Hrana liječi, služi vašem organizmu kao izvor energije, ali i kao preventiva u zaštiti od raznoraznih bolesti. Neke namirnice su u tome posebno učinkovite jer imaju posebna svojstva.
Vaš imunološki sustav jest vaša prva linije obrane od svih prijetnji kako vanjskih tako i unutrašnjih. Vaš imunološki sustav štiti vas od bolesti, infekcija i pomaže vam da se oporavite nakon ozljede. Kako bi ispravno funkcionirao potrebno je održavati vaše zdravlje i tjelesnu ravnotežu. Često će vam reći potrebno je kretati se, provoditi vrijeme u prirodi, što manje stresa i zdrava prehrana. To vam je najbolji zdravstveni savjet. Ovom prilikom mi ćemo se fokusirati na zdravu prehranu, odnosno na namirnice koje su idealne za očuvanje vašeg imuniteta.
Top namirnice za bolji imunitete
1. Agrumi
Izvor: Unsplash
Većina ljudi prelazi ravno na vitamin Cnakon što se prehlade. To je zato što pomaže u izgradnji vašeg imunološkog sustava. Smatra se da vitamin C povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica, koje su ključne za borbu protiv infekcija. Gotovo sva agrumi sadrže puno vitamina C. S takvom raznolikošću možete lako odabrati dodavanje ovog vitamina bilo kojem obroku. Među najpopularnije vrste spadaju grejp, naranče, klementine,mandarine, limuni, limete.
Budući da ga vaše tijelo ne proizvodi i ne skladišti, potreban vam je svakodnevni vitamin C za daljnje zdravlje. Preporučena dnevna količina za većinu odraslih osoba je:
75 mg za žene
90 mg za muškarce
Ako se odlučite za suplemente, izbjegavajte uzimanje više od 2000 miligrama (mg) dnevno.
2. Badem
Izvor: Unsplash
Što se tiče sprečavanja prehlade i suzbijanja prehlade, vitamin E nastoji ne zaostati za vitaminom C. Ovaj snažan antioksidans ključan je za zdrav imunološki sustav. To je vitamin topiv u mastima, što znači kako zahtijeva prisutnost masti da bi se pravilno apsorbirala. Orašasti plodovi, poput badema, prepuni su vitamina, također sadrže i zdrave masti. Odraslima treba oko 15 mg vitamina E svaki dan. Porcija badema s pola šalice, što je oko 46 cijelih, oljuštenih badema, pruža oko 100 posto pouzdanog izvora preporučene dnevne količine.
3. Brokula
Izvor: Unsplash
Brokula je bogata vitaminima i mineralima. Prepuna je vitamina A, C i E, vlakana i mnogih drugih antioksidansa, brokula je jedno od najzdravijih povrća koje možete staviti na tanjur. Ključ za očuvanje njegove moći netaknutom je kuhati je što manje – ili još bolje, nikako. Pokazalo se kako je kuhanje na pari najbolji način za zadržavanje više hranjivih sastojaka brokula.
4. Crvena paprika
Izvor: Unsplash
Ako mislite da agrumi imaju najviše vitamina C od bilo kojeg voća ili povrća, razmislite ponovno. Crvena paprika sadrži gotovo 3 puta više vitamina C (127 mg) od naranče (45 mg). Oni su također bogati izvor beta karotena. Osim što jača vaš imunološki sustav, vitamin C može vam pomoći u održavanju zdrave kože. Beta karoten, koji vaše tijelo pretvara u vitamin A, pomaže u održavanju zdravlja očiju i kože.
5. Češnjak
Izvor: Unsplash
Češnjak je gotovo nezaobilazna namirnica u svakoj kuhinji na svijetu. Hrani dodaje malo zinga, a i dobro je za vaše zdravlje. Rane civilizacije prepoznale su njegovu vrijednost u borbi protiv infekcija. Češnjak također može usporiti otvrdnjavanje arterija, a postoje i naznake kako pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Češnjakova svojstva jačanja imuniteta dolaze iz posebno velike koncentracije spojeva koji sadrže sumpor, poput alicina.
6. Đumbir
Izvor: Unsplash
Đumbir je još jedna namirnica kojoj se mnogi okreću nakon što se razbole. Đumbir može pomoći u smanjenju upale, može smanjiti upalu grla i upalne bolesti. Đumbir može pomoći i kod mučnine. Iako se koristi u mnogim slatkim desertima, đumbir pakira ima malo žestine u obliku gingerola, srodnika kapsaicina. Đumbir također može smanjiti kroničnu bol, a ima svojstva koja pomažu prilikom snižavanja kolesterola.
7. Jogurt
Izvor: Pixabay
Potražite jogurte koji na etiketi imaju otisnut izraz “žive i aktivne kulture”, poput grčkog jogurta. Sve što trebate znati o probioticima mogu stimulirati vaš imunološki sustav da pomogne u borbi protiv bolesti. Nastojte odabrati obične jogurte, a ne one koji su aromatizirani i napunjeni šećerom. Obični jogurt možete sami zasladiti zdravim voćem i kapljicom meda. Jogurt također može biti izvrstan izvor vitamina D, pa pokušajte odabrati marke obogaćene ovim vitaminom. Vitamin D pomaže u regulaciji imunološkog sustava, a smatra se da pojačava prirodnu obranu našeg tijela od bolesti. Čak se rade i klinička ispitivanja kako bi se proučili mogući učinci na COVID-19.
8. Kivi
Izvor: Unsplash
Kivi je prirodno pun esencijalnih hranjivih sastojaka, uključujući folate, kalij, vitamin K i vitamin C. Vitamin C potiče stvaranje bijelih krvnih stanica i samim time pospješuje borbu organizma protiv infekcije. Ostatak hranjivih sastojaka kivija dobar je kod održavanja prirodne ravnoteže i pravailnog funkcioniranja vašeg organizma.
9. Kurkuma
Izvor: Unsplash
Kurkumu možda znate kao ključni sastojak mnogih currya. Ovaj svijetložuti, gorki začin također se godinama koristi kao protuupalno sredstvo u liječenju artroze i reumatoidnog artritisa. Istraživanja pokazuju kako visoke koncentracije kurkumina, koje kurkumidaju prepoznatljivu boju, mogu pomoći u smanjenju oštećenja mišića uzrokovanih vježbanjem.
10. Papaja
Izvor: Shutterstock
Papaja je još jedno voće prepuno vitamina C. Možete pronaći dvostruko veću dozu od dnevno potrebne količine vitamina C u jednom plodu srednje veličine. Papaje također imaju probavni enzim zvan papain koji djeluje protuupalno i preporuča se kod poteškoća sa gastritisom. Papaje imaju pristojne količine kalija, magnezija i folata, što je sve korisno za vaše cjelokupno zdravlje.
Slasne, crvene trešnje idealna su voćka za ljetno osvježenje. Ali ono što sigurno niste znali da su osim okrepe, u rodu sa šljivama te učinkovite kod bolova i upala. Osobito su učinkovite kod problema s gihtom.
Plod trešnje okrugla je mesnata voćka, crvene do crveno-ljubičaste boje, ovisno o sorti. Trešnje svoju boju duguju antocijaninima, antioksidansima snažnih protuupalnih svojstava. S nutritivnog stajališta njihove su osobine vrlo cijenjene.
Dobar su izvorvitamina C i prehrambenih vlakana, a i istodobno imaju umjerene količine kalorija. Stoga su idealan izbor za sve one koji nastoje smršaviti. Bez obzira na sortu, imajukratak vijek trajanja pa pri kupnji tražite plodove izrazite crvene boje i čvrste vanjske kožice. Kupujte samo one koje su čuvane na hladnom jer visoke temperature oštećuju njihovu teksturu i okus.
Od ostalih nutrijenata valja još istaknuti kako sadrže vitamine A, B, bioflavonoide, elagičnu kiselinu, antocijanin i melatonin. A u ovoj specifičnoj kombinaciji upravo leži trešnjina tajna.
Zdravstveni učinak trešanja
Izvor: Unsplash
Antocijanini iz tamnih trešanja mogu smanjiti količinu masnih naslaga na trbuhu te sniziti razinu kolesterola i šećera u krvi. Zahvaljujući vlaknima i pektinu ovi plodovi doprinose i osjećaju sitosti. Ukratko odlične su za vašu liniju. Oni također blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove. Zapravo, 20 trešanja je deset puta učinkovitije od aspirina te ima pozitivne učinke na giht i bolove odartritisa. Također se smatraju izvrsnim izvorom bora, (sadrže 396 ug/100 grama), što u kombinaciji s kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju.
Istraživanje Sveučilišta u Londonu pokazalo je da se ispijanjem soka od trešnje može u roku od 24 sata povratiti čak 90% snage izgubljene tijekom sportskih aktivnosti ili napornog fizičkog rada.
Prema znanstvenim istraživanjima, flavonoid koji možemo naći u trešnjama (kercetin) ima antikancerogena svojstva, te pomaže u sprečavanju srčanih bolesti.
Ukratko one su dobre za otklanjanje fizičke i umne iscrpljenosti te ublažavaju simptome povezane s fibromijalgijom i glavoboljom. Mogu pomoći i kod znakova starenja kao što su bore, celulit, suhoća kože i kose i sl.
To je zbog već spomenutog vitamina A, u obliku beta-karotena koji ima važnu ulogu u mnogim funkcijama organizma. Beta-karoten pospješuje rast kostiju i zubi, održava kožu zdravom i štiti od infekcija. Neophodan je i za zdravlje očiju i očuvanje dobrog vida.
Trešnje, sok od trešanja kao i čaj od njihovih peteljki u narodnoj medicini primjenjuju se za njegu i obnovu suhe kože te za uklanjanje podočnjaka.
Ali tu priči nije kraj. Osim slasnih plodova mogu se iskorititi i njihove peteljke. Primjerice u narodnoj se medicini već stoljećima koriste i peteljke.
Trešnje su izvrstan diuretik što znači da pospješuju izlučivanje mokraće.
Od peteljki se pripremaju čajevi koji se koriste za otapanje bubrežnih kamenaca, čišćenje mokraćnih puteva, za pojačano izlučivanje mokraće kao i za upalu bubrega i mokraćnih kanala.
Stoga iskoristite sezonu trešanja. I pri tome dajte mašti na volju. Kombinirajte ih u ukusnim voćnim salatama i osvježavajućim sokovima. Dodajte ih kolačima i tortama. Kušajte ih u sladoledima, umacima te sorbetu. Kombinacija ima stvarno jako puno. Odaberite recept po svom ukusu te uživajte u ovoj slasnoj voćki dok još traje sezona.
Nije tajna da se za kvalitetnije čokolade, one s visokim udjelom kakaoa treba izdvojiti više novca. Razlog tomu je više sreće i zdravlja, i to doslovce. Tamna čokolada je zbog svog specifičnog sastava idealna slastica, ali i dobar izvor antioksidansa.
Tamna čokolada pravi se od prženih zrna stabla kakaovca, čija je izvorna domovina Južna Amerika. Drevne Maje su je s razlogom smatrali hranom bogova. Naime, znanstveno je dokazano kako je tamna čokolade dobre za zdravlje. Odnosno budimo krajnje precizni, čokolada koja ima 70% i više udjela kakaovca smatra se zdravom. Nešto što su drevne Maje vrlo vjerojatno i same naslučivale.
Konzumacija tamne čokolade utječe preventivno na rak, bolesti srca, dijabetes, demenciju i depresiju. Ona također povećava protok krvi, pomaže rad mozga, utječe na pamćenje, stres i raspoloženje. Zašto je tomu tako?! Tajna je naravno u njezinu nutritivnu sastavu.
Nutritivni sastav tamne čokolade
Tamna čokolada se razlikuje od mliječne čokolade po višem postotku kakaa i nižem sadržaju šećera i mlijeka. Ključni nutritivni sastojci u tamnoj čokoladi uključuju:
Kakao: Sadrži flavonoide, antioksidanse koji pružaju niz zdravstvenih dobrobiti.
Vlakna: Potiče zdravu probavu i održava stabilnost razine šećera u krvi.
Minerali: Bogatstvo magnezija, željeza, bakra i mangana.
Vitamini: Sadrži vitamine B skupine (npr. tiamin, riboflavin) i vitamin E.
Tamna čokolada, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od brojnih degenerativnih bolesti, posebice bolesti srca i krvnih žila.
Zdravstveni benefiti tamne čokolade
Antioksidativna zaštita: Flavonoidi u kakau djeluju kao moćni antioksidansi, pomažući u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa.
Zaštita srca: Redovita konzumacija tamne čokolade povezana je s poboljšanom funkcijom krvnih žila, smanjenjem krvnog tlaka i smanjenjem rizika od srčanih bolesti.
Poboljšanje kognitivnih funkcija: Flavonoidi mogu poboljšati protok krvi u mozak, što pridonosi poboljšanoj kognitivnoj funkciji.
Regulacija šećera u krvi: Vlakna u tamnoj čokoladi mogu pomoći u održavanju ravnoteže šećera u krvi.
Borba protiv stresa: Tamna čokolada može potaknuti lučenje endorfina, hormona sreće, pružajući osjećaj zadovoljstva i smanjujući stres.
Čokolada može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaoa, djeluju na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti.
Istraživanja također pokazuju da čokolada popravlja raspoloženje djelujući na metabolizam neurotransmitera serotonina. Dakle, čokolada se unatoč visokom udjelu masti i visokoj energetskoj vrijednosti ne svrstava u nepoželjne namirnice.
Za razliku od komercijalno dostupne čokolade koja je krcata šećerima, tamna čokolada povoljno djeluje na fiziologiju krvnih žila, a u usporedbi s mliječnom čokoladom, konzumiranjem crne čokolade značajno povećava osjetljivost nainzulin te smanjuje dijastolički krvni tlak.
Izvor: Pexels
Tamna čokolada vs. mliječna čokolada
Tamna čokolada ima manje kalorija, zasitna je i bogata vlaknima. Također sadrži više antioksidansa, nego mliječna, jer ima veći udio kakaa. Stručni tim kalifornijskog sveučilišta Loma Linda proučio je što se događa s flavonidima, koje unosimo tamnom čokoladom u organizam. Otkrili su kako se on taloži u dijelovima mozga koji su zaduženi za učenje i pamćenje. Čime se direktno povezuje konzumacija kakaoa i rada živaca te proteina koji izgrađuju živčane stanice, pospješuju neuronske veze u mozgu, doprinose boljoj prokrvljenosti mozga kao i komunikaciji mozga s osjetilnim organima. Ukratko želite imati dobro pamćenje, par kockica tamne čokolade na dan, nije na odmet.
Postoci kakaa i njihov utjecaj na zdravlje
Visoki postotak kakaa (70-90%): Pruža intenzivan okus kakaa i najviše zdravstvene benefite. Viši postotci znače veću koncentraciju flavonoida.
Srednji postotak kakaa (60-70%): Balans između slatkoće i gorčine, pruža zadovoljavajući okus s dobrim udjelom antioksidansa.
Niži postotak kakaa (ispod 60%): Veći udio šećera i mlijeka, s manjim zdravstvenim prednostima u usporedbi s tamnijim varijantama.
Tamna čokolada u kozmetičkoj industriji
Poput drugih predstavnika biljnog svijeta, čokolada sadrži cijeli niz vitamina i minerala. Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom.
Zbog njezina specifična sastava često se koristi u prirodnoj kozmetici. Naime ima vrlo povoljan učinak na kožu. Kada se kombinira s kofeinom, tamna čokolada tvori idealan pakung za detoksikaciju kože.
Poboljšava cirkulaciju i njeguje kožu, djeluje kao piling i uklanja mrtve stanice kože te olakšava njezino disanje. Uz tamnu čokoladu bore na vašem licu će biti manje vidljive, jer, osim što flavonoidi štite kožu od oštećenja uzrokovanog suncem, oni pomažu koži održati elastičnost te tako sprječavaju bore. Jednako tako olakšavaju regeneraciju stanica, a to znači mlađa koža!
Kao u svemu tako i u prehrani potreban je zdrav balans. Jesti čokoladu je dobro, ali nije dobro ako ju jedete previše. Nekoliko kockica tamne čokolade dnevno sasvim je dovoljno da dobijete sve od blagodati antioksidansa i minerala, koje ona sadrži.
U gastronomiji često viđene, a opet često podcijenjene, šparoge su mnogo više od ukusnog priloga na tanjuru. One su zapravo prava riznica nutritivnog bogatstava i ljekovitih svojstava koje im često pripisuju epitet “supernamirnica”.
Pripremite se za putovanje kroz svijet šparoga, gdje će se okus i zdravlje sjediniti. Šparoga je biljka iz porodice ljiljana koja raste uglavnom samoniklo. U mnogim zemljama se koristi kao delikatesno povrće. Premda je ova biljka kod nas relativno malo proširena, šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje gdje se počinje brati već u ožujku.
Šparoga (Asparagus officinalis) nije samo ukusno povrće koje se često pojavljuje u proljetnim jelima, već je i pravo blago nutrijenata i ljekovitih svojstava. Ova zelena, vitka biljka se tradicionalno koristi u kulinarstvu, ali je postala i poznata kao supernamirnica zbog svoje bogate hranjive vrijednosti i potencijalnih zdravstvenih benefita.
Sezonalnost i vrste šparoga
Šparoge možete kupiti na tržnici u razdoblju od ožujka do lipnja mjeseca, a kultivirane veći dio godine. Kod kupnje obratite pozornost na prirodnu zelenu boju i čvrstu strukturu, osobito vrškova. Ona je višegodišnja biljka s jako razvijenim podzemnim dijelom i svijetlo zelenim ili ljubičastim vrhovima. Osim zelenih šparoga koje mogu narasti do 20 centimetara visine, postoje i bijele šparoge koje su puno skuplje, s obzirom na to da se izdanci čuvaju pokriveni od sunca kako bi se spriječio nastanak klorofila koji šparogama daje zelenu boju. Mnogo rjeđe su ljubičaste šparoge koje okusom podsjećaju na voće te su najukusnije svježe, dok kuhanjem gube svoju ljubičastu boju. Sveukupno brojimo 300 tinjak vrsta od kojih je svega 20 – tak jestivo.
Nutritivna svojstva šparoga
Šparoga ima malu energetsku, a veliku nutritivnu vrijednost. Energetska vrijednost 100 g iznosi samo 84 kJ ili 20 kcal jer najveći dio čini voda (93%). Osim vode šparoga sadrži još 1,7% bjelančevina, 2,6% ugljikohidrata i 0,7% masti.
Njezina je najveća vrijednost je bogatstvo mineralnim tvarima i vitaminima. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrže dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod.
Zatim odličan su izvor folata i vitamina C. Dobar su izvor tiamina te vitamina B6. Nešto manje bogat su izvor vlakana, vitamina A, bjelančevina, riboflavina, niacina.
Zdravstvene prednosti šparoga
Izvor: Pexels
Detoksikacija: Šparoge su prirodni diuretik koji potiče čišćenje bubrega i mokraćnog sustava, pomažući tijelu u eliminaciji štetnih tvari.
Regulacija šećera u krvi: Vlakna u šparogama pomažu u održavanju stabilnih razina šećera u krvi, što je ključno za prevenciju dijabetesa.
Potpora zdravlju srca: Kombinacija vitamina, minerala i antioksidansa čini šparoge saveznikom u održavanju zdravlja srca, smanjujući rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Potpora mršavljenju: Niska kaloričnost i visok sadržaj vlakana čine šparoge idealnom hranom za one koji žele održati ili izgubiti težinu.
Protuupalna djelovanja: Antioksidansi u šparogama mogu pomoći u smanjenju upala u tijelu, čime se smanjuje rizik od različitih bolesti.
Šparoge su jedan od najbogatijih izvora rutina, flavonoida koji reducira kolesterol, snižava krvni tlak i ojačava oslabljene kapilare.
Sadrže glutation, jedan od najsnažnijih antikarcinogena i antioksidansa pronađen u organizmu, koji se koristi za detoksifikaciju karcinogenih elektrofila te za zaštitu stanica od oksidativnog oštećenja, pri tom sprječavajući oštećenja DNA i ostalih makromolekula.
Šparoge su iznimno zdrave za normalan rad jetre, bubrega i pluća, a odlične su i za dijetalnu ishranu kod oboljelih od dijabetesa.
Sadrže inulin prebiotik koji potiče razvoj dobrih bakterija i neutralizira loše bakterije. Zahvaljujući folnoj kiselini, šparoge su izrazito zdrave za razvoj fetusa te se preporučuju trudnicama.
Kako uključiti šparoge u prehranu
Kuhane šparoge: Kuhane šparoge su jednostavne za pripremu i čuvaju veći dio svojih hranjivih tvari.
Salate: Dodajte svježe rezane šparoge u salate za dodatni okus i nutritivni poticaj.
Namaz ili juha: Pripremite kremastu šparogu juhu ili namaz kao zdravu i ukusnu opciju.
Pečene šparoge: Pečene šparoge s maslinovim uljem i začinima nude bogat okus.
Priprema i kuhanje šparoga
Mladi izdanci divlje šparoge smatraju se gurmanskom hranom, a pripremaju se svježe ili kratko termički obrađene dok ne omekšaju, najčešće kao dodatak salatama, rižotima i tjestenini, uz kajganu ili kao prilog mesnim i ribljim jelima.
Najzdraviji način pripreme šparoga podrazumijeva što kraću termičku obradu kako bi se sačuvala maksimalna količina nutrijenata. Preporučeno vrijeme pirjanja ili kuhanja šparoga je na pari ne duže od 5 minuta.
Zaključak
Šparoge nisu samo gastronomski užitak već i moćan saveznik za očuvanje zdravlja. Njihova bogata kombinacija vitamina, minerala i antioksidansa čini ih jedinstvenom supernamirnicom koja podržava brojne aspekte tjelesnog zdravlja. Redovito uključivanje šparoga u prehranu može donijeti brojne koristi, čineći ih važnim dijelom uravnotežene i zdrave prehrane
Jedna od svakako neizbježnih ljetnih namirnica je paprika. Ovo povrće egzotičnog porijekla bogato je vitaminima i odlično je za zdravlje vaše kože. Ima je u svim oblicima, bojama i veličinama, a i sveprisutna je u raznim kuhinjama diljem svijeta.
Ljeto je i sezona je paprika. Stoga smo odlučili vas malo bolje upoznati s ovim afričkim povrćem. Paprika predstavlja jedan od najomiljenijih sastojaka u kuhinjama diljem svijeta. Ova ukusna i raznolika povrtnica ima dugu povijest i široku primjenu u kulinarstvu, ali osim što donosi šarenu raskoš okusa na naše tanjure, paprika također skriva značajne blagodati za naše zdravlje.
Raznolikost i nutritivna vrijednost
Paprike, članovi porodice Solanaceae, dolaze u raznim oblicima, veličinama, bojama i okusima. Imamo slatke paprike u crvenoj, žutoj i narančastoj boji, dok zelene paprike imaju gorak okus. Nekoliko sorti paprike čak su i ljute, poput jalapeno, habanero i chili paprike.
Poznato je oko pedesetak različitih sorti ovog ukusnog povrća. Ima je u raznim oblicima bojama i okusima. Naći ćete ih od oblih do rogatih, od crvenih do žutih i zelenih, od ljutih do blagih. Sve su to različite sorte paprike. Osim njene vizualne i okusne raznolikosti, ona je ujedno i vrlo hranjiva te sadrži svega 20 kcal, a bogata je i vlaknima. Što ju čini idealnom namirnicom za svakog tko pokušava regulirati svoju težinu.
Svježa paprika u 100 g sadrži: 92 % vode, 6 g ugljikohidrata, 0,99 g bjelančevina, 0,3 g masti i 1,2 g dijetetskih vlakana. Prehrana koja obiluje biljnim vlaknima utječe i na smanjenu potrebu inzulina te poboljšanje regulacije glukoze kod dijabetičara, zatim na sniženje lipida i kolesterola u krvi. Stoga je prehrana koja sadrži namirnice bogate biljnim vlaknima djelotvorna u liječenju srčanih oboljenja i dijabetesa. Od njezinih ostalih karakteristika treba svakako istaknuti bogatstvo vitaminima i mineralima te jak antioksidativni učinak.
Paprika i konzumacija
Izvor: Unsplash
Paprika je povrće koja se konzumira na bezbroj različitih načina i bez nje se niti jedna kuhinja ne može ni zamisliti. Pa ipak ako govorimo o idelnom načinu konzumacije, onda treba istaknuti kako je ona u sirovom izdanju ipak najzdravija. Zašto je tomu tako?
Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina C i bioflavonida, paprika predstavlja izvrstan antioksidans, međutim da bi se u potpunosti zadržali nivoi ovih važnih tvari, mora se jesti sirova i rezati neposredno prije same konzumacije jer su biološki vrijedni spojevi sadržani u njoj nestabilni na zraku.
Najčešće se koriste paprike zelene i crvene boje. Međutim, zanimljivo je istaći da između zelene odnosno crvene paprike postoji razlika u količini pojedinih hranjivih sastojaka, s tim što je po nutritivnom sastavu vrjednija crvena paprika. Ova razlika je utoliko veća ukoliko je boja paprike crvenija, a paprika zrelija, krupnija i mesnatija. Jedino je količina vitamina C približno ista u zelenoj i crvenoj paprici.
Nutritivna vrijednost paprike
Količina vitamina C u svim dijelovima paprike nije podjednaka. Najviše ga ima u dijelu oko peteljke, a sve manje što smo bliži vrhu paprike.
Svaka boja paprike donosi različite hranjive tvari. Crvene i narančaste paprike bogate su antioksidansima, posebno vitaminom C i beta-karotenom. Žute paprike obiluju vitaminom C, kalijem i folatima. Zelene paprike su bogate vitaminom K i vlaknima. Ljute paprike, s njihovom karakterističnom ljutinom, sadrže spojeve poput kapsaicina koji mogu poboljšati cirkulaciju i smanjiti upale.
Kad govorimo o crvenoj boji paprike onda ona dolazi od pigmenta beta-karotena (provitamina vitamina A) i od dva karotenoida: kapsatina i kapsorubina, dok je karakterističan miris paprike posljedica prisustva eteričnog ulja kojeg u paprici ima 0,17 do 1,25 mg na 100 grama.
Stoga je upravo ova dobitna kombinacija vitamina A i C ono što papriku čini idealnom namirnicom za vašu kožu.
Jer su upravo oni najvažniji za njezino zdravlje. Uz visok antioksidativni učinak, oni dirketno utječu svježinu na stvaranje stvaranja kolagena. Čime ujedno utječu na tonus odnosno čvrstoću te svjež i mladenački izgled. Stoga ju svakako preporučamo da ju konzumirate najčešće sirovu i u različitim salatama. Tako ćete dobiti najviše od njezinih hranjivih sastojaka. Naravno i drugi oblici pripremanja su opcija samo uz manji nutritivni učinak.
Zdravstvene prednosti paprike
Uz svoju iznimnu hranjivu vrijednost, paprike donose brojne zdravstvene prednosti:
Jačanje imuniteta: Visok sadržaj vitamina C u paprici podržava imunološki sustav i pomaže u borbi protiv prehlada i infekcija.
Očuvanje zdravlja srca: Paprike su niskokalorične i bogate kalijem, što pomaže u održavanju zdravog krvnog tlaka i srčane funkcije.
Poboljšanje probave: Vlakna u paprici podržavaju zdravlje probavnog sustava, potičući redovitu stolicu i smanjujući rizik od probavnih problema.
Antioksidativna zaštita: Bogatstvo antioksidansa u paprici pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa u tijelu.
Paprike u kulinarstvu
Paprike se lako mogu uključiti u razna jela. One su sjajan dodatak salatama, juhama, umacima i rižotima. Slatke paprike odlično se slažu s sirom i mesom, stvarajući ukusne punjene paprike, a ljute paprike daju poseban šarm jelima kojima želimo dodati malo ljutine.
Paprike se mogu konzumirati sirove, pečene, pržene, kuhane ili fermentirane. Njihov svjež i hrskav okus čini ih omiljenima u ljetnim jelima, ali oni su dostupni tijekom cijele godine i mogu se koristiti u raznim receptima, donoseći šarm i ukus svakom obroku.
Zaključak
Paprike su puno više od šarenog ukrasa na tanjuru – one su bogate hranjivim tvarima i donose brojne zdravstvene prednosti. Njihova raznolikost, ukus i nutritivna vrijednost čine ih nezaobilaznim sastojkom uravnotežene prehrane. Uključite paprike u svoj jelovnik i otkrijte zašto su ove raskošne povrtnice tako cijenjene u kuhinji i zdravlju.
Dijeta bogata zelenim lisnatim povrćem ne samo da pruža obilje vitamina i minerala, već igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja probavnog sustava. Ovo niskokalorično i hranjivo povrće ima nekoliko ključnih svojstava koja promiču bolju probavu i zdravlje općenito.
Zeleno lisnato povrće, koje je često zanemareno u korist brže i manje zdrave opcije, može biti ključ za poboljšanje probave i općeg blagostanja. Ovo svježe i hranjivo povrće obiluje ključnim hranjivim tvarima i vlaknima koja potiču pravilan rad probavnog sustava.
Nutritivna vrijednost zelenog lisnatog povrća
Zeleno lisnato povrće, poput kelja, špinata, rukole, zelene salate, blitve i brokule, bogato je vlaknima, vitaminima (kao što su vitamin A, C i K) i mineralima (uključujući kalcij, željezo i kalij). Ova kombinacija hranjivih tvari čini ga izvrsnim izborom za poticanje probave.
Vlakna za bolju probavu
Vlakna su ključna komponenta zelenog lisnatog povrća koja potiče zdravu probavu. Postoje dvije vrste vlakana: topljiva i netopljiva. Topljiva vlakna, prisutna u zelenom lisnatom povrću, pomažu u zadržavanju vode u crijevima, omekšavaju stolicu i olakšavaju njezin prolazak kroz probavni sustav. Netopljiva vlakna dodatno doprinose stvaranju veće stolice, što potiče redovitu stolicu.
Regulacija crijevne flore
Zeleno lisnato povrće također igra važnu ulogu u održavanju zdrave crijevne flore. Unos vlakana iz ovih namirnica hrani korisne bakterije u crijevima, poboljšavajući ravnotežu između dobrih i štetnih mikroorganizama. Ovo povoljno utječe na probavu, jer zdrava crijevna flora pomaže razgraditi hranjive tvari iz hrane i smanjuje rizik od probavnih problema poput nadutosti i zatvora.
Antioksidansi za zaštitu probavnog sustava
Antioksidansi prisutni u zelenom lisnatom povrću, kao što su beta-karoten, vitamin C i E, štite probavni sustav od oksidativnog stresa. Oksidativni stres može uzrokovati oštećenja staničnih membrana u probavnom traktu, što može dovesti do različitih problema, uključujući gastritis i čireve. Redovita konzumacija zelenog lisnatog povrća može pomoći u zaštiti probavnog sustava od ovih oštećenja.
Dobro je kao i diuretik, što ga čini idelanim za sve one koji pokušavaju izgubiti višak kilograma i smršaviti. Također ima blagotovoran učinak na vaše srce i krvožilni sustav te ima čak i antikancerogeno djelovanje. Stoga smo za vas odabrali nekoliko vrsta zelenog lisnatog povrća koje bi svakako trebali nastojati uvrstiti u svoje jelovnike.
Vrste zelenog lisnatog povrća
Izvor: Pexels
Kelj
Bogat je vitaminima A, C, K i B6. Također je odličan izvor magnezija i kalcija. Njegova antioksidativna svojstva smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu i smanjuju rizik od nastanka raznih bolesti, uključujući i neke vrste raka. Kelj će sniziti razinu lošeg kolesterola i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, a također štiti i zdravlje vaših očiju. Postoje razni načini da pripremite kelj, uključujući variva ili salate.
Raštika
Samo jedna manja porcija raštike sadrži više kalcija od čaše mlijeka! Odličan je izvor antikancerogenih spojeva i jedna je od najučinkovitijih namirnica što se tiče snižavanja razine kolesterola. Raštika je bogata vitaminima K, C i A. Najpoznatiji i jedan od najzdravijih načina pripremanja raštike je kuhanje u vodi s maslinovim uljemi češnjakom.
Rikula
Ona sadrži beta-karoten, vitamine C i K, a od minerala ponajviše fosfor, kalcij, kalij, magnezij, natrij i željezo. Eterična ulja listovima daju prepoznatljivu, ljutkastu aromu. Najbolji su svježi, pripremljeni u salatama ili posve kratko prokuhani. Možete ih dodati umacima, namazima, juhama i varivima ili za ukrašavanje jela. Jestivi su i cvjetni pupoljci, mladi plodovi (komuške) i zrele sjemenke. Komuške možete pirjati s ostalim povrćem. Suhe sjemenke upotrebite kao sjeme gorušice – za klice i izradu senfa.
Špinat
Ovo povrće je bogat izvor željeza, kalcija i velikog broja vitamina.
Jedna od najvažnijih karakteristika špinata je ta što se učinkovito bori protiv raka prostate, najučinkovitije od svih ostalih vrsta zelenog lisnatog povrća.
Ako ćete špinat kuhati, neka to ne bude duže od 1 minute kako bi se zadržala sva ljekovita svojstva. Špinat je odličan i sirov, u obliku salate.
Kupus
Brojna istraživanja su pokazala da je odličan u borbi protiv raka. Čuva zdravlje probavnog sustava i srca. Odličan je izvor vitamina C, A, B1, B2, kalcija i kalija. Najzdraviji je sirov, a možete ga kuhati na pari i začiniti maslinovim uljem i češnjakom.
Listovi repe
Nažalost, listovi repe se najčešće čiste i bacaju. Gorkastog su okusa, ali su odlični za vaše zdravlje. Bogat su izvor vitamina A, K i C. Zbog velike razine vlakana, listovi repe će vas držati dugo sitima, a potaknut će rad probavnog sustava.
Blitva
Blitva je jedna od najzdravijih vrsta lisnatog povrća, a većini ljudi je i ukusna. Odličan je izvor vitamina A i C. Također je bogata željezom i vlaknima. Znanstvenici su dokazali da blitva štiti zdravlje srca, očiju, probavnog sustava i smanjuje učestalost glavobolja. Blitvu kuhajte 3 do 5 minuta kako ne bi izgubila svoja ljekovita svojstva.
Savjeti za uključivanje zelenog lisnatog povrća u prehranu
Raznolikost povrća: Pokušajte raznovrsiti izbor zelenog lisnatog povrća kako biste dobili širok spektar hranjivih tvari. Različite vrste lisnatog povrća nude različite nutritivne prednosti.
Svježe ili smrznuto: Svježe povrće je odličan izbor kad je dostupno, ali smrznuto lisnato povrće također može biti izvrsna opcija jer često zadržava svoje hranjive vrijednosti.
Kuhano ili sirovo: Zeleno lisnato povrće možete konzumirati sirovo u salatama ili ga kuhati na različite načine. Kuhanje može pomoći u razbijanju vlakana i činiti ga lakše probavljivim.
Količina: Pokušajte uključiti najmanje jednu porciju zelenog lisnatog povrća u svaki obrok. To će vam osigurati kontinuiranu opskrbu vlaknima i hranjivim tvarima.
Hidratacija: Uzimajte dovoljno vode uz lisnato povrće kako biste podržali procese probave.
Zeleno lisnato povrće je neprocjenjiv dio zdrave prehrane, posebno kad je u pitanju zdravlje probavnog sustava. Bogato vlaknima, antioksidansima i hranjivim tvarima, ovo povrće pomaže u održavanju redovite probave, podržava zdravu crijevnu floru i štiti probavni sustav od oksidativnog stresa. Uključivanjem zelenog lisnatog povrća u svoju prehranu možete dugoročno poboljšati svoje probavno zdravlje.
