Svatko tijelo je specifično, odnosno posebno na svoj način. Postoji više tipova tjelesne građe, a vaćina nas je najčešće kombinacija više njih. Stoga svaka građa zahtjeva i specifičnu dijetu i tjelovježbu.
U praksi tipovi građe nisu striktno definirani te je većina ljudi najčešće kombinacija dva ili tri tipa građe. Na vama je da što bolje upoznate vlastito tijelo, identificirate njegove potrebe i reakcije na određene podražaje.
Svaki od tipova građe ima drugačije osobine metabolizma i fizičke sposobnosti, stoga je idealna tjelovježba za vaš oblik tjela te prehrana različita za svakog ponaosob.
Poznavanje vlastite tjelesne građe jest važna činjenica koja usmjerava individualni odabir pravilnog oblika treninga. Svaka osoba ne pripada svim tjelesnim tipovima tijela, jedan od tipova je dominantan s obzirom na većinu ostalih obilježja.
Postoje tri tipa građe tijela:
1. Ektomorf, oni su u pravilu vitki, mršavi s ubrzanim metabolizmom, te s vrlo malim postotkom masnog tkiva. To su najčešće visoke, mršave osobe s malim zglobovima. Njihov metabolizam je vrlo brz i mogu jesti bilo što bez straha od debljanja. Ektomorfi imaju slabiju mišićnu masu koju im nije lako povećati.
2. Mezomorf su u pravilu osobe mišićavog tijela, snažnih ruku i nogu, širokih ramena i tankog struka, punih prsa te odličnog omjera ramena i struka. Mezomorfi nemaju problema s razvojem mišićne mase, imaju vrlo malo tjelesnih masti. Potreban je doduše oprez kako nebi došlo do pretjeranog taloženja masnih naslaga.
3. Endomorf su osobe zaobljene građe, širokih zglobova, širokih bokova. Spada u nezahvalnu tjelesnu građu jer takve osobe nemaju problema s dobivanjem mišićne mase, ali imaju problema s dobivanjem i gubljenjem masnih naslaga. Endomorfi imaju spor metabolizam pa jako brzo pohranjuju masti te se dobivena mišićna masa teško nadzire ispod masnog potkožnog tkiva.
Važno je istaknuti bez obzira kojoj tjelesnoj građi pripadali uz kvalitetan rad i trud (trening i prehranu) možemo značajno promijeniti sastav vlastitog tijela te postići željeni fizički izgled.
Izvor: Pexels
Tjelovježba za vaš oblik tjela
Trening za ektomorfa
Dugački treninzi su kontraproduktivan za ektomorfa, najbolja opcija je držati broj serija u treningu nisko, kao i sveukupno trajanje treninga. Treninga treba obuhvaćati kompleksne osnovne vježbe (čučanj, mrtvo dizanje, potisci za prsa i ramena, veslanje). Najčešće opsega ponavljanja treba biti od 6-10. Na svakom treningu trenirati 1-2 mišićne skupine, jednom tjedno obraditi sve mišićne skupine na tijelu. Preporučaju se nešto duži odmori između serija oko 2 minute, a između dvije vježbe i do 5 minuta.
Trening za mezomorfa
Tijelo mezomorfa se brzo oporavlja nakon treninga i brzo se prilagođava na razne programe treninga. Trening treba obuhvaćati kompleksne vježba kao i izolacijske vježbe.
Preporuča se provesti 3 – 4 tjedna visoko intenzivnog treninga, nakon čega slijed 1 – 2 tjedna treninga nižeg intenziteta. Broj ponavljanja se kreće od 8 – 12 ponavljanja po mišićnoj skupini.
Poželjno je postupno progresivno povećavati intenzitet treninga. Odmor između serija oko 60 sekundi a između dvije vježbe oko 2 minute.
Nikad ne trenirati mišićnu skupinu prije nego se oporavi od prijašnjeg treninga (minimalno 48 sati).
Trening za endomorfa
Kod endomorfa potrebno je ubrzati metabolizam. Stoga je potrebno provoditi aerobne aktivnosti (trčanje, orbitrek, vožnja bicikla) minimalno 3x tjedno oko 30 minuta.
Trening se treba sastojati čestog vježbanja s naglaskom na aerobne aktivnosti radi potrošnje masti. Kod treninga s utezima potrebno je obraditi cijelo tijelo prvih 2 tjedna, nakon toga prijeći na split trening.
Trening se treba sastojati od kompleksnih vježbi te broja ponavljanja između 8 – 15. Odmor između serija mora biti između 30 – 45 sekundi, a između vježbi 1,5 minuta.
Važno je napomenuti da većina ljudi ima mješavinu karakteristika različitih tipova tijela, ali često dominira jedna od njih. Stoga je najbolji pristup prilagoditi svoj fitness plan kako bi odražavao vašu individualnu građu i ciljeve.
Također je važno da se posavjetujete sa stručnjakom za fitness ili osobnim trenerom kako biste osigurali da vaša rutina bude sigurna i učinkovita. S pravim pristupom, svatko može postići svoje fitness ciljeve, bez obzira na svoj tip tijela.
Zrna zelene kave imaju vrlo snažna antioksidativna svojstva te ujedno ubrzavaju vaš metabolizam. Poznata su prije svega kao učinkovita namirnica za regulaciju tjelesne težine, a zatim i po nizu pozitivnih učinaka na vaše zdravlje.
Nismo pobornici nikakvih pripravaka za mršavljenje i kojekakvih restriktivnih dijeta jer smo mišljenja kako oni nemaju dugoročan učinak i prije svega nisu zdravi za organizam. Ipak ovom prilikom ćemo se osvrnuti na jedan sada već poznat pripravak za mršavljenje, a riječ je o ekstraktu zelene kave.
Što je zelena kava?
Zelena kava je zapravo sirovi, neprženi oblik kave, dobiven iz nezrelih zrna kave arabice. Ova vrsta kave ima zelenu boju zbog prisutnosti klorogenske kiseline, prirodnog antioksidansa koji se gubi tijekom procesa prženja. Klorogenska kiselina također igra ključnu ulogu u potencijalnim koristima za mršavljenje.
Ona se najčešće može kupiti u obliku suplemenata, praha ili napitka.
Zelena kava (Coffea canephora) je za razliku od kojekakvih preparata za mršavljenje jedna od rijetkih koja je potkrijepljena znanstvenim istraživanjem. Najnovija istraživanja su potvrdila kako ima i vrlo povoljan učinak kod dijabetičara.
Njezin kemijski sastav je specifičan i ima vrlo izraženo antioksidativno djelovanje.
Kao što smo već puno puta istaknuli to podrazumijeva zaštitno djelovanje na stanična oštećenja te organske sustave poput kardiovaskularnog. Za razliku od kave koju inače konzumiramo (najčešće Coffea arabica), zelena kava ne sadrži kofein.
Potencijalne koristi za mršavljenje
Poboljšava metabolizam: Klorogenska kiselina u zelenoj kavi može potaknuti metabolizam, što može pomoći tijelu da sagori više kalorija.
Smanjuje apetit: Neki istraživači tvrde da klorogenska kiselina može smanjiti apetit i potaknuti osjećaj sitosti, što može rezultirati smanjenim unosom kalorija.
Potiče razgradnju masnih stanica: Postoji nekoliko studija koje sugeriraju da klorogenska kiselina može potaknuti razgradnju masnih stanica i smanjiti taloženje masnoća u tijelu.
Regulira razinu šećera u krvi: Zelena kava može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi, što može smanjiti osjećaj gladi i kontrolirati žudnju za visokokaloričnom hranom.
Pozitivni učinci zelene kave usko su vezani uz metabolizam ugljkohidrata, odnosno oslobađanje glukoze iz jetrenih zaliha.
Ukratko, imaju blokirajući efekt i spriječavaju njihovo oslobađanje te na taj način tjeraju organizam da svoje potrebe za stvaranjem energije zadovolji iz tzv. masnih naslaga. Drugim riječima, potencira se stanje kojim se aktivira glukoneogeneza; dobivanje glukoze i energije iz drugih izvora, ciljano lipolizom iz oblika zaliha masnih stanica – iz glicerola
Izvor: biospectrumasia.com
Konzumacija i poboljšani učinak
Kako bi imali što veći učinak zelene kave za mršavljenje, trebate imati u vidu koje namirnice pospješuju njezinu funkciju. Studije su pokazale učinkovitost u kombinaciji s redukcijskom hranjivom dijetom, što zahtijeva od korisnika, angažman u smislu promjene prehrambenih navika.
Najgore su dijete, kao i dodaci prehrani, koje ne promoviraju promjenu prehrambenih navika koje su dovele do viška kilograma. Kao i kod mnogih drugih popularnih dijeta, da bi one bile efektivne treba ih provoditi u kombinaciji s fizičkom aktivnosti. Kod primjene zelene kave, to je vrlo bitno, kako bi se potaknula energetska potrošnja i time stimulirala lipoliza i oksidacija masnih kiselina, odnosno topljenje masnih zaliha.
Pri korištenju ovog preparata preporuča se napraviti nakon izvjesnog vremena pauzu, nakon 8-10 tjedana uzimanja. Također trebate izbjegavati konzumaciju crnog i zelenog čaja, raznoraznih drugih pripravaka koji sadrže kofein, taurin.
Dakle nemojte piti običnu kavu jer time samo poništavate učinak i djelovanje zelene kave. Također osobama s jetrenom insuficijencijom, nije preporučljivo konzumirati zelenu kavu, zbog načina djelovanja klorogeničnih kiselina koje djeluju na hepatalni enzimski sustav.
Naime, kod osoba s narušenom funkcijom jetre, dolazi do tzv. masne jetre, pri inhibiciji enzima koji su odgovorni za metabolizam glikogena, pa takve osobe moraju biti naročito oprezne.
Dijabetičari (tipa 1), osobe sklone hipoglikemiji, kao i osobe na nestručno sastavljenim tzv. ketogenim dijetama i dijetama siromašnim ugljikohidratima mogu imati zdravstvenih poteškoća, uslijed opasnosti od hipoglikemije.
Naposlijetku još želimo istaknuti, ukoliko ste se odlučili krenuti u program redukcije masnog tkiva pomoću zelene kave, svakako se prije dobro informirajte o kvaliteti njezinih sastojaka.
Eterična ulja su esencije raznih ljekovitih biljaka. Mogućnosti korištenja eteričnih ulja je vrlo raznolika ona smiruju, opuštaju, energiziraju, čak djeluju i kao afrodizijak. Ona se u pravilu ili inhaliraju ili apsorbiraju u kožu.
Kako bi vaša primjena eteričnih ulja bila što efikasnija, trebate svakako uzeti u obzir neke osnove i pravila korištenja esencijalnih ulja prilikom aromaterapije i fitoterapije.
Eterična ulja se ne smiju uzimati oralno, jesti ili piti. Osim ulja lavande, sva ostala eterična ulja trebaju se razblažiti prije nanošenja.
Eterična ulja povećavaju reakciju kože na sunce. Stoga ih nemojte nanositi neposredno prije sunčanja. U slučaju iritacije kože, prestanite koristiti eterično ulje. Trudnice su posebno osjetljive stoga se trebaju konzultirati s liječnikom prije korištenja.
Eterična ulja se u pravilu čuvaju u tamnim bočicama i na hladnom mjestu jer ih svjetlo, toplina i vlaga oštećuju.
Kako se koriste
Izvor: Pexels
Većina ljudi nije upoznata s točnim dozama i mogućnostima primjene eteričnih ulja u kućnoj primjeni. Stoga smo za vas izdvojili par osnovnih smjernica. Kompleksniji pripravci za tretiranje određenih bolesti zahtjevaju puno preciznije poznavanje i primjenu eteričnih ulja koja imaju djelovanja šireg spektra.
Mi smo ovdje za vas izdvojili nekoliko najčešćih ulja te smjernice i primjere doziranja koja možete koristiti u svojim vlastitim kozmetičkim pripravcima i u svrhu aromaterapije.
Eterična ulja se mogu koristit za pripremu:
Ulja za masažu pripremate tako da desetak kapi eteričnog ulja pomiješajte sa 30 ml ulja za masažu.
Losion za tijelo se u većini slučajeva radi tako da cca 5 kapi eteričnog ulja pomiješajte s 10 ml neutralnog losiona za tijelo.
Kreme za lice: dodajte dvije kapi eteričnog ulja u 4 ml neutralne kreme ili losiona za lice.
Kupke: za njih općenito se ne preporuča više od 10 kapi esencijalnog ulja na 20 ml ulja ili pjene za kupku u, naravno, punu kadu.
Osvježavanje prostora: također vrlo čest način primjene, stoga pomiješajte četiri kapi eteričnog ulja s malo vode i položite na keramičku lampicu sa zapaljenom svijećicom.
Vrste eteričnih ulja za relaksaciju
Bergamont dolazi iz citrusnih sorti voća. Vrlo dobro otklanja stres i omogućava dobro opuštanje. Ima blagi citrusni miris koji osvježava i daje osjećaj blagostanja.
Lavanda djeluje antiseptički, umiruje i ima ljekovita svojstva. Na kožu se može nanositi i u nerazrijeđenom obliku. Korsiti se za liječenje opekotina, ugriza i ožiljaka. Nekoliko kapi lavande dodajte u kupku, ulje za masažu, ili pomiješajte s proizvodima za njegu tijela.
Kamilica umiruje i opušta. Potiče san i štiti kožu protiv slobodnih radikala koji uzrokuju starenje. Koristite ju za kupku, kao ulje za masažu ili pomiješajte sa proizvodima za kosu i njegu kože.
Mandarina ima miris vrlo blizak bergamontu, a uspješno liječi probleme sa spavanjem.
Sandalovina je drvni miris. U sebi sadrži umirujuće agente, smanjuje živčanu napetost i pomaže vam da se opustite.
Ekstrakti lišća ginka sadrže mnogobrojne aktivne sastojke koji imaju vrlo dobar učinak na razne organe ljudskog tijela. Znanstveno je potvrđeno da njegovi sastojci djeluju najbolje u zajedništvu te poboljšavaju rad mozga, tu je njegovo djelovanje najučinkovitije.
Ginko biloba, poznat i kao ginko ili maidenhair tree, je drvo koje potječe iz Kine i koristi se u tradicionalnoj medicini već tisućama godina. Ovo drvo ima jedinstvene karakteristike koje ga čine popularnim u svijetu biljne medicine i dodataka prehrani. Jedna od ključnih značajki ginka je njegova sposobnost da djeluje kao snažan antioksidans, pružajući niz zdravstvenih prednosti.
Povijest
Priča o ginku počinje u dalekoj Kini, a procjenjuje se da je njihova starost oko 200 milijuna godina što ih svrstava u najstarije biljne vrste na planetu. Ove golosjemenjače su starije čak i od dinosaura. Vrijednost ove biljke leži u njihovim listovima, koji u jesen poprime karakterističnu žutu boju. Tada i u tom stadiju njihovo lišće je puno flavona, koji biljci daju antioksidativna svojstva. Iako je ginko jedna od najstarijih biljnih vrsta i imala je izvjesnu primjenu u liječenju, prva sistematična izučavanja su napravljena tek polovicom prošlog stoljeća.
Antioksidativna moć ginka
Antioksidansi su tvari koje štite naše tijelo od štetnih slobodnih radikala. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje mogu oštetiti stanice, proteine, i DNK, što može dovesti do različitih bolesti, uključujući srčane bolesti, rak i neurodegenerativne poremećaje. Ginko biloba je bogat izvor antioksidansa, posebno flavonoida i terpenoida, koji pomažu neutralizirati slobodne radikale i smanjiti oksidativni stres u tijelu.
Blagodati ginka za zdravlje
Poboljšanje kognitivnih funkcija: Ginko biloba je često povezan s poboljšanjem kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, koncentraciju i pažnju. Istraživanja su sugerirala da ginko može poboljšati protok krvi u mozgu, potičući bolje snabdijevanje kisikom i hranjivim tvarima u mozgu. Ovo može biti posebno korisno za starije osobe i one koji pate od blagih kognitivnih poremećaja.
Poboljšanje cirkulacije: Ginko biloba također pomaže u poboljšanju cirkulacije krvi u tijelu. To može pomoći u smanjenju simptoma perifernih vaskularnih bolesti i Raynaudovog sindroma te ublažiti simptome hladnih ruku i nogu.
Smanjenje anksioznosti i depresije: Neki istraživači sugeriraju da ginko može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije. Ovo se može pripisati njegovoj sposobnosti poboljšanja cirkulacije i protoka krvi u mozgu, što može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
Ginko se bez dvojbe pokazao u poboljšavanju pamćenja, smanjivanju posljedica od povreda glave, poboljšavanju koncentracije, ubrzavanju učenja, poboljšanju cirkulacije i oksidativnih procesa u tijelu, poboljšavanju prijenosa živčanih signala i općenito poboljšavanju rada mozga. Vrlo je učinkovit i kod smanjivanja glavobolje.
Znanstvenim istraživanjem na oboljelima od Alzheimerove bolesti, migrene pa i na zdravim mladim ljudima ustvrđeno jest znatno poboljšanje u kognitivnim procesima te pamćenju.
Izvor: Pexels
Blagotovrni sastojci ove biljke su flavonglikozidi koji posebice djeluju na poboljšanje cirkulacije u kapilarama. Također ojačavaju i njihove stijenke što ga ujedno čini i dobrim lijekom kod erektilne disfunkcije muškaraca. Pokazalo se da je njegov ekstrakt učinkovit i tijekom procesa transplatacije organa.
Naime ginko sadrži kemijsku supstancu koja djeluje na tzv. faktor aktivacije trombocita te je na taj način spriječava. Istraživanja se nastavljaju s ciljem da se ginko počne upotrebljavati tijekom liječenja u svrhu smanjivanja imunološke reakcije, koje znaju imati vrlo neugodno prateće djelovanje.
Kako uključiti ginko suplemente
Unatoč mnogim blagodatima, važno je napomenuti kako ginko biloba nije prikladan za svakoga.
Osobe koje uzimaju antikoagulanse, imaju problema s krvarenjem, trudnice ili dojilje trebaju konzultirati svog liječnika prije nego što počnu uzimati ginko ili bilo koji dodatak prehrani.
Standardna preporučena doza ginka varira, ali općenito se kreće između 120 mg do 240 mg dnevno podijeljenih na nekoliko doza. Uvijek se pridržavajte uputa na pakiranju ili konzultirajte svog liječnika ili stručnjaka za dodatke prehrani.
Tijekom upotrebe ekstrakta ginka, može ponekad doći i do neželjenih nuspojava poput glavobolja, kožne alergije, ili blaže reakcije probavnih organa.
Ti simptomi će se odmah povući ukoliko smanjite dozu.
Ujedno treba naglasiti kako nema kontraindikacija i negativnih djelovanja između ginka i drugih lijekova. Kad govorimo o doziranju, općenito je najbolje za organizam krenuti s najmanjom dozom pa onda po potrebi postupno povećavati. Imajte svakako na umu da za bilo koji biljni pripravak je potrebno da počne djelovati.
Doziranje za poboljšanje kognitivnih funkcija
Ako uzimate ginko bilobu radi poboljšanja kognitivnih funkcija, kao što su pamćenje, koncentracija i pažnja, preporučuje se doza od oko 120 mg do 240 mg dnevno. Ovu dozu obično treba podijeliti na dvije ili tri manje doze tijekom dana kako bi se osiguralo ravnomjerno snabdijevanje tijela aktivnim spojevima iz ginka.
Doziranje za poboljšanje cirkulacije
Za poboljšanje cirkulacije, uključujući smanjenje simptoma perifernih vaskularnih bolesti i Raynaudovog sindroma, također se preporučuje doza od 120 mg do 240 mg dnevno, podijeljenih u manje doze. Opet, konzultacija s liječnikom ili stručnjakom je ključna, posebno ako već uzimate druge lijekove ili imate postojeće zdravstvene probleme.
Doziranje za smanjenje anksioznosti i depresije
Ako koristite ginko bilobu kako biste smanjili simptome anksioznosti i depresije, doza može biti slična onoj za poboljšanje kognitivnih funkcija, tj. između 120 mg i 240 mg dnevno. Opet, individualne potrebe i osjetljivost na ginko mogu varirati, pa je važno pratiti kako tijelo reagira na tretman i prilagoditi dozu prema potrebi.
Morate malo eksperimentirati dok ne pronađete svoju optimalnu dozu.
Opći pojam kronični umor podrazumijeva mnogobrojne tegobe od gubitka koncentracije, poremećaja spavanja, bolova u mišićima. Dobra i kvalitetna terapija određuje se ovisno o individualnim uzrocima, zbog raznolikosti kliničke slike bolesti ne može se standardizirati.
Sindrom kroničnog umora je kompleksno i kontroverzno stanje koje karakterizira ekstremni umor koji ne nestaje nakon odmora ili spavanja, te ga prate različiti simptomi kao što su bolovi u mišićima, problemi s koncentracijom i osjećaj iscrpljenosti. Ovo stanje utječe na milijune ljudi širom svijeta i ima dubok utjecaj na njihovu kvalitetu života.
Istraživanje sindroma kroničnog umora
Sindrom kroničnog umora još uvijek predstavlja izazov za medicinske stručnjake zbog njegove ne potpuno razumljive prirode. Iako nisu potpuno jasni uzroci ovog sindroma, neka istraživanja sugeriraju kako bi mogao biti rezultat kombinacije genetskih, imunoloških, hormonalnih i psihosocijalnih faktora.
U početku je uvijek važno pronaći koji su točno simptomikroničnog umora. Tek nakon toga može se poduzeti dodatna terapija promjenom prehrambenih navika.
Simptomi:
Simptomi sindroma kroničnog umora mogu biti raznoliki i variraju od osobe do osobe. Klasični simptomi uključuju:
Izraženi umor: Osjećaj intenzivnog umora koji ne nestaje nakon odmora.
Bolovi i bolovi: Bolovi u mišićima i zglobovima koji se često opisuju kao “bolovi u tijelu”.
Teškoće s koncentracijom: Problemi s pamćenjem, koncentracijom i mentalnom jasnoćom.
Ekstremna iscrpljenost: Osjećaj iscrpljenosti nakon mentalnog ili fizičkog napora, poznat kao postnapora.
Nesanica: Problemi sa spavanjem, iako umor ostaje prisutan.
Dijagnoza
Nema specifičih testova za dijagnozu sindroma kroničnog umora, što čini dijagnosticiranje izazovnim. Obično se postavlja dijagnoza isključivanjem drugih mogućih uzroka simptoma. Liječnik će provesti temeljitu medicinsku povijest i fizički pregled kako bi isključio druge medicinske uvjete.
Liječenje sindroma kroničnog umora
Upravljanje sindromom kroničnog umora može biti izazovno i zahtijeva multidisciplinarni pristup. Evo nekoliko strategija za liječenje:
Pravilno spavanje: Uvođenje rutine spavanja i održavanje zdravih spavaćih navika može pomoći u smanjenju nesanice.
Pacijenti obrazovanje: Pacijenti trebaju razumjeti svoje stanje, učiti o tehnikama za upravljanje simptomima i postaviti realna očekivanja.
Psihološka podrška: Terapija i podrška psihologa ili psihijatra mogu pomoći pacijentima u suočavanju s depresijom i anksioznošću koja često prati.
Fizička aktivnost: Postupno uvođenje lagane tjelesne aktivnosti, uz savjetovanje s liječnikom, može pomoći u poboljšanju simptoma.
Dijeta i prehrambene promjene: Zdrava prehrana i prehrambene promjene mogu pomoći u poboljšanju energije i općeg zdravlja.
Vrlo često uzrokom kroničnog umora su psihički problemi, opterećenja i negativan stres, najčešće kao obrambena reakcija. U mnogim situacijama nije dovoljno tražiti samo uzrok tjelesne bolesti. Osobe koje pate od kroničnog umora osjećaju se demotivirano, umorno i depresivno.
Redovita tjelesna aktivnost s manjim, ali trajnim opterećenjem (najmanje 3 puta po 40 min, tjedno) može soloboditi analgetike endorfine koje luči sam organizam prirodnim putem. Endorfini se jo popularno nazivaju ”hormonima sreće” što dodatno ide u prilog bavljenju tjelovježbom.
Izvor: Pexels
Kako uvesti prehrambene promjene
Iz organizma treba ukloniti nakupljene otrove, a za to postoji cijeli niz konvencionalnih metoda. No treba reći da postoje i prirodne metode kojima se postiže isti učinak. Primjerice proces čišćenja može se obaviti odlaskom u saunu i pijenjem velikih količina tekućine.
U stručnim medicinskim krugovima u posljednje vrijeme sve se veća važnost pridaje intoleranciji namirnica. To nije alergija ili nepodnošljivost u užem smislu riječi, nego znači da se određene namirnice u probavnome sustavu ne mogu apsorbirati.
Takve supstancije ostaju u crijevu i pod utjecajem bakterija pretvaraju se u tvari štetne za organizam. Jedan od mnogih simptoma netolerancije namirnica jest i sindrom kroničnog umora.
Tegobe zbog intolerancije namirnica mogu se ukloniti tako da se iz jelovnika izostave sastojci namirnica koji su krivi za takvo stanje (fruktoza, laktoza).
Ukoliko ste primjetili određene tjelesne simptome koji se javljaju neposredno nakon što ste konzumirali određene namirnice svakako vam preporučamo da napravite test na intoleranciju namirnica.
Namirnice koje pomažu:
Znanstvenim istraživanjima je utvrđeno kako borovnice i brusnice sadrže veliku količinu antocijanidina, biljnog bojila koje se uzima hranom. Sadrži ga povrće i voće intenzivnijih boja, a posebno velike količine su u kupinama i borovnicama.
Ova tvar štiti živčani sustav i krvne stanice od nepovoljnih vanjskih utjecaja jer poništava štetni oksidativni učinak. Esencijalne masne kiseline i tvari koje nastaju njihovom razgradnjom pozitivno djeluju na stres.
Ako dođe do poremećaja, neravnoteže ili posebno manjka tih tvari, ugrožena je ravnoteža organizma, a posljedica može biti kronični umor.
Uravnotežena prehrana s obzirom na esencijalne masne kiseline izuzetno je važna. Budući da organizam ne može samostalno stvarati višestruko nezasićene masne kiseline, odnosno esencijalnim. One su uglavnom biljnog porijekla, ali se nalaze i u masti morskih riba, a dijele se na omega-3 i omega-6 masne kiseline.
Važne su za organizam jer se nalaze u stanicama kao njihov sastavni dio te kao supstancija za izlučivanje eikosanoida, tzv. ”hormon tkiva”, koji sudjeluje u mnogim metaboličkim procesima.
Proteinsko tijelo glutation koje se nalazi nalazi u gotovo svim stanicama vrlo je važno jer djeluje kao centrala za detoksikaciju. Uz njegovu pomoć teški metali i otrovne tvari pretvaraju se u neštetne. Ovakvo se djelovanje iskorištava u medicini kao potpora kempoterapiji i terapiji zračenjem. Ovi vrlo teški oblici liječenja lakše se podnose uz glutation.
Ovaj detokisikant važan je i kod kroničnog umora, a u velikim količinama se nalazi u svježem voću i povrću.
Još treba spomenuti i koenzim Q10 koji se preporuča uzimati ukoliko patite od kroničnog umora. On se nalazi u morskoj ribi, a najbolje se otapa u mastima, stoga se preporuča da jela od morske ribe uvijek poslužite s malo maslinova ulja.
Kratki zaključak
Sindrom kroničnog umora je kompleksno stanje koje ostaje predmetom istraživanja i razumijevanja u medicinskoj zajednici. Osobe koje pate od SKU često se suočavaju s izazovima u svakodnevnom životu, ali pravilno upravljanje simptomima i podrška zdravstvenih stručnjaka mogu značajno poboljšati kvalitetu života pacijenata. Važno je razumjeti da je svaki pacijent jedinstven i da će tretman trebati prilagoditi njihovim specifičnim potrebama
Jeste li znali da upravo borovnica od svih testiranih povrća, trava, začina i voća ima najveći kapacitet antioksidansa. Za one koji ne znaju, antioksidansi su supstance koje usporavaju starenje svih dijelova tijela.
Borovnica je dugogodišnja biljka koja dolazi iz porodice koja je srodna brusnici. Uzgaja se po cijelom svijetu u umjerenijim klimama od Sjeverne i Južne Amerike, do Europe, Azije. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje.
Nutritivna vrijednost borovnice:
Borovnice su niskokalorične i sadrže malo masti, što ih čini odličnim izborom za zdravu prehranu. Evo pregleda ključnih hranjivih tvari koje se nalaze u borovnicama (na 100 grama):
Kalorije: 32 kcal
Ugljikohidrati: 9 grama
Vlakna: 2.4 grama
Šećeri: 5.4 grama
Proteini: 0.7 grama
Masti: 0.2 grama
Vitamin C: 16% preporučenog dnevnog unosa
Vitamin K: 24% preporučenog dnevnog unosa
Folna kiselina: 2% preporučenog dnevnog unosa
Kalij: 3% preporučenog dnevnog unosa
Borovnice su odličan izvor vitamina C pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Vitamin C iz borovnica djeluje kao snažniantioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća.
Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), jer se povezuje daleko efikasnije s drugim sastojcima iz same namirnice te takvim zajedničkim djelovanjem djeluje učinkovitije.
Ujedno borovnice djeluju antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja. Borovnice su također bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom, koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.
Plava boja borovnica potječe od antocijana, također poznatog antioksidansa. Studije potvrđuju ulogu antocijanina u liječenju slabog vida i smanjenog vidnog polja.
Mrežnica oka trpi velik rizik od oksidativnog oštećenja, no borovnice pomažu i na tom planu. Antocijanini u borovnicama štite mrežnicu oka od oksidat ivnog stresa i negativnog utjecaja sunčevog zračenja.Antocijanini djeluju na kapilare u mrežnici tako što im pojačavaju funkciju, a ujedno sprječavaju degeneraciju žute pjege.
Osim samih plodova kao što smo već spomenuli i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose.
Izvor: Pexels
Koristi za zdravlje:
Antioksidativna snaga: Borovnice su bogate antioksidansima poput antocijana, koji štite stanice od oksidativnog stresa i slobodnih radikala. To može pomoći u prevenciji različitih bolesti, uključujući srčane bolesti i karcinom.
Zdravlje srca: Redovita konzumacija borovnica može smanjiti faktore rizika za srčane bolesti, uključujući povišeni krvni tlak i povišene razine lošeg kolesterola (LDL).
Očuvanje zdravlja mozga: Antioksidansi u borovnicama također podržavaju zdravlje mozga. Studije sugeriraju da konzumacija borovnica može poboljšati kognitivne funkcije i smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Upalne bolesti: Borovnice imaju protuupalna svojstva i mogu pomoći u smanjenju kroničnih upalnih procesa u tijelu, što je često povezano s različitim bolestima.
Potpora probavi:Vlakna u borovnicama podržavaju zdravlje probavnog sustava, smanjujući rizik od zatvora i potičući redovitu stolicu.
Konzumacija i čuvanje
Borovnice nalazimo na tržnicama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je “magličasta”.
“Magličavost” površine znak je da su borovnice svježe.
Borovnice su najmanje kvarljive od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda). U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od eventualnih listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti.
Kako uključiti borovnice u prehranu
Borovnice se mogu koristiti na mnogo načina u prehrani:
Svježe: Jedite ih kao grickalicu ili dodajte u voćnu salatu.
Smoothie: Dodajte borovnice u smoothie za ukusno i hranjivo piće.
Žitarice: Posipajte borovnice po svojoj omiljenoj žitarici ili jogurtu.
Kolači i pite: Koristite borovnice u pripremi kolača, pita i muffina.
Džem ili pahuljice: Napravite domaći džem od borovnica ili ih koristite kao dodatak pahuljicama.
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u kombinaciji sa žitnim pahuljicama te za proizvodnju energetskih pločica i smrznutih pekarskih proizvoda.
Borovnice su nevjerojatno hranjive i zdrave bobice koje mogu pružiti brojne prednosti za zdravlje. Njihova bogata antioksidativna svojstva podržavaju zaštitu stanica, zdravlje srca, mozga i probavnog sustava. Uključivanje borovnica u prehranu može pomoći u očuvanju vitalnosti i promicanju dugoročnog zdravlja.