Što ako vam kažemo kako postoji napitak koji može poboljšati vaše srčano zdravlje, potaknuti rad vašeg mozga, i istovremeno vam pomoći da se riješite suvišnih kilograma? Pripremite se da budete zapanjeni dok otkrivamo fenomenalne blagodati koje krije zeleni čaj.
Zeleni čaj, dobijen iz listova biljke Camellia sinensis, ima dugu povijest i kao popularan napitak ključni je dio azijske kulture. Osim svoje osvježavajuće arome i ukusa, zeleni čaj također je poznat po svojim brojnim ljekovitim svojstvima.
Istraživanja su pokazala kako redovna konzumacija zelenog čaja može pozitivno utjecati na različite aspekte zdravlja, uključujući srce, mozak, metabolizam te prevenciju određenih bolesti.
Povijest zelenog čaja
Prema povijesnim spisma njegovo otkriće povezuje se s kineskom carskom dinastijom (car Shen Nung) i datira u davnu 2750. g. pr.kr. Iz Kine se polako njegov uzgoj i konzumacija širi u druge dijelove Azije, a potom i na ostatak svijeta. Najviše se naravno konzumira u Kini i Japanu, a potom i na Bliskom istoku, Sj. Africi.
Biljka iz koje se dobiva zeleni čaj je zimzelena, tropska i grmolika oblika. Karakteristična je po bijelim cvijetovima i kožastom lišću.
Koristeći se različitim metodama uzgoja i obrade dijelova ove biljke Kinezi su uspjeli dobiti čak tri različite vrste čaja. Radi se o crnom, zelenom i oolong čaju.
Svaki od njih opet ima čitav niz podnaziva ovisno o postupku obrade same biljke.
Nutritivni sastav zelenog čaja
Izvor: Pexels
Po svom kemijskom sastavu zeleni čaj je vrlo bogat i kompleksan, sadrži čak preko 300 različitih spojeva. Za potrebe ovog članka izdvojit ćemo samo nekoliko najbitnijih. Bogat je polifenolima čiji udio je od 5-27%, zatim proteini 15%, vitamini B skupine, askorbinska kiselina, kofein, aminokiseline (teanin), itd.
Jedna šalica zelenog čaja u prosjeku sadrži 50-100 mg kofeina i 300-400 mg polifenola. Polifenoli su poznati po svom antioksidativnom i detoksikacijskom učinku, a manifestiraju se na području tankog crijeva, plućima, jetri.
Konzumacijom zelenog čaja usporava se nastajanje kancerogenih tvari te služi u prevenciji nekih karcinoma: plućni, gastrointestinalni, karcinomi dojke.
Povoljno djelovanje ima i aminokiselina L-teanin koja ima pozitivne učinke na kognitivne procese poput koncentarcije i općenito povoljno djeluje na sposobnost učenja. Ublažava učinak visoke kocentracije kofeina u čaju, djeluje smirujuće, snižava krvni tlak te ublažava simptome PMS-a. Otklanja umor i pospanost, poboljšava raspoloženje (povisuje dopamin). Reducira nastanak nepoželjnih bakterija u ustima i crijevima te ima antivirusno djelovanje.
Blagodati za vaše zdravlje
Poboljšanje Srčanog Zdravlja
Studije su pokazale kako redovno ispijanje zelenog čaja može doprinijeti poboljšanju srčanog zdravlja. Katehini prisutni u zelenom čaju pomažu u smanjenju nivoa lošeg LDL kolesterola i triglicerida, čime se smanjuje rizik od razvoja ateroskleroze i srčanih bolesti. Također, zeleni čaj može imati blagotvoran uticaj na krvni tlak, pomažući u održavanju normalnih vrijednosti.
Podrška Metabolizmu i Mršavljenju
Aktivne komponente zelenog čaja, poput katehina i kofeina, mogu pomoći u povećanju brzine metabolizma. To može dovesti do povećane potrošnje kalorija i podržati proces sagorijevanja masti. Zeleni čaj također može pomoći u kontroli težine tako što inhibira apsorpciju masti i ugljikohidrata u crijevima.
Prevencija određenih bolesti
Zbog svojih antioksidativnih svojstava, zeleni čaj se istražuje u kontekstu prevencije određenih bolesti, uključujući i rak. Iako istraživanja još uvijek traju i nisu konačna, postoje naznake kako redovna konzumacija zelenog čaja može pomoći smanjenju rizika od određenih tipova raka, poput raka debelog crijeva, dojke i prostate.
Kratki zaključak
Zeleni čaj, sa svojim brojnim ljekovitim svojstvima, predstavlja ne samo ukusan napitak, već i prirodnu podršku za zdravlje.
Redovna konzumacija zelenog čaja može imati pozitivan uticaj na srce, mozak, metabolizam i općenito zdravlje organizma.
Međutim, važno je napomenuti kako se zeleni čaj ne bi trebao smatrati čudotvornim lijekom i trebao bi se konzumirati kao dio uravnotežene prehrane i zdravog načina života. Preporučuje se da se osobe koje uzimaju određene lijekove ili imaju zdravstvene probleme konzultiraju sa svojim ljekarom prije nego što uključe zeleni čaj u svoju svakodnevnu rutinu.
Zamislite da postoji malena biljka koja krije nevjerojatnu tajnu za vaše zdravlje. Što ako vam kažemo da je ova tajanstvena biljka sposobna regenerirati vašu jetru, stabilizirati razinu šećera i pružiti vam energiju poput nikada prije?
Artičoka (Cynara cardunculus var. scolymus) je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae) koja se ističe svojim jestivim cvjetnim pupoljcima.
Osim u kulinarstvu, artičoka je poznata po svojim izvanrednim blagotvornim učincima na zdravlje, posebno na funkcioniranje jetre i regulaciju razine šećera u krvi.
Artičoka je mediteranska biljka koja uspijeva na području čitavog Sredozemlja, ali njezino točno porijeklo nije poznato. Kod nas je najviše rasprostranjena u Dalmaciji na otocima, a uzgaja se i u dalekoj Aziji te Sjevernoj i Južnoj Americi.
Kao namirnica nezaobilazan je sastojak francuske i talijanske kuhinje, a kroz povijest je bila poznata i kao jak afrodizijak pa se njezina konzumacija zabranjivala ženama.
Artičoka je bogata vitaminom C i K, odličan je izvor folne kiseline, bakra, mangana i magnezija. Ljekovitost artičoke je opisana u 4.st.pr.kr (Aristotel). Spada u istu obitelj kao i suncokret. Listovi sadrže aktivne komponente – cinarin te različite flavonoide osobito luteolin.
Lijekovitost artičoke
Znanstvena istraživanja još iz tridesetih godina prošlog stoljeća pokazala su da artičoka stimulira produkciju žući u jetri, stoga je ova biljka korisna kod ljudi koji imaju otežanu probavu masti.
Ekstrakt lista artičoke smanjuje razinu kolesterola u krvi.
Za ovo svojstvo je zaslužan luteolin koji sprečava sintezu kolesterola u jetri. Cinarin i flavonoidi su jaki antioksidansi koji spriječavaju oštećenja stanica jetre te štite tijelo od oštećenja nastalim djelovanjem slobodnih radikala.
Artičoka sadrži inulin, polisaharid koji usporava probavljanje hrane, te pomaže u kontroli razine šećera nakon obroka što je osobito važno za dijabetičare. List artičoke se tradicionalno koristi za detoksikaciju organizma te za tretman gihta, reumatizma i artritisa. Ima diuretsko djelovanje (potiče izmokravanje), a istraživanja su pokazala i korist kod funkcionalnih oboljenja crijeva.
Potpora digestivnom zdravlju
Izvor: Pexels
Bogatstvo vlakana u artičoki pridonosi boljoj probavi i olakšava probleme poput nadutosti i plinova. Također potiče rast korisnih bakterija u crijevima, podržavajući zdravu ravnotežu crijevne flore.
Kako konzumirati artičoku
Artičoka se može pripremati na različite načine. Cvjetne pupoljke možete kuhati, peći, pržiti ili dodati jelima kao sastojak. Također se mogu koristiti za pripremu čaja ili dodavati u salate i umake. Dostupni su i dodaci prehrani s ekstraktom artičoke za praktičniju konzumaciju.
Kratki zaključak
Artičoka je više od obične jestive biljke – ona je pravo blago za zdravlje jetre i regulaciju šećera u krvi. Njezina bogata nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva čine je važnom komponentom uravnotežene prehrane. Međutim, važno je konzultirati se s liječnikom prije nego što napravite značajne promjene u prehrambenim navikama, posebno ako imate postojeće zdravstvene probleme ili koristite određene lijekove. S pravim pristupom, artičoka može postati vaš saveznik u očuvanju zdravlja i vitalnosti.
Kantarionovo ulje ima snažno protuupalno djelovanje stoga se često koristi kod upale živaca, mišića, upaljenih vena te za regeneraciju kože. Jako je učinkovito kod liječenja reume, išijasa, neuralgija, mialgija, lumbaga i gihta.
Kantarionovo ulje poznato još i kao ulje gospine trave (Hipericum perforatum L.) je macerat crvene boje vrlo širokog spektra primjene. Sadrži hipercinom, tanine i flavonoide koji imaju protuupalno djelovanje te pospješuju regeneraciju kože. Još od davnina se upotrebljavalo kod tretiranja raznih oblika rana. Danas se također upotrebljava za liječenje raznih oštećenja na koži poput ožiljaka, rana koje teže zacijeljuju, zatim bora, strija, oštećenja nastalih djelovanjem sunca, kod suhoće kože pa čak i akni.
Već je spomenuto kako ima protuupalno djelovanje pa se uspješno koristi i kod upale živaca i mišića te upaljenih vena i hemeroida. Kantarionovo ulje se koristi za masažu radi povoljnog djelovanja na cirkulaciju. Jako je učinkovito kod liječenja reume, išijasa, neuralgija, mialgija, lumbaga i gihta. Važno je napomenuti kako prilikom vanjske upotrebe kantarionovog ulja treba biti oprezan.
Macerat je fototoksičan! Nakon njegova nanošenja treba izbjegavati izlaganje suncu kako nebi došlo do nastajanja opeklina. Također se ne preporuča njegovo nanošenje na svježu ranu.
Ulje je jako učinkovito i kod tzv. ženskih problema cista, upale jajnika, raznih vaginalnih infekcija: gljivičnih, virusnih (herpes, HPV, čak i HIV). Tu naravno govorimo o unutar tjelesnoj primjeni macerata u obliku vaginaleta ili namakanjem tampona u ulju koji se potom stavlja u rodnicu (držati par sati).
Prednosti kantarionovog ulja
Ljekovito djelovanje na kožu
Kantarionovo ulje je najpoznatije po svojem ljekovitom djelovanju na kožu. Koristi se za ublažavanje različitih kožnih problema kao što su opekline, rane, ogrebotine, modrice, akne, ekcemi i psorijaza. Ulje ima protuupalna svojstva, potiče regeneraciju stanica kože i ubrzava zacjeljivanje rana. Također može smanjiti upalu i svrbež te hidratizirati kožu.
Antidepresivno djelovanje
Istraživanja su sugerirala da kantarionovo ulje može imati blago antidepresivno djelovanje. Hipericin u ulju može povećati razinu neurotransmitera poput serotonina, dopamina i noradrenalina koji su uključeni u regulaciju raspoloženja. Međutim, važno je napomenuti da je kantarionovo ulje prikladno samo za blage do umjerene oblike depresije, a za teže oblike depresije treba se konzultirati s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom.
Antimikrobno djelovanje
Kantarionovo ulje pokazuje antimikrobno djelovanje protiv različitih mikroorganizama, uključujući bakterije, gljivice i viruse. Ovo svojstvo čini ga korisnim za tretiranje infekcija kože, posebno opeklina i rana. Također se koristi u liječenju herpesa, jer hipericin može inhibirati replikaciju herpes virusa.
Kod već spomenutih drugih problema poput hemeroida, čireva, proširenih vena, herpesa, akni, ožiljaka, iritacija i opekotina preporučuje se mazanje uljem nekoliko puta dnevno.
Kantarionovo ulje može se koristiti lokalno na koži za tretiranje različitih problema. Prije nanošenja ulja, važno je očistiti područje kože i osigurati da nema otvorenih rana. Ulje se može nanositi nekoliko puta dnevno i pažljivo utrljavati na zahvaćeno područje.
Izvor: Pexels
Receptura:
Ukoliko želite možete i sami napraviti ovaj ljekoviti preparat te uvrstiti ga u svoj malu kućnu ljekarnu. Svježe ubrane cvjetove i pupoljke gospine trave ostavite nekoliko sati na čistoj tkanini, da se osuše. Zatim cvjetove usitnite odnosno razmrvite i stavite u staklenku veličine koje želite. Zatim cvjetove prelijte hladno prešanim uljem. Ulja koja se koriste za pripremu mogu biti različita, najuobičajenije je ekstradjevičansko maslinovo ulje, ali možete koristiti i druga poput: bademovog , lješnjakovog, makadamijinog, itd.
Važno je napomenuti kako različita ulja imaju različito djelovanje pa će tako makadamijino ulje, lješnjakovo i druga već nabrojena koja imaju bolju mogućnost apsorbcije biti efikasnija kod problema s venama, cirkulacijom, upalama, reumom.
Dok primjerice maslinovo ulje koje se slabije apsorbira je najbolje koristiti za razne površinske, kožne probleme. Kad ste se odlučili za vrstu ulja napunite njime staklenku do vrha, zatvorite gazom i gumicom te ostavite da stoji na suncu narednih 40 dana. Nakon tog vremenskog perioda trebate ulje dobro procijediti kroz cjedaljku i stavite ga po mogućnosti u tamnu bočicu. Čuvajte ga na tamnom mjestu! Ulje je najbolje potrošiti u roku godinu dana.
Kantarionovo ulje je biljni preparat s ljekovitim svojstvima koji ima dugu povijest upotrebe u tradicionalnoj medicini. Njegova primjena se uglavnom fokusira na tretiranje kožnih problema, poput opeklina, rana i upalnih stanja kože. Također pokazuje obećavajuće rezultate u blagom antidepresivnom djelovanju i ima antimikrobna svojstva. Važno je koristiti kantarionovo ulje prema uputama i konzultirati se s kvalificiranim stručnjakom prije njegove primjene.
Pacijenti s čirom na želucu i kroničnim gastritisom trebaju uzimati hranu u češćim, manjim obrocima. Na taj način sprječava se štetno djelovanje suvišne želučane kiseline i smanjuje mehaničko i kemijsko opterećenje sluznice želuca. Upravo je ritam prehrane, a ne samo izbor namirnica, jedan od ključnih faktora u smirivanju simptoma.
Čir na želucu i kronični gastritis danas su vrlo česta pojava. Čir na želucu, također poznat kao želučani ulkus, predstavlja otvorenu ranu na sluznici želuca. Najčešće nastaje zbog infekcije bakterijom Helicobacter pyloriili dugotrajne primjene nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID). Kronični gastritis je dugotrajna upala želučane sluznice koja može imati slične uzroke, ali i autoimunu pozadinu.
Oba poremećaja mogu uzrokovati bol, pečenje, osjećaj težine u želucu, nadutost, mučninu i gubitak apetita. Ako se ne liječe i ne kontroliraju pravilnom prehranom, mogu značajno narušiti kvalitetu života i dovesti do komplikacija. Zato prehrana i dijetoterapija imaju jednako važnu ulogu kao i lijekovi u procesu smirivanja sluznice i cijeljenja.
Kod ovih stanja treba izbjegavati hranu koja iritira želučanu sluznicu. Također treba izbjegavati prevruća ili prehladna jela, pikantnu hranu, jako slatka jela i napitke. Nakon svakog većeg obroka preporučuje se odmor od barem 30 minuta. Ne preporučuje se priprema ni konzumacija jela sa zaprškom.
Svako prženje, pirjanje i prelijevanje jela masnoćom – bilo grijanom, kuhanom ili prženom – praktički je zabranjeno, jer takva hrana usporava pražnjenje želuca i dodatno potiče lučenje kiseline.
Također treba izbjegavati alkohol, osobito žestoka pića poput rakije, vinjaka, ruma i whiskyja, kao i kofeinske napitke i jake čajeve s visokim udjelom teina, jer svi oni mogu dodatno nadražiti sluznicu želuca.
Alkohol i određene namirnice mogu oštetiti zaštitnu barijeru želučane sluznice i time pogoršati simptome gastritisa i čira na želucu. – Nutrition Guide for Clinicians
U prehrani su važne namirnice mlijeko i mliječni proizvodi, jer često privremeno ublažavaju osjećaj pečenja. Ipak, ne treba pretjerivati jer mlijeko može izazvati tzv. rebound efekt – kratkotrajno smirenje, a zatim pojačano lučenje kiseline. Općenito je važno da su namirnice koje se konzumiraju svježe, jednostavno pripremljene i lako probavljive.
Čir na želucu i kronični gastritis, preporuke za prehranu i dijetoterapiju
Izvor: Pixabay
Čir na želucu
Smjernice za prehranu za čir:
Blaga i lako probavljiva hrana: Prehrana bi trebala sadržavati namirnice koje su blage za želudac i lako probavljive. To uključuje kuhano povrće, nemasno meso, perad, ribu, jaja, mliječne proizvode s niskim udjelom masti te cjelovite žitarice.
Izbjegavanje začinjene i masne hrane: Začinjena hrana i masna hrana mogu iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome. Treba izbjegavati prženu hranu, začinjene umake i masne mesne proizvode.
Mali i česti obroci: Umjesto velikih obroka, preporučuje se konzumacija manjih obroka tijekom dana kako bi se smanjilo opterećenje na želucu.
Zdrave tekućine: Voda je najbolji izbor tekućine. Izbjegavajte alkohol, gazirane napitkei kofein.
Izbjegavanje alkohola i pušenja: Alkohol i pušenje mogu pogoršati simptome čira na želucu te otežati proces zacjeljivanja.
Kronični gastritis
Kronični gastritis je upala sluznice želuca koja se može javiti dugotrajnom iritacijom, infekcijom Helicobacter pylori ili autoimunim reakcijama. Pravilna prehrana može pomoći u smirivanju upale i očuvanju zdravlja želuca.
Smjernice za prehranu:
Hrana s niskim udjelom masti: Izbjegavajte masne namirnice, prženu hranu i masne mesne proizvode jer masti mogu povećati upalu želuca.
Hrana bogata vlaknima: Cjelovite žitarice, voće i povrće bogato vlaknima pomažu u regulaciji probave te podržavaju zdravlje želuca.
Fermentirane namirnice: Jogurt, kefir i drugi fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.
Omega-3 masne kiseline: Masna riba (poput lososa, skuše i sardine) sadrži omega-3 masne kiseline koje imaju protuupalno djelovanje.
Izbjegavanje kofeina i začina: Kofein i začinjena hrana mogu iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome gastritisa.
Pijenje vode: Dovoljna hidratacija važna je za održavanje zdravlja želuca.
Popis namirnica po kategorijama
Žitarice i proizvodi od žitarica
Preporuča se: dvopek, pečeniji kruh, sitna tjestenina, krupica i riža.
U manjim količinama špageti i macaroni.
Ne preporuča se: crni kruh, meka sredina kruha, svježi kruh, okruglice, tijesto s krumpirom.
U manjim količinama može se konzumirati i svježe vrhnje.
Ne preporuča se: zreli pikantni masni sirevi, staro vrhnje.
Meso, riba, jaja
Preporuča se: nemasno mlado meso kuhano ili na žaru (teletina, govedina, piletina).
U manjim količinama hladna pečenja, nemasno svinjsko meso (hladno), praška šunka, kuhane hrenovke, iznutrice (bubreg, jetra, srce). Nemasne ribe kuhane ili na žaru, prije serviranja prelivene hladnim uljem ili maslacem. U malim količinama nemasna, kuhana pastrva. Polutvrda ili meko kuhana jaja.
Ne preporuča se: svinjsko i ovčje meso, pržena i pohana mesa, tvrda, dimljena i žilava masna mesa, salama, mesne konzerve i prerađevine. Masne ribe (skuša, srdela, tuna, šaran, som), konzervirana riba. Sirova, tvrdo kuhana ili pržena jaja.
Masnoće
Preporuča se: sirovo ulje i maslac.
Ne preporuča se: svinjska i druge životinjske masti.
Voće
Preporuča se: kuhano voće, prirodni voćni sokovi, voćni pirei i kreme.
U manjim količinama tolerira se i voćni žele i džem.
Ne preporuča se: neoguljeno voće.
Povrće
Preporuča se: kuhani krumpir, zeleno kuhano i protisnuto povrće (špinat, blitva, mrkva, cvjetača, mladi grašak, mlade mahune). Sve vrste salata s limunom.
Ne preporuča se: suho i pirjano povrće (bob, grašak i leća), stare mahune, rotkvice, krastavci, kiseli kupus, kelj.
Kolači
Preporuča se: biskvit, puding, rolat, krupica, riža na mlijeku, voćne torte, šodo od jaja, kisela tijesta (ne jesti koru).
Ponekad se smije konzumirati mlječni sladoled.
Ne preporuča se: kolači s mnogo nadjeva, punjeni kolači, pržena tijesta, palačinke, pokladnice, čokolada.
Pića, juhe, začini
Preporuča se: slabi čaj (od kamilice ili ruski).
Ponekad se može piti slaba kava, kava s mlijekom, mineralne vode, pivo vrlo razblažena crna vina. Nemasne juhe od protisnutog povrća, prežgana juha, sluzava juha od riže i ječmene kaše, juha od raskuhane teletine i peradi. Riblja nemasna juha. Limun i sol. Ponekad i vinski ocat.
Ne preporuča se: jaki čajevi i kava, jako pivo, sva druga alkoholna pića. Masne juhe, juhe od kupusa i cvjetače, te umjetne juhe. Oštri začini (luk, papar, mljevena paprika, majoneza, gorušica, ocat, hren, ljuta paprika).
Zašto je ovakav način prehrane toliko važan?
Cilj ove prehrane nije samo “da ne boli”, nego da se stvore uvjeti za cijeljenje sluznice želuca. Svaki iritans – bilo kemijski (alkohol, kava, začini), bilo mehanički (tvrda, gruba, masna hrana) – usporava oporavak i održava upalu. S druge strane, blaga, lako probavljiva hrana, pravilni razmaci između obroka i izbjegavanje preopterećenja želuca omogućuju sluznici da se regenerira.
Važno je naglasiti da ne postoji jedna univerzalna dijeta za sve. Neki bolesnici bolje podnose određene namirnice od drugih, pa prehranu uvijek treba individualno prilagoditi.
Uravnotežena prehrana ima važnu ulogu u liječenju peptičkog ulkusa jer hrana može spriječiti, ublažiti ili čak pomoći u kontroli simptoma ove bolesti. – Nutrition and Care in Peptic Ulcer
Često postavljana pitanja
Koliko dugo treba držati ovakvu prehranu? Najmanje dok traju simptomi i dok se sluznica ne smiri, a često i dulje, ovisno o nalazu i preporuci liječnika.
Smijem li ikad više piti kavu? Kod mnogih ljudi kava trajno pogoršava simptome. Ako se stanje smiri, može se pokušati sa slabom kavom uz obrok, ali oprezno i individualno.
Je li stres stvarno povezan s gastritisom i čirom? Stres sam po sebi ne stvara čir, ali može značajno pogoršati simptome i usporiti cijeljenje.
Smijem li jesti svježe voće? Kod osjetljivog želuca često se bolje podnosi kuhano ili pasirano voće, barem u početnoj fazi.
Mogu li se simptomi vratiti? Nažalost, mogu, osobito ako se osoba vrati starim prehrambenim navikama ili ako se ne riješi uzrok (npr. H. pylori).
Zaključak
Iz dugogodišnje kliničke prakse vidljivo je da se najbolji rezultati postižu kada se terapija lijekovima i pravilna prehrana provode zajedno. Pacijenti koji ozbiljno shvate preporuke o prehrani najčešće imaju brže smirivanje simptoma, manje recidiva i bolju kvalitetu života.
Čir na želucu i kronični gastritis nisu stanja koja se rješavaju “preko noći”, ali se uz pravilnu prehranu, dobar ritam obroka i individualni pristup mogu vrlo uspješno držati pod kontrolom. Prehrana ovdje nije dodatak terapiji – ona je njezin sastavni i jednako važan dio.
Dr. Diana Petričević je liječnica opće medicine i nutricionistkinja s više od 30 godina iskustva. ➝ više
Maslinovo ulje je ono koje isključivo potječe od pitome masline, Olea Europea Sativa i predstavlja najvrijedniju masnoću u ljudskoj prehrani.
Zasaditi maslinu, ubrati maslinu na našim prostorima postala je proteklih godina stvar svojevrsnog prestiža. Unatoč toj činjenici potrošnja maslinovog ulja u Hrvatskoj je skromnih 2 litre po stanovniku. Ostale mediteranske zemlje imaju desetorostruko veću potrošnju, npr. Grčka i Italija 15-20 l per capita.
Broj nasada maslina u Hrvatskoj je između 4,5-5 milijuna stabala. Berba maslina ponovno je oživjela duh Mediterana! Pri tome su se neke stvari promijenile: beru se zelene masline, a njihov prozvod je ekstra djevičansko ulje.
Povijest maslinovog ulja
Maslina se smatra najstarijom uzgojenom vrstom, a započeo je prije više od 6000 godina u Mezopotamiji. Potom se nastavio širiti prema mediteranskim zemljama. Ulje se može smatrati maslinovim samo ako potječe od udomaćene vrste masline Olea Europea Sativa i takvo ulje predstavlja najvrjedniju vrstu masnoće u ljudskoj prehrani.
Maslinovo ulje posebno su cijenili stari Grci i Rimljani. Rimljani su klasificirali maslinovo ulje u pet kategorija: oleum exalbis ulivis, dobiveno mljevenjem zelenih maslina, oleum viride, proizvedeno od zrelijih maslina, oleum maturum, napravljeno od potpuno zrelih plodova, oleum caducum, dobiveno od plodova koji prirodno padnu na tlo, i oleum cibarium, koji potječe od takozvanih gotovo podriadas maslina, koje su bile namijenjene robovskoj hrani. Prema nekim našim autorima, podvrste nekih divljih maslina, poput mastrinke (olea europea oleaster), kao i neke udomaćene masline (olea europea sativa), prirodno rastu u našim krajevima i nemaju nikakve veze s doseljavanjem Grka i Rimljana.
Osim u kulinarstvu, maslinovo ulje se koristilo u kozmetici i za liječenje raznih bolesti (često ga spominje Hipokrat u svojim spisima). Maslinovo ulje neizostavni je sastojak mediteranske prehrane i njegova konzumacija povezana je s mnogim zdravstvenim dobrobitima.
Istraživanja pokazuju jaku korelaciju između mediteranske prehrane i konzumacije djevičanskog maslinovog ulja te njihova utjecaja na mortalitet i morbiditet.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje ima blagotvorne učinke poput upale, oksidativnog stresa, agregacije trombocita, koagulacije, funkcije endotela, lipida i fibrinolize. Postoje i mnoge druge bioaktivne komponente kao što su skvalen, sitosterol, pigmenti i triterpeni koji također imaju korisna svojstva.
Nutritivna svojstva maslinova ulja
Izvor: Pexels
Svojstva samog ulja uvjetovana su mnogim čimbenicima: tipom tla, vrstom, agrotehničkim mjerama, zrelošću plodova, načinom berbe i načinom skladištenja plodova.
Ekstradjevičansko maslinovo ulje dobiva se hladnim prešanjem. Plod se najprije zdrobi gnječenjem, a zatim se prešanjem dobivene smjese cijedi ulje, dakle bez dodatnog zagrijavanja.
Bogato je klorofilom i karotenoidima koji služe kao prirodni antioksidansi i spriječavaju užegnuće ulja. Sadrži također i vitamin E i to u najboljem obliku kao alfa tokoferol te fenolne komponente. Fenolna komponenta, oleeuropein zaslužna je za antibakterijsko djelovanje maslinovog ulja. Fenolni spojevi mogu djelovati na membranu mikroorganizama povećanjem površinske aktivnosti. Potiču fagocitozu i utječu na stvaranje određenih aminokiselina. Triazol djeluje antibakterijski na vrste Moraxella catarrhalis i Haemophilus influenzae. Hidroksitirazol i oleuropein djeluju bakteriostatski i baktericidno na vrste Staphylococcus aureus, Salmonella enteritidis. Oleuropein djeluje antivirusno stimulirajući fagocitozu i inhibirajući reprodukciju.
Zbog velikog sadržaja antioksidansa, ekstradjevičansko maslinovo ulje prevenira karcinom (kože, dojke, debelog crijeva), koronarnu bolest srca te usporava proces starenja zbog utjecaja na oksidativni stres. Blagotvorni učinci maslinovog ulja se vežu i za: zaštitu želučane sluznice i sluznice dvanaesnika, regulaciju stolice, zaštitu jetrenih stanica, poticanje žučne motorike i prevenciju nastanka žučnih kamenaca. Maslinovo ulje također utječe na lučenje sokova gušterače, brže zarastanje rana, a korisno je i za kožu i kosu.
Antitumorsko djelovanje maslinovog ulja
Polifenoli maslinovog ulja, posebice oleuropein i hidroksitirazol, smanjuju učestalost raka u mediteranskim zemljama.
Dokazano je da konzumacija maslinovog ulja smanjuje učestalost kolorektalnog karcinoma, raka kože i raka dojke.
Polifenoli štite stanične membrane od oksidativnog oštećenja, a hidroksitirazol inhibira lipoksigenazu, enzim odgovoran za sintezu leukotriena, koji na taj način modulira upalni odgovor. Lignani iz maslinovog ulja također utječu na promjenu hormonskog statusa zbog svog antiestrogenog djelovanja.
Oleinska kiselina u maslinovom ulju je manje osjetljiva na oksidaciju i time smanjuje rizik od štetnih nuspojava oksidacije. U stanicama raka debelog crijeva hidroksitirazol smanjuje razinu receptora epidermalnog faktora rasta (EGFR) potičući njegovu razgradnju. EGFR je važan čimbenik koji pokreće karcinogenezu debelog crijeva jer regulira proliferaciju, apoptozu, angiogenezu i invaziju stanica raka.
Oleuropein ima antiproliferativno, proapoptotsko djelovanje i inducira apoptozu u stanicama raka dojke regulacijom gena Bax i Bel2. Pokazalo se da inhibira aromatazu, enzim citokroma P450 koji je važna farmakološka meta u liječenju raka dojke.
Čuvanje i uporaba maslinovog ulja
Ako se pravilno skladišti, maslinovo ulje može doživjeti drugu godinu starenja – antioksidansi ga štite od užeglosti. Potrebno ga je zaštititi od izravnog svjetla i topline i čuvati u bocama od tamnog stakla. Nakon izlaganja zraku potrebno ga je potrošiti što je prije moguće, a bocu u kojoj se čuva potrebno je redovito zatvarati.
Zasićene i mononezasićene masne kiseline prilično su otporne na kuhanje, dok su višestruko nezasićene masne kiseline osjetljive na toplinu.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato je termostabilnom oleinskom kiselinom, antioksidansima, vitaminom E i fenolnim spojevima. Ovaj sastav ga čini postojanim čak i na visokim temperaturama.
Točka dimljenja maslinovog ulja znatno je viša od standardnih temperatura kuhanja u kućanstvu. Ekstra djevičansko maslinovo ulje ne prolazi kroz značajne strukturne promjene na temperaturama ispod točke dimljenja, a zadržava svoju nutritivnu vrijednost bolje od ostalih biljnih ulja. Istraživanje australskih autora De Alze i suradnika (2018), objavljeno u časopisu Acta Scientific Nutritional Health, pokazalo je da je ekstra djevičansko maslinovo ulje najsigurnija i najstabilnija vrsta ulja, čak i kada se obrađuje na visokim temperaturama. No, valja napomenuti da se time gube biološki vrijedni spojevi kao što su fenoli, vitamin E i hlapljive tvari, što utječe na promjenu okusa i mirisa ulja.
Zaključak
Svojim jedinstvenim sastavom maslinovo ulje blagotvorno djeluje na naše zdravlje: djeluje zaštitnički na zdravlje srca i krvožilnog sustava. Snažan je antioksidans i protuupalni lijek. Posljednjih godina proizvodnja maslinova ulja u Hrvatskoj raste. Uzgajaju se sorte od kojih se dobivaju najkvalitetnija ekstra djevičanska maslinova ulja. Zelena boja i opor okus ukazuju da se radi o maslinovom ulju bogatom klorofilom i polifenolnim spojevima koji pružaju snažnu antioksidacijsku zaštitu. Potrebno je informirati javnost o važnosti mediteranske prehrane i maslinovog ulja kao izvora najboljih masnoća u našoj prehrani.
Gdje prestaju stabla maslina, završava Mediteran… (Georges Duhamel)
( preuzeto iz knjige Diane Petričević: Mediteranskom prehranom do zdravlja; D. Petričević, D. Velimirović, T. Drlje, Positive Health Effects of Olive Oil, European Journal of Nutrition & Food Safety, 2021., 1-10)
