Selen je esencijalni mineral u tragovima koji igra ključnu ulogu u mnogim biološkim procesima. Iako je potreban u vrlo malim količinama, njegov utjecaj na ljudsko zdravlje je izniman. Selen sudjeluje u funkciji imunološkog sustava, štiti stanice od oksidativnog stresa i podržava rad štitnjače.
Glavna uloga selena u organizmu povezana je s njegovom prisutnošću u selenoproteinima — enzimima i proteinima koji štite stanice od slobodnih radikala.
Selen djeluje kao antioksidans, sprječava oštećenja DNA i smanjuje upalne procese u tijelu.
Osim toga, neophodan je za pravilnu sintezu hormona štitnjače, budući da sudjeluje u pretvorbi hormona T4 u aktivni oblik T3. Stabilna funkcija štitnjače važna je za metabolizam, energiju i tjelesnu temperaturu.
Zdravstvene prednosti selena
Selen ima višestruke pozitivne učinke na ljudsko zdravlje. Prije svega, djeluje kao snažan antioksidans koji neutralizira slobodne radikale i tako smanjuje oksidativni stres, čime štiti stanice i tkiva od oštećenja. Redovitim unosom selena smanjuje se rizik od razvoja kroničnih bolesti, uključujući neke vrste karcinoma, jer pomaže u popravku oštećenja DNA i sprječava nekontrolirani rast stanica.
Selen ima ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Doprinosi obrambenoj sposobnosti organizma, pomaže tijelu da se učinkovitije bori protiv virusa i bakterija te smanjuje rizik od dugotrajnih upalnih procesa. Osobito se preporučuje osobama koje žele dodatno zaštititi organizam u sezoni gripe i prehlade.
Zdravlje štitnjače također je usko povezano sa selenom. Ovaj mineral sudjeluje u pretvorbi neaktivnog hormona T4 u aktivni oblik T3, koji je ključan za normalan metabolizam, energiju i regulaciju tjelesne temperature.
Nedostatak selena može utjecati na rad štitnjače i uzrokovati smetnje u hormonskoj ravnoteži.
Kod muškaraca, selen ima važnu ulogu u održavanju plodnosti jer podržava kvalitetu i pokretljivost spermija. Pojedina istraživanja povezuju dovoljan unos selena s boljim reproduktivnim zdravljem.
Osim toga, selen pomaže očuvati zdravlje srca i krvnih žila. Njegovo antioksidativno i protuupalno djelovanje može smanjiti rizik od srčanih bolesti, jer smanjuje oksidaciju LDL kolesterola i upalne procese koji vode razvoju ateroskleroze.
Sve ove prednosti pokazuju koliko je važno unositi selen redovito kroz raznoliku i uravnoteženu prehranu, kako bi se očuvalo optimalno zdravlje i zaštitio organizam od brojnih bolesti.
Koliko selena trebamo?
Preporučeni dnevni unos selena za odraslu osobu kreće se oko 55 mikrograma dnevno. Međutim, važno je paziti da se ne pretjera jer prekomjeran unos može izazvati nuspojave poput mučnine, iritacija kože i problema s kosom i noktima.
Treba li uzimati dodatke selena?
Za većinu ljudi uravnotežena prehrana osigurava dovoljne količine selena. Dodaci prehrani preporučuju se samo u slučajevima povećanih potreba ili kod utvrđenog manjka, uz nadzor liječnika ili nutricionista. Dugotrajno nekontrolirano uzimanje može dovesti do toksičnosti.
Izvor: Pexels
Prirodni izvori selena
Selen se u ljudskoj prehrani najčešće unosi putem hrane, a količina ovog minerala u namirnicama može znatno varirati, ovisno o njegovoj koncentraciji u tlu gdje se uzgaja biljna hrana ili hrana za životinje. Jedan od najpoznatijih i najbogatijih izvora selena su brazilski oraščići – samo dva do tri oraščića mogu zadovoljiti cjelodnevnu potrebu odrasle osobe za selenom. Ipak, s njima treba biti oprezan jer pretjerana konzumacija može dovesti do prevelikog unosa.
Plodovi mora, poput tune, sardina i školjki, također su odličan izvor selena, kao i riba poput lososa. Meso peradi, posebno piletina i puretina, te crveno meso, uključujući govedinu i svinjetinu, sadrže značajne količine ovog minerala. Jaja su još jedan praktičan izvor koji se lako uklapa u svakodnevnu prehranu.
Od biljnih izvora, selen se može pronaći u sjemenkama suncokreta, cjelovitim žitaricama poput pšenice i ječma, gljivama i leći. Količina selena u tim namirnicama uvelike ovisi o sastavu tla, pa se vrijednosti mogu razlikovati od regije do regije.
Redovitim uključivanjem ovih namirnica u prehranu može se relativno lako osigurati optimalan unos selena.
Važno je naglasiti da se raznovrsna prehrana temelji na kombinaciji različitih izvora kako bi se spriječio manjak ili višak ovog esencijalnog minerala.
Zaključak
Selen je esencijalni mineral s ključnom ulogom u očuvanju zdravlja imunološkog sustava, štitnjače, srca i stanica. Redovit i uravnotežen unos selena putem raznolike prehrane najbolji je način za sprječavanje deficita i iskorištavanje svih njegovih dobrobiti. Umjerena konzumacija hrane bogate selenom može značajno doprinijeti vitalnosti i dugoročnom zdravlju.
Jeste li ikada čuli za povrće koje ima moć transformirati vaše zdravlje, podići vašu energiju i ojačati vaš imunološki sustav? Upoznajte se s tajnim superjunakom među povrćem – keljom!
Kelj (Brassica oleracea var. acephala) je jedna od najstarijih kultiviranih vrsta povrća koja pripada obitelji kupusnjača (Brassicaceae). Ima bogatu povijest koja se proteže tisućama godina unatrag i igrao je važnu ulogu u prehrani ljudi diljem svijeta. Ovaj povrtni usjev karakterizira raznolikost sorti, uključujući lisnati kelj, crveni kelj, kineski kelj i još mnoge druge, a svaki ima svoje specifične karakteristike i okus.
Povijest kelja
Povijest kelja datira još iz antičkih vremena. Smatra se da potječe iz Sredozemlja, odakle se širio na različite dijelove Europe i Azije. Antički Grci i Rimljani koristili su kelj u prehrani i medicini. U starom Rimu, kelj je bio cijenjen zbog svoje otpornosti i lakoće uzgoja te je bio važan dio prehrane, osobito za niže slojeve društva.
U srednjem vijeku, kelj je ostao važan izvor hrane u Europi, posebno tijekom zimskih mjeseci kada su drugi usjevi bili rijetki. Kelj je bio sastavni dio prehrane mnogih kultura, uključujući keltsku, germansku i slavensku.
Tijekom kolonizacije Amerike, kelj je stigao i na novo kontinentalno tlo, gdje je postao dio tradicionalne prehrane američkih domorodaca i kolonista. Danas se kelj uzgaja i konzumira širom svijeta, a u nekim kulturama ima i simboličko značenje.
Kelj je također igrao važnu ulogu u ratnim godinama kao izvor prehrambene sigurnosti zbog svoje otpornosti na vremenske uvjete i sposobnosti da uspijeva u različitim uvjetima uzgoja.
Osim svoje uloge kao hranjive namirnice, kelj je također bio cijenjen u tradicionalnoj medicini zbog svojih ljekovitih svojstava. Antički su ljudi vjerovali da kelj ima čitav niz zdravstvenih koristi, od poboljšanja probave do jačanja imunološkog sustava.
Danas, kelj ostaje važan dio mnogih prehrambenih kultura širom svijeta. Popularan je zbog svoje nutritivne vrijednosti, sposobnosti prilagodbe različitim kulinarskim tehnikama te svoje svestranosti u različitim jelima, od salata do variva i smoothieja.
Vrste kelja
Postoji nekoliko različitih vrsta kelja, svaka s vlastitim karakteristikama i načinom korištenja u kulinarstvu. Evo nekoliko najčešćih vrsta kelja:
Lisnati kelj: Ovo je najčešća vrsta kelja koja se koristi u kulinarstvu. Lisnati kelj ima široke zelene ili ljubičaste listove i nudi blagi okus. Može se konzumirati svjež, kuhani ili dodan raznim jelima poput salata, juha ili variva.
Crveni kelj: Ova vrsta kelja ima ljubičaste ili tamnocrvene listove. Crveni kelj ima slične nutritivne vrijednosti kao i lisnati kelj, ali ima nešto intenzivniji okus. Često se koristi za dekoraciju jela, ali može se također koristiti u salatama ili kuhan kao prilog.
Kineski kelj: Također poznat kao pak choi ili bok choy, kineski kelj ima zelene listove i bijele stabljike. Karakterističan je sastojak mnogih azijskih jela, uključujući juhe, wokove i stir-fryeve. Ima hrskavu teksturu i blagi okus.
Savoy kelj: Savoy kelj ima valovite zelene listove i karakterističan izgled. Njegova tekstura je hrskava, a okus je nešto intenzivniji od običnog lisnatog kelja. Savoy kelj često se koristi u juhama, varivima i kao prilog.
Brusselski kelj: Ova vrsta kelja ima male, kuglaste izbojke koji rastu duž stabljike. Brusselski kelj često se kuha ili peče te poslužuje kao prilog jelima. Ima slatkast okus i bogat je hranjivim tvarima poput vitamina C i K, te vlaknima.
Ovo su samo neke od najpoznatijih vrsta kelja, ali postoji i mnogo drugih sorti koje se uzgajaju i koriste u različitim dijelovima svijeta. Svaka vrsta kelja ima svoje specifične karakteristike koje je čine jedinstvenom u kulinarstvu i prehrani.
Nutritivni benefiti kelja
Izvor: Pexels
Kelj je izuzetno bogat raznim hranjivim tvarima, što ga čini vrijednim dodatkom prehrani. Evo detaljnijeg pregleda nutritivnih vrijednosti kelja po serviranju od 100 grama:
1. Kalorije: Svježi kelj ima relativno nisku kalorijsku vrijednost. Na primjer, 100 grama svježeg kelja sadrži otprilike 25 kalorija.
2. Vitamini:
Vitamin K: Izvrstan izvor vitamina K, s 100 grama kelja koji pokriva više od 600% preporučenog dnevnog unosa ovog vitamina. Vitamin K je ključan za zgrušavanje krvi i zdravlje kostiju.
Vitamin C: Sadrži značajne količine vitamina C, pružajući oko 100% preporučenog dnevnog unosa. Vitamin C je antioksidans koji jača imunološki sustav i pomaže u borbi protiv slobodnih radikala.
Vitamin A: Sadrži beta-karoten, prethodnik vitamina A, koji je važan za zdravlje očiju, kože i imunološkog sustava.
3. Minerali:
Kalcij: Dobar je izvor kalcija, minerala važnog za zdravlje kostiju i zubi. 100 grama kelja pokriva oko 9% preporučenog dnevnog unosa kalcija.
Mangan: Pruža značajnu količinu mangana, minerala koji je važan za metabolizam i formiranje kostiju.
Kalij: Kalij je ključan za regulaciju krvnog tlaka i ravnotežu elektrolita u tijelu, a kelj pruža umjerene količine ovog minerala.
4. Vlakna: Bogat je vlaknima, što ga čini odličnim izborom za zdravu probavu i regulaciju probavnog sustava. Vlaknatakođer mogu pomoći u održavanju osjećaja sitosti, što može biti korisno za kontrolu tjelesne težine.
5. Antioksidansi: Sadrži razne antioksidanse poput flavonoida i karotenoida, koji mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima te smanjiti upalu u tijelu.
Sve u svemu, kelj je izuzetno hranjiva namirnica bogata vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima.
Zdrastveni benefiti kelja
Izuzetno hranjiva namirnica koja može pružiti niz zdravstvenih koristi.
Jača imunološki sustav: Bogat je vitaminom C, koji je važan za jačanje imunološkog sustava i borbu protiv infekcija. Redovita konzumacija kelja može pomoći u sprječavanju prehlada, gripe i drugih bolesti.
Podržava zdravlje srca: Visok udio vlakana, antioksidansa i vitamina K u kelju može doprinijeti zdravlju srca. Vlakna mogu pomoći u snižavanju razine kolesterola, dok antioksidansi mogu smanjiti upalu i oksidativni stres koji su povezani s bolestima srca.
Pomaže u regulaciji probave: Bogat je vlaknima, što može potaknuti zdravu probavu, sprječavajući zatvor i potičući redovitu stolicu. Vlakna također mogu pomoći u održavanju zdrave crijevne flore.
Jača kosti: Vitamin K, kalcij i drugi minerali prisutni u kelju ključni su za zdravlje kostiju. Redovita konzumacija može pomoći u održavanju jakih i zdravih kostiju te smanjiti rizik od osteoporoze.
Poboljšava zdravlje kože: Antioksidansi poput vitamina C i A prisutni u kelju mogu pomoći u borbi protiv slobodnih radikala koji uzrokuju starenje kože i oštećenja. Također sadrži beta-karoten, koji može doprinijeti zdravom sjaju kože.
Pomaže u regulaciji tjelesne težine: Ovo je niskokalorična namirnica, ali je bogat vlaknima, što može pomoći u osjećaju sitosti i kontroliranju apetita. Također, nutritivna gustoća kelja znači da možete jesti veće količine s manje kalorija, što može biti korisno za održavanje zdrave tjelesne težine.
Može smanjiti rizik od određenih vrsta karcinoma: Studije su pokazale da njegova konzumacija može biti povezana sa smanjenim rizikom od određenih vrsta karcinoma, uključujući rak debelog crijeva, prostate i dojke, zahvaljujući prisutnosti antioksidansa i fitonutrijenata.
Primjena kelja u kulinarstvu
Kelj se može pripremiti na različite načine i uključiti u raznovrsne recepte. Svježi može se dodati salatama ili smoothiejima za dodatni nutritivni poticaj. Također, može se lagano pirjati, kuhati ili koristiti u juhama i varivima.
Jedan od popularnih načina pripreme kelja je i pečenje u pećnici s malo maslinovog ulja i začina po želji, što rezultira hrskavim i ukusnim prilogom ili zdravim grickalicama.
Kratki zaključak
Kelj je nevjerojatno hranjiva namirnica koja donosi brojne zdravstvene koristi i ima duboke korijene u svjetskoj kulturnoj baštini. Uključivanje kelja u svoju prehranu može biti jednostavan način poboljšanja općeg zdravlja i dobrobiti. Stoga, sljedeći put kada planirate svoje obroke, svakako razmislite o dodavanju ovog izuzetnog povrća kako biste ojačali svoje tijelo i okusili njegove bogate okuse.
Hrana liječi, služi vašem organizmu kao izvor energije, ali i kao preventiva u zaštiti od raznoraznih bolesti. Neke namirnice su u tome posebno učinkovite jer imaju posebna svojstva.
Vaš imunološki sustav jest vaša prva linije obrane od svih prijetnji kako vanjskih tako i unutrašnjih. Vaš imunološki sustav štiti vas od bolesti, infekcija i pomaže vam da se oporavite nakon ozljede. Kako bi ispravno funkcionirao potrebno je održavati vaše zdravlje i tjelesnu ravnotežu. Često će vam reći potrebno je kretati se, provoditi vrijeme u prirodi, što manje stresa i zdrava prehrana. To vam je najbolji zdravstveni savjet. Ovom prilikom mi ćemo se fokusirati na zdravu prehranu, odnosno na namirnice koje su idealne za očuvanje vašeg imuniteta.
Top namirnice za bolji imunitete
1. Agrumi
Izvor: Unsplash
Većina ljudi prelazi ravno na vitamin Cnakon što se prehlade. To je zato što pomaže u izgradnji vašeg imunološkog sustava. Smatra se da vitamin C povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica, koje su ključne za borbu protiv infekcija. Gotovo sva agrumi sadrže puno vitamina C. S takvom raznolikošću možete lako odabrati dodavanje ovog vitamina bilo kojem obroku. Među najpopularnije vrste spadaju grejp, naranče, klementine,mandarine, limuni, limete.
Budući da ga vaše tijelo ne proizvodi i ne skladišti, potreban vam je svakodnevni vitamin C za daljnje zdravlje. Preporučena dnevna količina za većinu odraslih osoba je:
75 mg za žene
90 mg za muškarce
Ako se odlučite za suplemente, izbjegavajte uzimanje više od 2000 miligrama (mg) dnevno.
2. Badem
Izvor: Unsplash
Što se tiče sprečavanja prehlade i suzbijanja prehlade, vitamin E nastoji ne zaostati za vitaminom C. Ovaj snažan antioksidans ključan je za zdrav imunološki sustav. To je vitamin topiv u mastima, što znači kako zahtijeva prisutnost masti da bi se pravilno apsorbirala. Orašasti plodovi, poput badema, prepuni su vitamina, također sadrže i zdrave masti. Odraslima treba oko 15 mg vitamina E svaki dan. Porcija badema s pola šalice, što je oko 46 cijelih, oljuštenih badema, pruža oko 100 posto pouzdanog izvora preporučene dnevne količine.
3. Brokula
Izvor: Unsplash
Brokula je bogata vitaminima i mineralima. Prepuna je vitamina A, C i E, vlakana i mnogih drugih antioksidansa, brokula je jedno od najzdravijih povrća koje možete staviti na tanjur. Ključ za očuvanje njegove moći netaknutom je kuhati je što manje – ili još bolje, nikako. Pokazalo se kako je kuhanje na pari najbolji način za zadržavanje više hranjivih sastojaka brokula.
4. Crvena paprika
Izvor: Unsplash
Ako mislite da agrumi imaju najviše vitamina C od bilo kojeg voća ili povrća, razmislite ponovno. Crvena paprika sadrži gotovo 3 puta više vitamina C (127 mg) od naranče (45 mg). Oni su također bogati izvor beta karotena. Osim što jača vaš imunološki sustav, vitamin C može vam pomoći u održavanju zdrave kože. Beta karoten, koji vaše tijelo pretvara u vitamin A, pomaže u održavanju zdravlja očiju i kože.
5. Češnjak
Izvor: Unsplash
Češnjak je gotovo nezaobilazna namirnica u svakoj kuhinji na svijetu. Hrani dodaje malo zinga, a i dobro je za vaše zdravlje. Rane civilizacije prepoznale su njegovu vrijednost u borbi protiv infekcija. Češnjak također može usporiti otvrdnjavanje arterija, a postoje i naznake kako pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Češnjakova svojstva jačanja imuniteta dolaze iz posebno velike koncentracije spojeva koji sadrže sumpor, poput alicina.
6. Đumbir
Izvor: Unsplash
Đumbir je još jedna namirnica kojoj se mnogi okreću nakon što se razbole. Đumbir može pomoći u smanjenju upale, može smanjiti upalu grla i upalne bolesti. Đumbir može pomoći i kod mučnine. Iako se koristi u mnogim slatkim desertima, đumbir pakira ima malo žestine u obliku gingerola, srodnika kapsaicina. Đumbir također može smanjiti kroničnu bol, a ima svojstva koja pomažu prilikom snižavanja kolesterola.
7. Jogurt
Izvor: Pixabay
Potražite jogurte koji na etiketi imaju otisnut izraz “žive i aktivne kulture”, poput grčkog jogurta. Sve što trebate znati o probioticima mogu stimulirati vaš imunološki sustav da pomogne u borbi protiv bolesti. Nastojte odabrati obične jogurte, a ne one koji su aromatizirani i napunjeni šećerom. Obični jogurt možete sami zasladiti zdravim voćem i kapljicom meda. Jogurt također može biti izvrstan izvor vitamina D, pa pokušajte odabrati marke obogaćene ovim vitaminom. Vitamin D pomaže u regulaciji imunološkog sustava, a smatra se da pojačava prirodnu obranu našeg tijela od bolesti. Čak se rade i klinička ispitivanja kako bi se proučili mogući učinci na COVID-19.
8. Kivi
Izvor: Unsplash
Kivi je prirodno pun esencijalnih hranjivih sastojaka, uključujući folate, kalij, vitamin K i vitamin C. Vitamin C potiče stvaranje bijelih krvnih stanica i samim time pospješuje borbu organizma protiv infekcije. Ostatak hranjivih sastojaka kivija dobar je kod održavanja prirodne ravnoteže i pravailnog funkcioniranja vašeg organizma.
9. Kurkuma
Izvor: Unsplash
Kurkumu možda znate kao ključni sastojak mnogih currya. Ovaj svijetložuti, gorki začin također se godinama koristi kao protuupalno sredstvo u liječenju artroze i reumatoidnog artritisa. Istraživanja pokazuju kako visoke koncentracije kurkumina, koje kurkumidaju prepoznatljivu boju, mogu pomoći u smanjenju oštećenja mišića uzrokovanih vježbanjem.
10. Papaja
Izvor: Shutterstock
Papaja je još jedno voće prepuno vitamina C. Možete pronaći dvostruko veću dozu od dnevno potrebne količine vitamina C u jednom plodu srednje veličine. Papaje također imaju probavni enzim zvan papain koji djeluje protuupalno i preporuča se kod poteškoća sa gastritisom. Papaje imaju pristojne količine kalija, magnezija i folata, što je sve korisno za vaše cjelokupno zdravlje.
Beta glukani su idealani za osobe s padom imuniteta ili za prevenciju respiratornih, bakterijskih, virusnih ili gljivičnih infekcija kod djece i odraslih.
U jesensko i zimsko vrijeme vaš imunitet je suočen s brojinim izazovima. Stoga je dobro ojačati ga unosom kvalitetne hrane, a po potrebi i dodatnih suplemenata. Ovaj put smo posebnu pozornost posvetili beta glukanima.
Riječ je o polisaharidima koji ima dobar učinak na vaš imunosni sustav. Beta glukani su djelotvorani kod virusnih, bakterijskih i gljivičnih infekcija.
Zatim dobri su kod sprječavanja infekcija nakon operativnog zahvata, a koristi se i kod kroničnog umora, dijabetesa, zračenja i kemoterapija, tumora. Ključ njegovog učinkovitog i sigurnog djelovanja na imunitet je u tome što djeluje kao imunomodulator, tj. on aktivira imunitet, ali nikad ne prestimulira. Iz tog razloga pogodan je i za dugotrajnu konzumaciju u obliku suplemenata.
Što je Beta-glukan?
Beta-glukan je polisaharid koji se nalazi u staničnom zidu različitih organizama, uključujući gljivice (npr. kvasac, gljive), alge i neke vrste žitarica, posebice zobi i ječam. Ovaj spoj se sastoji od lanca molekula glukoze povezanih beta-glikozidnim vezama.
Nutritivni profil Beta-glukana
Topivost: Beta-glukan je topiv u vodi, što znači da se lako može inkorporirati u tekuće obroke ili napitke.
Energetska Vrijednost: Iako je vlakno, beta-glukan pridonosi minimalnom broju kalorija jer se samo djelomično razgrađuje u procesu probave.
Struktura i Veličina: Varira u strukturi i veličini, što može utjecati na njegovu sposobnost apsorpcije i utjecaj na tijelo.
Zdravstvene prednosti Beta-glukana
Regulacija šećera u krvi: Beta-glukan ima sposobnost usporavanja apsorpcije glukoze, što pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Podrška zdravlju srca: Konzumacija beta-glukana povezana je s smanjenjem razine kolesterola. Djeluje putem vezanja kolesterola u probavnom sustavu, sprječavajući njegovu apsorpciju.
Poticanje imunološkog sustava: Beta-glukan može potaknuti aktivnost makrofaga, stanica odgovornih za uništavanje patogena, jačajući time imunološki sustav.
Zdrava probava: Vlakna iz beta-glukana potiču zdravu probavu, sprječavajući zatvor i podržavajući rast korisnih bakterija u crijevima.
Antioksidativna djelovanja: Pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala, čime pridonosi zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Vrste i izvori beta glukana
Ovisno o njihovoj strukturi, odnosno o glikozidnim vezama, beta glukani imaju različito djelovanje na naš organizam. To podrazumijeva i različit izvor, odnosno različiti tipovi beta glukana se nalaze u različitim vrstama namirnica.
Pa tako (1,3)(1,4)- β glukani nalaze se u staničnoj stijenci zobi i ječma, a specifični su po tome jer imaju dokazano djelovanje u održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Stoga imaju protektivni učinak kod krvožilnih bolesti i preporuka su za liječenje i prevenciju bolesti. Uzimanje beta glukana iz zobi ili ječma svakodnevno u hrani kao dijela obroka pridonosi smanjenju porasta glukoze u krvi nakon tog obroka. Time ta vrsta beta glukana ima ulogu u prevenciji dijabetesa tipa 2.
Najpoznatiji među njima su (1,3)(1,6)- β glukani iz stijenke kvasca i određenih gljiva imaju dokazano imunomodulatorno djelovanje. Beta glukan na siguran i prirodan način može aktivirati imunitet tako što aktivira makrofage- stanice koje su sposobne pronaći, prepoznati i uništiti strane stanice (uzročnike bolesti) u organizmu. Osim toga, beta glukan potiče i stvaranje koštane srži, a time i proizvodnju leukocita i trombocita.
Doziranje i upotreba
Uobičajena doza u dodacima prehrani kreće se između 50 i 500 mg (1,3)(1,6)- beta glukana za odrasle, odnosno od 2 do 45 mg/ml za djecu.
Na tržištu se beta glukan može pronaći u obliku kapsula, tableta, šumećih tableta, prašaka, sirupa, tekućih dodataka prehrani kao samostalna komponenta ili kombinacija s biljnim ekstraktima, vitaminom C, cinkom, vitaminima i mineralima, ekstraktima gljiva, propolisom, medom i sve više probioticima.
Za odabir preparata i pravilno doziranje potražite savjet ljekarnika. Također je sve više hrane obogaćene beta glukanima jer se dodaje kao funkcionalna komponenta.
Beta glukani se smatraju jednim od najsigurnijih imunomodulatora. Ali ipak je potreban oprez u nekim stanjima. Uzimanje β glukana ne preporučuje se osobama koje boluju od autoimunih bolesti (multipla skleroza, lupus, reumatoidni artritis) i kod primjene imunosupresiva. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama te djeci mlađoj od jedne godine.
Kratki zaključak
Beta-glukan, kao čarobni sastojak u prirodi, pruža iznenađujuće zdravstvene prednosti koje se protežu od podrške zdravlju srca do jačanja imunološkog sustava. Uključivanjem izvora beta-glukana u prehranu, poput cjelovitih žitarica i odabranih gljiva, možemo podržati ukupno zdravlje i dobrostanje našeg organizma. Kroz ovo dublje razumijevanje, beta-glukan postaje ključni igrač u optimizaciji naše prehrambene strategije za dugoročno zdravlje.
Zobene pahuljice su izvrstan izvor ugljikohidrata i proteina te pružaju dovoljno energije čak i za veće tjelesne napore. Idealan su odabir za sve koji žele regulirati tjelesnu težinu, ojačati imunitet te poboljšati probavu.
Zobene pahuljice su žitarice, koje se sastoje od zobi, žitarice cjelovitog zrna. Stoga su bogata vlaknimakoja usporavaju probavu ugljikohidrata, čime se smanjuje razina šećerau krvi što u konačnici izaziva osjećaj sitosti. Preporučena dnevna količina vlakana za odrasle je 25-30 grama, a jedna porcija zobenih pahuljica može sadržavati do 4 grama vlakana.
Osim vlakana, zobene pahuljice su bogate vitaminima E, B1, B2 i mineralimakalcijem, kalijem i magnezijem. Također sadrže i fitokemikalije koje imaju antioksidativno djelovanje pa čuvaju stanicu od slobodnih radikala, krivaca za razvoj niza bolesti.
Od važnih nutrijenata tu su još proteini te beta glukan. Zbog sadržaja beta-glukana zobene pahuljice korisne su u prevenciji srčano krvožilnih bolestijer on smanjuje razine lošeg kolesterola u krvi. Također dokazano je i da poboljšava imunitet i smanjuje apetit. Kada je riječ o kolesterolu, zobene pahuljice upravo zbog svog vlaknastog sastava, upija kolesterol i izbacuje ga iz organizma. Za sve koji se žele riješiti viška masnog tkiva i regulirati tjelesnu težinu, prehrana zobenim pahuljicama je pravi izbor.
Top 10 svojstava zobenih pahuljica
Jednim dijelom smo već spomenuli nutritivna svojstva koja sadrži zob, a sada ćemo detaljnije pojasniti kako ona povoljno utječu na vaš metabolizam.
1. Pospješuju rad imuniteta
Brojna ljekovita svojstva zobenih pahuljica pripisuju im se zbog već spomenutog beta-glukana. On se smatra najsnažnijim prirodnim aktivatorom istimulatorom imunološkog sustava koji može povećati djelotvornost imuniteta i nekoliko puta. Također se pokazao efikasnim i kod smanjenja upalnih procesa u organizmu. Poboljšava protok neutrofila do infekcije i njihovu sposobnost eliminiranja bakterija.
2. Pospješuju probavu
Prehrana bogata biljnim vlaknima je jedan od preduvjeta zdrave probave jer vlakna smanjuju nadutosti i zatvor.
3. Stabiliziraju šećer u krvi
Zobene pahuljice imaju vrlo nizak glikemijski indeks, što znači da je njihov utjecaj na rast razine šećera u krvi minimalan. Ponovno tu je i beta-glukan ima pozitivan učinak na bolesnike s dijabetesom tipa 2, jer održava stabilnu razinu šećera u krvi. Ova namirnica dokazano smanjuje rizik od inzulinske rezistencije, metaboličkog sindroma i srčanih bolesti. Zato su zobene pahuljice dobrodošle i na stolu oboljelih od dijabetesa.
4. Snižavaju kolesterol
Zobene pahuljice sadrže beta-glukan u posebnom obliku koji pomaže u snižavanju kolesterola. Šalica zobenih pahuljica dnevno smanjuje vrijednost kolesterola za 8 do 23%.
5. Pospješuju mršavljenje
Ako pokušavate smršaviti i smanjiti unos kalorija, zobena kaša je vaš idealan obrok uz koji ćete biti puni energije. Ključ je ponovno u njihovu sastavu. Vlakna iz zobi povećavaju osjećaj punine u želucu, dok beta-glukan pomaže u smanjivanju apetita.
6. Pospješuju izdržljivost
Zobena pahuljice su izvrstan izvor ugljikohidrata i proteina te pružaju dovoljno energije za veće tjelesne napore. U studijama se pokazalo kako njihova konzumacija sat vremena prije treninga povećava performanse i povoljno utječe na metabolizam.
7. Smanjuju rizik od raka debelog crijeva
Znanstvene studije su pokazale kako hrana bogata biljnim vlaknima smanjuje rizik od razvoja raka debelog crijeva. Također je potvrđeno kako avenantramid – antioksidans iz zobi – smanjuje širenje stanica raka debelog crijeva.
8. Pospješuju zdravlje srca
Redovitom konzumacijom cjelovitih žitarica, uključujući i zobene pahuljice smanjuje se šansa od zatajenja srca za 29%. To se pripisuje obilju omega-3 kiselina, folnoj kiselini, kaliju i kalciju.
9. Pospješuju zdravlje kože
Poznato je da je zob izvrsno sredstvo za suhu i iritiranu kožu. Škrob iz zobenih pahuljica stvara barijeru koja koži pomaže zadržati vlagu, dok se od nešto čvršće ljuske može napraviti nježni piling. Zbog toga su odlične za izradu domaćih maski, kupki i pilinga.
10. Djeluje smirujuće
I dok neke namirnice podižu raspoloženje, poput kave. Zobene pahuljice imaju smirujući efekt, naime zobena kaša sadrži melatonin, kompleksne ugljikohidrate i triptofan koji imaju umirujuće djelovanje, te vitamin B6 koji potiče proizvodnju serotonina – hormona sreće. Stoga su one dobar izbor i za večeru.
Konzumacija i priprema
Zobene pahuljice se najčešće konzumiraju za doručak i to u kombinaciji s mlijekom ili još bolje fermentiranim mliječnim proizvodima (acidofil, jogurt, kefir). Pružaju lagan, ali zasitan obrok. Postoji sitniji i krupniji tip zobenih pahuljica pa ih možemo odabrati prema vlastitom ukusu. Također možemo im dodati svježe ili suho voće, orašaste plodove (orasi, lješnjaci, bademi) ili sjemenke (chia, suncokret,lan, sezam). Također zobene pahuljice možemo prepržiti na smeđem šećeru (granola) te ih grickati ili poslužiti kao pahuljice s mlijekom. Možemo ih napraviti u slanoj (sa češnjakom, sirom ili jajima) ili slatkoj verziji (primjerice sa suhim voćem). Mogućnosti su brojne, želimo vam dobar tek.
Ukratko, zobene pahuljice su izvrsna namirnica za doručak ili međuobrok zbog svojih hranjivih sastojaka i zdravstvenih prednosti. Preporučujemo da ih uključite u svoju prehranu kao dio uravnotežene prehrane i zdravog načina života.
Probiotici su dobre bakterije koje stimuliraju vaš imunitet i uspostavljaju ravnotežu u vašem probavnom sustavu. Nalaze se u mliječnim proizvodima te imaju svojevrstan antikancerogeni učinak.
Naš probavni sustav je ustvari vrlo složen svijet, maleni ekosustav koji između ostalog sačinjavaju milijuni i milijuni bakterija. One imaju svoju funkciju u našem metabolizmu i probavnom sustavu, stoga je naš život bez njih ustvari nemoguć.
Čak 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine anaerobne bakterije, među koje spadaju i probiotici. Sve što trebate znati o probioticima, saželi smo u ovom članku.
Riječ je o tzv. ”dobrim bakterijama”, koje pomažu u održanju dobrog zdravstvenog stanja, prvenstveno poboljšavajući imunološke funkcije, održavajući normalnu želučano-crijevnu funkciju te prevenirajući infekcije.
Probiotici ustvari djeluju kao regulator u uspostavljanju ravnoteže u našim crijevima. Naime naša mikroflora tijekom vremena može se poremetiti, a do toga najčešće dolazi uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, itd.
Probiotici spriječavaju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta bakterija natječući se s njima za prostor i hranu.
Znanstvenim istraživanjima došlo se do spoznaje kako probiotici doduše ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, ali kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu na način da obavljaju iste funkcije kao prirodna flora. Što u konačnici ostavlja dovoljno vremena prirodnoj flori da se oporavi. Probiotičke vrste se potom prirodnim procesima u organizmu zamjenjuju novonastalom crijevnom florom.
Povoljni učinci probiotika
Izvor: Pixabay
Probiotici imaju čitav niz povoljnih učinaka. Djeluju dobro kod iritabilnog kolona, prevencija rasta štetnih bakterija kod stresa. Zatim kod smanjenja upalnih procesa u crijevima, na način da reguliraju funkciju citokina i na taj način spriječavaju recidiv kodbolesti crijeva.
Pospješuju rad imunoloških funkcija. Štite od patogena na način da povećavaju broj IgA-producirajućih plazma-stanica, povećavaju ili poboljšavaju fagocitozu, povećavaju broj T-limfocita i stanica prirodnih ubojica.
Učinkoviti su i kod intolerancije na laktozu. Bakterije mliječne kiseline pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, stoga unoso probiotika pomaže u intoleranciji laktoze. znanstvenim istraživanjima je potvrđen antikancerogeni učinak bakterija mliječne kiseline prvenstveno kod karcinoma crijeva.
Snižavaju kolesterol i krvni tlak. Studije ukazuju na to i da smanjuju učestalost respiratornih infekcija te zubni karijes kod djece. Također imaju i vrlo povoljan učinak na uništavanje Helicobactera pylori te su ujedno učinkoviti i kod prevencije alergija.
Liječe proljev smanjuju težinu i trajanje rotavirus infekcije kod djece (LGG), a povoljno djeluju na proljeve povezane s antibioticima i putničke dijareje kod odraslih.
Istraživanja sugeriraju da ravnoteža crijevne mikrobiote može utjecati na tjelesnu težinu. Probiotici se proučavaju kao potencijalna pomoć u mršavljenju i prevenciji pretilosti.
Postoje naznake da crijevna mikrobiota može utjecati na vaše mentalno zdravlje. Probiotici su istraživani kao potencijalna podrška za smanjenje simptoma anksioznosti, depresije i stresa.
Namirnice bogate probioticima
Ukratko nači ćete ih u mliječnim proizvodima, riječ je naime o bakterijama mliječne kiseline. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija.
Prirodni Izvori probiotika
Probiotike možete unositi putem hrane i dodataka prehrani. Evo nekoliko prirodnih izvora probiotika:
Fermentirani mliječni proizvodi: Jogurt, kefir i fermentirano mlijeko sadrže žive bakterije koje su korisne za probavu. Provjerite deklaracije na proizvodima kako biste potvrdili prisutnost probiotika.
Kiseli kupus: Kiseli kupus, popularan fermentirani proizvod, sadrži probiotičke bakterije. Također je bogat vitaminom C i vlaknima.
Kimchi: Ovo korejsko fermentirano jelo često se priprema od kupusa i začina. Kimchi je odličan izvor probiotika i vitamina A.
Miso: Japanski miso umak proizvodi se fermentacijom soje, riže ili ječma s gljivicama. Miso je bogat probioticima i ima karakterističan okus.
Fermentirane biljne mliječne alternative: Proizvodi poput fermentiranog bademovog mlijeka i kokosovog jogurta sve više postaju dostupni i predstavljaju alternativu za one s intolerancijama na laktozu ili veganske preferencije.
Suplementacija
Danas na tržištu postoji čitava paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku.
Smatra se primjerice da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Probotici se mogu kupiti u ljekarama te se ne prepisuju na liječnički recept. Probiotike je potrebno minimalno uzimati najmanje 5 puta tjedno kako bi se održao njihov učinak na crijevnu mikrofloru.
Pravilna uporaba probiotika ključna je za ostvarivanje njihovih potencijalnih koristi. Evo nekoliko smjernica:
Konstantna konzumacija: Da biste održali ravnotežu crijevne mikrobiote, probiotike konzumirajte redovito, ne samo povremeno.
Raznolika prehrana: Kombiniranje različitih izvora probiotika pomaže u stvaranju raznolike crijevne mikrobiote.
Pažljivo birajte dodatke: Ako se odlučite za probiotičke dodatke, provjerite kvalitetu proizvoda i obratite pažnju na broj i vrste bakterija koje sadrži.
Prilagodite prehranu: Osobe s određenim zdravstvenim stanjima, poput preosjetljivosti na histamin, trebale bi se posavjetovati s liječnikom prije konzumacije određenih probiotičkih proizvoda.
U zaključku, probiotici su izvanredan dodatak vašoj prehrani, s brojnim potencijalnim koristima za zdravlje probavnog sustava, imunološkog sustava i mentalnog zdravlja. Kako biste iskoristili te prednosti, važno je razumjeti izvore probiotika i pravilno ih koristiti. Prije nego što uključite probiotike u svoju prehranu, savjetujte se s liječnikom, posebno ako imate ozbiljne zdravstvene probleme ili uzimate lijekove kako biste izbjegli moguće interakcije.
