Zaustavite starenje i ojačajte svoje zdravlje – jedan mali nutrijent ima moć promijeniti sve! Saznajte kako folna kiselina postaje tajna oružja protiv bolesti i starenja.
Folna kiselina, poznata i kao vitamin B9, igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja i funkcije tijela. Ovaj esencijalni nutrijent ima širok spektar benefita za zdravlje, uključujući sudjelovanje u sintezi DNA, podupiranje rasta i razvoja kod novorođenčadi i smanjenje rizika od određenih bolesti.
Uloga folne kiseline u metaboličkim procesima
Folna kiselina igra ključnu ulogu u raznim metaboličkim procesima u tijelu.
Njezina uloga proteže se na razinu stanica, gdje sudjeluje u procesima sinteze i obnove DNA, kao i u metabolizmu aminokiselina i sintezi crvenih krvnih stanica.
Ovdje ćemo istražiti detaljnije kako folna kiselina utječe na ove metaboličke procese.
1. Sinteza DNA i RNA:
Folna kiselina ključna je za sintezu DNA i RNA, temeljne molekule odgovorne za pohranu i prijenos genetske informacije. Aktivna forma folne kiseline, poznata kao tetrahidrofolna kiselina (THF), sudjeluje u prijenosu i metilaciji metilnih grupa na DNA, čime se osigurava stabilnost i integritet genetskog materijala. Ovaj proces je neophodan za normalno funkcioniranje stanica i rasta tijela.
2. Metabolizam aminokiselina:
Folna kiselina igra ključnu ulogu u metabolizmu aminokiselina, posebno u procesima kao što je konverzija homocisteina u metionin. Ako taj proces ne funkcionira ispravno zbog nedostatka folne kiseline, razine homocisteina mogu se povećati u tijelu. Povećane razine homocisteina povezane su s povećanim rizikom od srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema.
3. Sinteza crvenih krvnih stanica:
Folna kiselina igra ključnu ulogu u procesu eritropoeze, odnosno stvaranja crvenih krvnih stanica. Crvene krvne stanice prenose kisik iz pluća do tkiva i organa, a njihova normalna sinteza ovisi o prisutnosti folne kiseline. Nedostatak folne kiseline može dovesti do anemije, stanja u kojem tijelo nema dovoljno crvenih krvnih stanica za prenos kisika, što može uzrokovati umor i druge simptome.
Benefiti za vaše zdravlje
Prevencija defekta neuralnih cijevi : Jedan od najpoznatijih benefita folne kiseline je njezina ključna uloga u prevenciji defekta neuralnih cijevi kod novorođenčadi. To uključuje ozbiljne probleme s razvojem mozga i leđne moždine, kao što su spina bifida i anencefalija. Stoga, trudnice ili žene koje planiraju trudnoću se često potiču da uzimaju suplemente folne kiseline.
Sinteza DNA i rast stanica: Folna kiselina je nužna za sintezu DNA i RNA, ključnih molekula u stanicama. To je posebno važno za brzo rastuće stanice, uključujući one u fetusu i kod regeneracije tkiva.
Poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja: Studije su pokazale kako folna kiselina može smanjiti razinu homocisteina, aminokiseline koja je povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Ovo može pomoći u očuvanju zdravlja krvnih žila.
Prevencija anemije: Nedostatak folne kiseline može dovesti do anemije, stanja u kojem tijelo nema dovoljno crvenih krvnih stanica za prenos kisika. Suplementacija folnom kiselinom često se koristi za liječenje i prevenciju ovog stanja.
Prevencija određenih tipova raka: Istraživanja sugeriraju kako folna kiselina može igrati ulogu u prevenciji određenih tipova raka, uključujući rak debelog crijeva i raka dojke. Međutim, ovo područje zahtijeva dodatna istraživanja.
Izvori folne kiseline u prehrani
Izvor: Pexels
Folna kiselina se može unositi putem prehrane i dodataka prehrani. Namirnice koje su bogate folnom kiselinom su tamnozeleno lisnato povrće, citrusno voće, grahorice i mahunarke, jetrica, integralne žitarice.
Dostizanje adekvatnog unosa folne kiseline iz prehrane je bitno, a u nekim slučajevima može biti potrebna i suplementacija. Dosnosimo vam par smjernica o doziranju i suplementaciji folne kiseline.
1. Dnevne potrebe za folnom kiselinom:
Preporučene dnevne količine folne kiseline variraju ovisno o dobi, spolu i životnoj fazi.
Odrasli: Preporučena dnevna doza za odrasle osobe obično iznosi oko 400 mikrograma (mcg) folne kiseline.
Trudnice: Tijekom trudnoće, potreba za folnom kiselinom značajno raste, a preporučena doza može biti između 600 i 800 mcg dnevno.
Dojilje: Dojilje također trebaju povećani unos folne kiseline, obično između 500 i 600 mcg dnevno.
Djeca: Djeca i adolescenti trebaju manje folne kiseline, ali to varira s dobi. Na primjer, preporučena doza za djecu od 1 do 3 godine je oko 150 mcg dnevno.
2. Suplementacija folne kiseline
Suplementacija folne kiseline obično se preporučuje u sljedećim situacijama:
Trudnoća: Trudnice ili žene koje planiraju trudnoću trebaju uzimati dodatke folne kiseline kako bi smanjile rizik od neuralnih cijevi defekata kod fetusa. Često se preporučuje 400-800 mcg dnevno.
Anemija: Osobe koje su dijagnosticirane s anemijom uzrokovanom nedostatkom folne kiseline obično dobivaju terapiju visokim dozama folne kiseline pod nadzorom liječnika.
Nedostatak folne kiseline: Osobe s dokumentiranim nedostatkom folne kiseline, koji se može potvrditi krvnim testovima, također mogu dobiti terapiju suplementima kako bi nadoknadili manjak.
3. Sigurnost i nuspojave
Folna kiselina smatra se sigurnom kada se uzima u preporučenim dozama.
Međutim, vrlo visoki unos folne kiseline putem suplemenata može dovesti do neželjenih nuspojava, uključujući gastrointestinalne smetnje.
Također, folna kiselina može prikriti anemiju uzrokovanu manjkom vitamina B12, što može dovesti do ozbiljnih problema.
U zaključku, folna kiselina je važan nutrijent za održavanje zdravlja i sprečavanje određenih zdravstvenih problema, posebno tijekom trudnoće. Pravilno doziranje i suplementacija folne kiseline trebali bi se temeljiti na individualnim potrebama i uvijek se savjetovati sa stručnjakom za prehranu ili liječnikom kako bi se osiguralo sigurno i učinkovito korištenje ovog nutrijenta.
Diana Petričević, liječnik i nutricionist
Reference:
Greenberg, J. A., Bell, S. J., & Guan, Y. (2011). Folic acid supplementation and pregnancy: more than just neural tube defect prevention. Reviews in Obstetrics and Gynecology, 4(2), 52–59.
Bailey, R. L., West, K. P., & Black, R. E. (2015). The epidemiology of global micronutrient deficiencies. Annals of Nutrition and Metabolism, 66(Suppl 2), 22–33.
Moens, A. L., Claeys, M. J., & Timmermans, J. P. (2009). Vascular effects of folate supplementation: these go beyond B9. British Journal of Pharmacology, 156(5), 864–876.
Ulrich, C. M., & Potter, J. D. (2006). Folate supplementation: too much of a good thing? Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention, 15(2), 189–193.
Rak jajnika je podmukla bolest jer često ne pokazuje specifične simptome u ranim fazama, što može dovesti do kasne dijagnoze i otežati uspješno liječenje. Razumijevanje simptoma i pravovremena dijagnostika ključni su za povećanje šanse za preživljavanje.
Rak jajnika je ozbiljna bolest koja se često dijagnosticira u kasnijim fazama, što otežava njeno uspješno liječenje. Ipak, istraživanja su pokazala kako prehrana može biti vrlo važan faktor u prevenciji ove bolesti i ujedno podrška konvencionalnom tretmanu. U ovom članku istražit ćemo ulogu prehrane u kontekstu raka jajnika.
Dijagnostika i simptomi raka jajnika
Rak jajnika je vrlo podmukla bolest jer često ne pokazuje specifične simptome u ranim fazama, što vrlo često dovodi do kasne dijagnoze, a to u konačnici rezultira otežanim liječenjem. Razumijevanje njegovih simptoma i pravovremena dijagnostika ključni su za povećanje šanse preživljavanja kod žena koje boluju od ove bolesti.
Simptomi raka jajnika:
Bol u trbuhu ili zdjelici: Bol u donjem dijelu trbuha ili zdjelici može biti jedan od prvih simptoma raka jajnika. Ova bol može biti kronična i ne reagira na uobičajene tretmane za bol.
Nadutost i osjećaj punoće: Žene koje boluju od raka jajnika često opisuju osjećaj nadutosti, težine ili punoće u trbuhu. Ovaj simptom može se pogoršati s vremenom i često nema povezanosti s unosom hrane koju konzumiramo.
Promjene u probavi: Promjene u učestalosti stolice, zatvor, proljev ili problemi s mokrenjem mogu biti znakovi raka jajnika, posebno ako se javljaju iznenada i traju duže vrijeme.
Gubitak težine: Neočekivani gubitak težine, posebno ako je značajan, može biti znak ozbiljnog problema, uključujući rak jajnika.
Osjećaj umora: Opća slabost i umor mogu biti prisutni kod žena s rakom jajnika, često zbog napredovanja bolesti i komplikacija.
Promjene u menstrualnom ciklusu: Nepravilne menstruacije ili krvarenja izvan ciklusa mogu biti znakovi problema u jajnicima.
Bol tijekom seksa: Bol tijekom seksualnog odnosa (dispareunija) može biti znak da postoji nešto nije u redu u reproduktivnom sustavu.
Dijagnostika raka jajnika:
Izvor: Pexels
Fizički pregled: Liječnik će obaviti opći pregled tijela, uključujući pregled abdomena i zdjelice kako bi provjerio prisutnost oticanja ili kvržica.
Ultrazvuk zdjelice: Transvaginalni ultrazvuk je često prva dijagnostička metoda koja se koristi za pregled jajnika i utvrditi postoje li nepravilnosti.
Krvni testovi: Krvni testovi, poput CA-125, mogu se koristiti kao tumorski markeri za praćenje stanja pacijentice. Međutim, ovi testovi nisu uvijek pouzdani za dijagnozu raka jajnika jer mogu biti povišeni iz drugih razloga.
CT i MRI skeniranje: Računalna tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI) koriste se za dobivanje detaljnijeg prikaza zdjelice i trbušne šupljine te za procjenu širenja tumora.
Biopsija: Ako se tijekom dijagnostičkog postupka otkriju nepravilnosti, može se provesti biopsija kako bi se dobio uzorak tkiva za analizu pod mikroskopom te ujedno i potvrda dijagnoze.
Važno je napomenuti kako rana dijagnoza igra ključnu ulogu u liječenju raka jajnika. Žene koje primijete bilo koji od gore navedenih simptoma, posebno ako su prisutni dulje vrijeme, trebaju konzultirati se s liječnikom.
Redoviti ginekološki pregledi i praćenje rizičnih faktora također su važni u prevenciji i ranom otkrivanju raka jajnika.
Rak jajnika i prehrana
Istraživanja su pokazala kako prehrana igra značajnu ulogu u prevenciji raka jajnika.
Određeni nutrijenti i dijetetski faktori mogu smanjiti rizik od razvoja ove bolesti.
Evo nekoliko ključnih aspekata prehrane koji su važni u kontekstu raka jajnika:
Vlakna: Hrana bogata vlaknima, voće i povrće, posebno ono s visokim udjelom antioksidansa kao što su vitamini A, C i E, može smanjiti rizik od raka jajnika. Ovi nutrijenti pomažu u neutralizaciji slobodnih radikala i očuvanju zdravih stanica.
Masti: Istraživanja sugeriraju da unos zasićenih masti i trans-masnih kiselina može povećati rizik od razvoja raka jajnika. Umjesto toga, preporučuje se konzumacija zdravih masnoća poput omega-3 masnih kiselina koje se nalaze u ribi i orašastim plodovima.
Fitokemikalije: Fitokemikalije poput lignana i izoflavona, koji se nalaze u sjemenkama lana, soji i drugim biljkama, pokazale su se korisnima u prevenciji raka jajnika. One imaju protuupalna i antioksidativna svojstva koja podržavaju zdravlje jajnika.
Kofein i alkohol: Visoki unos kofeina i alkohola povezan je s povećanim rizikom od raka jajnika. Preporučuje se umjerenost u konzumaciji ovih tvari kako bi se smanjio rizik.
Antioksidansi: Antioksidansi kao što su selen, cink i vitamin D mogu igrati ulogu u očuvanju zdravlja jajnika i smanjenju rizika od raka. Ovi nutrijenti mogu se dobiti iz raznolike i uravnotežene prehrane ili dodataka prehrani.
Preporučene namirnice kod raka jajnika
Prehrana igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i može imati utjecaj na prevenciju raka jajnika. Evo nekoliko preporučenih namirnica i nutrijenata koji se često ističu u vezi s ovom bolešću:
Voće i povrće: Voće i povrće koji su bogati vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima mogu pomoći u zaštiti vaših jajnika. Posebno su bitni oni karakterističnih boja, poput narančaste paprike, mrkve, špinata i jagoda, jer sadrže visoke razine vitamina A, C i E te beta-karotena.
Mahunarke: Mahunarke poput graha, leće i slanutka bogate su vlaknima i proteinima te mogu doprinijeti održavanju zdrave tjelesne težine i ravnoteže hormona.
Cjelovite žitarice: Cjelovite žitarice poput smeđe riže, kvinoje, zobenih pahuljica i integralnih tjestenina pružaju vlakna i kompleksne ugljikohidrate koji podržavaju stabilnost razine šećera u krvi.
Orašasti plodovi:Orašasti plodovi i sjemenke također mogu pomoći jer su dobar izvor zdravih masnoća. Odnosno dobar su izvor omega -3 masnih kiselina.
Soja i proizvodi od soje: Soja je bogata izoflavonima, fitokemikalijama koji mogu pomoći u regulaciji hormona i smanjenju rizika od raka jajnika. Tofu, sojino mlijeko i sojini burgeri su dobri izvori soje.
Riba i perad: Proteini iz ribe i peradi su odličan izbor jer sadrže manje zasićenih masti od crvenog mesa. Preporuča se riba poput lososa, skuše i tune jer su dragocjen izvor esencijalnih aminokiselina i minerale.
Zeleni čaj: Zeleni čaj bogat je antioksidansima, uključujući epigalokatehin galat (EGCG), koji se povezuju s smanjenim rizikom od raka jajnika.
Važno je napomenuti kako nema specifične dijete koja može jamčiti sprječavanje raka jajnika, ali konzumacija raznolike i uravnotežene prehrane koja uključuje ove preporučene namirnice može pomoći u smanjenju rizika.
Također, važno je voditi računa o unosu kalorija i održavati zdravu tjelesnu težinu jer pretilost može povećati rizik od razvoja raka jajnika.
Prije nego napravite značajne promjene u prehrani, uvijek se konzultirajte s kvalificiranim nutricionistom ili liječnikom kako biste osigurali da su te promjene prikladne za vaše individualne potrebe i zdravstveno stanje.
Diana Petričević, liječnik i nutricionist
Reference:
Harris HR, Orsini N, Wolk A. Vitamin C and survival among women with ovarian cancer: a case-control study. Eur J Cancer. 2012;48(1):75-80.
Bandera EV, King M, Chandran U, Paddock LE, Rodriguez-Rodriguez L, Olson SH. Phytoestrogen consumption from foods and supplements and epithelial ovarian cancer risk: a population-based case control study. BMC Womens Health. 2011;11:40.
Cramer DW, Vitonis AF, Terry KL, Welch WR, Titus LJ. The association between talc use and ovarian cancer: a retrospective case-control study in two US states. Epidemiology. 2016;27(3):334-346.
Tworoger SS, Gertig DM, Gates MA, Hecht JL, Hankinson SE. Caffeine, alcohol, smoking, and the risk of incident epithelial ovarian cancer. Cancer. 2008;112(5):1169-1177.
Kotsopoulos J, Moody JR, Fan I, et al. Height, weight, BMI and ovarian cancer survival. Gynecol Oncol. 2012;127(1):83-87.
Pripremite se za putovanje u svijet rogača, izvanredne mahunarke kojea krije brojne nutritivne blagodati. Saznajte zašto bi rogač mogao biti sljedeća superhrana koju ćete uvrstiti u svoju prehranu!
Rogač (Ceratonia siliqua) je drvo koje potječe iz Mediterana i regija Bliskog istoka, a poznato je i kao “stablo kruha”. Plod rogača, koji se često koristi kao dodatak hrani, ima dugu povijest upotrebe zbog svoje nutritivne vrijednosti i zdravstvenih koristi. Ubraja se u porodicu mahunarki, koja se uzgaja na Mediteranu već 4000 g. Kod nas raste u južnoj Dalmaciji.
U ovom članku istražit ćemo nutritivnu vrijednost rogača, njegove zdravstvene prednosti i različite načine na koje se može koristiti u prehrani.
Povijest rogača
Rogač ima bogatu povijest koja seže unatrag tisućama godina. Stanište mu je primarno na Mediteranu, a povijesni zapisi pokazuju kako se rogač koristio u prehrani još u doba starog Egipta.
Rogačeva stabla, često rastu kao gusti nasadi, i često su korištena kao stočna hrana. Jedan od najpoznatijih aspekata povijesti rogača je njegova uloga kao mjerne jedinice u nekim kulturama.
Rogač je bio korišten kao referentna mjera za težinu i dužinu u trgovini, što se može pratiti sve do drevnih civilizacija poput Egipta i Grčke.
Ova praksa temeljila se na činjenici da plod rogača ima relativno konzistentnu i poznatu težinu i veličinu. Kako su se tvari razmjenjivane i trgovale, bilo je potrebno uspostaviti standardizirane mjere kako bi se osigurala pravedna razmjena dobara.
Tijekom srednjeg vijeka i kasnijih perioda, rogač je postao važan dio prehrane na Mediteranu, jer je njegov plod bio koristan izvor hrane tijekom sušnih razdoblja. Danas se rogač uzgaja i koristi širom svijeta zbog svojih nutritivnih prednosti i različitih primjena.
Nutritivni sastojci rogača
Rogač je bogat raznim hranjivim tvarima koje ga čine vrijednim dodatkom prehrani. Evo i nekih njgovih glavnih nutritivnih komponenti:
Dijetalna vlakna: Rogač je izvrstan izvor dijetalnih vlakana, koja su ključna za probavno zdravlje. Vlakna potiču redovitu stolicu, sprječavaju zatvor i podržavaju ravnotežu crijevne mikroflore.
Prirodni šećeri: Rogač sadrži prirodne šećere poput saharoze, glukoze i fruktoze, što ga čini idealnim prirodnim sladilom.
Minerali: Plod rogača sadrži minerale poput kalcija, kalija, magnezija i željeza. Ovi minerali su važni za zdravlje kostiju, ravnotežu elektrolita i formiranje crvenih krvnih stanica.
Antioksidansi: Rogač je bogat antioksidansima, uključujući flavonoide i tanine. Antioksidansi pomažu u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima i smanjenju rizika od kroničnih bolesti.
Ima mali udio masti, bogat je već spomenutim vlaknima (pektin) i bjelančevinama. Ugljkohidrati čine 80% sastava rogača, sadrži vitamine A, B i D te znatne količine kalcija, fosfora i kalija. U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Zbog sadržaja tanina ponekad se daje djeci koja imaju problema sa proljevom.
Izvor: Pixabay
Zdravstveni benefiti
Regulacija probave: Dijetalna vlakna u rogaču potiču zdravu probavu, sprječavajući zatvor i podržavajući ravnotežu crijevne mikroflore.
Stabilizacija šećera u krvi: Prirodni šećeri u rogaču imaju niski glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuju nagli porast šećera u krvi. To je korisno za osobe koje pate od dijabetesa ili žele održavati stabilne razine šećera.
Antioksidativni učinak: Antioksidansi u rogaču mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima, smanjujući rizik od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti i raka.
Prirodno sladilo: Rogač se često koristi kao prirodno sladilo u prehrambenim proizvodima, posebno za one koji žele smanjiti unos rafiniranog šećera.
Upotreba u kulinarstvu
Rogač ima različitu primjenu u kulinarstvo. Često se koristi kao dodatak napicima. Primjerice prašak od rogača može se dodati smoothiejima, mlijeku ili jogurtu kako bi se poboljšao okus i dodala nutritivna vrijednost. Rogač se može koristiti kao zamjena za šećer u pečenju i kuhanju, pružajući slatki okus jelima. Stoga se i vrlo često koristi za pripremu deserta poput kolača, keksa i čokoladica. Može se primjerice dodati kašama kako bi se zasladio doručak.
Rogač je nutritivno bogat plod s mnogim zdravstvenim prednostima. Njegova upotreba u prehrani može doprinijeti boljem probavnom zdravlju, regulaciji šećera u krvi te zaštiti od oksidativnog stresa. Integriranje rogača u raznoliku i uravnoteženu prehranu može biti korisno za održavanje općeg zdravlja i blagostanja.
Jeste li ikada pomislili da obične tikvice mogu biti ključ za tajnu vašeg savršenog zdravlja i mršavljenja? Ovaj članak će vam otkriti kako tikvice mogu poboljšati vašu energiju, kožu i vitku liniju.
Tikvice, predstavljaju osnovnu komponentu mnogih kuhinja diljem svijeta. Ovo niskokalorično i bezmasno povrće bogato je hranjivim tvarima i pruža mnoge zdravstvene prednosti. U ovom članku istražit ćemo njihove nutritivne vrijednosti, zdravstvene koristi te kako ih pripremiti i uključiti u svakodnevnu prehranu.
Povijest
Zucchini kako se često nazivaju u mnogim engleskojezičnim zemljama, potječu iz Amerike. One su zapravo sorte bundeva (Cucurbita pepo) i imaju dugu povijest uzgoja u regiji današnjeg Meksika i Srednje Amerike. Stari Američki domoroci, uključujući Azteke i Maje, uzgajali su različite sorte tikvica prije nego što su ih španjolski osvajači donijeli u Europu u 16. stoljeću. Odatle su se širile po svijetu, uključujući Aziju i Afriku. Tijekom stoljeća, tikvice su postale važan sastojak u mnogim svjetskim kuhinjama.
Nutritivna vrijednost
Tikvice su bogat izvor vitamina, minerala i vlakana, a sadrže malo kalorija i masti. Iznimno su bogate vitaminom C, koji podržava imunološki sustav, te vitaminom A, koji je ključan za očuvanje vida i zdravu kožu. Bogate su i mineralima, primjerice kalij je značajan mineral u tikvicama, koji pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu i regulira krvni tlak.
Sadrže i već spomenute antioksidanse poput vitamina C i beta-karotena, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjenju upale u tijelu. Bogate su i biljna vlakna koja podržavaju zdravlje probavnog sustava, potiču redovitu stolicu i mogu pomoći u kontroli tjelesne težine.
Zdravstvene prednosti
Konzumiranje tikvica može pružiti niz zdravstvenih prednosti, uključujući:
Podrška probavnom zdravlju: zahvaljujući vlaknima, tikvice mogu pomoći u prevenciji zatvora i održavanju zdrave crijevne flore.
Regulacija krvnog tlaka: kalij u tikvicama igra važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, što može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Potpora mršavljenju: niskokalorične tikvice su idealan izbor za one koji žele kontrolirati težinu i smanjiti unos kalorija.
Antikancerogeni potencijal: antioksidansi u tikvicama mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja i smanjenju rizika od određenih vrsta raka.
Što znanost kaže o tikvicama
Izvor: Pexels
Antioksidativni potencijal: Istraživanja su pokazala da kako sadrže brojne antioksidanse, uključujući vitamin C i beta-karoten, koji igraju ključnu ulogu u neutralizaciji slobodnih radikala. Studije su povezale unos hrane bogate antioksidansima smanjenjem rizika od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti i raka.
Zdravlje probavnog sustava: Visok udio vlakana u tikvicama čini ih korisnima za probavno zdravlje. Vlakna potiču redovitu stolicu i pomažu u prevenciji zatvora. Također mogu podržati raznoliku crijevnu mikrofloru.
Kontrola tjelesne težine: One su niskokalorične i niskomasne, što ih čini savršenim izborom za osobe koje žele kontrolirati tjelesnu težinu. Niski glikemijski indeks tikvica također može pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Potencijal protiv upalnih stanja: Antioksidansi u tikvicama, posebno vitamin C, mogu pomoći u smanjenju upale u tijelu. Ovo je posebno važno u kontekstu prevencije kroničnih bolesti.
Tikvice u kulinarstvu
Tikvice su izuzetno svestrano povrće koje se može pripremiti na mnogo načina. Neki od popularnih načina uključuju:
Pecivo: Tikvice se mogu peći u pećnici s malo maslinovog ulja i začinima za jednostavan i zdrav prilog.
Pire od tikvica: Pire od tikvica je odlična zamjena za krumpir i može se koristiti u mnogim receptima.
Tikvice na žaru: Grilane tikvice s ljutim začinima daju izvanredan okus i teksturu.
Tikvice punjene mesom ili povrćem: Tikvice se često koriste kao “posude” za punjenje raznim nadjevima.
Tikvice u salatama: Sirove tikvice mogu dodati svježinu i hrskavost različitim salatama.
Kremaste tikvica juhe: Tikvice se često koriste za pripremu kremastih juha. Kombinacija tikvica, luka, krumpira i začina stvara kremastu i ukusnu juhu koja je bogata vlaknima i vitaminima.
Tikvice su ukusno i hranjivo povrće koje donosi brojne zdravstvene prednosti. Njihova raznolikost u kuhinji čini ih popularnim sastojkom u mnogim receptima. Integriranje tikvica u vašu prehranu može pridonijeti boljem zdravlju i raznolikosti jelovnika. Ne zaboravite eksperimentirati s različitim načinima pripreme kako biste otkrili svoje omiljene okuse.
Zamislite da ste upravo stigli na svoj sanjani ljetni odmor, spremni za uživanje u suncu, moru i ukusnoj hrani. No, odjednom problemi s probavom, dobili ste crijevnu virozu, kako?
Ljetna crijevna viroza, još poznata i kao putnička dijareja ili gastroenteritis, česta je gastrointestinalna infekcija koja se često javlja tijekom toplih ljetnih mjeseci. Ova bolest može značajno utjecati na kvalitetu života, posebno tijekom ljetnih odmora i putovanja. Stoga smo odlučili malo detaljnije opisati uzroke, simptome, prevenciju i liječenje ljetne crijevne viroze kako bismo vam pomogli zaštititi sebe i svoje najbliže.
Ljetna crijevna viroza i njezini uzroci
Ljetna crijevna viroza najčešće je uzrokovana infekcijom virusima, bakterijama ili parazitima. Najčešći patogeni uključuju rotaviruse, noroviruse, salmonelu, E. coli i Giardia. Ovi mikroorganizmi mogu se prenijeti putem kontaminirane hrane, vode ili direktnog kontakta s osobom koja je već zaražena. Osim toga, ljetna toplina i povećana vlažnost mogu stvoriti povoljno okruženje za razmnožavanje ovih patogena.
Svaki od ovih patogena ima svoje karakteristike i simptome. Evo nekoliko detalja o najčešćim patogenima:
Rotavirusi su najčešći uzrok ljetne crijevne viroze kod djece. Ova vrsta virusa može uzrokovati ozbiljnu dijareju, povraćanje, povišenu temperaturu i dehidraciju. Simptomi se obično pojavljuju brzo i traju nekoliko dana. Cijepljenje protiv rotavirusa dostupno je kao preventivna mjera.
Norovirusi su poznati po brzom širenju epidemija gastrointestinalnih problema. Infekcija norovirusom obično uzrokuje naglo povraćanje, proljev, mučninu i bol u trbuhu. Ova infekcija često se prenosi putem kontaminirane hrane ili vode i može se širiti vrlo lako u zajednicama, poput kruzera ili vojnih bazena.
Salmonela ova bakterija obično se prenosi putem kontaminirane hrane, posebno sirovih jaja, peradi i mliječnih proizvoda. Infekcija salmonelom može izazvati simptome kao što su jaka dijareja, povraćanje, bol u trbuhu i povišena temperatura. Simptomi se obično javljaju unutar 6-72 sata nakon konzumacije zaražene hrane.
E. coli određeni sojevi ove bakterije Escherichia coli (E. coli) mogu uzrokovati crijevnu virozu. Simptomi uključuju krvavu dijareju, bol u trbuhu i povraćanje. Infekcija E. coli može biti ozbiljna i zahtijevati liječenje antibioticima.
Giardia ovaj parazit obično se prenosi putem kontaminirane vode. Infekcija Giardiom može izazvati proljev, grčeve u trbuhu, mučninu i gubitak tjelesne mase. Simptomi se često javljaju nekoliko dana nakon izlaganja.
Ljetna crijevna viroza i simptomi
Simptomi ljetne crijevne viroze mogu se pojaviti unutar nekoliko sati ili dana nakon izlaganja infektivnom agensu. Najčešći simptomi uključuju:
Dijareja: Obilna, tekuća stolica koja može biti popraćena grčevima u trbuhu.
Mučnina i povraćanje: Osjećaj mučnine i povraćanje česti su pratitelji crijevne viroze.
Povišena tjelesna temperatura: Ponekad se javlja blaga groznica.
Gubitak apetita: Inficirane osobe obično izgube interes za hranu.
Umor i dehidracija: Dugotrajna dijareja i povraćanje mogu dovesti do iscrpljenosti i dehidracije, što zahtijeva hitno liječenje.
Izvor: Pexels
Ljetna crijevna viroza i prevencija
Prevencija je ključna u borbi protiv ljetne crijevne viroze. Evo nekoliko savjeta za smanjenje rizika od infekcije:
Temeljita higijena ruku: Redovito perite ruke toplom vodom i sapunom, posebno prije jela i nakon odlaska na toalet.
Izbjegavajte nekuhanu hranu: Pripazite na što jedete, izbjegavajte sirovu ribu, meso i nepasterizirane mliječne proizvode.
Pijte flaširanu ili prokuhanu vodu: Ako niste sigurni u kvalitetu vode na odredištu, pijte isključivo flaširanu ili prokuhanu vodu.
Održavajte higijenu okoline: Ako putujete, izbjegavajte kontakt s kontaminiranom vodom, posebno u bazenima ili jezerima.
Cijepljenje: Razmislite o cijepljenju protiv određenih crijevnih infekcija ako putujete u područja s visokim rizikom.
Liječenje
U većini slučajeva, ljetna crijevna viroza prolazi sama od sebe unutar nekoliko dana. Međutim, važno je obratiti pažnju na hidrataciju kako biste izbjegli dehidraciju. Pijte puno tekućine, poput vode, oralnih rehidracijskih otopina ili čaja. Također se preporučuje izbjegavanje masne i začinjene hrane tijekom bolesti.
Ako simptomi postanu ozbiljni ili traju duže od nekoliko dana, svakako se obratite svom liječniku. Oni će možda propisati određene lijekove ili dodatne postupke kako bi ublažili simptome i skratili trajanje bolesti.
Ljetna crijevna viroza može predstavljati neugodnost tijekom ljetnih putovanja i aktivnosti na otvorenom. Međutim, pridržavanje osnovnih higijenskih mjera i opreznost pri odabiru hrane i pića može značajno smanjiti rizik od infekcije. U slučaju pojave simptoma, važno je brzo reagirati kako biste spriječili dehidraciju i ublažili nelagodu.
Lubenica, slasna i sočna kraljica ljeta, često čini tople dane još ugodnijima. No, malo tko zna koliko ovo osvježavajuće voće zapravo može koristiti našem zdravlju.
Lubenica, botanički poznata kao Citrullus lanatus, jedna je od najomiljenijih voćki ljeta i često se naziva “kraljicom ljeta” zbog svoje sočne i osvježavajuće prirode. Ovo voće bogato vodom i hranjivim tvarima ne samo da pruža izvanredno osvježenje u vrućim ljetnim mjesecima, već ima i brojne zdravstvene prednosti. U ovom članku istražit ćemo malo njezino porijeklo, nutritivne vrijednosti te zdravstvene dobrobiti.
Povijest
Lubenica potječe iz Južne Afrike, a i Egipat se često smatra mjestom gdje je među prvima uzgajana prije nekoliko tisuća godina. Od tada je lubenica postala popularna i rasprostranjena voćka širom svijeta, posebno u toplim i suhim klimatskim područjima. Danas se uzgaja na svim kontinentima, osim Antarktike, a njezino šareno meso postalo je simbolom ljeta i piknika.
Nutritivne vrijednosti lubenica
Lubenica je prava riznica hranjivih tvari i ima izvanredno nisku kalorijsku vrijednost. Ovo voće je izuzetno bogato vodom, čak 90% njegove težine, što ga čini idealnim izborom za hidrataciju tijekom vrućih ljetnih dana. Osim toga, lubenica je izvor vitamina C, beta-karotena, vitamina B6 i folata.
Jedna od najupečatljivijih karakteristika lubenice je njezin visok sadržaj likopena, antioksidansa koji daje crvenu boju mesu lubenice. Likopen je povezan s brojnim zdravstvenim prednostima, uključujući smanjenje rizika od srčanih bolesti i nekih vrsta raka. Osim toga, lubenica sadrži minerale poput kalija i magnezija koji pomažu u održavanju ravnoteže elektrolita u tijelu.
Zbog obilja vode idealna je namirnica za čišćenje i detoksikaciju organizma.Za ovu namirnicu može se reći da posjeduje visoku nutritivnu gustoću jer ne opterećuje tijelo suvišnim kalorijama (u 100g sadrži tek 15 kcal), a istodobno snabdijeva tijelo s pregršt važnih nutrijenata.
Izvor: Pexels
Zdravstvene dobrobiti lubenice
Hidratacija: Sadržaj visoke vode u lubenici čini je izvrsnim sredstvom za hidrataciju tijela, posebno tijekom vrućih ljetnih dana. Redovita konzumacija lubenice može pomoći u održavanju ravnoteže tekućine u tijelu.
Antioksidansi: Likopen i drugi antioksidansi prisutni u lubenici pomažu u zaštiti tijela od oštećenja slobodnih radikala, što može smanjiti rizik od kroničnih bolesti.
Smanjenje krvnog tlaka: Kalij u lubenici može pomoći u regulaciji krvnog tlaka, što je važno za zdravlje srca.
Potpora imunološkom sustavu: Vitamin C i beta-karoten jačaju imunološki sustav i pomažu u borbi protiv infekcija.
Zanimljivosti o lubenici
Lubenica dolazi u različitim sortama, od kojih neke imaju žuto ili ružičasto meso.
Sve dijelove lubenice možete jesti, uključujući i kore i sjemenke. Međutim, sjemenke su često nejestive u hibridnim sortama.
Lubenica je visoko prilagodljiva voćka koja se može uzgajati u različitim klimatskim uvjetima, što je čini dostupnom gotovo tijekom cijele godine.
Lubenica je doista kraljica ljeta, pružajući osvježenje i brojne zdravstvene prednosti. Njezina sočnost, bogatstvo hranjivim tvarima i niska kalorijska vrijednost čine je idealnom voćkom za održavanje hidratacije i podršku zdravlju tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Stoga, neka lubenica bude neizostavan dio vašeg ljetnog jelovnika kako biste uživali u svim njezinim blagodatima.
