Poremećaji u prehrani spadaju u ozbiljne mentalne bolesti, čiji uzroci su vrlo kompleksni i mogu rezultirati ozbiljnim fizičkim i emocionalnim problemima.
Kao što sam naziv implicira radi se o poremećajima u čijem fokusu problema jest prehrana i tjelesna težina. Ljudi koji pate od poremećaja u prehrani također imaju izvjesnih problema sa samopouzdanjem, tjeskobom, depresijom i perfekcionizmom. Poremećaji u prehrani se liječe uspješno, a vrlo važno za samo liječenje jest prepoznati simptome na vrijeme i započeti s tretmanima. Među najčešće oblike poremećaja u prehrani spadaju anoreksija, bulimija, prejedanje. Nešto više o simptomatici i uzrocima možete pročitati u sljedećim odlomcima.
Anoreksija
Za anorexia nervosu je karakterističan velik gubitak tjelesne mase (gubitak od 85% ispod idealne tjelesne težine) i proces sustavnog samo-izgladnjivanja. Smatra se jednom od najpogubnijih vrlo autodestruktivnih mentalnih oboljenja.
Osobe koje imaju anoreksiju pate od iskrivljenog mišljenja i samopercepcije te su u potpunosti uvjereni da su pretili, a ustvari nisu. Vrlo često su opsesivni po pitanju vježbanja, brojenja kalorija i odbijaju jesti hranu.
Određene osobe koje boluju od anoreksije imaju određene cikluse tzv. prejedanja i pročišćavanja. Ova simptomatika se također javlja i kod bulimije, ali ova dva poremećaja iako imaju sličnosti su u stvari različita i ne treba ih miješati. Određeno kompulsivno i pomalo ritualističko pitanje u pogledu hrane je također tipično za osobe koje pate od anoreksije. Ovo je bolest koja u većini slučajeva pogađa žene i to najčešće u periodu adolescencije.
Fizički simptomi anoreksije
Anorexia nervosa je doslovno samo-izgladnjivanje. Fizički simptomi su posljedica uskraćivanja esencijanih nutrijenata koji su potrebni tijelu kako bi normalno funkcioniralo. Mnogi od navedenih simptoma su prisutni samo kod vrlo ozbiljnih slučajeva anoreksije.
gubitak menstruacije
osjetljivost na hladnoću
suha i blijeda koža
suha i tanka kosa
lomljivi nokti
nesvjestica
nizak tlak
ekstremni gubitak težine
slabost i gubitak muskulature
ekstremna dehidracija
krhke kosti (osteoporoza)
Emocionalni simptomi anoreksije
vlastitu vrijednost i samopouzdanje određuju prema tjelesnom izgledu i težini
depresija
snažna potreba za odobrenjem
tjeskoba
slaba motivacija za aktivnošću i druženjem
laka iritabilnost
ekstremna samokritičnost
Izvor: Pexels
Bulimija
Za bulimia nervosu je tipično prejedanje (jedu se velike količine hrane odjednom) i potom slijedi kompenzacija u vidu tzv. pročišćavanja (povraćanja) ili pretjeranog vježbanja. Za razliku od anoreksije, osobe koje boluju od bulimije mogu biti normalne, prekomjerne ili ispod prosječne težine. Dakle po tom pitanju nema pravila.
Slično kao kod anoreksije te osobe također imaju poteškoća sa percepcijom svoje tjelesnosti i opsesivni su po pitanju tjelesne težine i hrane.
Većina osoba koje pate od bulimije navode kako vrlo često osjećaju krivnju i sram vezanu uz vlastito ponašanje i postaju pomalo tajanstveni. Primjerice članovi njihovih obitelji mogu vrlo često primjetiti kako uvijek napuštaju stol nakon obroka ili kako velike količine hrane misteriozno nestaju iz frižidera, itd.
Fizički simptomi bulimije
nateknuće žlijezda, crvenilo očiju
vrtoglavica, nesvjestica
propadanje zubi
kronična grlobolja
bolovi u prsima
bolovi u stomaku
dehidracija
kroničan zatvor
Emocionalni simptomi bulimije
baziranje vlastite vrijednosti i samopuzdanja na osnovu tjelesnog izgleda i težine
depresija
promjene raspoloženja
ekstremna iritabilnost
snažna potreba za odobravanjem
ekstremno samokritični
Poremećaj prejedanja
Za poremećaj prejedanja su specifične episode prejedanja, velike količine hrane se konzumiraju u relativno kratkom vremenskom periodu. Osobe koje pate od ovog poremećaja u većini slučajeva su ili pretile ili normalne tjelesne težine. Slično kao kod bulimije, sram i krivnja su tipične za osobe koje pate od ove vrste poremećaja što rezultira skrivanjem tijekom procesa prejedanja.
Drugi oblici poremećaja
Poremećaj jedenja je termin koji se upotrebljava za osobe koje imaju određenih problema i poteškoća s prehranom, ali prema klasifikaciji i simptomatici se ne mogu svrstati u prethodno navedene poremećaje. Takve osobe također trebaju profesionalnu pomoć, a simptomi koji se javljaju su najčešće emocionalno prejedanje, orthorexia (osobe koje su opsjednute zdravom prehranom), kronično/konstantno držanje dijete, itd.
Ljekovita kadulja je zbog svoje široke primjene i ljekovitosti uzgajana te uspijeva u različitim predjelima svijeta, međutim svjetski poznata i najcijenjenija je Dalmatinska kadulja koja zbog svog specifičnog sastava eteričnog ulja ima sljekovita svojstva.
Kadulja – nevjerojatna biljka čudesnih moći! Već stoljećima, ova ljekovita biljka krije svoje tajne, čekajući da budu otkrivene. Blistava zvijezda među biljkama ljekarničke baštine, kadulja je s pravom dobila titulu “čudotvorne biljke”.
Kadulja (Salvia officinalis) je grmolika biljka koja naraste u prosjeku od 20 do 70 cm visine.
Aromatičnog je mirisa i raste pretežno u primorskim krajevima sredozemnih zemalja.
Stabljike i listovi kadulje prekriveni su mnogobrojnim sitnim dlačicama u čijim se žljezdama nalazi eterično ulje. Od upravo tog ulja potječe gorkast okus i aromatičan miris. Listovi su uski, ovalni, sivkasto-zelene do zelene boje. Biljka cvate od svibnja do srpnja i ima najčešće modroljubičaste cvijetove ponekad i bijele.
Ljekovita kadulja je zbog svoje široke primjene i ljekovitosti uzgajana te uspijeva u različitim predjelima svijeta, međutim svjetski poznata i najcijenjenija je dalmatinska kadulja koja zbog svog specifičnog sastava eteričnog ulja ima snažan karakterističan miris. Dalmatinski krš, specifična zemlja i mediteranska klima daju joj najbolji spoj onoga što joj potrebno za njen prirodni rast, pa tako ona samoniklo raste duž cijele dalmatinske obale. Dalmacija i njezini otoci smatraju se pradomovinom ljekovite kadulje.
Kadulja je jedna od biljaka koju bi svi trebali imati u svojoj kućnoj apoteci.
Ona ima antibakterijsko i antigljivično djelovanje. Smiruje, osvježava i okrepljuje, pomaže protiv bolova i visoke temperature. Ona jača krvožilni sustav, stimulira cirkulaciju, djeluje protiv krvarenja i upala.
Istraživanja su pokazala da kadulja može sniziti razinu glukoze u krvi što je čini korisnom kod dijabetesa. Nedavno se pokazalo i da kadulja poboljšava pamćenje i djeluje protiv Alzheimerove bolesti. Zbog svojeg jakog antiseptičkog djelovanja koristi se u liječenju afti, neugodnog zadaha iz usta, problema s grlom i krajnicima, karijesa i zagnojenja desni. Ako imate takvih problema – grgljajte čaj od kadulje.
Evo nekih od ključnih ljekovitosti kadulje:
Antibakterijsko djelovanje – kadulja ima snažno antibakterijsko djelovanje i može pomoći u suzbijanju rasta i razvoja bakterija, što je korisno u liječenju infekcija respiratornih i probavnih sustava.
Protuupalna svojstva – aktivni spojevi u kadulji imaju protuupalna svojstva, što znači da mogu pomoći u smanjenju upale u tijelu i ublažavanju simptoma upalnih bolesti.
Antivirusno djelovanje – neka istraživanja sugeriraju da kadulja može imati antivirusno djelovanje, što znači da može pomoći u borbi protiv određenih virusnih infekcija.
Podrška probavnom sustavu – kadulja se tradicionalno koristi za olakšavanje probavnih problema poput nadutosti, grčeva i proljeva.
Poboljšanje koncentracije i memorije – postoje dokazi da kadulja može poboljšati kognitivne funkcije poput koncentracije i memorije, te se stoga ponekad koristi kao “pametna biljka”.
Podrška oralnom zdravlju – kadulja se koristi u proizvodima za oralnu higijenu zbog svojih antimikrobnih svojstava koja pomažu u suzbijanju bakterija u ustima i prevenciji oralnih infekcija.
Regulacija menopauzalnih simptoma – neke studije sugeriraju da kadulja može pomoći u ublažavanju simptoma menopauze, kao što su valunzi i noćno znojenje.
Antifungicidno djelovanje – kadulja može pomoći u suzbijanju rasta određenih gljivica, što je korisno u liječenju gljivičnih infekcija.
Izvor: Pexels
Eterično ulje kadulje
Eterična ulja su smjese hlapljivih kemijskih spojeva koje se nalaze u različitim dijelovima biljnog materijala i daju bilju karakterističan miris. Eterično ulje dobiva se destilacijom vodenom parom te iako se smatraju uljima ona nisu masna i bitno se razlikuju po sastavu od biljnih ulja. Eterična ulja vrlo brzo isparavaju na zraku, topiva su u biljnim uljima, mastima, vosku, alkoholu, a u vodi se ne otapaju.
Kadulja zbog svog estrogenu sličnog djelovanja se najčešće koristi kod bolesti i stanja vezanih uz reproduktivni sustav žena. Doduše ima ono i mnoga druga ljekovita djelovanja.
Eterično ulje kadulje posjeduje antiseptičko, fungicidno i antiflogističko djelovanje, primjenjuje se u farmaceutskoj, kozmetičkoj i prehrambenoj industriji. Najčešće se koristi u pripremi pripravaka za njegu usne šupljine i ždrijela (lokalno grgljanje). Esencijalno ulje djeluje lipolitično i ekspektorirajuće (odstranjuje sluz iz organizma). Djeluje dobro, antibakterijski protiv Gram pozitivnih mikroorganizama, a slabo protiv Gram negativnih. Također dobro djeluje protiv gljivica (Candida).
Jak je estrogenomimetik pa se najčešće koristi kod regulacije ženskih hormona u menopauzalnim tegobama te amenoreje, dismenoreje i policističnih jajnika.
Zbog lipolitičnih svojstava koristi se u pripravcima protiv celulita i pretilosti.
Osim toga, koristi se i kod problema s pretjeranim znojenjem. U visokoj dozi nadražuje kožu.
Zbog sadržaja ketona (α, β-tujona) ulje je neurotoksično pa se mora koristiti s velik oprezom. Ne smiju ga koristiti trudnice, dojilje i mala djeca.
Važno je napomenuti da, iako kadulja ima mnoge ljekovite potencijale uvijek se trebate posavjetovati s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom. Prije nego što započnete s upotrebom bilo kakvih biljnih pripravaka u medicinske svrhe. Posebno ako imate postojeće zdravstvene probleme ili uzimate lijekove kako biste izbjegli moguće interakcije ili nuspojave.
Artritis je bolna i često ograničavajuća bolest koja utječe na više milijuna odraslih osoba. Iako postoje mnogi lijekovi dostupni za liječenje artritisa, mnogi ljudi se okreću prirodnim alternativama koje mogu pomoći u ublažavanju simptoma, poput ulja noćurka.
U ovom članku istražit ćemo sastav ulja noćurka, njegove zdravstvene benefite i načine na koje ga možete koristiti za unutarnje zdravlje i ljepotu kože. Pripremite se da otkrijete moć ovog prirodnog ulja i kako ga možete uključiti u svoju svakodnevnu rutinu za optimalno zdravlje i blistav izgled!
Ulje noćurka, dobiveno iz sjemenki biljke noćurka (Oenothera biennis), i već stoljećima se koristi u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava.
Noćurak je dvogodišnja biljka pupoljovka koja pripada porodici Onagraceae. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, a danas raste u većini zemalja umjerenog klimatskog pojasa. Karakteristična je po velikim žutim cvjetovima koji cvjetaju isključivo noću pa je zbog toga i dobila ime noćurak. Prije nego svane dan cvjetovi uvenu, a iduću noć procvast će već novi cvjetovi. Raste prvenstveno na pješčanom tlu, a razdoblje cvatnje traje od lipnja do listopada.
Vrijedni sastojci ulja noćurka
Noćurak od dragocijenih sastojaka sadrži višestruko nezasićene masne kiseline, linolnu i gama-linolensku kiselinu, te negdje oko 8% zasićenih masnih kiselina.
Prva spada među esencijalne masne kiseline i kao takvu organizam je nije sposoban sam proizvesti, već ju se mora unositi hranom.
Gama-linolensku kiselinu organizam može sintetizirati iz hrane, ali samo pod određenim uvjetima.
Kako naš suvremeni životni stil i prehrana, na žalost, ne osiguravaju unos dovoljnih količina nezasićenih masnih kiselina u organizam, nužno ih je dodatno uvrstiti u prehranu. Naša prehrana se pretežno sastoji od zasićenih masnih kiselina i kolesterola, te rafiniranih biljnih ulja i alkohola. Vrlo rijetko je u njoj zastupljen dovoljan udio nezasćenih masnih kiselina.
Esencijalne masne kiseline poznate su po svojim brojnim povoljnim učincima. Između ostalog, štite od srčanih oboljenja, krvarenja u mozgu, visokog krvnog tlaka i pretilosti.
Organizam proizvodi gama-linolensku kiselinu prvenstveno iz linolenske kiseline, a služi i kao izvor nekih prostaglandina koji imaju važnu ulogu u organizmu. Djeluju na način da snižavaju krvni tlak, smanjuje mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, jačaju imunitet i reguliraju moždane funkcije. Preporučene dnevne doze unosa za nezasićene masne kiseline kod odraslih su 3%, a za dojilje i djecu 5%.
Ova masna kiselina ima važnu ulogu u održavanju zdravlja kože, regulaciji upala, poboljšanju imunološkog sustava i podršci hormonalnoj ravnoteži.
Osim toga, ulje noćurka sadrži vitamine E i C, minerale poput kalcija i magnezija te antioksidanse koji pružaju zaštitu od slobodnih radikala.
Postupak dobivanja ulja jest hladnim prešanjem zrelih sjemenki noćurka. Ulje se unosi oralnim putem, a najčešće se koristi u tretmanima za snižavanje razine kolesterola, kod svih oblika dijabetesa, kod hiperaktivnosti djece, multiple skleroze, aterosklerotičnih promjena, u poboljšanju funkcije mozga, želučanih tegoba, menstrualnih tegoba, kod menopauze kao prirodni nadomjestak za hormonalnu terapiju.
Nedostatak esencijalnih masnih kiselina povezan je s upalnim promjenama na koži. Poremećaji u metabolizmu esencijalnih masnih kiselina imaju veliku ulogu u etiologiji ekcema, akni, psorijaze i drugih kožnih bolesti. Stoga se ulje noćurka koristi kod težih oblika kožnih bolesti poput psorijaze, neurodermitisa, ekcema, itd.
Znanstvenim istraživanjima je potvrđeno da prilikom unošenja 2 do 3 grama ulja dnevno smanjuje se stvaranje upale, suhoće, svrbeži, prhuti kože.
Povoljan učinak konzumacija ulja ima i na osobe koje boluju od reumatoidnog artritisa. Zatim već spomenuto povoljno djelovanje kod osoba koje boluju od šećerne bolesti. Smanjuje negativne posljedice hiperfunkcije štitnjaće. Usporava proces starenja te se koristi u anti-ageing tretmanima. Dobro njeguje suhu, zrelu i ljuskavu kožu.
Jedan je od najpopularnijih prirodnih lijekova protiv artritisa. Bogato je gama-linolenskom kiselinom (GLA), esencijalnom omega-6 masnom kiselinom koja ima protuupalna svojstva.
Izvor: wikimedia.org
Doziranje i upotreba
Ulje je dobro i sigurno za upotrebu, nema negativnih nuspojava te se uzimanje preporuča kroz duži period. Rezultati postaju vidljiviji nakon 4 do 12 tjedna konzumacije. Nakon dužeg ciklusa uzimanja preporuča se kratka pauza.
Ulje noćurka se može koristiti i kao dodatak prehrani ili lokalno, na zahvaćenim područjima. Mnogi ljudi primjećuju poboljšanje nakon nekoliko tjedana redovite uporabe.
Dnevna doza za odrasle je 4-6 g. Tri puta dnevno tijekom jela, to je jedna mala čajna žličica po oborku. Djeci mlađoj od 12 godina se preporuća dnevni unos od 2-4 g. Ukoliko se uzima u obliku kapsula njih valja uzimati nesažvakane nakon jela s dosta tekućine.
Može se bez problema konzumirati tijekom trudnoće. Kod dojenčadi i djece mlađe od 1 godine se ne preporuča oralno uzimanje. Epileptičari bi se trebali posavjetovati s liječnikom o primjeni. Oralno se ne smije koristiti s lijekovima kao što su fenotiazini.
Kako koristiti ulje noćurka:
Dodajte ga u prehranu: Ulje noćurka možete koristiti kao dodatak prehrani. Dodajte ga u salate, smoothieje ili druge obroke kako biste dobili koristi od njegovih nutritivnih svojstava.
Primjena na kožu: Ulje noćurka može se koristiti izravno na koži ili kao sastojak u kozmetičkim proizvodima poput hidratantnih krema ili ulja za masažu. Nanesite ga na problematična područja kože ili koristite ga za opću hidrataciju i očuvanje zdravlja kože.
Kapsule ulja noćurka: Ako vam je praktičnije, možete koristiti kapsule ulja noćurka koje su dostupne u mnogim ljekarnama i trgovinama zdrave hrane. Pratite upute na pakiranju za pravilan unos.
Ulje noćurka je bogato nezasićenim masnim kiselinama što ga ujedno čini manje stabilnim i podložnijim kvarenju oksidacijom. Stoga je njegovo čuvanje obavezno na suhom, hladnom i tamnom mjestu.
Psihosomatske bolesti su bolesti direktno povezane s emocionalnim stanjem pojedine osobe. Određene emocionalne smetnje uzrokuju disfunkciju pojedinih organa i stvaraju oboljenja koja su ustvari popratni simptomi tih istih emocija.
Bolesti tzv. psihogenog porijekla čija simptomatika se manifestira na organima mijenjajući pri tom njihovu ulogu i stvarajući na njima reverzibilne i ireverzibilne promjene nazivaju se psihosomatskim bolestima. Ovaj tip bolesti direktno je povezan s emocionalnim stanjem pojedine osobe. Određene emocionalne smetnje uzrokuju disfunkciju pojedinih organa i stvaraju oboljenja koja su ustvari popratni simptomi tih istih emocija.
Ukratko rečeno ljudska psiha je nerazdvojno isprepletena s tjelesnošću, emocije traže svoj izlaz bilo izravnim ili neizravnim tjelesnim manifestacijama.
Izravne manifestacije su primjerice drhtanje zbog straha ili crvenilo zbog stida, a neizravan oblik jest zaobilaznim i kompliciranim putem do samih organa.
Znanstvenim proučavanjem utvrđeno je da kod oboljelih od psihosomatskih bolesti postoje dva tipa ovisno o obliku emocionalnih obrana:
Prvi tip s agresivnim obranama, što se očituje karakterističnim bolestima, kao migrena, visok tlak, srčane smetnje, šećerna bolest i reumatska upala zglobova;
Drugi tip s pasivnim obranama, što se očituje sljedećim oboljenjima: čir na želucu ili dvanaesniku, kronični zatvor, ulcerozni kolitis (kronična upala debelog crijeva), bronhijalna astma i dugotrajni umor. Oštećenje tih tkiva i organa nastaje zbog dugotrajnog nadražaja određenog dijela živčanog sustava, koji nije pod utjecajem naše volje (autonomni živčani sustav).
Stres i zdravlje
Ukoliko je naš živčani sustav dulji vremenski period u stanju prenadraženosti onda dolazi do oštećenja tkiva i manifestacije same bolesti, psihosomatske bolesti. Uzrok prenadraženosti određenog dijela autonomnog živčanog sustava su upravo osjećaji koje usvajamo od najranije životne dobi i koje se aktiviraju u bilo kojoj životnoj dobi, odnosno frustrirajućoj situaciji. Psihogeni čimbenik je dakle imao presudan utjecaj na tjelesnu manifestaciju, odnosno psihosomatsku bolest. Da li će osoba s pojedinim emocionalnim emocionalnim poteškoćama razviti psihosomatsku bolest ovisit će i o nizu drugih čimbenika poput naslijednih genetskih osobina, okolini, faktoru stresa u životu.
Naime smatra se da je upravo dugotrajna izloženost stresu uvelike odgovorna za nastanak psihosomatske bolesti. To je zato što je potrebna dugotrajna prenadraženost autonomnog živčanog sustava da bi došlo do oštećenja organa i pojave simptoma bolesti.
Stresne situacije kojih u modernom svijetu ima sve više i više prouzokuju i pogoršavaju naše zdravstvene probleme. Potrebno je da na životne probleme gledamo sa strpljenjem kako bi imali bolje zdravlje. Prema shvaćanju psihosomatske medicine, emocionalna uzbuđenja i psihička napetost uzrokuju organske promjene u tijelu putem vegetativnog živčanog sustava. Najčešća psihosomatska oboljenja su: gastritis, ulcerozni kolitis, neki oblici gušavosti, ulkus (čir, na želucu ili dvanaesniku), te u pojedinim slučajevima dijabetes, hipertenzija, migrena, bronhalna astma, urtikarija, pruritus i druge. U većini slučajeva psihosomatske bolesti se liječe usporedno organski i psihoterapijom.
Psihosomatske bolesti:
Astma
Astma je bolest dišnog, respiratornog sustava koja je najčešće urođena, ali i potencirana psihičkim čimbenicima, kao što su uzbuđenje, napetost i ljutnja. Osobe koje boluju od astme mogu si pomoći vježbama disanja, čime će umiriti svoje psihičko stanje, te također ublažiti simptome koji se kreću od otežanog disanja, do kašljanja i kihanja.
Hipertenzija
Stalno povišen krvni tlak veći od 140 sistolički (što označava tlak koji se stvara prilikom otkucaja srca) ili 90 dijastolički (što označava tlak kad srce odmara), ili stalno iznad “normalnog” krvnog tlaka neke osobe, smatra se hipertenzijom. Najčešći simptomi su glavobolja, promjene vida, mučnina, povraćanje, pretjerano znojenje, bljedilo kože, crvenilo lica, drhtanje mišića, bolovi u prsnom košu, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zujanje u ušima. Pacijent se može također žaliti na pritisak iza prsne kosti, što su sve simptomi koji upućuju na povišeni krvni tlak, često povezan s psihičkim tegobama. Kod mnogih osoba se psihički problemi odražavaju na zdravlje srca. U tim slučajevima pomažu lijekovi, ali i metode opuštanja.
Hipertireoza
Hipertireoza predstavlja povećanu štitnjaču vrlo često uzrokovanu stresnim situacijama. Osobito u žena štitnjača reagira na psihičke probleme i dolazi do pojačanog lučenja hormona uslijed čega se javlja nervoza, napetost, te osoba naglo mršavi. Dijagnoza se postavlja na temelju pregleda, i pretraga, te se uspješno liječi, a osim klasičnih lijekova, poželjno je da osoba izbjegava stresne situacije.
Kolitis
Kolitis je upalu crijeva što dovodi do probavnih smetnji, ponajprije u obliku proljeva. Tegobe se mogu ulbažiti pažljivim izborom prehrambenih proizvoda. Ulcerozni kolitis je kronična upalna bolest crijeva, te također ima slične simptome kao i Chronova bolest, ali se razlikuju u obilježjima. Obje vrste upalne bolesti crijeva podjednako pogađaju ljude svih dobnih granica. Stresne situacije pogoršavaju te smetnje.
Ulcus ili čir na želucu
Ulcus predstavlja čir na želudcu koji nastaje uslijed nagrizanja želučane kiseline. U situacijama kada dolazi do problema, određen broj osoba osjeća tegobe probavnog sustava. Najčešće su u pitanju osobe koje potiskuju svoje tegobe, umjesto da ih rješavaju razgovorom. Čir na želudcu se može ublažiti pravilnom prehranom, te izbjegavanjem oštrih začina, masne hrane i kofeina. Najnoviji nalazi upućuju na uzročnika Helicobacter pylori kao osnovnog čimbenika pojave ulcusa, ali i dalje se smatra da stres potiče njegovo pojavljivanje.
Uzroci psihosomatskih bolesti mogu uključivati stres, anksioznost, depresiju i druge emocionalne probleme. Liječenje psihosomatskih bolesti može uključivati psihoterapiju, kognitivnu terapiju, relaksacijske tehnike i druge oblike terapije koje se fokusiraju na smanjenje stresa i povećanje dobrobiti mentalnog zdravlja.
Važno je naglasiti da psihosomatske bolesti ne znače da su simptomi nisu stvarni ili da se samo odvijaju u glavi, već su stvarne bolesti koje zahtijevaju pravilno liječenje.
Gubljenje tjelesne težine može biti dugotrajan i težak proces, ali uz pravilnu strategiju i dosljednost, možete postići svoje ciljeve i poboljšati svoje zdravlje. U ovom članku ćemo podijeliti nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći u gubljenju tjelesne težine na zdrav i održiv način.
Vaši obroci, pogotovo ako imate problema s kilažom trebaju biti automatizirani, primjerice u vidu jelovnika. Na taj način ćete imati bolji uvid u to što i koliko jedete te ćete svijesnije izbjeći unos nezdravih namirnica. Kad govorimo o obrocima onda su tu uvijek tri glavna i dva među obroka. Kad imate više manjih obroka onda to stvara osijećaj sitosti i spriječava vas da preskakanjem obroka se dovedete u stanje izgladnjelosti. Nemojte preskakati obroke – kad preskočite obroke tijelo reagira na način da počne skladištiti masti zbog izgladnjivanja; na taj način se spriječava i otežava gubljenje kalorija. Kupujte pametnije, napravite popis namirnica prije nego krenete u kupovinu i nastojte u potpunosti izbjeći kupovanje nezdravih namirnica poput grickalica i slatkiša.
Da biste izgubili tjelesnu težinu, morate stvoriti kalorijski deficit. To znači da unosite manje kalorija nego što ih trošite. Pokušajte smanjiti unos kalorija za oko 500 kalorija dnevno kako biste postigli zdravo gubljenje tjelesne težine.
Ukoliko ste se odlučili da želite izgubiti suvišne kilograme onda se preporuča da si postavite jasne i točno definirane ciljeve. Koliko kilograma i u kojem vremenskom periodu želite izgubiti.
Vodite dnevnik i mjerite svoj napredak (vaganje) možete se i fotografirati. Također bolji se rezultati postižu ukoliko imate podršku ili društvo. Mršavite zajedno s nekim prijteljem ili prijateljicom. Ukoliko uživate u hrani i hrana je vaša strast, time je izazov veći. U tom slučaju dobro je imati nekakav vid zanimacije koja će vam biti u najmanju ruku jednako privlačan i samim time će vam skrenuti pozornost na druge stvari osim hrane.
Identificirajte emocionalne okidače zbog kojih se prejedate, kad ih identificirate pokušajte im se oduprijeti vizualizirajući svoje ciljeve gubitka težine.
Zdrave životne navike su preduvjet mršavljenja
Dok jedete nemojte jesti prebrzo, jedite polako radeći pauze od nekih 30-tak sekundi. Svoje obroke servirajte u manjim porcijama. Prije obroka šećite, a poslije obroka izbjegavajte tjelesnu aktivnost. Također nemojte tijekom obroka raditi neku drugu aktivnost tipa čitati ili gledati televiziju.
Kako bi poboljšali mršavljenje važno je uvesti dodatnu tjelesnu aktivnost. Dnevno se preporuča najmanje 45 min do sat vremena nekakve tjelesne aktivnosti, primjerice možete pješačiti. Danas ima i čitav niz mobilnih aplikacijakoje prate vašu aktivnost i mogu precizno izračunati koliko ste se kretali u jednom danu. Iskoristite ih i na taj način ćete imati bolji uvid u potrošnju kalorija i vaš napredak.
Preporučaju se i vježbe snage najmanje 2 puta tjedno u trajanju od po 45 minuta. Također je važno da izdvojite vrijeme za opuštanje tipa meditaciju ili neku drugu aktivnost koja vas oslobađa napetosti i stresa. Zdrav san je vrlo važan za gubitak suvišnih kilograma, ukoliko ste neispavani vaš organizam će teže gubiti kilažu i mogućno djelovati na povećanje apetita.
Od namirnica uvijek se preporuča što veći unos svježeg sezonskog voća i povrća, veći unos tekućine. Izbjegavajte unos alkohola, gaziranih pića i kofeina.
Dan je uvijek dobro početi unosom žitarica, primjerice zobena kaša koja pospješuje osjećaj sitosti i zadržava dugo glikemijski indeks na adekvatnoj razini. Ili zeleni čaj koji vam ubrzava metabolizam i antioksidativne kemijske procese. U nastavku vam nudimo još preporuka i malih tajni kako pospješiti mršavljenje i biti zdraviji.
Izvor: Pexels
Lista preporuka:
Zdrave masnoće – jedite što više hrane koja sadrži zdrave masnoće (masline, losos, lješnjaci)
Orasi – jedite orahe zdravi su i daju osjećaj sitosti
Prženje hrane – izbjegavajte kad god možete jer je to najnezdraviji način pripremanja namirnica
Pite – stavite salatu u pitu napravljenu od cjelovitih žitarica, zasitno je i zdravo
Pakiranja hrane za nuždu – napravite mala pakiranja zdrave hrane u slučaju ako ogladnite (voće, povrće, orašaste plodove)
Pahuljice od crvene paprike – ako ih konzumirate ujutro kasnije ćete jesti manje, smanjuju apetit
Jedite losos bogat omega-3u kombinaciji s tjelovježbom ubrzat će se razgradnja masti u organizmu
Tekuća hrana – konzumirajte prirodne shakeove i juhe sa što manje natrija; daju osjećaj sitosti i smanjuju apetit
Što više se krečite i vježbajte
Cimet– dodajte ga voćnim salatama umjesto šećera ili neke druge prirodne zaslađivaće
Bez sokova tijekom obroka – zamijenite ih vodom i brže ćete gubiti kilograme
Bezmasna hrana nije nužno i zdravija pogledajte dobro sadržaj da nema više šećera i soli
Obrano mlijeko – pijte ga za doručak umjesto sokova jer smanjuje apetit
Jedite zdrave međuobroke dosta voća po mogućnosti
Edamame/mahune od soje – zdrave i jeftine grickalice
Juhe- su zdrave i zasitne; napravite juhu od povrća ili graha sa malo soli
Bezmasni proteini – konzumirajte ih češće u obrocima jer su zasitniji od ugljikohidrata i masti
Izbjegavajte šećer u hrani sve što ima više od 4g šećera nije preporučeno, pogotovo sirupi koji sadrže kukuruzni škrob, fruktozu, itd.
Jabuke– zdrav zalogaj između obroka, bogate vlaknima i daju osjećaj sitosti
Maslac od orašastih plodova – preporuča se maslac od kikirikija ili badema kao zdravija opcija u umjesto sirnih namaza ili običnog maslaca
Zdravi shakeovi – najpreporučljivije ih je raditi od ovih 5 namirnica: smrznute borovnice,banana, obrano mlijeko, žličica meda i žličica sjemenki buhačice
Jajaza doručak – daju dulji osjećaj sitosti nego kad konzumirate ugljikohidrate
Jagode su ukusno voće koje mnogi vole, ali osim što su ukusne, jagode imaju i brojne koristi za zdravlje. Sadrže više vitamina C nego limun i naranča. Konzumiranje jagoda dokazano snižava LDL (loši) kolesterol u tijelu.
Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ruža i broji čak desetak različitih vrsta. Najpoznatija je po svom plodu primamljive crvene boje, koji je prošaran nizom sjemenki, nekih 200-tinjak. Ovo je jedna od rijetkih vrsta voća čije sjemenke se ne nalaze u unutrašnjosti ploda već na samoj površini. Jagode su bogate korisnim nutrijentima, primjerice sadrže više vitamina C nego limun i naranča. Bogate su antioksidansima, zatim sadrže prirodne kiseline koje izbjeljuju vaše zube, a djeluju i kao analgetik. Sadrže u manjim količinama i omega 3 masne kiseline.
Od svih vrsta jagoda najpoznatija je šumska jagoda (Fragaria vesca). To je divlje voće euroazijskog podrijetla, koje je zbog svojih kvaliteta vrlo brzo prošireno diljem svijeta. Najčešće se uzgaja u umjerenom klimatskom pojasu područja Europe i Azije, a danas je poznato čak 400-tinjak različitih sorti. Šumske jagode cvjetaju od proljeća do sredine ljeta, neke sorte čak i u jesen.
Plodovi dozrijevaju u svibnju i to je idelano vrijeme za njihovu konzumaciju.
Danas je uzgajivačima poznato više od četiri stotine sorti, ali najveće bogatstvo hranjivih tvari nalazi se u samoniklim vrstama. Šumske jagode sadržavaju mnogo više vitamina i željeza od svih naknadno stvorenih sorata. Zapravo, povećavanjem plodova, uzgajivači su dobili jagode koje sadržavaju 10% više vode, dok je za isto toliko smanjena količina svih ostalih vrijednih sastojaka. Jagode vole svijetla i osunčana mjesta, a najbolje rastu u planinskim krajevima čak do 1500 m nadmorske visine.
Dobrobiti jagoda za zdravlje
Ovo bobičasto voće od nutrijenata najviše sadrži vitamine C, A,K,B3(niacin), folnu kiselinu te minerale magnezij, fosfor, željezo, kalij, mangan. Kad govorimo o mineralima onda treba spomenuti kako su kalciji fosfor važni za naše kosti. Magnezij i željezo imaju pozitivan učinak na našu muskulaturu, a kalij dobro utječe na živčani sustav, bubrege i visoki tlak. Već spomenuti vitamini C i A su antioksidansi, usporavaju starenje, gubitak elastičnosti tkiva i kože te uništavaju slobodne radikale. Redovno konzumiranje jagoda ubrzava cirkulaciju te na taj način spriječavaju nastanak celulita. Sadrže folnu kiselinu i željezo pa se stoga posebno preporučaju trudnicama. Također, zahvaljujući protuupalnim i antibakterijskim svojstvima jagode će nam poslužiti pri ublažavanju raznih upalnih procesa, poput mišićnih bolova.
Konzumiranje jagoda dokazano snižava LDL (loši) kolesterol u tijelu. Jagoda ima dosta vlakana, a i solidan udio kalija, oboje je dokazano dobro za srce i krvni tlak. Jagode također sadrže elagičnu kiselinu koja sprječava uništenje kolagena i inflamaciju u stanicama kože, dva faktora najodgovornija za stvaranje bora. Niskokalorična je, smanjuje apetit te ubrzava metabolizam stoga se preporuča svima koji žele izgubiti suvišne kilograme.
Jagode imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuju značajan porast šećera u krvi nakon konzumacije. Također, vlakna u jagodama pomažu u usporavanju apsorpcije šećera, što može pomoći u upravljanju razinama šećera u krvi kod osoba s dijabetesom.
Osim ploda, lijekovita svojstva imaju i korijen i lišće jagode. Čaj od lišća jagode stoljećima se rabi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe i prehlade te u liječenju kostobolje. Zbog visokog sadržaja tanina listovi se smatraju lijekom protiv svih vrsta upala probavnog sustava. Čaj pripremljen od listova šumske jagode dokazano poboljšava probavu i apetit, a u isto vrijeme ublažava nesanicu.
