Cimet je zahvaljujući svojim svojstvima te slatkastom mirisu i okusu omiljeni sastojak vrućih zimskih napitaka te kolača. No on nudi puno više od toga i zaista bi bila šteta koristiti ga samo kao dodatak jelima.
Cimet je začin, koji se dobiva od cimetovca, vrste drva iz porodice lovora. Riječ je zapravo o osušenoj unutarnjoj kori mladih stabala cimetovca ili njegovih grančica. One se potom suše te uvijaju u male štapiće, koji su vrlo popularni i koriste se najčešće prilikom dekoracije i serviranja hrane. Osim što je poznat u ulozi začina, on ima i specifična nutritivna svojstva. Zbog kojih se kroz povijest primjenjivao i u medicinske svrhe. U srednjem vijeku je bio cjenjeniji od zlata te se smatrao luksuzom i statusnim simbolom. U drevnoj kineskoj medicini cimet se primjenjivao kao zagrijavajući i pročišćavajući sastojak koji izvrsno pomaže kod srčanih i plućnih oboljenja, kao i kod tegoba mokraćnog mjehura. S time da je naglasak na cejlonskom cimetu kao najoptimalnijoj verziji, koji se dobiva iz stabla vrste Cinnamomum verum (ili Cinnamomum zeylanicum), a porijeklom je naravno iz Šri Lanke (nekadašnji Cejlon).
Nutritivna svojstva cimeta
Cimet je poznat i po tome što sadrži obilje vlakana i mangana tepo mnogobrojnim antioksidativnim svojstvima.
Jedna (jušna) žlica cimeta sadrži:
19 kcal
0,3 g bjelančevina
6,2 g ugljikohidrata
4,1 g dijetalnih vlakana
0,1 g masnoća
1,4 mg mangana (68% dnevno preporučene doze)
77,7 mg kalcija (8% dnevno preporučene doze)
0,6 mg željeza (4% dnevno preporučene doze)
Osim toga, sadrži i vitamine K, E i B6, te minerale magnezij, kalij, cink i bakar.
Istraživanjima se potvrdilo, kako cimet ima antioksidativan učinak tekotira vrlo visoko na ljestvici začina. Po svojim svojstvima značajniji je od češnjaka, ružmarina, origana i timijana. Zahvaljujući sastojcima kao što su polifenoli, flavonoidi i fenolna kiselina, cimet prevenira oksidativni stres i oštećenja nastala djelovanjem slobodnih radikala. Zbog toga je dobar saveznik u borbi protiv kroničnih oboljenja. Pokazalo se da cimet smanjuje nakupljanje dušikova oksida u krvi te sprečava lipidnu peroksidaciju. Riječ je o procesima koji povećavaju rizik od raka, oštećenja mozga i srčanih oboljenja.
Izvor: Shutterstock
Kako koristiti cimet u zdravstvene svrhe
Sigurno ste već negdje čuli da je cimet odlična hrana ili začin za dijabetičare. Povećava osjetljivost na hormon inzulin te regulira glukozu u krvi. Konzumirate li svega 1/2 žličice cimeta na dan, možete uravnotežiti razinu šećera u krvi. Također čaj od cimeta je dobar načina da regulirate razinu šećera u krvi. Pustite vodu da proključa i dodajte 1 žličicu cimeta. Pustite da odstoji 15 minuta. Voda će postati smeđa. Ocijedite ju i popijte. Također postoje istraživanja koja idu u prilog povoljnom djelovanju cimeta na prvenciju Alzheimerove bolesti.
Naime, pokazalo se kako cimet blokira djelovanje tau proteina u mozgu.Tau protein uništava moždane stanice i njegovo gomilanje u mozgu dovodi do demencije i Alzheimerove bolesti. Stoga probajete 1 žličicu cimetapomiješati s malo meda. Pojedite svaki dan prije doručka također možete smjesu kombinirati s čajem po izboru.
Zahvaljujući antioksidansima, cimet može spriječiti mutacije u stanicama te oštećenja koja dovode do pojave tumora i raka u organizmu. Cimet se danas uvelike uzima u obzir kao začin koji može pomoći u prirodnom liječenju tumora i raka te se vezano uz to provodi sve veći broj istraživanja. Pokazalo se i da ovaj mirisni začin poboljšava zdravlje crijeva, a samim time i smanjuje rizik od raka debelog crijeva.
Mahunarke su vrlo bogate biljnim proteinima, vlaknima, mineralima te vitaminima B skupine. Ne sadrže gluten te imaju nizak glikemijski indeks i postotak masti.
Mahunarke su porodica biljaka koje imaju čak preko 19 500 različitih vrsta. Neke od poznatiji su grah mahunar, grašak, soja, leća, bob, slanutak, itd. U ljudskoj prehrani zauzimaju vrlo važno mjesto, prvenstveno zahvaljujući svom vrlo vrijednom sastavu i vrlo visokom prinosu. Mahunarke, grahorice ili leguminoze imaju vrlo specifičan nutritivni sastav. Sadrže gotovo sve potrebno za našu ishranu, i to u vrlo korisnim i balansiranim omjerima. Gotovo idealno prema našim potrebama dolaze u točno pravim omjerima makronutrijenti ugljikohidrati, proteini i masnoće, za gradivo i energiju, uz pregršt vitamina i minerala. Nemojmo zaboraviti balastne tvari i antioksidanse, te fitokemikalije poput flavonoida, lignana i fitosterola koji daju pečat vrlo korisnih nutraceutika.
Nutritivna svojstva mahunarki
Izvor: Pixabay
Mahunarke sadrže 20 do 25% proteina, što je dvostruko više nego u žitaricama i triput više nego u riži, a u prosjeku gotovo duplo više nego meso.
Tako se zbog svog bogatog proteinskog sastava mahunarke ponekad tituliraju i kao “meso za siromašne”, zbog visokog udjela proteina. Proteini mahunarki su u principu vrlo slični ili jednaki sojinom proteinu prema biološkoj vrijednosti. Isti se taj sojin protein prema ocjeni Svjetske Zdravstvene Organizacije pokazao jednak proteinima u mesu, mlijeku i jajima.
Iako su mahunarke općenito bogate na proteinima, probavljivost tih proteina je na visokom nivou. Ipak, važno je istaknuti zašto se u biološkom smislu daje prednost mesu i životinjski proteinima. Naime, zajednička mana mahunarki je nedostatak esencijalne aminokiseline metionina.
Međutim, iako su biološki manje vrijedni radi deficitarnosti metionina, u kombinaciji s proteinima žitarica koje imaju metionin ovaj se nedostatak anulira, pa se kombiniranjem može dobiti puni potrebni profil svih esencijalnih aminokiselina. Na taj način kod mahunarki se u praktičnom smislu može govoriti o pravom iskorištenju proteina, budući se u stvarnom životu gotovo uvijek serviraju uz neku žitaricu.
Dakle, kombinacija mahunarki i žitarica u ishrani daje puni profil biološke vrijednosti aminokiselina.
Mahunarke spadaju u one namirnice s vrlo niskim glikemijskim indeksom što znači da malo ili nikako ne provociraju gušteraču na lučenje inzulina.
Zašto? Zato što sadrže pretežno kompleksne ugljikohidrate koji se u organizmu vrlo sporo pretvaraju u glukozu.
Vlaknasta struktura mahunarkivažna je za probavu i metabolizam jer zadržava vodu, prikuplja toksine, povećava volumen crijevnog sadržaja, sprječava zatvor te smanjuje rizik od pojave raka debelog crijeva i nekih drugih oboljenja.
Konzumacija i priprema mahunarki
Kako bi spriječili neugodne popratne pojave uživanja u mahunarkama, potrebno je neutralizirati fitičnu kiselinu iz ovojnice i olakšati probavu oligosaharida.
Svaku vrstu mahunarke treba namakati, osim leće i suhog graška.
Najbolje u hladnoj vodi nekih 6 do 12 sati uz povremeno mijenjanje vode i svakako ih drži u hladnjaku kako ne bi fermentirale na sobnoj temperaturi. Mahunarke nemojte kuhati u vodi u kojoj su se namakale. Dodaj svježu vodu, sol i druge začine dodavati tek pri kraju kuhanja.
Preporuka kombiniraj mahunarke sa žitaricama, obiljem povrća i zelenjave s dodatkom hladno prešanog ulja po želji.
Postoji mnogo načina kako uključiti mahunarke u svoju prehranu evo par ideja:
Variva i juhe: Grah, leća i slanutak čine izvrsne dodatke varivima i juhama.
Salate: Dodajte kuhane ili konzervirane mahunarke svježem povrću i začinima za ukusne salate.
Namazi: Pripremite humus od slanutka ili mješavinu graha za sendviče i umake.
Burgeri i popečci: Napravite veganske burgere i popečke od mahunarki kao zamjenu za meso.
Smoothieji: Dodajte malu količinu proteina u svoj jutarnji smoothie koristeći grah ili leću.
Prilozi: Poslužite mahunarke kao prilog uz meso ili drugu glavnu komponentu obroka.
Zaključak
Mahunarke su izvrstan izvor proteina i mnogih drugih hranjivih tvari. Integriranje različitih vrsta mahunarki u svoju prehranu može pomoći u održavanju ravnoteže hranjivih tvari, podržati zdravlje srca, poboljšati kontrolu tjelesne težine i promicati opće zdravlje. Bez obzira jeste li vegetarijanac, vegan ili samo tražite zdravu alternativu proteinima, mahunarke su izvrstan izbor za vašu prehranu.
Bučino ulje – tajna za bolje zdravlje i ukusan okus! Otkrijte zašto stručnjaci hvale ovu prirodnu blagodat i kako je uključiti u svoju prehranu za stvarne zdravstvene prednosti. Bez čarolija i trikova, ovo je istina o bučinom ulju koju trebate znati!
Bučino ulje, dobiveno iz sjemenki bundeve (Cucurbita pepo), ima dugu povijest upotrebe u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini. Ovaj gusti, tamni eliksir nije samo ukusan dodatak jelima, već također nudi mnoge zdravstvene prednosti. Stoga ćemo malo istražit bogatstvo nutrijenata i blagodati bučinog ulja, kao i njegovu raznoliku primjenu u prehrani i wellnessu.
Nutritivna vrijednost bučinog ulja
Bučino ulje je izvor različitih važnih hranjivih tvari koje doprinose zdravlju. Ključni sastojci bučinog ulja uključuju:
Omega-3 masne kiseline: Bučino ulje je bogato alfa-linolenskom kiselinom (ALA), omega-3 masnom kiselinom koja podržava zdravlje srca i mozga.
Omega-6 masne kiseline: Ove masne kiseline su također prisutne u bučinom ulju i igraju važnu ulogu u upalnim procesima i općem zdravlju.
Antioksidansi: Bučino ulje sadrži antioksidanse, kao što su vitamin E i beta-karoten, koji pomažu u zaštiti tijela od slobodnih radikala i oksidativnog stresa.
Minerali: Ulje sadrži minerale poput magnezija, željeza, cinka i kalija koji su ključni za održavanje ravnoteže elektrolita i zdravu funkciju tijela.
Zdravstvene prednosti bučinog ulja
Bučino ulje poželjno je u svakoj prehrani, a posebice ako imate mokraćnih problema ili problema s prostatom. Pogodno je i za žene koje prolaze kroz menopauzu radi svojih ljekovitih svojstava. Ono regulira mokrenje i smanjuje bolove uz korištenje barem žličice ulja dnevno. Osim preventivnog i ljekovitog djelovanja na prostatu bučino ulje ima i druga pozitivna svojstva i djelovanja: smanjuje kolesterol u krvi, stoga djeluje kao prevencija od arteroskleroze; poboljšava imunološki sustav, pozitivno utječe na vid, pozitivno utječe na raspoloženje te olakšava učenje i koncentraciju. Nadalje, bučino ulje povoljno djeluje na crijevnu floru, povoljno djeluje na ten kod djece sklonih ekcemima, i konačno, povoljno djeluje na plodnost kod odraslih.
Evo nekih glavnih benefita:
Zdravlje srca: Zbog visokog sadržaja omega-3 masnih kiselina, bučino ulje može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti, snižavanju krvnog tlaka i održavanju zdrave razine kolesterola.
Prostata i mokraćni sustav: Bučino ulje je poznato po svojoj koristi za zdravlje prostate i mokraćnog sustava. Neka istraživanja sugeriraju da redovita konzumacija može pomoći u smanjenju simptoma benigne hiperplazije prostate (BHP) i potencijalno smanjiti rizik od raka prostate.
Antiupalno djelovanje: Omega-3 i omega-6 masne kiseline prisutne u bučinom ulju mogu pomoći u smanjenju upala u tijelu i olakšati simptome kroničnih upalnih stanja.
Kvaliteta kože: Zahvaljujući vitaminu E i drugim antioksidansima, bučino ulje može pridonijeti očuvanju zdrave kože, smanjiti znakove starenja i poboljšati hidrataciju.
Izvor: Pexels
Bučino ulje možete koristiti za masažu tijela, tamnjenje, ali i kao tonik. Jedno od najpoznatijih primjena je za oštećenu kosu. Ovo ulje može pomoći u hranjenju kose čineći ju mekom i nježnom. Osim toga, dobro je za koristiti u slučaju peruti i suhoće vlastišta.
Primjena bučinog ulja u kulinarstvu
Bučino ulje najširu primjenu ima upravo u kulinarstvu. Bučino ulje svojim izuzetnim orašastim okusom daje posebnu i specifičnu aromu mnogim jelima. Savršeno obogaćuje razne specijalitete, ali i sasvim jednostavna i uobičajena jela. Izvrsno je u salatama, umacima, varivima i jelima s povrćem.
Evo nekoliko načina kako ga možete uključiti u svoju prehranu:
Salate: Dodajte bučino ulje u salatna preljeva za bogatiji okus i nutritivnu vrijednost.
Tjestenina: Kap bučinog ulja na svježe kuhane tjestenine s dodatkom svježeg bilja stvara ukusan obrok.
Smoothieji: Dodajte žlicu bučinog ulja u svoj jutarnji smoothie kako biste obogatili njegovu hranjivost.
Namazi: Koristite ga kao nadjev za kruh ili tost, često pomiješan s avokadom ili humusom.
Pečeno povrće: Pospite pečeno povrće bučinim uljem prije pečenja kako biste mu dodali okus i svilenkastu teksturu.
Deserti: Bučino ulje može dodati bogatstvo i glatkoću desertima, poput palačinki ili kolača.
Hrani dodaje posebnu notu i osigurava bogatstvo hranjivih sastojaka. Ovu dragocjenu namirnicu preporučljivo je konzumirati u prirodnom obliku. Termičkom obradom gubi značajan dio hranjivih vrijednosti. Ako je ipak nužna termička obrada, nastojte da temperatura ne prelazi 75ºC.
Ako pripadate u skupinu sretnika koji u vlastitom povrtnjaku uzgajaju buču, uz malo truda možete i sami napraviti zdravo i prirodno, hranjivo ulje. Za jednu litru bučinog ulja bit će vam potrebno oko 2,5 -3 kg sjemenki, što ćete dobiti iz 5-6 buča.
Raspolovite bundeve, izdvojite sjemenke i detaljno ih očistite. Operite ih i potpuno osušite. Zagrijte pećnicu na 60ºC i zagrijavajte sjemenke svega nekoliko minuta, pazeći da ne izgore. Koristeći mužar (avan) gnječite koštice dok iz njih ne istisnete ulje. Na kraju procijedite ulje, ulijte ga u tamnu bocu te ostavite da odstoji oko 4 tjedna.
Zaključak
Bučino ulje nije samo ukusan dodatak jelima, već također nudi razne zdravstvene prednosti zahvaljujući svom bogatstvu omega-3 masnih kiselina, antioksidansa i minerala. Integriranje bučinog ulja u svoju prehranu može pomoći u podržavanju zdravlja srca, prostate i kože, te pružiti opći poticaj vašem dobrobiti. Osim toga, njegova raznolika primjena u kuhinji čini ga vrijednim sastojkom za sve koji traže ravnotežu između ukusa i zdravlja u svojoj prehrani.
Jedna od svakako neizbježnih ljetnih namirnica je paprika. Ovo povrće egzotičnog porijekla bogato je vitaminima i odlično je za zdravlje vaše kože. Ima je u svim oblicima, bojama i veličinama, a i sveprisutna je u raznim kuhinjama diljem svijeta.
Ljeto je i sezona je paprika. Stoga smo odlučili vas malo bolje upoznati s ovim afričkim povrćem. Paprika predstavlja jedan od najomiljenijih sastojaka u kuhinjama diljem svijeta. Ova ukusna i raznolika povrtnica ima dugu povijest i široku primjenu u kulinarstvu, ali osim što donosi šarenu raskoš okusa na naše tanjure, paprika također skriva značajne blagodati za naše zdravlje.
Raznolikost i nutritivna vrijednost
Paprike, članovi porodice Solanaceae, dolaze u raznim oblicima, veličinama, bojama i okusima. Imamo slatke paprike u crvenoj, žutoj i narančastoj boji, dok zelene paprike imaju gorak okus. Nekoliko sorti paprike čak su i ljute, poput jalapeno, habanero i chili paprike.
Poznato je oko pedesetak različitih sorti ovog ukusnog povrća. Ima je u raznim oblicima bojama i okusima. Naći ćete ih od oblih do rogatih, od crvenih do žutih i zelenih, od ljutih do blagih. Sve su to različite sorte paprike. Osim njene vizualne i okusne raznolikosti, ona je ujedno i vrlo hranjiva te sadrži svega 20 kcal, a bogata je i vlaknima. Što ju čini idealnom namirnicom za svakog tko pokušava regulirati svoju težinu.
Svježa paprika u 100 g sadrži: 92 % vode, 6 g ugljikohidrata, 0,99 g bjelančevina, 0,3 g masti i 1,2 g dijetetskih vlakana. Prehrana koja obiluje biljnim vlaknima utječe i na smanjenu potrebu inzulina te poboljšanje regulacije glukoze kod dijabetičara, zatim na sniženje lipida i kolesterola u krvi. Stoga je prehrana koja sadrži namirnice bogate biljnim vlaknima djelotvorna u liječenju srčanih oboljenja i dijabetesa. Od njezinih ostalih karakteristika treba svakako istaknuti bogatstvo vitaminima i mineralima te jak antioksidativni učinak.
Paprika i konzumacija
Izvor: Unsplash
Paprika je povrće koja se konzumira na bezbroj različitih načina i bez nje se niti jedna kuhinja ne može ni zamisliti. Pa ipak ako govorimo o idelnom načinu konzumacije, onda treba istaknuti kako je ona u sirovom izdanju ipak najzdravija. Zašto je tomu tako?
Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina C i bioflavonida, paprika predstavlja izvrstan antioksidans, međutim da bi se u potpunosti zadržali nivoi ovih važnih tvari, mora se jesti sirova i rezati neposredno prije same konzumacije jer su biološki vrijedni spojevi sadržani u njoj nestabilni na zraku.
Najčešće se koriste paprike zelene i crvene boje. Međutim, zanimljivo je istaći da između zelene odnosno crvene paprike postoji razlika u količini pojedinih hranjivih sastojaka, s tim što je po nutritivnom sastavu vrjednija crvena paprika. Ova razlika je utoliko veća ukoliko je boja paprike crvenija, a paprika zrelija, krupnija i mesnatija. Jedino je količina vitamina C približno ista u zelenoj i crvenoj paprici.
Nutritivna vrijednost paprike
Količina vitamina C u svim dijelovima paprike nije podjednaka. Najviše ga ima u dijelu oko peteljke, a sve manje što smo bliži vrhu paprike.
Svaka boja paprike donosi različite hranjive tvari. Crvene i narančaste paprike bogate su antioksidansima, posebno vitaminom C i beta-karotenom. Žute paprike obiluju vitaminom C, kalijem i folatima. Zelene paprike su bogate vitaminom K i vlaknima. Ljute paprike, s njihovom karakterističnom ljutinom, sadrže spojeve poput kapsaicina koji mogu poboljšati cirkulaciju i smanjiti upale.
Kad govorimo o crvenoj boji paprike onda ona dolazi od pigmenta beta-karotena (provitamina vitamina A) i od dva karotenoida: kapsatina i kapsorubina, dok je karakterističan miris paprike posljedica prisustva eteričnog ulja kojeg u paprici ima 0,17 do 1,25 mg na 100 grama.
Stoga je upravo ova dobitna kombinacija vitamina A i C ono što papriku čini idealnom namirnicom za vašu kožu.
Jer su upravo oni najvažniji za njezino zdravlje. Uz visok antioksidativni učinak, oni dirketno utječu svježinu na stvaranje stvaranja kolagena. Čime ujedno utječu na tonus odnosno čvrstoću te svjež i mladenački izgled. Stoga ju svakako preporučamo da ju konzumirate najčešće sirovu i u različitim salatama. Tako ćete dobiti najviše od njezinih hranjivih sastojaka. Naravno i drugi oblici pripremanja su opcija samo uz manji nutritivni učinak.
Zdravstvene prednosti paprike
Uz svoju iznimnu hranjivu vrijednost, paprike donose brojne zdravstvene prednosti:
Jačanje imuniteta: Visok sadržaj vitamina C u paprici podržava imunološki sustav i pomaže u borbi protiv prehlada i infekcija.
Očuvanje zdravlja srca: Paprike su niskokalorične i bogate kalijem, što pomaže u održavanju zdravog krvnog tlaka i srčane funkcije.
Poboljšanje probave: Vlakna u paprici podržavaju zdravlje probavnog sustava, potičući redovitu stolicu i smanjujući rizik od probavnih problema.
Antioksidativna zaštita: Bogatstvo antioksidansa u paprici pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa u tijelu.
Paprike u kulinarstvu
Paprike se lako mogu uključiti u razna jela. One su sjajan dodatak salatama, juhama, umacima i rižotima. Slatke paprike odlično se slažu s sirom i mesom, stvarajući ukusne punjene paprike, a ljute paprike daju poseban šarm jelima kojima želimo dodati malo ljutine.
Paprike se mogu konzumirati sirove, pečene, pržene, kuhane ili fermentirane. Njihov svjež i hrskav okus čini ih omiljenima u ljetnim jelima, ali oni su dostupni tijekom cijele godine i mogu se koristiti u raznim receptima, donoseći šarm i ukus svakom obroku.
Zaključak
Paprike su puno više od šarenog ukrasa na tanjuru – one su bogate hranjivim tvarima i donose brojne zdravstvene prednosti. Njihova raznolikost, ukus i nutritivna vrijednost čine ih nezaobilaznim sastojkom uravnotežene prehrane. Uključite paprike u svoj jelovnik i otkrijte zašto su ove raskošne povrtnice tako cijenjene u kuhinji i zdravlju.
Dijeta bogata zelenim lisnatim povrćem ne samo da pruža obilje vitamina i minerala, već igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja probavnog sustava. Ovo niskokalorično i hranjivo povrće ima nekoliko ključnih svojstava koja promiču bolju probavu i zdravlje općenito.
Zeleno lisnato povrće, koje je često zanemareno u korist brže i manje zdrave opcije, može biti ključ za poboljšanje probave i općeg blagostanja. Ovo svježe i hranjivo povrće obiluje ključnim hranjivim tvarima i vlaknima koja potiču pravilan rad probavnog sustava.
Nutritivna vrijednost zelenog lisnatog povrća
Zeleno lisnato povrće, poput kelja, špinata, rukole, zelene salate, blitve i brokule, bogato je vlaknima, vitaminima (kao što su vitamin A, C i K) i mineralima (uključujući kalcij, željezo i kalij). Ova kombinacija hranjivih tvari čini ga izvrsnim izborom za poticanje probave.
Vlakna za bolju probavu
Vlakna su ključna komponenta zelenog lisnatog povrća koja potiče zdravu probavu. Postoje dvije vrste vlakana: topljiva i netopljiva. Topljiva vlakna, prisutna u zelenom lisnatom povrću, pomažu u zadržavanju vode u crijevima, omekšavaju stolicu i olakšavaju njezin prolazak kroz probavni sustav. Netopljiva vlakna dodatno doprinose stvaranju veće stolice, što potiče redovitu stolicu.
Regulacija crijevne flore
Zeleno lisnato povrće također igra važnu ulogu u održavanju zdrave crijevne flore. Unos vlakana iz ovih namirnica hrani korisne bakterije u crijevima, poboljšavajući ravnotežu između dobrih i štetnih mikroorganizama. Ovo povoljno utječe na probavu, jer zdrava crijevna flora pomaže razgraditi hranjive tvari iz hrane i smanjuje rizik od probavnih problema poput nadutosti i zatvora.
Antioksidansi za zaštitu probavnog sustava
Antioksidansi prisutni u zelenom lisnatom povrću, kao što su beta-karoten, vitamin C i E, štite probavni sustav od oksidativnog stresa. Oksidativni stres može uzrokovati oštećenja staničnih membrana u probavnom traktu, što može dovesti do različitih problema, uključujući gastritis i čireve. Redovita konzumacija zelenog lisnatog povrća može pomoći u zaštiti probavnog sustava od ovih oštećenja.
Dobro je kao i diuretik, što ga čini idelanim za sve one koji pokušavaju izgubiti višak kilograma i smršaviti. Također ima blagotovoran učinak na vaše srce i krvožilni sustav te ima čak i antikancerogeno djelovanje. Stoga smo za vas odabrali nekoliko vrsta zelenog lisnatog povrća koje bi svakako trebali nastojati uvrstiti u svoje jelovnike.
Vrste zelenog lisnatog povrća
Izvor: Pexels
Kelj
Bogat je vitaminima A, C, K i B6. Također je odličan izvor magnezija i kalcija. Njegova antioksidativna svojstva smanjuju razinu slobodnih radikala u tijelu i smanjuju rizik od nastanka raznih bolesti, uključujući i neke vrste raka. Kelj će sniziti razinu lošeg kolesterola i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, a također štiti i zdravlje vaših očiju. Postoje razni načini da pripremite kelj, uključujući variva ili salate.
Raštika
Samo jedna manja porcija raštike sadrži više kalcija od čaše mlijeka! Odličan je izvor antikancerogenih spojeva i jedna je od najučinkovitijih namirnica što se tiče snižavanja razine kolesterola. Raštika je bogata vitaminima K, C i A. Najpoznatiji i jedan od najzdravijih načina pripremanja raštike je kuhanje u vodi s maslinovim uljemi češnjakom.
Rikula
Ona sadrži beta-karoten, vitamine C i K, a od minerala ponajviše fosfor, kalcij, kalij, magnezij, natrij i željezo. Eterična ulja listovima daju prepoznatljivu, ljutkastu aromu. Najbolji su svježi, pripremljeni u salatama ili posve kratko prokuhani. Možete ih dodati umacima, namazima, juhama i varivima ili za ukrašavanje jela. Jestivi su i cvjetni pupoljci, mladi plodovi (komuške) i zrele sjemenke. Komuške možete pirjati s ostalim povrćem. Suhe sjemenke upotrebite kao sjeme gorušice – za klice i izradu senfa.
Špinat
Ovo povrće je bogat izvor željeza, kalcija i velikog broja vitamina.
Jedna od najvažnijih karakteristika špinata je ta što se učinkovito bori protiv raka prostate, najučinkovitije od svih ostalih vrsta zelenog lisnatog povrća.
Ako ćete špinat kuhati, neka to ne bude duže od 1 minute kako bi se zadržala sva ljekovita svojstva. Špinat je odličan i sirov, u obliku salate.
Kupus
Brojna istraživanja su pokazala da je odličan u borbi protiv raka. Čuva zdravlje probavnog sustava i srca. Odličan je izvor vitamina C, A, B1, B2, kalcija i kalija. Najzdraviji je sirov, a možete ga kuhati na pari i začiniti maslinovim uljem i češnjakom.
Listovi repe
Nažalost, listovi repe se najčešće čiste i bacaju. Gorkastog su okusa, ali su odlični za vaše zdravlje. Bogat su izvor vitamina A, K i C. Zbog velike razine vlakana, listovi repe će vas držati dugo sitima, a potaknut će rad probavnog sustava.
Blitva
Blitva je jedna od najzdravijih vrsta lisnatog povrća, a većini ljudi je i ukusna. Odličan je izvor vitamina A i C. Također je bogata željezom i vlaknima. Znanstvenici su dokazali da blitva štiti zdravlje srca, očiju, probavnog sustava i smanjuje učestalost glavobolja. Blitvu kuhajte 3 do 5 minuta kako ne bi izgubila svoja ljekovita svojstva.
Savjeti za uključivanje zelenog lisnatog povrća u prehranu
Raznolikost povrća: Pokušajte raznovrsiti izbor zelenog lisnatog povrća kako biste dobili širok spektar hranjivih tvari. Različite vrste lisnatog povrća nude različite nutritivne prednosti.
Svježe ili smrznuto: Svježe povrće je odličan izbor kad je dostupno, ali smrznuto lisnato povrće također može biti izvrsna opcija jer često zadržava svoje hranjive vrijednosti.
Kuhano ili sirovo: Zeleno lisnato povrće možete konzumirati sirovo u salatama ili ga kuhati na različite načine. Kuhanje može pomoći u razbijanju vlakana i činiti ga lakše probavljivim.
Količina: Pokušajte uključiti najmanje jednu porciju zelenog lisnatog povrća u svaki obrok. To će vam osigurati kontinuiranu opskrbu vlaknima i hranjivim tvarima.
Hidratacija: Uzimajte dovoljno vode uz lisnato povrće kako biste podržali procese probave.
Zeleno lisnato povrće je neprocjenjiv dio zdrave prehrane, posebno kad je u pitanju zdravlje probavnog sustava. Bogato vlaknima, antioksidansima i hranjivim tvarima, ovo povrće pomaže u održavanju redovite probave, podržava zdravu crijevnu floru i štiti probavni sustav od oksidativnog stresa. Uključivanjem zelenog lisnatog povrća u svoju prehranu možete dugoročno poboljšati svoje probavno zdravlje.
Od svih vrsta mlijeka, bademovo spada u nutritivno najbogatija mlijeka. Također se preporuča kao idealna zamjena za sve one koji imaju intoleranciju na laktozu.
Bademovo mlijeko kao što smo već spomenuli idealna je zamjena za kravlje mljeko. Priprema se tako da se bademi stave da odstoje u vodi nekih 6 do 8 sati. Potom se ocijede i miješaju s vodom u blenderu dok smjesa ne postane kompaktna. Na samom kraju procesa, kora se badema odvoji pomoću cjediljke, kako bi se dobio ukusan i nutritivno bogat napitak.
Bademovo mlijeko sadrži vrlo malo masti i kalorija te dosta esencijalnih vitamina i minerala, zbog čega je odličan izbor mlijeka ako želite izgubiti suvišne kilograme.
Bademikao namirnica sadrže pravo bogatstvo važnih nutrijenata. Primjerice sadrževitamin E, mangan, selen, magnezij,kalij, cink, željezo, vlakna, fosfor i kalcij. Flavonoidi iz bademovog mlijeka smanjuju rizik od nastanka raka i sprječavaju nastanak prijevremenih znakova starenja, odnosno imaju anti-age učinak. Zbog visoke razine vitamina E, koji je vrlo moćan antioksidant, djeluje i na prevenciju raka. On je od esencijalne važnosti za pravilno funkcioniranje našeg organizma. Ima brojne korisne učinke, nisu svi isključivo vezani uz antioksidativne procese.
Važan je za proizvodnju biokemijskih spojeva sličnih hormonima koji reguliraju upalne procese i druge tjelesne procese. Dobar je i kod poteškoća s bolnim i upaljenim venama.
Sve beneficije bademova mlijeka
Izvor: Pexels
Jedna šalica bademovog mlijeka (cca 250 ml) sadrži otprilike 1 gram proteina i oko 1 gram dijetalnih vlakana, otprilike 40 kalorija i vrlo malo ugljikohidrata, oko 2 grama. Sadrži oko 3 grama masti, što je jednako količini masti u rižinom mlijeku. Riječ je o nezasićenim mastima, zbog čega je ovaj napitak dobar izbor za sve koji pate od srčanih bolesti. Stoga ono smanjuje rizik od nastanka srčanih oboljenje te smanjuje razinu kolesterola u krvi. Odličan je izvor omega 3 masnih kiselina, za koje je poznato da imaju pozitvan učinak kod smanjivanja razine lošeg kolesterola. Prije svega štite srce i krvne žile sniženjem razine triglicerida.
Također studije upućuju na njihovu pozitivnu ulogu u razvoju djeteta te prevenciji i terapiji malignih bolesti, a u novije vrijeme i kod mentalnih bolesti, uključujući depresiju, demenciju i ADHD.
Od ostalih nutritivnih sastojaka važno je napomenuti i mangan. On je još jedan važan mineral kojeg nalazimo u bademovom mlijeku. On pomaže u aktivaciji enzima probavnog sustava. Osim toga, važan je za održavanje zdravlja zubi i kostiju. Selen potiče rad imunološkog sustava i na taj način pomaže u borbi protiv raznih bolesti.
Bademovo mlijeko sadrži vitamin E koji je uspješan u smanjivanju razine slobodnih radikala u tijelu, odgovornih za prijevremeno starenje.
Osim nutritivnih benefita ova namirnica se preporučuje svima koje pate od svojevrsnog oblika intolerancije na hranu. Bademovo mlijeko je odličan izbor za sve one koji ne mogu probaviti laktozu jer uopće ne sadrži laktozu. Ono ne sadrži ni soju pa je odlično za one koji su na soju alergični. Također ne sadrži kazein, mliječni protein koji je po svome kemijskom sastavu sličan glutenu, pa je odlično i za one alergične na gluten.
Kako koristiti bademovo mlijeko
Bademovo mlijeko se sve češće koristi kao zamjena za kravlje mlijeko u mnogim receptima i kao samostalno piće. Evo nekoliko načina kako ga možete uključiti u svoju prehranu:
Doručak: Koristite ga za pripremu zdravih smoothija, kaša, ili za prelijevanje muslija.
Kava i čaj: Dodajte ga u kavu ili čaj kao zamjenu za kravlje mlijeko.
Kuhanje: Upotrijebite ga u pripremi juha, umaka, i drugih jela.
Deserti: Koristite ga za pripremu pudinga, smoothie zdjelica, ili voćnih shakeova.
Piće samo za sebe: Bademovo mlijeko se često konzumira i samo za sebe kao zdravo bezmliječno piće.
Važno je napomenuti da su dostupne različite verzije bademovog mlijeka, uključujući one s različitim dodacima kao što su šećer, okusi i vitamini. Pri odabiru bademovog mlijeka, provjerite sastojke na etiketi kako biste izabrali ono koje najbolje odgovara vašim prehrambenim potrebama i preferencijama.
Bademovo mlijeko može biti izvrsna opcija za ljude s različitim prehrambenim ograničenjima i željama te može pridonijeti zdravoj i raznolikoj prehrani. Kao i kod bilo koje prehrambene promjene, važno je osigurati da bademovo mlijeko bude samo jedan dio uravnotežene prehrane kako biste dobili sve potrebne hranjive tvari.
