minute. Sastojke stavite u mikser i sve dobro promiksajte dok ne dobijete gustu tekuću smjesu puno vitamina i proteina. Za pripremu ovog smoothija se koriste žitarice i sezonsko voće te je ovaj recep dostatan za dva serviranja. Ovaj ukusni smoothie sadrži svega 263 kalorije po serviranju.
3. Smoothie od mrkve
Ovaj smoothie je bogat korisnim omega-3 masnimkiselinama sadržanim u orasima. Orasi također vrlo povoljno djeluju na vaš metabolizam. Oni ga ubrzavaju te pomažu u sagorijevanju kalorija. Tu su još i mrkve bogate vitaminom A te đumbir i cimet. Jedno serviranje ovog smoothija sadrži 219 kalorija teu potpunosti zadovoljava vašu dnevnu potrebu za vitaminom A.
Praktični savjeti za konzumaciju smoothija za mršavljenje
Narvano kao što smo spomenuli ima jako puno recepata za smoothije, ali ako želite smršaviti preporučamo vam da birate prema ovim navedenim smjernicama.
Balansirajte nutrijente: Dodajte proteine (poput grčkog jogurta, proteinskog praška ili bademovog maslaca) kako biste povećali osjećaj sitosti. Dodajte i zdrave masti (npr. avokado) kako biste održali energiju tokom dana.
Izaberite voće i povrće sa niskim GI: Voće i povrće sa niskim glikemijskim indeksom (GI) sporije podižu nivo šećera u krvi, čime se sprečava nagli pad glukoze i osjećaj gladi.
Vodite evidenciju kalorija: Ako pratite unos kalorija, vodite evidenciju sastojaka koje koristite u smoothieji kako biste precizno izračunali nutritivnu vrijednost.
Izbjegavajte dodavanje šećera: Izbjegavajte dodavanje rafiniranog šećera u smoothieje. Umjesto toga, koristite zaslađivače poput meda ili javorovog sirupa u umjerenim količinama.
Smoothieji su ukusna i zdrava opcija koja može biti korisna za mršavljenje kada se pravilno pripreme. Niskokalorični, bogati nutrijentima i kontrolirane porcije smoothieja mogu pomoći u održavanju osjećaja sitosti i podržavanju zdravih ciljeva mršavljenja. Ključ je u balansiranju sastojaka i pažljivom praćenju unosa kalorija. Uz pravilan pristup, smoothieji mogu biti ukusan dodatak vašem planu mršavljenja.
Ljeto je idealno vrijeme za pripremu ukusnih i osvježavajućih salata. Brza ljetna salata od piletine zdrav je obrok, priprema se jednostavno i lako. Idealna je za obrok ako ste na poslu, ali i za konzumaciju kod kuće.
Brza ljetna salata od piletine, jednostavna je i ukusna salata za pripremu. Ovaj zdrav i osvježavajući obrok idealan je za predstojeće vruće ljetne dane. Osim što se brzo priprema, bogata je ukusnim sastojcima i nutrijentima.
Tu su proteinima bogata piletina, koja ujedno obiluje i vitaminima B skupine. Također dobar je izvor i selena, koji je vrlo značajan za ljudsko zdravlje. Esencijalan je za nekoliko komponenata u glavnim metaboličkim putevima, uključujući hormonalni metabolizam, antioksidativni sistem i imunološke funkcije.
Od ostalih sastojaka tu su matovilac, cherry rajčica, jogurt te maslinovo ulje. Za pripremu ovog obroka potrebno je svega 30-tak minuta.
Priprema
Matovilac operite i ocijedite. Cheery rajčice prepolovite i ubacite u matovilac. Kriške tost kruha narežite na male kockice i popržite na tavi na malo maslaca.
Pržite ih dok ne postanu hrskave i žućkaste boje te ih ubacite u salatu. Pileća prsa začinite solju i paprom te ih pržite dok ne postanu hrskava.
Ubacite je potom u salatu i sve dobro promiješajte. Napravite dressing, pomiješajte malo maslinovog ulja, accetta i jogurt te dodajte malo soli i papra. Sve dobro promiješajte sa salatom.
Brza ljetna salata od piletine je idealan izbor za sve koji žele lagani i hranljiv obrok tokom vrućih ljetnih dana. Ova salata je bogata povrćem, sočnom piletinom i ukusnim dresingom koji će vam pružiti osveženje i energiju. Priprema je jednostavna, a ukus je fantastičan. Iskoristite svježe sastojke dostupne tokom ljeta i uživajte u ovom ukusnom obroku koji će zadovoljiti vaše nepce i tijelo.
