Ima jako puno puno različitih vrsta prehrane, ali samo jednu je odabrala i potvrdila znanost i struka. Nema sumnje, najzdravija je mediteranska prehrana. Zašto je tomu tako možete pročitati u novoizašloj knjizi dr. Diane Petričević, Mediteranskom prehranom do zdravlja.
Mediteranska prehrana je jedan od najprihvatljivijih sustava pravilne prehrane u međunarodnim okvirima. Nažalost, to u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prisutna činjenica. Stoga moramo težiti ka cilju da ovakav način prehrane bude prihvaćen od što većeg broja stanovnika. To naravno nije lagan zadatak i zahtijeva angažiranje javno zdravstvenih djelatnika.
Pored organizacije znanstvenih i stručnih skupova, potrebno je pripremati i objavljivati prehrambene informacije u medijima. Treba promovirati filozofiju kako doći mediteranskom prehranom do zdravlja te poticati proizvodnju hrane.
Edukacijom treba poticati mediteranski način pravilne prehrane među mladim naraštajima kako bi im osigurali zdraviji i dulji život.
Što je mediteranska prehrana?
Mediteranskom prehranom se smatra određena vrsta prehrambenih navika, koje tradicijski prakticiraju ljudi koji žive na području Mediterana.
Među glavnim obilježjima mediteranske prehrane je visoka potrošnja voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, kruha i žitarica. Umjerenije se konzumira riba i nešto manje meso, najčešće piletina, zatim punomasni sirevi i jogurt.
Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, obično uz obroke. Uz to treba napomenuti jedan vrlo važan faktor, a to je dostupnost lokalnih sezonskih, svježih proizvoda te aktivan životni stil.
Prvo sustavnije istraživanje koje je potvrdilo korisne učinke mediteranske prehrane na ljudsko zdravlje – napravili su Amerikanci nakon II. svjetskog rata. Rezultati studije su bili iznenađujući. Studije o prehrani su se naravno nastavile i dalje, te su združeni podaci 12 međunarodnih studija provedenih na više od milijun stanovnika pokazali da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta, 6% nižu učestalost pojavnosti raka, 9% manju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, te 13% nižu učestalost oboljevanja od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Mediteranska prehrana ima pozitivan učinak u spriječavanju i liječenju slijedećih bolesti:
srčanih bolesti (prevencija ateroskleroze)
smanjivanje LDL i povećanje HDL kolesterola,oksidacije lipida,smanjivanje zgrušavanja krvi,smanjenje homocisteina
raka (radi se o vrstama raka tipičnima za razvijena društva čiji se nastanak povezuje sa nepravilnom prehranom: rak debelog crijeva,dojke i prostate)
šećerne bolesti (raznolikost prehrane,obilje prehrambenih vlakana,niski glikemijski indeksi,obilje antioksidansa u voću i povrću)
debljine
Odlomci iz knjige
Zanimljivo je da u popularizaciji mediteranske prehrane prednjače Amerikanci. Dr. Patric Quillin, autor knjige ”Pobijediti rak prehranom” i predsjednik Cancer Treatment Institutes of America, objavio je ”top listu” deset namirnica koje su najučinkovitije u borbi protiv raka.
Iz ovog pregleda je vidljivo kako se većina korisnih namirnica uzgaja na Mediteranu.
Povrće, duša mediteranske prehrane… Obilje i svježina povrća daju mediteranskoj kuhinji više od dobrog okusa i ljepote boja. Ono sadrži vitamine, minerale i moćne fitokemikalije. Fitokemikalije su tvari u biljkama koje imaju zaštitnu funkciju u organizmu blokirajući kancerogene tvari i potičući obrambeni sustav čovjeka. Povrće sadrži i vlakna koja povoljno utječu na rad probavnog sustava i na taj način smanjuju rizik oboljevanja od raka debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da i u stanjima razvijene bolesti, veći unos povrća ima povoljan utjecaj na suzbijanje razvoja bolesti.
Više o mediteranskom voću, povrću, začinima i kuhinji pročitajte u knjizi dr. Diane Petričević, koja je tiskana u nakladi Centra za nutricionizam Petričević i pod posebnim pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije.
Vitamin C je veliki čistač slobodnih radikala i odličan je za naš imunitet. Zajedno s bioflavonoidima ovaj vitamin djeluje preventivno protiv raka, a ujedno štiti i vaš kardiovaskularni sustav. Njihovi najbolji i najpoznatiji izvori su citrusno voće.
Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, je esencijalni nutrijent koji ima važnu ulogu u održavanju zdravlja i normalnog funkcioniranja tijela. To je vodotopljivi vitamin koji se može naći u raznom voću i povrću.
Vitamin C ima vrlo bitnu ulogu povezivanja u enzimskoj lančanoj reakciji.
Biološka uloga vitamina C:
Vitamin C ima širok spektar funkcija u tijelu:
Antioksidativna zaštita: Jedno od najpoznatijih svojstava vitamina C jest njegovo antioksidativno djelovanje. On neutralizira slobodne radikale, nestabilne molekule koje mogu uzrokovati oštećenje stanica i tkiva. Ova svojstva čine vitamin C ključnim faktorom u prevenciji oksidativnog stresa i bolesti povezanih s njim.
Potpora imunološkom sustavu: Vitamin C igra važnu ulogu u poticanju imunološkog sustava. Povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica i poboljšava njihovu funkciju, što pomaže tijelu u borbi protiv infekcija i bolesti.
Kolagen i zdravlje kože: Vitamin C je ključni faktor u sintezi kolagena, strukturnog proteina koji održava zdravlje kože, kostiju, hrskavice i krvnih žila. Doprinosi elastičnosti kože i ublažava znakove starenja.
Apsorpcija željeza: Vitamin C poboljšava apsorpciju željeza iz biljnih izvora hrane (non-hem željezo) i pomaže u prevenciji anemije.
Zdravlje Očiju: Neki istraživači sugeriraju da vitamin C može smanjiti rizik od očnih bolesti poput makularne degeneracije.
On također obnavlja vitamin E, stvara i zaštićuje kolagen (bjelančevinu koja povezuje stanice u tijelu). Također regulira razinu šećera u krvi, prevenira stvaranje nakupina kolesterola na stijenkama arterija, sprječava zgrušavanje krvi, poboljšava rad pluća. Zatim sprječava pretvaranje nitrata (iz konzervansa) u kancerogene nitrozamine, te sudjeluje u stvaranju hormona koji smanjuju stres i upale.
Nedostatak vitamina C može dovesti do smanjene proizvodnje kolagena, što rezultira suhom kožom, slabom zacjeljivanju rana i povećanom osjetljivošću na modrice.
Bioflavonoidi štite stjenke kapilara, smanjuju upale, uništavaju viruse, bakterije i gljivice, neutraliziraju karcenogene tvari te smanjuju rizik od očne mrene, šećerne bolesti te štite vitamin C od raspadanja. Zatim smanjuju histamin, smanjuju čir na želucu i smanjuju rizik od moždanog udara.
Ukratko bioflavonoidi i vitamin C su vrlo važni u antioksidativnim metaboličkim procesima.
Izvori vitamina C:
Najbolji izvor vitamina C su svježe voće i povrće. Evo nekoliko namirnica bogatih vitaminom C:
Među znakove graničnog nedostatka vitamina C spadaju osjetljivost, zabrinutost ili depresija. Zatim mršavljenje, gubitak zubi, gubitak apetita, bol u udovima ili zglobovima, suha koža, slabo zarastanje rana, manja potkožna krvarenja, slabost, grčenje mišića, povećana osjetljivost na infekcije i bolesti.
Ukoliko imate više od ovih navedenih simptoma onda morate svakako promijeniti svoj način prehrane.
Jedan od načina unosa vitamina C jeste ako u svoj dnevni jelovnik unesete više svježeg voća i povrća. Za dobro zdravlje treba svakog dana pojesti nekoliko obroka svježeg voća i povrća. Ukratko, ljudi su ovisni o uzimanju vitamina C putem hrane.
Dnevna preporučena doza je 10 miligrama, količina koja se nalazi u jednoj banani ili jednom gutljaju soka od naranče.
Vitamin C spada u vitamine koji se otapaju u vodi i s urinom se vrlo brzo izlučuju iz tijela pa je tijekom dana potrebno jesti mnogo voća i povrća, kako bi vaše stanice stalno dobivale potrebnu količinu tog vitamina.
Doziranje jest vrlo individualno, ukoliko dođe do predoziranja onda se to manifestira rijetkom stolicom. Ako ste zdravi, dnevna doza će biti mnogo manja nego ukoliko ste bolesni. Općenito da bi nam vitamin C koristio kao antioksidans treba uzimati najmanje 150 mg na dan. Doza bioflavonoida bi trebala biti oko 1000 mg na dan.
Ovaj vitamin djeluje kao antioksidans samo u kombinaciji s drugim vitaminima pri tom prvenstveno mislimo na vitamin E i bioflavonoide.
Bioflavonoidi pak čuvaju vitamin C od raspadanja, stoga ih svakako treba konzumirati zajedno.
Izvor: Pexels
Bioflavonoidi i vitamin C i njihovi prirodni izvori
Izvori bioflavonoida i vitamina C su ponekad isti:
Pod citrusno voće spadaju naranče, grejpfrut, limun, mandarine. Od ostalog voća i povrća bogatih vitaminom C tu su još kupus, zeleno lisnato povrće (kelj, blitva, peršin), dinje, cvjetača,šparoge.
Evo par savjeta koji će vam olakšati da unesete više vitamina C u svoju prehranu. Pripremite za grickanje između obroka izrezano voće (citrusi ili kivi); pripremite velike pečene krumpire za glavni obrok mijenjajući dodatak; dodajte zelenoj salati narezani kupus, peršin ili korijandar; začinite sirovo ili kuhano povrće preljevom za salate.
Kratki zaključak
Vitamin C je ključni nutrijent za podršku imunitetu, zdravlju kože i općem zdravlju tijela. Redovit unos hrane bogate vitaminom C može pomoći u održavanju snažnog imunološkog sustava, poticanju sinteze kolagena i održavanju zdrave kože.
Važno je imati raznoliku prehranu koja uključuje svježe voće i povrće kako biste osigurali adekvatan unos vitamina C.
U slučaju povećanih potreba ili specifičnih zdravstvenih stanja, uvijek se preporučuje konzultacija s liječnikom ili nutricionistom.
Tijekom zimskog perioda naša je koža sklona isušivanju i oštećenjima. Niske temperature i boravak u grijanim prostorijama imaju negativan učinak na vašu kožu. Evo par kućnih kozmetičkih pripravaka koji će vam pomoći da to spriječite.
Zima je dio godine koji zna ostaviti popriličan trag na našoj koži. Zbog hladnih temperatura i boravka u zagrijanim prostorijama s vrlo suhim zrakom, naša koža je u zimskim mjesecim sklonija oštećenjima.
Vrlo su česti slučajevi u kojim dolazi do ljuštenja ili perutanja kože, sušenja i općenito nezdravog izgleda kože. Kako bi se spriječilo isušivanje vaše kože tijekom zime, važno je u tom periodu posvetiti više vremena hidrataciji i zaštiti.
Stoga smo odabrali nekoliko kozmetičkih pripravaka koje možete izraditi sami kod kuće koristeći se određenim tipom sastojaka, koji su lako dostupni.
1. Maska za lice od jabuke
Jabuka kao voće je dragocjen izvor nutrijenata i vlakana te je vrlo često uvrštavamo u jelovnike našeg programa mršavljenja. Osim za jelo možete ju zbog njezinih svojstava koristiti i u kozmetičke svrhe.
One su idealne za tretiranje mješovite kože, dakle kože koja je na izvjesnim mjestima suha, a na izvjesnim mjestim masnija, mogućno čak i da imate akne.
Dakle ukoliko imate kakvu jabuku pri ruci, koja se već pomalo počela sušiti, nemojte ju bacati jer je ona u tom stadiju idealna za pripremu vaše maske za lice.
Priprema:
Uzmite jednu jabuku, ogulite i stavite u mikser. Potom miješajte dok ne dobijete gustu kašu, ali pazite da ne pretjerate. Smjesa mora biti gusta i ne previše rijetka. Zatim gustoj smjesi dodajte 2 žlice mlijeka i jednu žličicu meda i promiješajte dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Nakon toga dobivenu smjesu, odnosno masku nanesite ravnomjerno na lice. Ostavite masku da stoji nekih 15 do 20 minuta, zatim je dodatno utrljajte u kožu. Kad završite s tim procesom dobro isperite lice.
2. Ulje za ruke
Izvor: Pixabay
Vaše ruke su tijekom zime također izložene oštećenjima. Često se događa da vam ruke postanu vrlo suhe i hrapave. Kako se to ne bi dogodilo imamo za vas pripravak od ulja, koji možete sami napraviti kod kuće. Ovaj pripravak je vrlo hranjiv i ugodna je mirisa pa ga možete koristiti i kod masaže.
Sve sastojke dobro izmiješajte i njima namažite svoje ruke. Ostatak možete uvijek sačuvati u zatvorenoj posudici i upotrijebiti nekom drugom prilikom.
3. Kakao-banana maska za lice
Gledajući sam naziv pomislili bi ste da se radio o desertu. Iako su joj sastojci poput onih za prirpemu kolača, ovdje je ipak riječ o maski za lice. Glavni sastojci su banana, kokosovo ulje i kakao. Banana umiruje i omekšava vašu kožu, a uz to je bogata vitaminom C, koji ima anti-age učinak. Kakao prah je bogat antioksidansima i na taj način spriječava oštećenja koja nastaju od slobodnih radikala. Kokosovo ulje je odlično za hidrataciju, a ako imate kožu sklonu aknama, možete umjesto kokosovog upotrijebiti ulje lješnjaka.
Sastojci:
1 zrela banana
2 žličice kakao praha
2 žličice kokosovog ulja
1 žličica meda
Priprema:
Jednu zrelu bananu zgnječite u posudi i dodajte ostatak sastojaka. Izmješajte ih u posudi i nanesite na lice. Masku ostavite da stoji nekih 15-20 min i potom isperite mlakom vodom.
4. Balzam za usne
Sastojci:
šalica maslinova ulja
1/4 šalice pčelinjeg voska
3,5 g alkanet korijena u prahu
1 žličica meda
5 kapi esencijalnog ulja po izboru (vanilija, pepermint, kardamom)
Priprema:
Maslinovo ulje zagrijte na laganoj vatri i dodajte mu alkanet korijen, miješajte i kuhajte nekih 15 min. Potom procijedite u cijedaljki i odvojite korijen od ulja. Kad ste odvojili ulje u posudu stavite ostatke korijena, dodajte pčelinji vosak i grijte dok se ne otopi. Zatim u rastopljeni vosak dodajte esencijalna ulja i med. Ulijte smjesu u prethodno pripremljenu posudicu za balzam i ostavite da se dobro ohladi. Posudicu trebate držati zatvorenu tijekom daljnje upotrebe balzama.
Navedeni prirodni recepti, kao što su maske, losioni i hidratantni tretmani, nude jednostavan način za njegu kože bez potrebe za skupim proizvodima. Sastojci poput meda, maslinovog ulja, avokada mogu pružiti hidrataciju, umirujući učinak i zaštitu od vanjskih utjecaja.
Važno je napomenuti da svaka osoba ima jedinstvenu tip kože i reagira drugačije na različite tretmane. Stoga je preporučljivo provesti test osjetljivosti na manjem dijelu kože prije nego što se primijeni bilo koji novi proizvod ili kućni kozmetički recept.
Menopauza je prirodan proces u životu svake žene, ali mnoge nisu sigurne što mogu očekivati. U ovom članku objašnjavamo sve što trebate znati o menopauzi. Kako hormonalne promjene utječu na tijelo, koje su najčešći simptomi. Kako prilagoditi prehranu i stil života kako biste sačuvali zdravlje i energiju tijekom ovog razdoblja.
Menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne faze žene. Prosječna žena u ovom razdoblju provede gotovo jednu trećinu svog života, a dob u kojoj obično nastupa menopauza je oko 50. godine života i stoljećima je relativno stabilna.
Menopauza je uglavnom genetski predodređena i neovisna je o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije ili socioekonomskom statusu.
Dijagnoza menopauze postavlja se tek nakon 12 mjeseci izostanka menstruacije (amenoreja). Postoje odstupanja od prosjeka, koja uključuju preranu, ranu i kasnu menopauzu, a ta varijabilnost može imati značajan utjecaj na zdravlje, uključujući rizik od osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih promjena. Maturitas
Direktno je povezana s pušenjem – studije pokazuju da kod žena koje puše menopauza u prosjeku nastupa dvije godine ranije nego kod nepušačica. Human Reproduction
Ovaj članak pomaže ženama da razumiju što menopauza znači za njihovo tijelo, kako prepoznati normalne i ranije promjene te kako prilagoditi stil života i prehranu za očuvanje zdravlja i vitalnosti tijekom ovog prirodnog životnog razdoblja.
Faze menopauze
Menopauza se ne događa preko noći, već prolazi kroz nekoliko faza:
Perimenopauza: Ovo je prijelazno razdoblje prije menopauze kada se počinju primjećivati promjene u menstrualnom ciklusu i simptomi poput valunga i noćnih znojenja postaju učestaliji. Može trajati nekoliko godina.
Menopauza: Točka kada žena nema menstruaciju najmanje 12 mjeseci.
Postmenopauza: Razdoblje koje slijedi nakon menopauze, tijekom kojeg se simptomi perimenopauze često smanjuju, ali žena je i dalje izložena rizicima povezanima s nedostatkom estrogena.
Prijevremena menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40. godine života. Ako menopauza nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna menopauza (menopausis tarda).
Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa između 40. i 45. godine života. Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze, obilježeno poremećajima ciklusa, neurednim i neredovitim krvarenjima, kao i vazomotornim tegobama.
Počinje 4-5 godina prije menopauze te obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze. Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon posljednje menstruacije u životu žene, odnosno menopauze. Dijeli se ranu (prije 70. godine) i kasnu (nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza naziva se još i senij.
Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.
Glavni simptomi menopauze
Menopauza može dovesti do niza fizičkih i emocionalnih simptoma, uključujući:
Valunzi i noćno znojenje: Nagli osjećaji vrućine često praćeni znojenjem.
Promjene u menstrualnom ciklusu: Nesređena ili izostala menstruacija.
Suhoća vagine: Može uzrokovati nelagodu tijekom seksualnih odnosa.
Promjene u tjelesnom sastavu: Povećanje tjelesne mase, posebno u trbušnom području.
Problemi s raspoloženjem: Depresija, anksioznost i promjene raspoloženja.
Problemi sa spavanjem: Poteškoće sa zaspanjem i buđenje tijekom noći.
Smanjenje gustoće kostiju: Povećan rizik od osteoporoze.
Promjene u razini hormona se prvenstveno reflektiraju na menstruacijskom ciklusu. Nekih 3 do 5 godina prije menopauze gotovo 70% žena ima poremećaje u ciklusu koje se očituju kao izrazito česti ili rijetki ciklusi uz jako obilna krvarenja, kao i izostanci ovulacije.
Neuredna krvarenja iz maternice u perimenopauzi najčešće su disfunkcijska krvarenja, odnosno ona uzrokovana izostankom ovulacije.
Rijetko se iza takvih krvarenja krije nekakav organski uzrok, najčešće poremećaji u funkciji štitnjače ili zloćudne bolesti genitalnog trakta ili miomi.
Kliničke simptome menopauze najlakše je podijeliti prema vremenu nastanka na rane, srednjoročne i kasne.
Kratkoročne i rane posljedice nastaju kao rezultat naglog pada u razini estrogena. To sve dovodi do smanjene kvalitete života, ali te promjene su prolazne i povlače se u vremenskom periodu od 3 do 5 godina. Kako bi otklonili sve nedumice, a i potencijalno otklonili druge moguće uzroke neregularnog menstruacijskog ciklusa poput spomenutih disfunkcija štitnjače ili kakve druge zloćudne bolesti preporučamo vam svakako da obavite testiranje za menopauzu.
Od drugih simptoma tu je umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva. Osim umora i već spomenutih poremećaja, vazomotorne tegobe (valunzi) su praktički postale sinonim za ranu menopauzu. Pojavljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi.
Zbog promjena aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu dolazi do napadaja vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila.
Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature. Napadaji su najčešći noću, za vrijeme sna i u toplijim krajevima. Ove tegobe se s vremenom smanjuju kad se organizam privikne, pri tom prvenstveno mislimo na hipotalamus, na smanjenu koncentraciju estrogena.
Posljedice nedostatka estrogena
Posljedice nedostatka estrogena nakon 5 do 10 godina menopauze, uglavnom se očituju kao urogenitalna atrofija, promjene kože i kose, smanjenje libida te pada kognitivnih funkcija. Simptome urogenitalne atrofije ima u prosjeku jedna trećina žena u dobi od 50 godina, dok kod žena u dobi od 60 godina se javlja čak u 80 do 90% slučajeva.
Zbog izrazitog stanjenja sluznice javljaju se tegobe u vidu suhoće, svrbeža i žarenja rodnice.
Česti su vaginalni iscjetci kao posljedica infekcija različitim uzročnicima. Spolni odnosi zbog svega navedenog postaju bolni. Što se tiče urinarnih tegoba, one su najčešće predstavljene u vidu učestalog mokrenja praćenog bolom kao posljedicom čestih infekcija.
Nedostatkom estrogena smanjuje se i debljina, vlažnost te elastičnost kože. Javlja se perutanje, sklonost ozljedama i stvaranju bora. Debljina kože smanjuje se za 7% godišnje, tako da se smatra kako je žena od 70 godina izgubila polovicu kvalitetnih osobina kože. Kosa postaje tanka, suha i lomljiva, te se prorjeđuje kod većine žena. Nadalje, gubi se genitalna dlakavost, a nokti postaju tanki i lomljivi. Nedostatak estrogena i androgena reflektira se negativno i na kognitivne funkcije mozga, što se očituje u slabljenju pamćenja i koncentracije.
Zdravstveni utjecaji
Menopauza također može utjecati na žensko zdravlje na razne načine:
Rizik od osteoporoze: Smanjenje gustoće kostiju povećava rizik od fraktura.
Kardiovaskularni rizici: Nedostatak estrogena može povećati rizik od srčanih bolesti.
Smanjenje libida: Promjene u hormonima mogu utjecati na seksualnu želju i užitak.
Problemi s mokrenjem: Suha vagine i smanjenje mišićne mase zdjelice mogu utjecati na funkciju mokraćnog sustava.
Upravljanje menopauzom
Upravljanje menopauzom uključuje različite strategije:
Hormonska terapija: Neki žene koriste hormonsku terapiju kako bi ublažile simptome menopauze, ali to ima i potencijalne rizike i nuspojave, pa je važno konzultirati se s liječnikom.
Zdrava prehrana: Uravnotežena prehrana bogata kalcijem i vitaminom D može pomoći u održavanju zdravlja kostiju.
Redovita tjelovježba: Tjelesna aktivnost pomaže u održavanju zdravog tjelesnog sastava i smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Stres upravljanje: Tehnike opuštanja poput joge i meditacije mogu pomoći u upravljanju stresom i emocionalnim simptomima menopauze.
Posjetite liječnika: Redoviti pregledi i razgovor s liječnikom mogu pomoći u praćenju zdravlja tijekom menopauze i pravilnom upravljanju simptomima.
Prehrana tijekom menopauze
Svaki životni period nosi svoje pa tako shodno tome i prehrana treba biti prilagođena određenoj dobnoj skupini.
Prehrana zrele životne dobi je usmjerena na korištenje namirnica, osobito biljaka koje sa svojom aktivnim tvarima-fitonutritijentima optimiziraju funkciju probavnog sustava, detoksicirajući sustav jetre i drugih organa u tijelu uključujući imunološki sustav.
S nutricionističkim programom zasnovanom na paradigmi koja promovira obranu, odrasli štite svoje zdravlje i preveniraju nastanak bolesti. Također im pomaže da pravilnim unosom nutrijenata ublaže sam proces starenja i promjene u biokemiji organizma nastale prirodnim procesom starenja.
Prehranu je potrebno temeljiti na mediteranskoj dijeti. Mediteranska prehrana temelji se na obilju integralnih žitarica, sezonskom voću i povrću, uljima biljnog podrijetla (prvenstveno maslinovom ulju), ribe te umjerenim količinama crnog vina.
Integralne žitarice, voće i povrće se, osim što pružaju čitav spektar vitamina, minerala i fitokemikalija i zbog toga dokazano pružaju zaštitu od mnogih degenerativnih bolesti, nameću i kao odličan izvor prehrambenih vlakana. Prehrana bogata prehrambenim vlaknima se inače preporuča svim osobama koje paze na tjelesnu masu i nastoje uspješno regulirati svoju težinu.
Kratki zaključak
Menopauza je prirodni dio životnog ciklusa svake žene. Iako može biti izazovna, uz pravilnu njegu i podršku, većina žena uspješno upravlja ovim životnim prijelazom. Važno je konzultirati se s liječnikom kako biste razgovarali o svojim specifičnim potrebama i prilagodili strategije upravljanja menopauzom vašem individualnom zdravstvenom stanju. Kroz promicanje zdravog načina života i samopomoć, žene mogu i dalje uživati u punom životu unatoč menopauzi.
Najbolje detoksikacijske namirnice ključne su za dobru detoksikaciju, a temeljito čišćenje organizma od toksina, slobodnih radikala i nezdravih masnoća preporuka je svakome.
Detoksikacija tijela postala je sve popularnija tema u svijetu zdravog načina života. Detoksikacija se odnosi na proces uklanjanja toksina i štetnih tvari iz tijela kako bi se očuvalo zdravlje. Jedan od najučinkovitijih načina za postizanje toga je kroz prehranu bogatu određenim namirnicama, koje tijelu pomažu u prirodnom ”čišćenju” i podržavaju rad jetre, crijeva i bubrega. Uključivanje najboljih detoksikacijskih namirnica u svakodnevnu prehranu može znatno poboljšati učinkovitost detoksikacijskih procesa.
Važno je naglasiti da detoksikacija organizma nije jednokratan proces, već kontinuirani metabolički mehanizam koji se odvija svakodnevno, prvenstveno u jetri, crijevima i bubrezima. Znanstvena literatura jasno pokazuje da tijelo već posjeduje vlastite detoksikacijske sustave, ali njihova učinkovitost izravno ovisi o prehrani, posebno o pravilnom unosu najboljih detoksikacijskih namirnica, koje potiču prirodne detoksikacijske procese i jačaju obrambene mehanizme organizma.
Detoksikacija počinje u jetri
Jetra ima ključnu ulogu u metabolizmu i eliminaciji toksina, a pravilna prehrana značajno utječe na njezinu funkciju. Nutrients – MDPI
Ovaj pristup detoksikaciji razlikuje se od popularnih „detoks dijeta“ jer se oslanja na nutritivnu podršku, a ne na gladovanje. Ključ su najbolje detoksikacijske namirnice koje pomažu organizmu u prirodnom čišćenju. Donosimo pregled 10 najmoćnijih namirnica za detoksikaciju.
Najboljih top 10 detokiskacijskih namirnica
1. Artičoka
Prva na popisu najboljih detoksikacijskih namirnica je artičoka, mediteranska biljka bogata vitaminima C i K, folnom kiselinom, bakrom, manganom i magnezijem. Aktivni sastojci poput cinarina i flavonoida čine artičoku moćnom za podršku zdravlju srca, krvnih žila i žuči.
Cinarin iz artičoke potiče lučenje žuči, koja je ključna za razgradnju i eliminaciju tvari topljivih u mastima. Time se podržava funkcija jetre i probava masti, zbog čega se artičoka često navodi kao jedna od namirnica koja podupire prirodne procese detoksikacije organizma.
Ekstrakt artičoke pokazuje hepatoprotektivna svojstva i može poboljšati funkciju jetre.
Avokado je jedna od najboljih detoksikacijskih namirnica jer je izuzetno je efikasan u borbi s povišenim kolesterolom. Ovo južnoameričko voće bogato je nutrijentima i masnim kiselinama, pri čemu se posebno ističe mononezasićena oleinska kiselina koja pomaže u snižavanju kolesterola. Sadrži i sterole koji smanjuju apsorpciju kolesterola, te kalij koji podržava pravilnu regulaciju krvnog tlaka.
Osim toga, avokado je bogat glutationom, jednim od ključnih antioksidansa u fazi II detoksikacije jetre. Upravo zahvaljujući glutationu, avokado je nezaobilazan jer pomaže jetri da učinkovito neutralizira i eliminira toksine iz tijela.
Glutation ima ključnu ulogu u detoksikacijskim procesima jetre. Nutrients
3. Brokula
Brokula je prava supernamirnica i nezaobilazna među najboljim detoksikacijskim namirnicama. Bogata je vitaminima C, provitaminom A, B6, kalcijem, magnezijem, željezom i kalijem, te sadrži fitokemikalije s jakim antioksidativnim djelovanjem.
Aktivne tvari poput indol karbinola i sulforafana pomažu detoksikaciji organizma, potiču prirodne obrambene mehanizme protiv nekih vrsta karcinoma, a sulforafan čak uništava bakteriju Helicobacter pylori, koja može pridonijeti problemima u želucu. Zbog toga brokula spada među najbolje detoksikacijske namirnice za zdravlje i čišćenje organizma.
Češnjak je jedna od najboljih namirnica, tisućljećima poznat kao univerzalni začin i prirodni lijek. Sadrži više od 200 biološki aktivnih tvari, pri čemu su ljekovite i začinske supstancije uglavnom koncentrirane u lukovici. Među njima su eterična ulja, vitamini (A, B1, B2 i C), minerali (kalij, željezo, sumpor, jod, kalcij, fosfor, selen), aminokiseline, enzimi i polioze poput inulina, adenozin i alicin. Sve ove tvari u malim količinama već imaju snažno detoksikacijsko djelovanje.
Bioaktivni spojevi češnjaka, osobito alicin, pokazuju snažna antioksidativna i detoksikacijska svojstva te doprinose zaštiti jetre od oksidativnog stresa. Nutrients
5. Đumbir
Đumbir je jedna od najboljih detoksikacijskih namirnica, gomoljasta biljka aromatičnog i vrlo jakog okusa. Bogata je eteričnim uljima i mirisnim smolama koje su zaslužne za njegova ljekovita svojstva. Osim toga, đumbir obiluje vitaminom C i vitaminima B skupine, a sadrži i pantotensku kiselinu i niacin u manjim količinama. Upravo kombinacija ovih nutrijenata čini đumbir nezaobilaznom namirnicom među najboljim detoksikacijskim namirnicama, jer podržava prirodne procese detoksikacije organizma.
Đumbir ima dokazano protuupalno i antioksidativno djelovanje te može poduprijeti detoksikacijske procese jetre i probavnog sustava. Phytotherapy Research
6. Grejp
Grejp je voće koje možemo nazvati pravim lijekom za naše tijelo jer sprječava infekcije i prehlade, jača imunitet. Pomaže kod tegoba s venama, proširenim žilama, pospješuje proizvodnju hormona, pročišćuje crijeva i stabilizira crijevnu floru. Aktivira izmjenu tvari u stanici i rast stanica te pomaže kod snižavanja tjelesne težine. Stoga potpuno opravdano spada među najbolje detoksikacijske namirnice.
Ovaj agrum bogat je bioflavonoidima koji zajedno sa vitaminom C jačaju slabe desni, arterije i kapilare. Bogat je vitaminima A i već spomenutim C te manjom količinom minerala. Razlikujemo dvije vrste crveni i bijeli grejp, crveni sadrži pet puta više vitamina A od bijeloga. Također sadrži i mnogo folne kiseline, važne za rast stanica, stoga se preporuča za djecu i mlade u razvoju.
Bioflavonoidi prisutni u grejpu djeluju antioksidativno i mogu pozitivno utjecati na metabolizam lipida i funkciju jetre. Journal of Nutrition
7. Kelj
Kelj je zeljasto, zeleno povrće i nezaobilazna među najboljim detoksikacijskim namirnicama. Bogat je glukozinolatom i karotenoidima koji pomažu detoksikaciji organizma. Štite stanice od slobodnih radikala i mogu preventivno djelovati protiv raka, uključujući rak dojke i jajnika.
Beta-karoten iz kelja u tijelu se pretvara u vitamin A, pokrivajući čak dvije trećine dnevnih potreba. Konzumacija hrane bogate karotenoidima dokazano smanjuje rizik od razvoja katarakte i jača imunološki sustav.
Povrće iz skupine kupusnjača, uključujući kelj, sadrži glukozinolate koji potiču enzime faze II detoksikacije i smanjuju rizik od kroničnih bolesti. Nutrients
8. Limun
Izvor: Pixabay
Limun je jedan od najboljih prirodnih izvora vitamina C. Redovita konzumacija limuna posebno je korisna tijekom sezone gripe i prehlade jer jača imunološki sustav i pomaže organizmu u prirodnoj detoksikaciji. Znanstvena istraživanja pokazuju da vitamin C iz limuna može usporiti razvoj raka debelog crijeva te smanjiti upalne procese povezane s astmom, osteoartritisom i reumatoidnim artritisom.
Osim toga, limun je bogat fitonutrijentima i dijetalnim vlaknima koja potiču probavu, smanjuju kolesterol i konstipaciju te pružaju osjećaj sitosti, čime podržava uravnoteženu prehranu. Otopljen u vodi, limun učinkovito ublažava žgaravicu, nadutost i mučninu, istovremeno potičući rad jetre i crijeva, što ga čini nezaobilaznim među najboljim detoksikacijskim namirnicama za svakodnevnu prehranu.
Vitamin C i fitonutrijenti iz agruma doprinose smanjenju oksidativnog stresa i podržavaju imunološku i metaboličku funkciju organizma. Antioxidants
9. Maslinovo ulje
Maslinovo ulje jedan je od ključnih sastojaka mediteranske prehrane. Među najboljim detoksikacijskim namirnicama, maslinovo ulje se izdvaja zbog nezasićenih masnih kiselina, vitamina E, sterola i polifenola koji pomažu smanjiti razinu kolesterola i rizik od ateroskleroze te nekih vrsta raka. Konzumiranje maslinova ulja redovito, kao dio prehrane, pomaže tijelu u prirodnom procesu detoksikacije. Osim toga, nezasićene masne kiseline iz maslinova ulja snižavaju LDL kolesterol, tzv. loši kolesterol, dok ne utječu na HDL, tzv. dobar kolesterol, koji čisti arterije i podržava prirodne detoksikacijske procese tijela.
10. Zeleni čaj
Zeleni čaj je vrlo bogat i kompleksan, sadrži čak preko 300 različitih spojeva. Bogat je polifenolima čiji udio je od 5-27%, zatim proteinima 15%, vitaminima B skupine, askorbinskom kiselinom, kofeinom, aminokiselinama (teanin), itd. Jedna šalica zelenog čaja u prosjeku sadrži 50-100 mg kofeina i 300-400 mg polifenola. Polifenoli u ovoj kombinaciji poznati su po svom antioksidativnom i detoksikacijskom učinku, a manifestiraju se na području tankog crijeva, plućima i jetri. Zeleni čaj je idealan topli napitak za detoksikaciju organizma.
Katehini iz zelenog čaja, posebice EGCG, sudjeluju u detoksikaciji jetre i smanjuju oksidativna oštećenja stanica. Journal of Nutritional Biochemistry
Kako uključiti najbolje detoksikacijske namirnice u prehranu
Najbolje detoksikacijske namirnice možete jednostavno uključiti u svoju prehranu. Evo nekoliko ideja:
Pripremite smoothie sa svježim špinatom, keljom i avokadom.
Dodajte kurkumu i đumbir u juhu ili curry.
Napravite salatu sa svježom ciklom i artičokama.
Pripremite zdravi napitak od limuna i vode kako biste ga konzumirali ujutro.
Detoksikacija organizma prvenstveno ovisi o funkciji jetre, crijeva i bubrega, a prehrana bogata antioksidansima ima ključnu potporu tim procesima. British Journal of Nutrition
Najčešća pitanja o detoksikacijskim namirnicama
Što zapravo znači detoksikacija organizma? Detoksikacija je prirodan proces u kojem tijelo putem jetre, bubrega, crijeva i kože neutralizira i izlučuje štetne tvari. Najbolje detoksikacijske namirnice ne „čiste“ tijelo same po sebi, već podupiru rad tih organa.
Koliko često treba konzumirati detoksikacijske namirnice? Najbolje detoksikacijske namirnice trebale bi biti dio svakodnevne prehrane. Redovit unos važniji je od kratkotrajnih detoks programa.
Mogu li detoksikacijske namirnice zamijeniti medicinski detoks? Ne. Kod ozbiljnih zdravstvenih stanja detoksikacija prehrambenim putem nije zamjena za medicinsku terapiju, već dodatna podrška zdravlju.
Postoje li rizici detoksikacije prehranom? Kod uravnotežene prehrane rizici su minimalni. Problemi nastaju kod ekstremnih dijeta, gladovanja ili pretjeranog oslanjanja na dodatke prehrani.
Zaključak
Najbolje detoksikacijske namirnice su izvrsno sredstvo za podršku tijelu u procesu uklanjanja toksina i očuvanja zdravlja. Redovito uključivanje ovih namirnica u vašu prehranu i kombiniranje više njih može vam pomoći da se osjećate energičnije i zdravije. Prije nego što započnete bilo kakav detoksikacijski režim, uključujući ove najbolje detoksikacijske namirnice, konzultirajte se sa stručnjakom za prehranu ili liječnikom kako biste osigurali da je to prikladno za vas.
Problemi sa zglobovima se ubrajaju u najčešće, kronične i bolne bolesti pa stoga predstavljaju znatno financijsko opterećenje, kako za pojedinca tako i za čitav zdravstveni sustav.
Velik broj ljudi pati od bolova u različitim zglobovima, a bolovi mogu zahvatiti i cjelokupni motorički sustav. Uglavnom je riječ o kroničnim upalnim procesima pri kojima važnu ulogu imaju različiti, dijelom autoimuni, a dijelom još nedefinirani razlozi. Upalna reakcija osobito pogađa stanice unutarnje ovojnice, sinoviju. U tipične simptome ubrajaju se bolovi, jutarnja ukočenost, otjecanje, deformacija zglobova i ograničene funkcije.
Što su problemi sa zglobovima?
Problemi sa zglobovima obuhvaćaju širok spektar stanja i bolesti koje utječu na zglobove. To uključuje ozljede, upale, infekcije, autoimune bolesti i degenerativne promjene. Degenerativne zglobne bolesti, kao što su osteoartritis i reumatoidni artritis, često su najčešći uzrok problema sa zglobovima.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, problemi s artritisom nalaze se na 4. mjestu najučestalijih bolesti. Pritom bolest češće zahvaća žene nego nego muškarce.
Osteoartritis: najčešća degenerativna zglobna bolest
Osteoartritis je najčešća degenerativna zglobna bolest koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Ovu bolest karakterizira degeneracija hrskavice koja oblaže zglobove. Glavni simptomi osteoartritisa uključuju bol u zglobovima, ograničenu pokretljivost i oticanje. Osteoartritis se najčešće javlja s godinama, ali i ozljede ili prekomjerna upotreba zglobova mogu doprinijeti njegovom razvoju.
Reumatoidni artritis: autoimuna bolest zglobova
Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja utječe na zglobove, ali također može imati sistemski utjecaj na cijelo tijelo. Ova bolest uzrokuje upalu zglobova, što dovodi do oštećenja hrskavice i kostiju. Reumatoidni artritis obično pogađa oba zgloba simetrično i može uzrokovati bol, oticanje i oštećenje zglobova, što dovodi do smanjene pokretljivosti.
Dijagnoza i upravljanje
Rano prepoznavanje i dijagnoza degenerativnih zglobnih bolesti ključni su za uspješno upravljanje tim stanjima. Dijagnostički postupci uključuju fizički pregled, rendgenske snimke, magnetsku rezonancu (MRI) i krvne pretrage.
Lijekove: Lijekovi protiv bolova i protuupalni lijekovi često se koriste za kontrolu simptoma.
Fizikalnu terapiju: Terapeutske vježbe i fizioterapija mogu pomoći u jačanju mišića oko zglobova i poboljšanju pokretljivosti.
Promjene u načinu života: Gubitak težine, izbjegavanje prekomjerne upotrebe i pravilna prehrana mogu smanjiti simptome i spriječiti napredovanje bolesti.
Kirurške postupke: U težim slučajevima, kao što su ozbiljni oštećeni zglobovi, može biti potrebna operacija zamjene zglobova.
Alternativne terapije: Akupunktura, masaža i suplementacija mogu pružiti dodatno olakšanje.
Konvencionalna terapija sastoji se od analgetika, kortizona i citostatika. Kauzalna terapija još uvijek nije moguća. Zbog jakih popratnih pojava tih lijekova, mnogi su bolesnici prisiljeni tražiti alternativne i komplementarne načine liječenja.
Posebno se preporučuju određene namirnice u čijem su sustavu tvari koje spriječavaju upalu, ublažavaju bolove, pomažu u izgradnji hrskavice ili poboljšavaju strukturu tkiva. Takav vid komplementarnog liječenja naziva se klinički nutricionizam.
Liječenje i suplementacija
Izvor: Pexels
Esencijalne masne kiseline
Višestruko nezasićene masne kiseline, omega 3 koje nalazimo u ribi, ulju repice, soje i oraha smanjuju proizvodnju transmitora koji pospješuju nastanak upale i razgradnji hrskavice te bolove koji se pojavljuju pri takvim bolestima.
U tu skupinu ubrajaju se još i linolna i linolenska kiselina, djelotvorne tvari koje sprječavaju upalu, a koje zahvaćaju više točaka metabolizma arahidonske kiseline.
Nezasićene masne kiseline blokiraju enzimski sustav transmitora upale i sprječavaju pretvaranje arahidonske kiseline u eikosanoide koji pospješuju upalu. Količina nezsićenih masnih kiselina veća je u ribama koje žive u hladnim morima.
Kondroitin i glukozamin
Kondroitin i glukozamin pripadaju skupini proteoglikana. To su proteini koji vežu vodu u hrskavičnom tkivu, na taj način djeluju kao ”magneti za sprječavaju ”isušavanje” zgloba i pospješuju regeneraciju zglobne hrskavice. Istodobno kondroitin pomaže stanicama pri izgradnji hrskavice i sprječava enzime koji su odgovorni za njezinu i razgradnju.
Istraživanja su pokazala da bolovi, ukočenost i natečenost zglobova mogu biti smanjeni njihovom upotrebom, da je potrebno manje analgetika te da se produžava tzv. vrijeme hodanja.
Niacin
Ova tvar, koja je prije bila poznata kao nikotinska kiselina, sudjeluje u više od 200 enzimskih reakcija u ljudskom organizmu. Dokazano je da poboljšava pokretljivost zglobova, ublažava bol i upalne reakcije. Posebne potrebe za niacinom imaju žene za vrijeme trudnoće i dojenja te djeca koja rastu.
Vitamini C, D i E
Vitamin C sudjeluje u sintezi kolagena i stoga poboljšava strukturu kostiju i hrskavice. Povećana potraba za vitaminom Cpojavljuje se za vrijeme trudnoće i uzimanja pilula. Budući da je vitamin C vrlo osjetljiv na svjetlo i kisik, prigodom prerade i dugotrajnog skladištenja djelomično nastaju veliki gubici. Zbog toga namirnice koje sadrže vitamin C treba držati na hladnom i mračnom mjestu.
Pri manjku vitamina D znatno se povećava rizik od artritisa, jer je taj vitamin nužan za regenerativne procese u samoj hrskavici. Vitamin D stvara i sam organizam nakon izlaganja suncu. U zemljama koje imaju manji broj sunčanih sati preporuča se dodatan unos vitamina D. Od namirnica bogatih tim vitaminom izdvajaju se ribe, losos i tuna, zatim avokadi i jetra, a posebno je važan za trudnice, pušače, dojenčad, starije osobe i one koji imaju problema s hormonima.
Vitamin E ima vrlo izraženo antioksidativno djelovanje, čime povoljno djeluje i štiti stanične membrane, smanjuje bol i djeluje protuupalno, sprječava stvaranje transmitora odgovornih za bol (prostaglandini) i tako djeluje kao prirodni analgetik. Pozitivno djelovanj na imunosni sustav pomaže u djelovanju kod tegoba sa zglobovima.
Prevencija
Iako ne možemo potpuno izbjeći degenerativne zglobne bolesti, postoje načini kako smanjiti rizik od njih. Održavanje zdravog načina života, uključujući vježbanje, pravilnu prehranu, održavanje zdrave tjelesne mase i izbjegavanje pušenja, može pomoći u zaštiti zglobova od degeneracije.
Preporučene namirnice
Od namirnica koje sadrže spomenuta nutritivna svojstva potrebna za prevenciju razvoja degenerativnih bolesti zglobova izdvajamo prvenstveno ribe i morske plodove. Svakako u svoj jelovnik uključite bakalar, tunu, losos, skušu, grgeč, iverak, rakove, jastoge, škampe. Od školjaka preporučamo kamenice, dagnje i zelenousen školjke.
Od voća i povrća tu su svakako avokado, crni ribiz, masline i maslinovo ulje, brokule, koraba, špinat, paprika, đumbir. Zatim tu su i orašasti plodovi: lješnjaci, kikiriki, cashew orah, bademi. Kad govorimo o mesu onda je preporuka jesti što više bijelog mesa, dakle puretina i piletina, a po potrebi možete ubaciti i soju.
Zaključak
Problemi sa zglobovima, posebno degenerativne zglobne bolesti poput osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, mogu značajno utjecati na kvalitetu života. Rana dijagnoza i upravljanje ovim stanjima ključni su za očuvanje funkcionalnosti zglobova i smanjenje bolova. Kroz kombinaciju medicinskih tretmana, fizioterapije i promjena u načinu života, osobe s problemima sa zglobovima mogu postići poboljšanje i bolju kontrolu svojih simptoma.