Hrana koju jedemo može imati snažan utjecaj na naše zdravlje. U današnjem svijetu prepunom procesirane hrane, a i loših prehrambenih navika, postoji grupa namirnica koje se ističu po svojim nutritivnim vrijednostima i zdravstvenim prednostima.
Pojam “supernamirnica” odnosi se na hranu koja je iznimno bogata hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima, antioksidansima i drugim biološki aktivnim spojevima koji imaju pozitivan učinak na zdravlje i dobrobit. Supernamirnice se posebno ističu po svojoj visokoj koncentraciji hranjivih sastojaka u odnosu na druge namirnice.
Supernamirnice često sadrže visoku razinu antioksidansa, koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa i upale. Oksidativni stres je neravnoteža između proizvodnje slobodnih radikala i sposobnosti tijela da ih neutralizira, a može pridonijeti razvoju bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa i određenih oblika raka.
Antioksidansi prisutni u supernamirnicama pomažu neutralizirati slobodne radikale i smanjiti oksidativni stres.
Osim antioksidansa supernamirnice mogu biti i izvor ključnih hranjivih tvari poput omega-3 masnih kiselina, vlakana, proteina, vitamina i minerala. Ove hranjive tvari igraju važnu ulogu u održavanju zdravlja i podržavanju različitih funkcija u tijelu, uključujući srčano zdravlje, probavu, imunitet, kognitivne funkcije i mnoge druge.
Važno je napomenuti da prehrana treba biti raznolika i uravnotežena te da nijedna namirnica sama po sebi ne može zamijeniti cjelovitu prehranu. Međutim, uključivanje supernamirnica u prehranu može pružiti dodatne hranjive sastojke i zdravstvene koristi.
U ovom članku smo izdvojili nekoliko po našem mišljenju najvažniji supernamirnica, koje bi svakako trebali uvrstiti u svoj jelovnik.
Top 10 supernamirnica
1. Avokado
Avokado je jedna od najpopularnijih supernamirnica i to s punim pravom. Ovaj plod bogat je zdravim mastima, uključujući mononezasićene masti koje pomažu u održavanju zdravlja srca i mozga. Također je izvrstan izvor vlakana, vitamina K, vitamina C, vitamina E i kalija. Redovita konzumacija avokada može pomoći u snižavanju kolesterola, poboljšanju probave i smanjenju rizika od raznih bolesti.
2. Kvinoja
Kvinoja je pseudožitarica koja je postala vrlo popularna zbog svoje bogate hranjive vrijednosti. Kvinojaje izvor svih esencijalnih aminokiselina, čineći je potpunim izvorom proteina. Također je bogata vlaknima, željezom, magnezijem, fosforom i mnogim drugim hranjivim tvarima. Kvinoja je izvrstan izbor za osobe koje žele smanjiti unos glutena, kao i za vegetarijance i vegane koji trebaju alternativu za meso.
3. Borovnice
Izvor: Pexels
Borovnice su male bobice koje su prepune antioksidansa, vitamina C i vlakana. Ove bobice su izvrsne za očuvanje zdravlja srca, poboljšanje kognitivnih funkcija i podršku imunološkom sustavu. Antioksidansi u borovnicamapomažu u borbi protiv oksidativnog stresa i upala u tijelu, smanjujući rizik od raznih bolesti kao što su srčane bolesti, dijabetes i određeni oblici raka.
4. Losos
Losos je iznimno bogat omega-3 masnim kiselinama, koje su ključne za zdravlje srca. Omega-3 masne kiseline mogu pomoći u smanjenju upala, održavanju normalnog krvnog tlaka i reguliranju razine kolesterola. Također je izvrstan izvor proteina, vitamina Di selena. Pokušajte uključiti losos u svoju prehranu barem nekoliko puta tjedno kako biste iskoristili sve prednosti koje pruža.
5. Kelj
Kelj je tamnozeleno povrće koje obiluje hranjivim tvarima poput vitamina A,vitamina C, vitamina K, folne kiseline, kalcija i željeza. Također je izvor vlakana i antioksidansa koji mogu pomoći u borbi protiv upala i oksidativnog stresa. Kelj se može koristiti u salatama, smoothieima, varivima ili kao dodatak jelima.
6. Chia sjemenke
Izvor: Pexels
Chia sjemenke su male sjemenke koje su prepune hranjivih tvari poput omega-3 masnih kiselina, vlakana, proteina, kalcija, magnezija i željeza. Također su bogate antioksidansima i imaju sposobnost upijanja tekućine, čime pomažu u hidrataciji tijela. Chia sjemenke se mogu dodati u smoothieje, jogurte, kaše ili koristiti kao zamjena za jaja u veganskim receptima.
7. Brokula
Brokula je jedno od najzdravijih povrća koje možete jesti. Bogata je vitaminom C, vitaminom K, folnom kiselinom, vlaknima i antioksidansima. Brokula također sadrži spoj poznat kao sulforafan, koji je povezan s protuupalnim i detoksikacijskim svojstvima. Pokušajte kuhati, pirjati ili kuhati na pari brokulu kako biste maksimalno iskoristili njezine prednosti.
8. Kurkuma
Kurkuma je žuti začin koji se često koristi u indijskoj kuhinji. Sadrži spoj poznat kao kurkumin, koji je snažan antioksidans i ima snažna protuupalna svojstva. Kurkuma se povezuje s brojnim zdravstvenim koristima, uključujući smanjenje upala, poboljšanje probave, jačanje imunološkog sustava i podršku zdravlju mozga. Može se dodavati kurkumu u razna jela, poput juha, curryja, smoothieja ili napitaka.
9. Orasi
Izvor: Pixabay
Orasi su bogati zdravim mastima, proteinima, vlaknima, vitaminima i mineralima. Oni su posebno bogati omega-3 masnim kiselinama, koje su ključne za zdravlje mozga i srca. Orasi se povezuju s poboljšanjem kognitivnih funkcija, smanjenjem rizika od srčanih bolesti i regulacijom razine šećera u krvi. Uživajte u šačici oraha kao zdravu užinu ih dodajte u salate, smoothieje ili pečenja.
10. Spirulina
Spirulina je plavo-zelena alga koja je izuzetno bogata hranjivim tvarima. Ona sadrži proteine, vitamine, minerale, antioksidanse i klorofil. Spirulinaje također izvrstan izvor biljnih omega-3 masnih kiselina. Ova super namirnica može pomoći u poboljšanju imunološkog sustava, detoksikaciji tijela, smanjenju upala, a korisna je i za zdravlje vašeg srca. Možete je dodati u smoothieje, sokove ili koristiti kao dodatak jelima.
Važno je napomenuti kako se neke namirnice mogu smatrati supernamirnicama u jednom kontekstu, a u drugom kontekstu se možda neće istaknuti na isti način. Stoga je važno istražiti i educirati se o specifičnim hranjivim sastojcima i zdravstvenim prednostima različitih namirnica kako biste donijeli informirane prehrambene izbore.
Jeste li ikada sanjali o tome da izgubite kilograme bez napornog vježbanja, imate blistavu kožu bez skupih kozmetičkih tretmana i osjećate se energično i zdravo? Upravo to vam omogućuje veganska prehrana!
Veganska prehrana temelji se na konzumaciji biljnih namirnica poput voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki. Mnogi ljudi odlučuju se za vegansku prehranu iz etičkih razloga, ali i zbog brojnih zdravstvenih benefita.
Jedan od svakako sve popularnijih načina prehrane je veganska prehrana, koja isključuje sve namirnice životinjskog podrijetla. To može predstavljati u svakom pogledu izazov. Stoga smo u ovom članku, odlučili obraditi sve ključne aspekte veganske prehrane i njene prednosti za vaše zdravlje.
Kada je pravilno uravnotežena, veganska prehrana može pružiti sve potrebne hranjive tvari za vaše optimalno zdravlje. Ona je bogata vlaknima, antioksidansima, vitaminima i mineralima, a istovremeno je niska u zasićenim mastima i kolesterolu. Ova vrsta prehrane može pomoći u prevenciji raznih bolesti kao što su srčane bolesti, visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2 te određeni oblici raka.
Osnovni principi veganske prehrane
Jedan od ključnih aspekata veganske prehrane je adekvatan unos proteina. Iako su mnogi skeptični u vezi s biljnim izvorima proteina, istina je da se visokokvalitetni proteini mogu dobiti i iz biljnih namirnica. Poput primjerice soje, graha, leće, kvinoje i orašastih plodova. Važno je kombinirati različite izvore proteina kako bi se osigurao adekvatan unos svih esencijalnih aminokiselina.
Još jedan važan nutrijent koji se često dovodi u pitanje kod veganske prehrane je vitamin B12. Vitamin B12 uglavnom se nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla, stoga je važno pratiti razinu tog vitamina i eventualno uzimati suplemente kako bi se zadovoljile preporučene dnevne doze. Ostali nutrijenti poput željeza, kalcija, cinka, omega-3masnih kiselina također zahtijevaju posebnu pažnju kako bi se izbjegle moguće deficijencije.
Kako bi veganska prehrana bila uspješna i uravnotežena, potrebno je pažljivo planirati obroke.
Raznolikost i svježina namirnica su ključni. Važno je uključiti širok spektar voća i povrća različitih boja kako bismo dobili različite vitamine i minerale.
Izvor: Pexels
Top namirnice za vegansku prehranu
Ovo su samo neke od mnogih namirnica koje možete uključiti u svoju vegansku prehranu. Važno je da vam prehrana bude raznovrsna i uravnotežena kako biste dobili sve potrebne hranjive tvari za održavanje zdravlja.
Mahunarke: Leća, grah, slanutak i grašak su bogati proteinima, vlaknima, željezom i drugim esencijalnim hranjivim tvarima. One su izvrsna zamjena za meso i mogu se koristiti u raznim jelima poput salata, juha i variva.
Tofu i sojini proizvodi: Tofu je izvor proteina koji dolazi iz soje. Može se koristiti za pripremu raznih jela, od pohanja do grillanja. Sojino mlijeko, jogurt i sir su odlične alternative mliječnim proizvodima.
Integralne žitarice: Cjelovite žitarice poput smeđe riže, kvinoje, ječma, heljde i zobenih pahuljicasu bogate vlaknima, vitaminima B skupine i mineralima. One pružaju dugotrajnu energiju i pomažu u održavanju zdrave probave.
Orašasti plodovi i sjemenke: Bademi, lješnjaci, orasi, sjemenke suncokreta, lanene sjemenkei chia sjemenke su izvrsni izvori zdravih masti, proteina, vlakana i omega-3 masnih kiselina. Možete ih konzumirati kao grickalice, dodavati u smoothieje ili koristiti kao sastojke u jelima.
Voće i povrće: Voće i povrće su temelj zdrave veganske prehrane. Bogati su vitaminima, mineralima, antioksidansima i vlaknima. Raznolikost je ključna, pa se pobrinite da uključite različite boje i vrste voća i povrća kako biste dobili sve potrebne hranjive tvari.
Izazovi veganske prehrane
Mnogi vegani često zamjene meso s rafiniranim ugljikohidratima. Većinom su to tjestenina, kruh, pecivo, kolači i krekeri. Oni često budu glavni sastojci u loše planiranoj vegenskoj prehrani. Gdje tu najveći problem. Tijekom obrade rafiniranih žitarica uklanjaju se korisna vlakna.
Vlakna pomažu u zaštiti od kroničnih bolesti, održavaju osjećaj sitosti i usporavaju apsorpciju šećera kako bi se održala stabilna razina šećera u krvi.
Kako biste optimizirali hranjive tvari u svojoj prehrani, zamijenite rafinirane žitarice poput bijelog kruha, tjestenine i bijele riže cjelovitim žitaricama poput kvinoje, zobi, smeđe riže i heljde.
Pobrinite se da te cjelovite žitarice kombinirate s puno cjelovitog voća, povrća i mahunarki kako bi vaša prehrana bila uravnotežena i hranjiva.
Veganska prehrana može biti izazovna u društvenim situacijama i prilikom putovanja, ali s pravilnim planiranjem i informiranjem, može se lako prilagoditi različitim okruženjima. Uvijek je dobro unaprijed istražiti restorane i ponude hrane kako biste bili sigurni da imate veganske opcije. Također, povezivanje s veganskim zajednicama ili pridruživanje online grupama može biti izvrsna podrška i izvor inspiracije.
Važno je napomenuti da svaka osoba ima jedinstvene prehrambene potrebe i treba pozorno osluškivati reakcije vlastitog organizma.
Neki ljudi mogu bolje podnijeti vegansku prehranu od drugih. Stoga je važno pratiti vlastito zdravlje, konzultirati se s nutricionistom ili zdravstvenim stručnjakom kako biste osigurali da dobivate sve potrebne hranjive tvari.
U zaključku, veganska prehrana može biti zdrava i hranjiva opcija za mnoge ljude, pružajući brojne zdravstvene prednosti. Kombinacija raznolike biljne hrane može osigurati sve potrebne hranjive tvari za optimalno zdravlje. Važno je pažljivo planirati obroke kako bi se zadovoljile prehrambene potrebe i uzeti u obzir eventualne suplemente. Veganska prehrana može biti ne samo korisna za osobno blagostanje, već i za zaštitu našeg okoliša i dobrobit životinja.
U današnjem svijetu prehrambenih izazova, sve veći broj ljudi traži načine kako unaprijediti svoje zdravlje kroz ishranu. Jedan od trenutno najvećih trendova je i dijeta bez šećera.
Dijeta bez šećera usredotočuje se na smanjenje ili potpunu eliminaciju primarno dodanog šećera iz prehrane. Za početak, važno je razumjeti razlike između prirodnog šećera i dodanog šećera. Prirodni šećeri prisutni su u voću, povrću i mliječnim proizvodima, a pružaju tijelu potrebnu energiju i hranjive tvari. Međutim, dodani šećeri su oni koji se umjetno dodaju hrani tijekom procesa prerade ili pripreme, kao što su šećer u prahu, sirupi ili koncentrirani sokovi. Dodani šećeri obično nemaju prehrambenu vrijednost i često su povezani s prekomjernom potrošnjom kalorija te zdravstvenim problemima poput pretilosti, dijabetesa i bolesti srca.
Nekoliko je razloga zašto se preporuča smanjeni unos dodanih šećera. Prvo, jednim dijelom može pomoći u regulaciji razine glukoze u krvi. Prekomjerni unos šećera može uzrokovati nagli porast razine šećera u krvi, što dovodi do osjećaja energije i pada energije. Ova nagle promjene mogu biti štetne za zdravlje, a dugotrajna izloženost visokoj razini šećera povezana je s razvojem dijabetesa tipa 2.
Drugo, izbjegavanje dodanih šećera može potaknuti gubitak kilograma i održavanje zdrave tjelesne težine. Dodani šećeri često su visokokalorični, ali nisko hranjivi sastojci. Zamjenom tih šećera s hranjivim cjelovitim namirnicama, možete smanjiti unos kalorija i povećati unos vlakana, vitamina i minerala. To može rezultirati osjećajem sitosti i smanjenom potrebom za prejedanjem, što je ključno za postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine.
Prekomjerni unos dodanog šećera povezan je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, lošeg kolesterola i upalnih stanja u tijelu. Smanjenje unosa šećera može pomoći u održavanju zdravog srca i smanjenju rizika od kroničnih bolesti.
Osnovna pravila dijete bez šećera
Dijeta bez šećera usredotočuje se na smanjenje ili potpunu eliminaciju dodanog šećera iz prehrane. To uključuje izbjegavanje slatkih gaziranih pića, sokova, slatkiša, peciva i drugih industrijskih proizvoda koji sadrže skrivene šećere. Umjesto toga, ova dijeta potiče konzumaciju cjelovitih namirnica poput voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, nemasnih proteina i cjelovitih žitarica.
Međutim kao i svaka dijeta i ova ima svojih izazova. Mnogi ljudi se bore s problemom odvikavanja od šećera tijekom prvog tjedna, pa ako se osjećate nervozno ili žudite za šećerom, znajte da niste jedini. Stoga za efikasnije rezultate preporuča se postupno uvođenje malih promjena kako bi se ublažila vaša žudnja za slatkim.
Ključno je napraviti dobar plan prehrane kojeg ćete se pridržavati. Preporuka je postupno početi s prehrambenim promjenama. Prvih nekoliko tjedana krenite s procesom prilagodbe vašeg organizma – razdoblje nižeg šećera umjesto totalno bez šećera. Dajte svom tijelu vremena da se prilagodi jer šećer može stvoriti ovisnost. Stoga krenite postupno i polako.
Tijekom tog vremena možete slobodno jesti hranu s prirodnim šećerima, poput voća, jer je ono prepuno hranjivih tvari i vlakana.
Unositi male promjene u svoju prehranu kako biste smanjili unos šećera.
Osim rezanja hrane za koje očito znate da sadrže više šećera poput, peciva, sladoleda, kolača, čokolade, gaziranih sokova – morat ćete obratiti pozornost i na neke namirnice koje sadrže skrivene šećere.
Na primjer, skriveni šećeri se mogu pronaći:
zapečeni grah
krekeri
tacosi
smrznuta predjela
žitarice, poput kruha, riže i tjestenina
voćni sokovi
kava s okusom
mlijeko s okusom
čaj s okusom
voda s okusom
kokteli
likeri
vino
Jedan od način eliminiranja skrivenih izvora šećera je i čitanje podataka o hranjivim vrijednostima i popisa sastojaka koji se nalaze na etiketi hrane. Stoga ćete morati obratiti malo više pozornosti i na taj dio.
Šećer u različitim oblicima
Šećer ima mnogo različitih naziva i morat ćete ih sve naučiti kako biste ga mogli ukloniti iz prehrane.
Generalno pravilo je da pripazite na sastojke koji završavaju na “oza” – to su obično oblici šećera.
Na primjer:
glukoza
maltroza
saharoza
dekstroza
fruktoza
laktoza
Osim jasno označenih šećera, kao što je sladni šećer, on može doći i u mnogim drugim oblicima.
To uključuje:
melasa
agava
sirupi, kao što su kukuruzni, rižin, sladni i javorov
koncentrat voćnog soka
maltodekstrin
Ako vam je ovo zastrašujuće puno podataka, bez brige. Nakon što naučite prepoznati šećer u svim njegovim oblicima, bit će vam lakše izbjegavati ga i držati se svog plana.
Iako dijeta bez šećera ima brojne prednosti, važno je napomenuti da nije prikladna za svakoga.
Osobe s posebnim prehrambenim potrebama, poput dijabetičara, trebaju konzultirati svakako svog liječnika ili nutricionista prije nego što se odluče za takvu dijetu. Također je važno naglasiti da se ne radi o potpunom izbacivanju šećera iz prehrane, već o smanjenju ili eliminaciji dodanih šećera.
Namirnice bogate proteinima su vrlo važne za izgradnju i održavanje vaše muskulature. S godinama vaša muskulatura neizbježno propada, ali to možete spriječiti. Ovo su namirnice koje će vam pomoći da ju sačuvate.
I prehrana i tjelesna aktivnost ključni su za zdravlje vaše muskulature. Ovisno o tome želite li zadržati već postojeću muskulaturu ili ju želite povećati trebate tomu prilagoditi vašu prehranu kao i tjelesnu aktivnost. Za vas smo pripremili listu top 20 namirnica bogatih proteinima koje se preporučuju za zdravlje i izgradnju vaših mišića.
Namirnice bogate proteinima
1. JAJA
Jaja sadrže visokokvalitetne proteine, zdrave masti i druge važne hranjive tvari poput vitamina B i kolina. Proteini se sastoje od aminokiselina, ajajasadrže velike količine aminokiseline leucina, koja je osobito važna za povećanje mišićne mase. Također, vitamini B skupine su kritično važni za razne procese u vašem tijelu, uključujući proizvodnju energije.
2. LOSOS
Losos je odličan izbor za izgradnju mišića i cjelokupno zdravlje. Svaka porcija lososa od 85 grama sadrži oko 17 grama proteina, gotovo 2 gramaomega-3masnih kiselina i nekoliko važnih vitamina B skupine.
3. PILEĆA PRSA
Postoji vrlo dobar razlog zašto se pileća prsa smatraju top namirnicom za dobivanje mišića. Prepuni su proteina, a svaka porcija od 85 grama sadrži oko 26 grama visokokvalitetnih proteina. Također sadrže velike količine vitamina B niacina i B6, što može biti osobito važno ako ste aktivni. Ovi vitamini pomažu vašem tijelu da pravilno funkcionira tijekom tjelesne aktivnosti i vježbe koja je neophodna za optimalan dobitak mišića.
Štoviše, neka su istraživanja pokazala da visokoproteinske dijete koje sadrže piletinu mogu pomoći pri gubitku masnoće (masnog tkiva).
4. GRČKI JOGURT
Mliječni proizvodi ne sadrže samo visokokvalitetne proteine, već i mješavinu brzo probavljivih proteina sirutke i sporo probavljivih proteina kazeina.
Neka su istraživanja pokazala da ljudi ostvaruju povećanje mišićne mase kada konzumiraju kombinaciju brzo i sporo probavljivihmliječnih proteina. Međutim, nisu svi mliječni proizvodi jednaki. Na primjer, grčki jogurt često sadrži približno dvostruko više proteina od običnog jogurta.
Mada je grčki jogurt dobar međuobrok u bilo kojem trenutku, pojesti ga nakon treninga ili prije spavanja može biti korisno zbog mješavine brzo i sporo probavljivih proteina.
5. TUNA
Tuna po obroku od 85 grama, sadrži visokih 20 grama proteina. Također ima i velike količine vitamina A i nekoliko vitamina B, uključujući B12, niacin i B6. Ove su hranjive tvari važne za optimalno zdravlje, energiju i izvedbu vježbanja. Osim toga, tuna sadrži velike količine omega-3 masnih kiselina koje mogu podržati zdravlje mišića.
Ovo može biti osobito važno za starije odrasle osobe. Istraživanja su pokazala da omega-3 masne kiseline mogu usporiti gubitak mišićne mase i snage do kojeg dolazi s godinama.
6. GOVEDINA
Izvor: Pexels
Govedina je prepuna visokokvalitetnih proteina, vitamina B, minerala i kreatina. Neka su istraživanja čak pokazala da konzumacija nemasnog crvenog mesa može povećati količinu nemasne mase dobivene treningom s utezima. Međutim i kada pokušavate dobiti mišiće, najbolje je odabrati govedinu koja podržava dobitak mišića, a ne daje previše dodatnih kalorija. Dakle govedinu bez masti.
7. ŠKAMPI
Škampi su gotovo čisti proteini. Svaka porcija od 85 grama sadrži 18 grama proteina, 1 gram masti i nula ugljikohidrata. Dok su zdrave masti i ugljikohidrati važni u vašoj cjelokupnoj prehrani, dodavanje malo račića jednostavan je način da dobijete proteine za izgradnju mišića bez previše dodatnih kalorija.
Kao i mnogi drugi životinjski proteini, škampi sadrže veliku količinu aminokiseline leucin, koja je neophodna za optimalan rast mišića.
8. SOJA
Pola šalice (86 grama) kuhane soje sadrži 14 grama proteina, zdrave nezasićene masti i nekoliko vitamina i minerala. Soja je posebno dobar izvorvitamina K, željeza i fosfora. Željezo se koristi za skladištenje i prijenos kisika u vašoj krvi i mišićima, a nedostatak može narušiti te funkcije.
Mlade žene mogu biti posebno izložene riziku od nedostatka željeza zbog gubitka krvi tijekom menstruacije.
9. SVJEŽI SIR
Jedna šalica (226 grama) nemasnog svježeg sira sadrži 28 grama proteina, uključujući obilnu dozu važne aminokiseline leucina za izgradnju mišića. Kao i ostali mliječni proizvodi, svježi sir može se kupiti s različitim sadržajem masti. Inačice s visokim udjelom masti poput svježeg sira sadrže više kalorija.
Odabir najbolje vrste svježeg sira jednostavno ovisi o tome koliko dodatnih kalorija želite dodati svojoj prehrani. Bez obzira koju vrstu odabrali, izvrstan je međuobrok za izgradnju mišića.
10. PUREĆA PRSA
Porcija purećih prsa od 85 grama sadrži oko 25 grama proteina i gotovo nimalo masti ili ugljikohidrata. Puretina je također dobar izvor vitamina B niacina, koji pomaže u preradi masti i ugljikohidrata u vašem tijelu. Optimalne razine vitamina B mogu vam pomoći da s vremenom dobijete mišiće podupirući sposobnost vašeg tijela da vježba.
11. TOFU
Izvor: Pexels
Tofu se proizvodi od sojinog mlijeka i često se koristi kao zamjena za meso. Svaka porcija od pola šalice (124 grama) sirovog tofua sadrži 10 grama proteina, 6 grama masti i 2 grama ugljikohidrata. Tofu je također dobar izvor kalcija, koji je važan za pravilan rad mišića i zdravlje kostiju. Sojin protein, koji se nalazi u hrani poput tofua i soje, smatra se jednim od najkvalitetnijih biljnih proteina.
Zbog svih ovih razloga, hrana koja sadrži sojin protein odlična je opcija za vegane i vegetarijance.
12. SVINJSKI FILE
Svinjski file nemasni je komad mesa koji sadrži 18 grama proteina i samo dva grama masti na 85 grama. Neka su istraživanja pokazala da svinjetina ima učinke slične onima druge hrane za izgradnju mišića, poput govedine i piletine.
13. MLIJEKO
Mlijeko pruža mješavinu proteina, ugljikohidrata i masti. Slično drugim mliječnim proizvodima, mlijeko sadrži i brzo i sporo probavljive proteine. Smatra se da je to korisno za rast mišića. Zapravo, nekoliko je studija pokazalo da ljudi mogu povećati svoju mišićnu masu ako piju mlijeko u kombinaciji s vježbama s utezima.
14. GRAH
Mnoge različite vrste graha mogu biti dio dijete za povećanje mišićne mase. Popularne sorte, poput crnog, pinto graha i graha, sadrže oko 15 grama proteina po šalici (oko 172 grama) kuhanog graha. Štoviše, izvrsni su izvori vlakanai vitamina B, uz visok sadržaj magnezija, fosfora i željeza. Iz tih razloga, grah je dobar izvor biljnih proteina koje možete dodati svojoj prehrani.
15. KVINOJA
Hrana bogata proteinima prioritet je za izgradnju mišića, ali također je važno imati gorivo za tjelesnu aktivnost. Hrana s ugljikohidratima može pomoći u osiguravanju te energije. Kuhana kvinoja sadrži oko 40 grama ugljikohidrata po šalici (185 grama), uz 8 grama proteina, 5 grama vlakana i velike količine magnezija i fosfora. Magnezij igra važnu ulogu u funkcioniranju vaših mišića i živaca, a oba se koriste svaki put kad se krećete.
16. SLANUTAK
Izvor: Pexels
Slanutak, poznat i kao garbanzo grah, dobar je izvor i ugljikohidrata i proteina. Svaka porcija od 1 šalice (240 grama) konzerviranog slanutka sadrži oko 12 grama proteina i 50 grama ugljikohidrata, uključujući 10 grama vlakana. Kao i kod mnogih biljaka, proteini u slanutku smatraju se manje kvalitetnim od proteina životinjskog porijekla. Međutim, još uvijek može biti dio uravnotežene prehrane za izgradnju mišića.
17. KIKIRIKI
Kikiriki sadrži mješavinu proteina, masti i ugljikohidrata. Pola šalice (73 grama) porcije sadrži 17 grama proteina, 16 grama ugljikohidrata i velike količine nezasićenih masti. Također sadrže veće količine aminokiseline leucin od mnogih drugih biljnih proizvoda. Svaka porcija od pola šalice (73 grama) kikirikija sadrži oko 425 kalorija. Dakle, ako vam je teško unijeti dovoljno kalorija za povećanje mišićne mase, jedenje kikirikija moglo bi biti dobar način da unesete dodatne kalorije i hranjive tvari.
Generalno, smatra se da orašasti plodovi igraju važnu ulogu u cjelokupnoj zdravoj prehrani.
18. BADEMI
Pola šalice (oko 172 grama) blanširanih badema daje 16 grama proteina i velike količine vitamina E, magnezija i fosfora. Među ostalim ulogama, fosfor pomaže vašem tijelu da koristi ugljikohidrate i masti za energiju u mirovanju i tijekom vježbanja. Kao i kod kikirikija, bademe treba konzumirati umjereno zbog visokog sadržaja kalorija. Pola šalice blanširanih badema sadrži više od 400 kalorija.
19. SMEĐA RIŽA
Iako kuhana smeđa riža sadrži samo 5 grama proteina po šalici (195 grama), ona ima ugljikohidrate koji su vam potrebni za poticanje vaše tjelesne aktivnosti. Razmislite o unosu zdravih izvora ugljikohidrata poput smeđe riže ili kvinoje u satima prije vježbanja. To vam može omogućiti jače vježbanje, dajući vašem tijelu veći poticaj za rast mišića. Nadalje, neka su istraživanja pokazala da dodaci proteina riže mogu proizvesti onoliko povećanja mišićne mase koliko i protein sirutke tijekom programa vježbanja s utezima.
20. SVINJSKI FILE
Svinjetina se široko konzumira u mnogim zemljama. Svinjski file nemasni je komad mesa koji sadrži 18 grama proteina i samo dva grama masti na 3 unce (85 grama). Neka su istraživanja pokazala da svinjetina ima učinke slične onima druge hrane za izgradnju mišića, poput govedine i piletine.
Brojne namirnice mogu vam pomoći da dobijete mišiće. Mnogi od njih sadrže proteine i omogućuju vašim mišićima oporavak i rast nakon što ste bili aktivni.
Međutim, također je važno konzumirati ugljikohidrate i masti kako bi se osiguralo gorivo za vježbanje i tjelesnu aktivnost.
Štoviše, mnoge namirnice bogate proteinima na ovom popisu sadrže vitamine i minerale koji su potrebni vašem tijelu za najbolje funkcioniranje.
Proteini su osnovni hranjivi sastojak, a ujedno i gradivni elementi ljudskog organizma. Ono što vrlo vjerojatno niste znali da postoji više vrsta proteina i to različite kvalitete.
Proteini su osnovni hranjivi sastojak koji se većinskim dijelom sastoji od amino-kiselina. Dobio je ime po grčkoj riječi protos koja znači prvi. Ljudski organizam je pun proteina i nalaze se u manje više svim našim stanicama. Primjerice ljudski mišići su građeni od proteina kao i kosa, nokti, kosti, itd.
Organizam koristi proteine kako bi izgradio nove stanice, obnavlja tkiva i pravi nove proteine koji omogućavaju osnovne tjelesne funkcije. Polovica proteina koju unosimo hranom upotrebljava se za stvaranje enzima, posebnih proteina koji obavljaju specifične zadatke poput razgradnje hrane i sintetiziranja novih stanica i kemijskih supstanci. Proteinima za to vrlo često trebaju određeni vitamini i minerali.
Vrste proteina
Nisu svi proteini jednaki. Spomenuli smo da su proteini građeni od amino-kiselina, ali ne sadrže svi sve potrebne amino-kiseline. Otkrijmo koji su proteini najkorisniji.
Proteine dijelimo na one životinjskog i biljnog porijekla.
S obzirom da su životinjski organizmi vrlo slični našem, njihovi proteini sadrže slične kombinacije amino-kiselina kao u ljudskom organizmu. Zato kažemo da su proteini životinjskog porijekla poput mesa, ribe,jaja i mliječnih proizvoda visokokvalitetni proteini. Odnosno takve proteine ljudsko tijelo lakše apsorbira i efikasnije koristi za izgradnju drugih proteina. S druge strane proteini biljnog porijekla poput žitarica, voća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki često sadrže ograničene količine aminokiselina, odnosno nisu jednako hranjivi.
Namirnice koje sadrže visokokvalitetne proteine
Iako je udio proteina u namirnici važan, nije važan koliko i kvaliteta proteina. Neke namirnice mogu imati velik udio proteina, ali nemaju dovoljne količine aminokiselina te se ne mogu kvalitetno apsorbirati (biljni proteini).
Proteini životinjskog porijekla poput jaja,ribe, junetine, mlijeka imaju vrlo visoku vrijednost amino-kiselina što znači da su najkorisniji za ljudsko tijelo.
Među proteinima biljnog porijekla izuzetak je soja, koja sadrži sve važne aminokiseline te je izvrstan izvor visokokvalitetnih proteina za vegetarijance i vegane.
Izvor: Pexels
Potpuni i nepotpuni proteini
Već smo spomenuli kako niskokvalitetni proteini ne sadrže sve važne amino-kiseline, odnosno nepotpuni su. No to ne znači da ih ne trebamo koristiti u našoj prehrani. Kako bi nadoknadili nedostatke takvih nepotpunih proteina, možemo ih koristiti u kombinaciji s visokokvalitetnim proteinima, odnosno potpunim proteinima.
mahunarke (grašak, bob, kikiriki, varivo, maslac od kikirikija)
jezgrasto voće i sjemenke (bademi, orasi, sjemenke suncokreta, bundeve i sezama, brazilski i indijski orah)
Kombinacije namirnica koje dopunjavaju proteine
Postoje određene kombinacije namirnica koje će vam omogućiti da dobijete više i apsorbirate više proteina.
jelo od palente i graška (žitarična zrna + grašak)
špageti sa parmezanom (žitarična zrna + mliječni proizvodi)
palačinke (žitarična zrna + mliječni proizvodi)
varivo sa chilijem i sezamom (sjemenke + mahunarke)
varivo sa chilijem i sirom (mahunarke + mliječni proizvodi)
jogurt sa oršastim plodovima (mliječni proizvodi + orašasto voće)
Kako spriječiti nedostatak proteina
Proteini bi trebali činiti od 10-35% dnevnog kalorijskog unosa hrane. To znači da je svakoj zdravoj odrasloj osobi potrebno oko 0.8 g visokokvalitetnog proteina na svaki kilogram tjelesne težine. Npr. ako je osoba teška 80 kg trebala bi unijeti oko 64 g proteina.
Ukoliko ne uzimamo dovoljne količine proteina to se može manifestirati na više načina. Primjerice kao osjećaj slabosti u mišićima ili kao gubitak kose.
Također potrebno je i pripaziti na prekomjerni unos proteina. Naime, kod osoba koje imaju problema sa jetrom i bubrezima može doći do stvaranja bubrežnog kamenca, bolova u zglobovima, itd.
Istraživanja pokazuju da se kod pojačanih sportskih aktivnosti svakodnevni unos proteina može povećati i do 1,3 g proteina po kilogramu, a u određenim slučajevim preporuča se i više.
Skupine kojima se preporuča povećan unos proteina
dojenčad (2 g po kilogramu na dan)
mladi do 18 god. ( 1,2 g po kilogramu na dan)
trudnicama ovisno o težini osobe doda se još 10-15 g extra
Također kod ozljeda koje zahtijevaju obnovu tkiva, kostiju se preporuča povećanje unosa proteina kako bi se ubrzao oporavak.
Kruška se često smatra voćem koje može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine. No koliko zapravo ima kalorija i koja je nutritivna vrijednost kruške?
Kruška je voće koje se često preporučuje u prehrani usmjerenoj na održavanje zdrave tjelesne težine. Bogata je prehrambenim vlaknima, vitaminima i antioksidansima koji mogu podržati zdravlje probavnog sustava i doprinijeti osjećaju sitosti.
Ovo voće potječe iz Azije i uzgaja se već tisućama godina. Danas postoji više od tisuću različitih sorti kruške koje se razlikuju po obliku, boji i okusu, ali sve imaju sličan nutritivni profil.
Nutritivna vrijednost kruške
Kruška je voće relativno niske energetske vrijednosti, ali sadrži niz važnih nutrijenata koji mogu pridonijeti uravnoteženoj prehrani. Osim prirodnih šećera koji daju blagu slatkoću, kruška je posebno bogata prehrambenim vlaknima, ponajviše pektinom – vrstom topljivih vlakana koja može pomoći u regulaciji probave i održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Nutrijent
Količina
Energija
57 kcal
Proteini
0.4 g
Ugljikohidrati
15 g
Prehrambena vlakna
3.1 g
Masti
0.1 g
Vitamin C
4.3 mg
Kalij
116 mg
Sličan nutritivni profil imaju i jabuka, mango i banana, koje također sadrže vlakna, vitamine i antioksidanse važne za zdravlje.
Kruška i zdravstvene prednosti
Koliko kalorija ima kruška
Kruška sadrži brojne bioaktivne spojeve koji mogu imati pozitivan učinak na zdravlje organizma. Posebno se ističu flavonoidi i antioksidansi, koji sudjeluju u zaštiti stanica od oksidativnog stresa i upalnih procesa.
Jedan od važnih spojeva u kruški je kvercetin, antioksidans koji se u najvećoj količini nalazi u kori ploda. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata flavonoidima može imati zaštitni učinak na kardiovaskularni sustav.
U znanstvenom časopisu Nutrients navodi se:
Veći unos voća bogatog flavonoidima povezan je s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti zahvaljujući njihovim antioksidativnim i protuupalnim učincima. – Nutrients
Kruška je također dobar izvor vitamina Ci beta-karotena, koji sudjeluju u zaštiti stanica i podržavaju normalno funkcioniranje imunološkog sustava.
Zahvaljujući prehrambenim vlaknima, posebno pektinu, kruška može doprinijeti zdravoj probavi i podržati ravnotežu crijevne mikrobiote.
Studija objavljena u časopisu Food & Function ističe:
Topiva vlakna poput pektina djeluju kao prebiotik te mogu potaknuti rast korisnih bakterija u crijevima. – Food & Function
Da li kruška deblja
Kruška ima relativno nizak kalorijski sadržaj i bogata je vlaknima, zbog čega može biti dobar izbor u prehrani usmjerenoj na regulaciju tjelesne težine.
100 g kruške sadrži približno 57 kcal, a jedna srednja kruška ima oko 100 kcal. Vlakna iz kruške mogu povećati osjećaj sitosti i pomoći u kontroli apetita.
Zbog toga se kruška često preporučuje kao voćni međuobrok u planovima uravnotežene prehrane.Kkruška je poznata po visokom udjelu pektina, topljivog vlakna koje može pomoći u regulaciji probave.
Kruška ima relativno nizak kalorijski sadržaj i bogata je prehrambenim vlaknima, zbog čega može biti dobar izbor u uravnoteženoj prehrani. Vlakna pomažu produljiti osjećaj sitosti i mogu pridonijeti boljoj kontroli apetita, pa se kruška često preporučuje kao voćni međuobrok.
Koliko kalorija ima kruška?
100 grama svježe kruške sadrži približno 57 kalorija, dok jedna srednje velika kruška ima oko 90 do 100 kcal. Zbog relativno niskog energetskog sadržaja i visokog udjela vode, kruška se smatra laganim voćem.
Koja je nutritivna vrijednost kruške?
Kruška sadrži prehrambena vlakna, vitamin C, kalij i niz antioksidativnih biljnih spojeva. Posebno je bogata pektinom, vrstom topljivih vlakana koja može podržati probavu i doprinijeti stabilnoj razini šećera u krvi.
Je li kruška dobra za probavu?
Da. Kruška sadrži prehrambena vlakna koja mogu potaknuti rad crijeva i pridonijeti zdravoj probavi. Pektin, koji se nalazi u kruški, može djelovati kao prebiotik i podržati rast korisnih bakterija u crijevima.
Smiju li osobe s dijabetesom jesti krušku?
Kruška sadrži prirodne šećere, ali zahvaljujući vlaknima može imati umjeren utjecaj na razinu glukoze u krvi. Osobe s dijabetesom mogu je konzumirati u umjerenim količinama, najbolje kao dio uravnoteženog obroka.
Kada je najbolje jesti krušku?
Kruška se najčešće konzumira kao međuobrok između obroka, ali se može dodati i u doručak, voćne salate, smoothieje ili lagane deserte.
Zaključak
Kruška je nutritivno vrijedno voće koje može biti dio uravnotežene i raznolike prehrane. Zahvaljujući sadržaju prehrambenih vlakana, vitamina i antioksidansa, kruška može pridonijeti zdravlju probavnog sustava, podržati imunološku funkciju te doprinijeti osjećaju sitosti. Upravo zbog relativno niskog kalorijskog sadržaja i visokog udjela vlakana često se preporučuje kao praktičan i lagan međuobrok.
U kliničkoj praksi često se susrećem s pitanjima o tome koje voće uključiti u svakodnevnu prehranu, osobito kod osoba koje žele regulirati tjelesnu težinu ili poboljšati kvalitetu prehrane. Voće poput kruške može biti jednostavan način da se poveća unos vlakana i mikronutrijenata, uz zadržavanje uravnoteženog energetskog unosa. Kao i kod svih namirnica, ključ je u umjerenosti i raznolikosti prehrane.
