Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija koronavirusom u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti.
Koronavirus koji se pojavio krajem 2019. godine u Kini, nazvan je SARS—CoV-2. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019. Koronavirusi inače cirkuliraju među životinjama, ali neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.
Novi koronavirus genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, ali podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. Važno je istaknuti iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ali ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije.
Kako se prenosi koronavirus?
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa, dakle od izlaganja virusu i pojave simptoma, traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da su neki ljudi prijenosnici, bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARSCoV i MERS-CoV virusa. Stoga su i uvedene mjere dodatne mjere predostrožnosti i samoizolacije.
Najčešći simptomi:
povišena tjelesne temperatura
kašalj
kratki dah
bolovi u mišićima
umor
U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. U posebno rizičnu skupinu spadaju starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
Liječenje i prevencija
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Potporno liječenje može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba. Virus gripe i koronavirusa su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.
Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama. Ne preporučuje se nositi kirurške maske za zaštitu, kirurške maske se prvenstveno koriste
za sprječavanje širenja infekcije s bolesnih ljudi na druge.
Opće mjere zaštite:
• redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju
odbacite u koš za otpad te operite ruke
• izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje 1 metar, a po
mogućnosti dva metra) s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova,
odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna emperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.
Što ako ste bili u kontaktu s oboljelom osobom?
Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa treba se javiti epidemiologu ili liječniku i bit će stavljena pod aktivni zdravstveni nadzor u samoizolaciji. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na koronavirus (dogovara se prijevoz u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
Zobene pahuljice su izvrstan izvor ugljikohidrata i proteina te pružaju dovoljno energije čak i za veće tjelesne napore. Idealan su odabir za sve koji žele regulirati tjelesnu težinu, ojačati imunitet te poboljšati probavu.
Zobene pahuljice su žitarice, koje se sastoje od zobi, žitarice cjelovitog zrna. Stoga su bogata vlaknimakoja usporavaju probavu ugljikohidrata, čime se smanjuje razina šećerau krvi što u konačnici izaziva osjećaj sitosti. Preporučena dnevna količina vlakana za odrasle je 25-30 grama, a jedna porcija zobenih pahuljica može sadržavati do 4 grama vlakana.
Osim vlakana, zobene pahuljice su bogate vitaminima E, B1, B2 i mineralimakalcijem, kalijem i magnezijem. Također sadrže i fitokemikalije koje imaju antioksidativno djelovanje pa čuvaju stanicu od slobodnih radikala, krivaca za razvoj niza bolesti.
Od važnih nutrijenata tu su još proteini te beta glukan. Zbog sadržaja beta-glukana zobene pahuljice korisne su u prevenciji srčano krvožilnih bolestijer on smanjuje razine lošeg kolesterola u krvi. Također dokazano je i da poboljšava imunitet i smanjuje apetit. Kada je riječ o kolesterolu, zobene pahuljice upravo zbog svog vlaknastog sastava, upija kolesterol i izbacuje ga iz organizma. Za sve koji se žele riješiti viška masnog tkiva i regulirati tjelesnu težinu, prehrana zobenim pahuljicama je pravi izbor.
Top 10 svojstava zobenih pahuljica
Jednim dijelom smo već spomenuli nutritivna svojstva koja sadrži zob, a sada ćemo detaljnije pojasniti kako ona povoljno utječu na vaš metabolizam.
1. Pospješuju rad imuniteta
Brojna ljekovita svojstva zobenih pahuljica pripisuju im se zbog već spomenutog beta-glukana. On se smatra najsnažnijim prirodnim aktivatorom istimulatorom imunološkog sustava koji može povećati djelotvornost imuniteta i nekoliko puta. Također se pokazao efikasnim i kod smanjenja upalnih procesa u organizmu. Poboljšava protok neutrofila do infekcije i njihovu sposobnost eliminiranja bakterija.
2. Pospješuju probavu
Prehrana bogata biljnim vlaknima je jedan od preduvjeta zdrave probave jer vlakna smanjuju nadutosti i zatvor.
3. Stabiliziraju šećer u krvi
Zobene pahuljice imaju vrlo nizak glikemijski indeks, što znači da je njihov utjecaj na rast razine šećera u krvi minimalan. Ponovno tu je i beta-glukan ima pozitivan učinak na bolesnike s dijabetesom tipa 2, jer održava stabilnu razinu šećera u krvi. Ova namirnica dokazano smanjuje rizik od inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma i srčanih bolesti. Zato su zobene pahuljice dobrodošle i na stolu oboljelih od dijabetesa.
4. Snižavaju kolesterol
Zobene pahuljice sadrže beta-glukan u posebnom obliku koji pomaže u snižavanju kolesterola. Šalica zobenih pahuljica dnevno smanjuje vrijednost kolesterola za 8 do 23%.
5. Pospješuju mršavljenje
Ako pokušavate smršaviti i smanjiti unos kalorija, zobena kaša je vaš idealan obrok uz koji ćete biti puni energije. Ključ je ponovno u njihovu sastavu. Vlakna iz zobi povećavaju osjećaj punine u želucu, dok beta-glukan pomaže u smanjivanju apetita.
6. Pospješuju izdržljivost
Zobena pahuljice su izvrstan izvor ugljikohidrata i proteina te pružaju dovoljno energije za veće tjelesne napore. U studijama se pokazalo kako njihova konzumacija sat vremena prije treninga povećava performanse i povoljno utječe na metabolizam.
7. Smanjuju rizik od raka debelog crijeva
Znanstvene studije su pokazale kako hrana bogata biljnim vlaknima smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva. Također je potvrđeno kako avenantramid – antioksidans iz zobi – smanjuje širenje stanica raka debelog crijeva.
8. Pospješuju zdravlje srca
Redovitom konzumacijom cjelovitih žitarica, uključujući i zobene pahuljice smanjuje se šansa od zatajenja srca za 29%. To se pripisuje obilju omega-3 kiselina, folnoj kiselini, kaliju i kalciju.
9. Pospješuju zdravlje kože
Poznato je da je zob izvrsno sredstvo za suhu i iritiranu kožu. Škrob iz zobenih pahuljica stvara barijeru koja koži pomaže zadržati vlagu, dok se od nešto čvršće ljuske može napraviti nježni piling. Zbog toga su odlične za izradu domaćih maski, kupki i pilinga.
10. Djeluje smirujuće
I dok neke namirnice podižu raspoloženje, poput kave. Zobene pahuljice imaju smirujući efekt, naime zobena kaša sadrži melatonin, kompleksne ugljikohidrate i triptofan koji imaju umirujuće djelovanje, te vitamin B6 koji potiče proizvodnju serotonina – hormona sreće. Stoga su one dobar izbor i za večeru.
Konzumacija i priprema
Zobene pahuljice se najčešće konzumiraju za doručak i to u kombinaciji s mlijekom ili još bolje fermentiranim mliječnim proizvodima (acidofil, jogurt, kefir). Pružaju lagan, ali zasitan obrok. Postoji sitniji i krupniji tip zobenih pahuljica pa ih možemo odabrati prema vlastitom ukusu. Također možemo im dodati svježe ili suho voće, orašaste plodove (orasi, lješnjaci, bademi) ili sjemenke (chia, suncokret,lan, sezam). Također zobene pahuljice možemo prepržiti na smeđem šećeru (granola) te ih grickati ili poslužiti kao pahuljice s mlijekom. Možemo ih napraviti u slanoj (sa češnjakom, sirom ili jajima) ili slatkoj verziji (primjerice sa suhim voćem). Mogućnosti su brojne, želimo vam dobar tek.
Ukratko, zobene pahuljice su izvrsna namirnica za doručak ili međuobrok zbog svojih hranjivih sastojaka i zdravstvenih prednosti. Preporučujemo da ih uključite u svoju prehranu kao dio uravnotežene prehrane i zdravog načina života.
Koenzim Q 10 je vrlo jak antioksidans, koji se nalazi u našem organizmu. Glavna funkcija mu je stvaranje energije, pomaže cirkulaciju, stimulira imunološki sustav te ima značajan u utjecaj protiv starenja.
Koenzim Q10, također poznat kao ubikinon, je prirodna tvar koja se nalazi u tijelu i ima ključnu ulogu u proizvodnji energije. Ovaj važan nutrijent također djeluje kao antioksidans, štiteći stanice od oksidativnog stresa. Q 10 je vrlo rasprostranjen u prirodi. Osim u ljudskom tijelu nalazimo ga i u kvascima, bilju te životinjama.
Radi se o neesencijalnoj supstanciji koja je po svojoj strukturi vrlo slična vitaminima.
Odnosno najsličniji po svom djelovanju vitaminu E, koji također ima vrlo jako antioksidativno djelovanje. Njegova zasigurno najvažnija uloga jest proizvodnja energije u svakoj stanici našeg tijela. Posebno ima povoljan učinak u stimuliranju rada imunološkog sustava, kardiovaskularnog sustava te ima anti-age učinak. Tijelo ga može samo sintetizirati, ali nažalost s vremenom se ta sposobnost smanjuje. Unosimo ga prvenstveno hranom, a može se naći u namirnicama poput mesa i ribe. Najviše ga ima u govedini, špinatu, kikirikiju, zatim vrstama ribe poput skuše,srdele i lososa. Obično u hrani konzumiramo između 10 i 15 mg dnevno, uglavnom iz ribe i mesa.
Vegetarijanci i vegani bi trebali biti oprezniji jer je njihov unos koenzima vrlo vjerojatno manji od optimalnog. Stoga bi trebali razmotriti uzimanje koenzima Q10 kao dodatka prehrani, kao i starije osobe.
Koenzim Q10 je topiv u ulju i mastima i najbolje se apsorbira uz hranu koja sadrži ulja ili masnu hranu, primjerice kao što se servira riba.
Izvor: Pixabay
Q 10 i njegova lijekovita svojstva
Brojne su tegobe i bolesti kod kojih koenzim Q10 može biti od koristi, međutim, najviše je istraživanja rađeno o ulozi koenzima Q10 kod prevencije i potporne terapije bolesti srca. U literaturi se spominje povoljan učinak kod povišenog krvnog tlaka, kardiomiopatija, angine pectoris te prevencije infarkta miokarda.
Njegovo najznačajnije djelovanje na kardiovaskularno zdravlje temelji se upravo na njegovu antioksidativnom učinku.
Zatim tu su i neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove i Alzhemerove bolesti imaju specifična biokemijska obilježja – oksidativni stres i posljedična oštećenja te disfunkciju mitohondrijskog respiratornog lanca. Dosadašnje studije pokazale su da Q 10 može usporiti progresiju Parkinsonove bolesti kada se primjenjuje u vrlo visokim dozama, a opsežna istraživanja koja su u tijeku trebala bi potvrditi njegovu terapijsku učinkovitost.
Koenzim Q10 također ima iznimno povoljno djelovanje na kožu, posebice zbog antioksidativnog djelovanja kojemu zahvaljuje svojstvo zaštite od štetnog sunčevog zračenja.
Nadalje, taj koenzim zauzima važno mjesto u tzv. anti-aging medicini, jer dokazano smanjuje nastanak bora – primijenjen izvana (obično u kremama) i iznutra (u dodacima prehrani). Mehanizam koji je odgovoran za takvo djelovanje je poticanje sintezekolagena i elastina, obnavljanje kože i antioksidativno djelovanje.
Koenzim Q10: Važnost i koristi za zdravlje
Antioksidacijsko djelovanje: Koenzim Q10 ima snažno antioksidacijsko djelovanje, što znači da može neutralizirati slobodne radikale koji oštećuju stanice i tkiva. Time štiti organizam od oksidativnog stresa koji je povezan s raznim bolestima poput srčanih bolesti, neuroloških poremećaja i starenja.
Energija i metabolizam: Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije u stanicama. Sudjeluje u procesu stvaranja ATP-a, molekule koja je “gorivo” za naše tijelo. Zbog toga se koenzim Q10 često koristi kao dodatak prehrani za poboljšanje energije i povećanje izdržljivosti.
Zdravlje srca: Koenzim Q10 je posebno važan za zdravlje srca. Srce je organ s najvećim energetskim zahtjevima u tijelu, pa je prisutnost koenzima Q10 ključna za optimalno funkcioniranje srčanog mišića. Neki istraživački rezultati ukazuju na to da koenzim Q10 može imati povoljan učinak na krvni tlak, smanjiti oksidativni stres u krvožilnom sustavu i poboljšati funkciju srca kod osoba s određenim srčanim bolestima.
Anti-aging učinci: Starenje je proces koji je povezan s gubitkom energije i oštećenjem stanica. Kao moćan antioksidans, koenzim Q10 može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i podržati zdravlje stanica, što može imati blagotvoran učinak na proces starenja. Također se vjeruje da koenzim Q10 može potaknuti proizvodnju kolagena, koji je važan za zdravlje kože i smanjenje bora.
Potpora imunološkom sustavu: Koenzim Q10 ima važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Pomaže u održavanju optimalnog funkcioniranja imunoloških stanica, poput limfocita, koji su odgovorni za obranu organizma od infekcija i bolesti. Dodatak koenzima Q10 može podržati imunološki sustav i pomoći u održavanju zdravlja.
Namirnice koje sadrže Q10
Iako se koenzim Q10 proizvodi u tijelu, također se može unositi putem hrane. Evo nekoliko namirnica koje su bogate koenzimom Q10:
Riba: Losos, tune, skuša i sardine su bogati izvor koenzima Q10. Ove ribe su također bogate omega-3 masnim kiselinama koje pružaju brojne zdravstvene prednosti.
Meso: Svinjsko meso, govedina i perad su također dobar izvor koenzima Q10. Preferirajte nemasne dijelove mesa kako biste smanjili unos zasićenih masti.
Jetra: (posebno goveđa i pileća jetra) je izvrstan izvor koenzima Q10. Međutim, zbog visokog sadržaja kolesterola, treba je konzumirati umjereno.
Sjemenke i orašasti plodovi: Sjemenke suncokreta, sezama i orašasti plodovi poput kikirikija, badema i lješnjaka također sadrže koenzim Q10.
Povrće: Špinat,brokula i cvjetača sadrže nešto niže razine koenzima Q10 u usporedbi s mesom i ribom, ali su i dalje dobar izvor.
Voće: Naranče, jagode, maline, borovnice i avokadotakođer sadrže neke razine koenzima Q10.
Doziranje i upotreba
Uobičajena dnevna doza koenzima Q10 za odrasle iznosi 30-120 mg, iako pojedina zdravstvena stanja mogu zahtijevati i veće doze. Nema podataka o toksičnosti ili neželjenim popratnim pojavama prilikom uzimanja, a istraživanja pokazuju da je sasvim siguran u dozama od 500-1200 mg/dan. Može se kombinirati s drugim tvarima porijeklom iz hrane i bilja bez straha od interakcija.
Najpoželjniji oblik za kupovinu koenzima je tekući oblik ili vezan s uljima.
Svi dodaci koenzima Q10 nalaze se u obliku softgel kapsula (raspršen u tekućini). Njegova prirodna boja je između tamno-žute i narančaste i nema skoro nikakav okus u obliku praha. Potrebno ga je držati podalje od topline i svijetla. Čisti koenzim Q10 se razlaže na višim temperaturama.
Važno je napomenuti da, iako koenzim Q10 ima brojne potencijalne koristi za zdravlje, a individualni rezultati mogu varirati. Također, u nekim slučajevima, poput trudnoće ili uzimanja određenih lijekova, potrebno je konzultirati se s liječnikom prije uzimanja dodataka koenzima Q10.
Kao zaključak, koenzim Q10 je vitalni nutrijent s brojnim važnim funkcijama u tijelu. Njegova antioksidacijska svojstva, podrška energiji i metabolizmu, blagotvorni učinci na srce i imunološki sustav te mogućnost usporavanja procesa starenja čine ga vrijednim dodatkom prehrani. Uz pravilan unos koenzima Q10 možete podržati svoje zdravlje i osjećati se vitalno i energično.
Nije tajna da se za kvalitetnije čokolade, one s visokim udjelom kakaoa treba izdvojiti više novca. Razlog tomu je više sreće i zdravlja, i to doslovce. Tamna čokolada je zbog svog specifičnog sastava idealna slastica, ali i dobar izvor antioksidansa.
Tamna čokolada pravi se od prženih zrna stabla kakaovca, čija je izvorna domovina Južna Amerika. Drevne Maje su je s razlogom smatrali hranom bogova. Naime, znanstveno je dokazano kako je tamna čokolade dobre za zdravlje. Odnosno budimo krajnje precizni, čokolada koja ima 70% i više udjela kakaovca smatra se zdravom. Nešto što su drevne Maje vrlo vjerojatno i same naslučivale.
Konzumacija tamne čokolade utječe preventivno na rak, bolesti srca, dijabetes, demenciju i depresiju. Ona također povećava protok krvi, pomaže rad mozga, utječe na pamćenje, stres i raspoloženje. Zašto je tomu tako?! Tajna je naravno u njezinu nutritivnu sastavu.
Nutritivni sastav tamne čokolade
Tamna čokolada se razlikuje od mliječne čokolade po višem postotku kakaa i nižem sadržaju šećera i mlijeka. Ključni nutritivni sastojci u tamnoj čokoladi uključuju:
Kakao: Sadrži flavonoide, antioksidanse koji pružaju niz zdravstvenih dobrobiti.
Vlakna: Potiče zdravu probavu i održava stabilnost razine šećera u krvi.
Minerali: Bogatstvo magnezija, željeza, bakra i mangana.
Vitamini: Sadrži vitamine B skupine (npr. tiamin, riboflavin) i vitamin E.
Tamna čokolada, sadrži antioksidanse i polifenole za koje je utvrđeno da smanjuju rizik od brojnih degenerativnih bolesti, posebice bolesti srca i krvnih žila.
Zdravstveni benefiti tamne čokolade
Antioksidativna zaštita: Flavonoidi u kakau djeluju kao moćni antioksidansi, pomažući u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa.
Zaštita srca: Redovita konzumacija tamne čokolade povezana je s poboljšanom funkcijom krvnih žila, smanjenjem krvnog tlaka i smanjenjem rizika od srčanih bolesti.
Poboljšanje kognitivnih funkcija: Flavonoidi mogu poboljšati protok krvi u mozak, što pridonosi poboljšanoj kognitivnoj funkciji.
Regulacija šećera u krvi: Vlakna u tamnoj čokoladi mogu pomoći u održavanju ravnoteže šećera u krvi.
Borba protiv stresa: Tamna čokolada može potaknuti lučenje endorfina, hormona sreće, pružajući osjećaj zadovoljstva i smanjujući stres.
Čokolada može pomoći i u borbi protiv malignih bolesti, i, što je posebno interesantno, može djelovati kao supresor apetita. Teobromin, teofilin i kofein, bioaktivne komponente kakaoa, djeluju na središnji živčani sustav tako da smanjuju apetit i stvaraju osjećaj sitosti.
Istraživanja također pokazuju da čokolada popravlja raspoloženje djelujući na metabolizam neurotransmitera serotonina. Dakle, čokolada se unatoč visokom udjelu masti i visokoj energetskoj vrijednosti ne svrstava u nepoželjne namirnice.
Za razliku od komercijalno dostupne čokolade koja je krcata šećerima, tamna čokolada povoljno djeluje na fiziologiju krvnih žila, a u usporedbi s mliječnom čokoladom, konzumiranjem crne čokolade značajno povećava osjetljivost nainzulin te smanjuje dijastolički krvni tlak.
Izvor: Pexels
Tamna čokolada vs. mliječna čokolada
Tamna čokolada ima manje kalorija, zasitna je i bogata vlaknima. Također sadrži više antioksidansa, nego mliječna, jer ima veći udio kakaa. Stručni tim kalifornijskog sveučilišta Loma Linda proučio je što se događa s flavonidima, koje unosimo tamnom čokoladom u organizam. Otkrili su kako se on taloži u dijelovima mozga koji su zaduženi za učenje i pamćenje. Čime se direktno povezuje konzumacija kakaoa i rada živaca te proteina koji izgrađuju živčane stanice, pospješuju neuronske veze u mozgu, doprinose boljoj prokrvljenosti mozga kao i komunikaciji mozga s osjetilnim organima. Ukratko želite imati dobro pamćenje, par kockica tamne čokolade na dan, nije na odmet.
Postoci kakaa i njihov utjecaj na zdravlje
Visoki postotak kakaa (70-90%): Pruža intenzivan okus kakaa i najviše zdravstvene benefite. Viši postotci znače veću koncentraciju flavonoida.
Srednji postotak kakaa (60-70%): Balans između slatkoće i gorčine, pruža zadovoljavajući okus s dobrim udjelom antioksidansa.
Niži postotak kakaa (ispod 60%): Veći udio šećera i mlijeka, s manjim zdravstvenim prednostima u usporedbi s tamnijim varijantama.
Tamna čokolada u kozmetičkoj industriji
Poput drugih predstavnika biljnog svijeta, čokolada sadrži cijeli niz vitamina i minerala. Bogata je bakrom, magnezijem, kalcijem, kalijem i željezom.
Zbog njezina specifična sastava često se koristi u prirodnoj kozmetici. Naime ima vrlo povoljan učinak na kožu. Kada se kombinira s kofeinom, tamna čokolada tvori idealan pakung za detoksikaciju kože.
Poboljšava cirkulaciju i njeguje kožu, djeluje kao piling i uklanja mrtve stanice kože te olakšava njezino disanje. Uz tamnu čokoladu bore na vašem licu će biti manje vidljive, jer, osim što flavonoidi štite kožu od oštećenja uzrokovanog suncem, oni pomažu koži održati elastičnost te tako sprječavaju bore. Jednako tako olakšavaju regeneraciju stanica, a to znači mlađa koža!
Kao u svemu tako i u prehrani potreban je zdrav balans. Jesti čokoladu je dobro, ali nije dobro ako ju jedete previše. Nekoliko kockica tamne čokolade dnevno sasvim je dovoljno da dobijete sve od blagodati antioksidansa i minerala, koje ona sadrži.
Brusnica spada u bobičasto voće koje je danas popularno u prehrani. Vrlo je učinkovita kod infekcija mokraćnih puteva te ima antibakterijski, antiseptički, protuuplani i diuretički učinak.
Brusnica spada među top pet namirnica s najvećim udjelom antioksidansa, koji štite stanice organizma od oksidativnog stresa. Osim što je jak antioksidans, može se koristiti i kao preventiva protiv gripe jer sadrži veliku količinu vitamina C.
Ali prije nego krenemo s njezinim ljekovitim svojstvima, spomenut ćemo nešto o njezinoj povijesti i vrstama. Razlikujemo dvije vrste biljke brusnica, europska brusnica (Vaccinum vitis-idaea) i američka brusnica (Vaccinum Macrocarpon – Cranberry).
Američka je grmolika biljka koja potječe iz Sjeverne Amerike. Njezin plod su crvene zaobljene bobice koje se mogu konzumirati. One se mogu jesti i sirove, ali je češća primjena u obliku soka. Plodovi američke brusnice su puno krupniji od onih europskih, a sazrijevaju u jesen.
Još su starosjedioci Amerike znali za njezina ljekovita svojstva, koja su koristili za upalu mokraćnog mjehura.
Europska brusnica je niski grm, vrlo je slična američkoj. Razlike postoje u načinu uzgoja biljke te vanjskom izgledu biljke i ploda.
Nutritivna svojstva i djelovanje
Brusnica sadrži značajnu količinu vitamina A, B, E i K, koji su neophodni za pravilno funkcioniranje organizma. VITAMIN C, također prisutan u brusnicama, snažan je antioksidans koji pomaže u borbi protiv slobodnih radikala, jačajući imunitet i smanjujući upalne procese u tijelu. Vitamini A i E podupiru zdravlje kože, kose i očiju, dok su VITAMINI B SKUPINE važni za metabolizam, proizvodnju energije i zdravlje živčanog sustava.
Brusnica je također bogata važnim mineralima poput kalija, kalcija, magnezija, fosfora i željeza. Kalij pomaže regulirati krvni tlak, kalcij i fosfor ključni su za zdravlje kostiju i zuba, dok magnezij doprinosi smanjenju umora i iscrpljenosti te pravilnom radu mišića. ŽELJEZO, iako prisutno u manjim količinama, pomaže u održavanju zdrave krvi i prijenosu kisika kroz tijelo.
Može se konzumirati u bilo kojem obliku kao voće, kao sok, kao čaj ili u obliku suplemenata kao dodaci prehrani. Međutim, znanstvenici ističu da se termičkom ili mehaničkom obradom brusnica gubi veći dio proantocijanidina te da ispijanje čaja ili soka od brusnice neće moći pomoći pri liječenju mokraćnih infekcija.
Za najbolji učinak na liječenje infekcija mokraćnog mjehura potrebno je piti ekstrakt brusnica u kapsulama, koji sadrži značajne koncentracije proantocijanidina i ostalih fitokemikalija.
Izvor: Unsplash
Čaj od brusnice ima raznolika ljekovita svojstva, koje pruža zbog biološki aktivnih fitokemikalija u sastavu.
Znanstveno istraživanje, objavljeno 2013. godine u časopisu Advances in Nutrition, donosi pregled aktivnih spojeva koje brusnica sadrži:
proantocijanidini – npr. epikatehin i katehin,
antocijanini – npr. cijanidin, peonidin, malvidin, pelargonidin, delfinidin, petunidin,
fenolne kiseline – npr. hidroksibenzojeva i hidroksicimetna kiselina,
terpeni – npr. ursolična kiselina,
flavonoli – npr. kvercetin, mircetin i kempferol.
Proantocijanidini: aktivni spojevi za zdravlje mokraćnog sustava
Jedna od najpoznatijih prednosti brusnica je njihov učinak na prevenciju infekcija mokraćnog sustava. Brusnice sadrže posebne antioksidanse, proantocijanidine, koji sprječavaju vezivanje bakterija poput Escherichia coli na stijenke mokraćnog mjehura, čime se smanjuje rizik od infekcija. Međutim, važno je znati da se prilikom obrade brusnica (npr. kuhanjem ili cijeđenjem za sok) većina proantocijanidina gubi, što umanjuje ljekovito djelovanje u obliku soka ili čaja.
Antioksidansi i njihova uloga u prevenciji bolesti
Brusnice su bogate antioksidansima, uključujući flavonoide i polifenole, koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Antioksidansi su povezani s mnogim zdravstvenim prednostima, kao što su smanjenje rizika od kroničnih bolesti poput srčanih oboljenja i određenih vrsta raka. Polifenoli iz brusnica mogu smanjiti razinu “lošeg” LDL kolesterola i poboljšati funkciju krvnih žila, čime pomažu u očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sustava.
Jedan od najznačajnijih spojeva u plodovima brusnice je ursolična kiselina, koja ima jaka protuupalna svojstva. Dakle upravo je ona odgovorna za sprječavanje upala mokraćnog sustava. Ona u mokraćnom mjehuru sprečava prianjanje E. Coli za epitelne stanice stijenke mokraćnog mjehura. Osim E. Coli, brusnica može smanjiti i prianjanje drugih patogena koji se često nalaze u mokraćnom traktu.
Čaj od brusnice, iako ukusan i osvježavajući, zbog procesa pripreme nema visoku koncentraciju proantocijanidina te nije preporučljiv kao zamjena za liječenje infekcija mokraćnog sustava.
Preporuka je da se preparati brusnice uzimaju uz terapiju antibiotika i nakon završetka terapije.
Novije studije ukazuju i na mogućnost povoljnog djelovanja brusnice i u probavnom traktu. I to na Helicobacter pylori, te kao takva pomaže u liječenju čira na želucu. Brusnica ima djelovanje i u usnoj šupljini, gdje smanjuje rizik bolesti zubi i zubnog mesa.
Ona inhibira rast bakterija u ustima koje uzrokuju zubne naslage. Smatra se da sprečava bakterije da se zadržavaju na zubima.
Kardiovaskularne bolesti postaju sve češći uzročnik smrti u današnjem vremenu. Kožica brusnice je bogata fitokemikalijama koje dokazano smanjuju loš kolesterol.Kako se u čaju (ako govorimo o onom iz ploda) nalaze bobice on je idealan način dobivanja fitokemikalija. Polifenoli spojevi mogu djelovati na smanjenje krvnog tlaka svojim protuupalnim djelovanjem.
Sok od brusnice popularan je napitak, ali treba obratiti pažnju na sastav jer mnogi komercijalni sokovi sadrže dodatne šećere i konzervanse, što smanjuje njihovu nutritivnu vrijednost. Suplementi od brusnice, posebno oni standardizirani na proantocijanidine, mogu biti učinkovit dodatak za podršku mokraćnom sustavu.
Kratki zaključak
Brusnica je izuzetno hranjivo voće koje, zahvaljujući svom jedinstvenom sastavu, može pružiti brojne zdravstvene koristi. Posebno se ističe njezina uloga u prevenciji infekcija mokraćnog sustava i zaštiti srca, a redovita konzumacija može doprinijeti zdravlju cijelog organizma. Za najviše koristi preporučuje se konzumirati svježe ili minimalno obrađene brusnice, dok suplementi mogu pružiti dodatnu podršku kad je to potrebno. Brusnice su, u svakom obliku, vrijedan dodatak svakodnevnoj prehrani koji može pomoći u očuvanju zdravlja na duže staze.
Popularnost chia sjemenki u potpunosti je opravdana. Ova super namirnica pravo je malo bogatstvo važnih nutrijenata. Idealna je za sve koji žele smršaviti ili imaju problema s dijabetesom.
Chia sjemenke, nekad poznate kao “hrana za trkače” među starosjediocima u Meksiku, postale su globalni hit u svijetu superhrane. Ova sitna sjemenka dolazi od biljke Salvia hispanica, a osim što je lako dodati u razna jela, pruža iznenađujuću koncentraciju hranjivih tvari.
Povijest chia sjemenki
Chia sjemenke poznate su kao namirnica već od davnina. Njezin dom su pustinje Latinske Amerike te spada u porodicu metvica (Salvia hispanica). U svojoj prehrani su je koristili drevni južnoamerički narodi Maje i Azteci. Chia sjemenke su prešle svoj dugi put od Latinske Amerike do Europe, a u zadnje vrijeme su vrlo popularne te su nezaobilazan sastojak svake zdrave prehrane.
Nutritivna vrijednost chia sjemenki
Zašto je tomu tako i po čemu su one toliko osobite?! Riječ je naravno o njihovu specifičnom nutritivnom sastavu. Ne dajte da vas prvi dojam zavara, chia sjemenke su pravo malo bogatstvo zdravih nutrijenata. Pa tako 100g chia sjemenki sadrži nevjerojatnih 490 kcal, od toga 36% čine ugljikohidrati, 52% masti te 11% proteini.
Nadalje, 100 grama chia sjemenki sadrži 631 miligram kalcija, a bogate su vitaminima A i C. Od ostalih važnih nutrijenata treba izdvojiti omega 3 i omega 6 masne kiseline te nizak glikemijski indeks i dosta vlakana.
Detaljnije o svojstvima:
Bogatstvo omega-3 masnih kiselina: Chia sjemenke su izvanredan izvor omega-3 masnih kiselina, posebice alfa-linolenske kiseline (ALA). Ova esencijalna masna kiselina ključna je za zdravlje srca, mozga i zglobova.
Visok udio vlakana: Sjemenke chia su jedan od najbogatijih izvora vlakana. Samo jedna porcija može pokriti značajan dio preporučenog dnevnog unosa vlakana, što podržava zdravu probavu i održava osjećaj sitosti.
Bogatstvo antioksidansa: Antioksidansi su ključni za borbu protiv oksidativnog stresa u tijelu. Chia sjemenke sadrže antioksidanse poput kvercetina, katehina i klorogenske kiseline.
Izvor proteina i aminokiselina: Chia sjemenke su biljni izvor kompletnih proteina, pružajući svih devet esencijalnih aminokiselina. Ovo ih čini posebno važnim za vegetarijance i vegane.
Minerali i vitamini: Chia sjemenke sadrže niz važnih minerala poput kalcija, magnezija, željeza i cinka. Također pružaju vitamine poput vitamina A, B, D i E.
Kako konzumirati chia sjemenke
Izvor: Pexels
Optimalan dnevni unos bio bi 1 do 1.5 žlicu chia sjemenki dvaput na dan.
Chia sjemenke povoljno utječu na organizam stoga pravilnom konzumacijom mogu imati učinak na cjelokupno zdravlje. S obzirom na njihov sastav idealna su namirnica za sve one koji pokušavaju regulirati svoju tjelesnu težinu. Chia sjemenke su dobre za mršavljenje jer djeluju na više načina. Naime, zbog sastava se preporučuju u redukcijskim dijetama jer veoma brzo mogu nadomjestiti nedostatak mnogih tvari.
Primjerice, pospješuju rad crijeva zbog vlakana te ubrzavaju probavu, ubrzavaju izlučivanje toksina te imaju antioksidativni učinak. Pružaju osjećaj sitosti jer u kombinaciji s tekućinom one nabubre, a i ne podižu razinu šećera u krvi, pa time ne izazivaju brzi osjećaj gladi.
To su između ostalog i razlozi zašto se preporučuju i kod prehrane za dijabetičare. Osim kod dijabetesa, chia se preporučuje i kod kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, a može biti korisna i sportašima jer osigurava sporiju razgradnju ugljikohidrata zbog čega doprinosi boljoj izdržljivosti i sportskoj izvedbi.
Chia sjemenke u prehrani
Vjerojatno najjednostavniji i najbrži način kako uklopiti chia sjemenke u svakodnevnu prehranu je pomiješati ih s omiljenim svježe cijeđenim sokom, limunadom ili običnom vodom. Predlažemo da ih prije miješanja namočite u toploj vodi i to tako da na 3 žlice sjemenki dodate jednu čašu vode. Stavite li jednu žlicu chia sjemenki u čaši vode, nakon pola sata smjesa se pretvara u želatinu. Upravo to svojstvo pogodno je i za zdravlje jer se u probavnom sustavu tako usporava razgradnja ugljikohidrata.
Često se koriste kao dodatak smoothijima, sjemenke možete umiješati cijele ili mljevene, a odlično se kombiniraju se s bilo kojim voćem ili povrćem.
Chia pudinzisu trenutno vrlo popularna poslastica koju volimo konzumirati za doručak ili kao zdravi desert. Mogu se pripremiti s raznim vrstama mlijeka ili biljnih napitaka, poput rižinog, bademovog ili zobenog napitka.
Dakle, sjemenke možemo upotrijebiti za doručak uz žitarice i voće, posipati ih po raznim slanim i slatkim jelima (juhe, sendviči, salate, razna jela s povrćem, deserti…), dodavati u tijesto za kruh, kolače i kekse. Dakle, u korištenju gotovo da nema ograničenja.
Chia sjemenke predstavljaju izniman dodatak prehrani s obiljem nutritivnih benefita. Njihova svestranost u kuhinji i impresivan nutritivni profil čine ih vrijednim saveznikom u održavanju zdravlja i dobrobiti.
