Zamislite da postoji tajno oružje koje će vas preobraziti iznutra i izvana! Ova mala, ali moćna superhrana osvaja svijet svojim nevjerojatnim blagodatima. To je kvinoja superhrana poznata kao i zlato drevnih Inka.
Kvinoja (Quinoa) je zrnata biljka koja potječe iz Južne Amerike, a poznata je po svojoj bogatoj hranjivoj vrijednosti i zdravstvenim blagodatima. Ova “superhrana” postala je izuzetno popularna diljem svijeta zbog svoje svestrane primjene u prehrani, ali i zbog niza zdravstvenih prednosti koje pruža. Stoga ćemo se malo opsežnije pozabaviti kvinojom. Govorit ćemo o njezinoj nutritivnoj vrijednosti, zdravstvenim prednostima, načinima pripreme te zašto bi je trebali uvrstiti u svoju prehranu.
Što je kvinoja?
Kvinoja je biljka koja pripada porodici šenoprsi (Amaranthaceae) te potječe iz regije Anda u Južnoj Americi, posebno iz država poput Perua, Bolivije i Ekvadora. Ova biljka ima dugu povijest korištenja u andskoj prehrani, a domoroci je često nazivaju “majkom svih žitarica” ili “zlato Inka” zbog njezine iznimne nutritivne vrijednosti i važnosti u prehrani.
Kvinoja se uzgaja zbog svojih jestivih sjemenki, koje se često koriste kao zamjena za rižu, tjesteninu ili krumpir.
Sjemenke kvinoje mogu biti različitih boja, uključujući bijelu, crvenu i crnu kvinoju, s blago orašastim okusom i teksturom koja podsjeća na kuskus.
Nutritivna vrijednost kvinoje
Izvor: Pixabay
Kvinoja je iznimno bogata hranjivim tvarima i sadrži sve esencijalne aminokiseline, što je čini potpunim izvorom proteina. Uz to, kvinoja je bogata vlaknima, vitaminima B kompleksa, vitaminom E, mineralima poput magnezija, fosfora, kalija i željeza te antioksidansima. Evo nekoliko ključnih hranjivih tvari koje se nalaze u kvinoji:
Proteini
Kvinoja sadrži visok udio proteina, što je čini izvrsnom opcijom za vegetarijance i vegane koji žele osigurati dovoljan unos proteina u prehrani. Osim toga, bogatstvo aminokiselina u kvinoji čini je jednim od rijetkih biljnih izvora potpunih proteina.
Vlakna
Kvinoja je bogata vlaknima, koja su važna za probavu, regulaciju šećera u krvi i prevenciju zatvora. Vlakna također mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2.
Minerali
Kvinoja je izvor mnogih važnih minerala, uključujući magnezij, koji je ključan za zdravlje srca i mišića, fosfor koji podržava zdravlje kostiju i željezokoje je neophodno za proizvodnju crvenih krvnih stanica.
Antioksidansi
Kvinoja sadrži antioksidanse poput flavonoida i quercetina koji pomažu u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa u tijelu.
Vitamin E
Vitamin E igra važnu ulogu u zaštiti stanica od oštećenja te podržava zdravlje kože i imunološkog sustava.
Zdravstvene blagodati kvinoje
Kvinoja se smatra jednom od najzdravijih žitarica na svijetu, a njezina konzumacija može donijeti brojne zdravstvene blagodati. Evo nekoliko ključnih zdravstvenih prednosti kvinoje:
Pomaže u održavanju zdravlja kostiju
Zahvaljujući visokom sadržaju kalcija, magnezija i fosfora, kvinoja igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju i sprečavanju osteoporoze.
Poboljšava probavu
Bogatstvo vlaknima čini kvinoju izvrsnom za probavu i regulaciju stolice. Vlakna potiču zdravu crijevnu mikrofloru i olakšavaju prolazak hrane kroz probavni trakt.
Smanjuje rizik od srčanih bolesti
Redovita konzumacija kvinoje može pomoći u snižavanju razine kolesterola u krvi i smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Potiče kontrolu šećera u krvi
Vlakna i proteini u kvinoji pomažu u stabilizaciji razine šećera u krvi i mogu biti korisni za osobe s dijabetesom tipa 2.
Pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine
Visok udio proteina i vlakana u kvinoji može pružiti osjećaj sitosti te pomoći u kontroli apetita i održavanju zdrave tjelesne težine.
Potiče zdravlje mozga:
Antioksidansi i vitamin E u kvinoji imaju zaštitni učinak na mozak i mogu smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Kako pripremiti kvinoju
Kvinoja se lako priprema i može se koristiti na mnogo načina u prehrani. Evo jednostavnog načina pripreme kvinoje:
Isprati kvinoju – prije kuhanja kvinoje, važno ju je isprati je pod hladnom vodom kako biste uklonili gorčinu koja može biti prisutna na površini.
Kuhanje – možete ju kuhati slično kao i rižu. Pomiješajte kvinoju s vodom ili juhom u omjeru 1:2 (1 šalica kvinoje na 2 šalice tekućine) te ju kuhajte na laganoj vatri 15-20 minuta dok tekućina ne ispari.
Dodavanje u razna jela – može se dodati u salate, variva, juhe, smoothieje ili se koristiti kao prilog uz meso, ribu i povrće.
Prženje – kvinoju možete pržiti u tavi s malo maslinovog ulja kako biste dobili hrskavu teksturu i bogatiji okus.
Važno je napomenuti da kvinoja sadrži prirodni premaz koji se zove saponin, a koji može imati gorak okus i iritirati probavni sustav. Stoga je važno dobro isprati kvinoju prije kuhanja kako biste uklonili saponin.
Primjena kvinoje u prehrani
Kvinoja se može koristiti na mnogo načina u prehrani i predstavlja odličnu alternativu za druge žitarice i ugljikohidratne izvore. Evo nekoliko ideja kako možete uključiti kvinoju u svoju prehranu:
Salate
Dodajte kuhane i ohlađene kvinoje u raznovrsne salatekako biste obogatili njihovu nutritivnu vrijednost i teksturu.
Prilozi
Kvinoja može zamijeniti rižu, tjesteninu ili krumpir kao prilog uz glavno jelo.
Variva i juhe
Dodajte kuhane kvinoje u variva i juhe kako biste im dali kremastu teksturu i povećali nutritivnu vrijednost.
Smoothieji
Kvinoju možete dodati u smoothieje kako biste povećali njihovu hranjivu vrijednost i obogatili ih proteinima.
Slane i slatke palačinke
Isprobajte recepte za slane i slatke palačinke od kvinoje, koje mogu biti zdravija alternativa tradicionalnim palačinkama.
Kvinoja je izuzetno hranjiva biljka koja pruža čitav niz zdravstvenih blagodati. Bogata je proteinima, vlaknima, mineralima i antioksidansima te je posebno cijenjena kao izvor potpunih proteina među biljnim namirnicama.
Redovita konzumacija kvinoje može pomoći u održavanju zdravlja kostiju, poboljšanju probave, smanjenju rizika od srčanih bolesti i podršci zdravom mozgu. Kvinoja se lako priprema i može se koristiti na mnogo načina u prehrani. Dodavanje kvinoje u svoju prehranu može donijeti brojne zdravstvene prednosti i pridonijeti uravnoteženoj i hranjivoj prehrani.
Većina ljudi koji pokušavaju smršaviti želi i dotjerano, zategnuto tijelo. Ako je to vaš cilj onda gubitak kilaže nije dovoljan, trebate napraviti kompletnu rekompoziciju vašeg tijela.
Često se programi mršavljenja usredotočuju na smanjenje tjelesne masnoće i postizanje manje kilaže, umjesto na dobivanje mišića. Ali ukoliko vam nije samo cilj izgubiti višak kilograma već želite i poboljšati izgled i zategnutost vašeg tijela trebat ćete malo više od puke redukcije unosa kalorija.
Rekompozicija tijela je pristup mršavljenju koji naglašava važnost ne samo gubitka masti, već i povećanja mišićne mase u isto vrijeme. Osim smanjenja sala, korištenje tehnika rekompozicije tijela može vam pomoći povećati snagu i povećati broj kalorija koje sagorijevate tijekom dana.
Što je rekompozicija tijela?
Sastav tijela odnosi se na količinu masti i mase bez masti (mišića, kostiju i vode) koju vaše tijelo sadrži. Analiza sastava tijela daje bolje razumijevanje zdravlja od drugih metoda, koje uzimaju u obzir samo težinu i visinu, kao što je primjerice indeks tjelesne mase (BMI). Analiza sastava tijela se radi metodom bioelektrične impedancije i jedna je od usluga koju pružamo u sklopu naše ordinacije.
To je zato što vaš postotak tjelesne masti u odnosu na vašu mišićnu masu bolje odražava stanje vašeg cjelokupnog zdravlja nego samo težina ili BMI (izračunajte na našem kalkulatoru nanaslovnici).
Rekompozicija tijela se stoga fokusira na sastav tijela, a ne toliko na težinu.
Za razliku od standardne dijete, rekompozicija tijela je stil života u kojem fitness i tehnike prehrane dovode do zdravih promjena u omjeru masti i mišića u vašem tijelu.
Kako funkcionira rekompozicija tijela?
Tradicionalnim metodama mršavljenja ljudi mogu drastično smanjiti unos kalorija i povećati kardiovaskularne vježbekako bi potrošili više energije.
Iako to može rezultirati gubitkom težine, najvjerojatnije će smanjiti masno tkivo i mišićnu masu.
Kada slijedite rutinu rekompozicije tijela, važno je sačuvati i izgraditi mišiće dok istovremeno gubite masno tkivo.
Moraju se izvršiti izmjene u tjelovježbi i prehrani kako bi se postigao ovaj cilj.
Dok je kardiovaskularno vježbanje važno za mršavljenje i opće zdravlje, trening snage je neophodan za promjenu sastava tijela. Osim toga, prehrana bogata proteinima olakšava gubitak masnoće dok podržava rast mišića.
Metode rekompozicije tijela mogu varirati ovisno o vašem krajnjem cilju.
Izvor: Pexels
Na primjer, mršavi bodybuilder koji želi dobiti više mišića i smanjiti masno tkivo imat će drugačije potrebe u prehrani i vježbanju od osobe s prekomjernom tjelesnom težinom koja želi izgubiti masno tkivo dok se jača.
Ključ učinkovite rekompozicije tijela je pronalaženje prave ravnoteže između prehrane i tjelovježbe.
Kako izgubiti višak tjelesne masti
Za gubitak tjelesne masnoće mora se stvoriti kalorijski deficit, što se može postići ili unosom manje kalorija ili trošenjem više energije.
Međutim, smanjenje ekstremnog broja kalorija kroz vrlo niskokalorične dijete ili bavljenje višesatnim kardiovaskularnim vježbama ne mora nužno očuvati mišićnu masu.
Kako biste izgubili masno tkivo, a pritom zadržali ili izgradili svoju tjelesnu građu, najbolje je umjereno smanjiti unos kalorija dok u svoju rutinu uključujete vježbe koje izgrađuju mišićnu masu, kao što je trening snage.
Kvaliteta prehrane također je važna kada je riječ o gubitku masti. Dokazano je da prehrana bogata proteinima smanjuje masnoću uz očuvanje nemasne tjelesne mase.
Studija na 88 odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom težinom otkrila je da je hipokalorična dijeta koja je sadržavala 1,4 grama proteina po kiliogramu tjelesne težine je bila učinkovitija u očuvanju mišićne mase i smanjenju tjelesne masti nego dijeta koja sadrži 0,8 grama proteina po kilogramu.
Studije su pokazale da je veći unos proteina neophodan i kod sportaša koji pokušavaju izgubiti masno tkivo uz zadržavanje mišića.
Iz tog razloga, povećanje unosa proteina na najmanje 1,4g po kg tjelesne težine može poboljšati sastav vašeg tijela.
Preporuke za gubitak tjelesne masnoće:
Izbacite prerađenu hranu – visok unos prerađene hrane, poput brze hrane, slatkiša, zapakiranih pekarskih proizvoda i čipsa, povezuje se s viškom tjelesne masnoće
Smanjite ugljikohidrate – zamjena ugljikohidrata (osobito slatkih ugljikohidrata) hranom s više proteina, zdravih masti i vlakana može povećati sitost i smanjiti razinu inzulina, hormona koji potiče skladištenje masti
Povećajte unos vlakana – konzumiranje više hrane bogate vlaknima, poput povrća i graha, može pomoći u smanjenju tjelesne masnoće, posebno u području trbuha
Isprobajte intervalni trening – intervalni treninzikoji kombiniraju intenzivne, kratke navale energije nakon kojih slijede kratka razdoblja oporavka učinkovitiji su u smanjenju tjelesne masnoće od kontinuiranih treninga umjerenog intenziteta
Kako dobiti mišiće
Iako je gubitak masti važan, održavanje ili dobivanje mišića ključno je za promjenu sastava vašeg tijela. Usredotočenost samo na prehranu i zanemarivanje navika vježbanja može rezultirati gubitkom mišićne mase.
Od vitalne je važnosti kombinirati zdravu prehranu koja potiče vitku tjelesnu masu s fitness rutinom koja podržava rast i održavanje mišića.
Izvor: Pexels
Već smo govorili kako zadržati mišićnu masu prilikom mršavljenja, ali kako stvari stoje kad želite povećati mišićnu masu?
Kada pokušavate izgraditi mišiće, prava prehrana je ključna. Zdrava prehrana bogata cjelovitim namirnicama, kao što su svježi proizvodi, zdrave masti, složeni ugljikohidrati i bjelančevine, najbolja je za sve, bez obzira na fitness ciljeve.
Pojedinci koji pokušavaju promijeniti svoju tjelesnu građu možda će se morati usredotočiti na povećanje unosa proteina, budući da su studije pokazale da je visokoproteinska dijeta neophodna za poticanje rasta mišića.
Studije su pokazale kako je unos od minimalno 1,6 gram proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno nužan za povećanje mišićne mase i snage. Ukoliko imate veće ambicije u smislu promjene sastava tijela onda trebate ići s većim omjerima.
Istraživanje Međunarodnog društva za sportsku prehranu sugerira da bi čak i veći unos proteina od 2,3-3,1 g/kg dnevno bio potreban za održavanje nemasne tjelesne mase kod ljudi koji slijede niskokalorične dijete i rade trening snage.
Za pojedince koji imaju više masti za izgubiti, smanjenje kalorija za 30-40% uz povećanje unosa proteina na 1,2-3,1 g/kg može maksimizirati gubitak masnoće uz poticanje održavanja mišićne mase.
Preporuča se ravnomjerno rasporediti izvore proteina tijekom dana konzumiranjem hrane bogate proteinima poputjaja, peradi, mliječnih proizvoda i proteinskih dodataka svaka tri do četiri sata.
Uz prehranu bogatu proteinima i cjelovitom hranom, ključno je uključivanje vježbi snage u vašu rutinu. Preporuča se najmanje dva puta tjedno trening snage.
Studije su pokazale kako kombinacije intervalnog treninga visokog intenziteta s treningom snage dovodi do najboljih rezultata, odnosno gubitka masti, kao i povećanja mišićne mase.
Proteinski dodaci
Malo pomoći neće biti na odmet i u obliku suplementacije. Proteinski dodaci kao što je protein sirutke u prahu mogu povećati unos proteina i potaknuti rast mišića. Međutim, istraživanja pokazuju da je najučinkovitiji način za zadovoljenje potreba za proteinima konzumiranje cjelovitih izvora hrane tijekom dana.
Zaključno za kraj, metode rekompozicije tijela mogu koristiti svi, od vrhunskih sportaša do onih koji jednostavno traže zdrav način da dođu u formu.
Sve što trebate znati o vegetarijanstvu i njegovim podvrstama te kako utječe na vas i vaše zdravlje.
Vegetarijanstvo je ukratko rečeno praksa suzdržavanja od konzumacije mesa (crvenog mesa, peradi, morskih plodova i mesa bilo koje druge životinje). Može uključivati i suzdržavanje od konzumacije nusproizvoda životinja i klanja životinja. Razlozi zašto se pojedinci odlučuju za ovakav vid prehrane mogu biti različiti, od religioznih, ekoloških pa do zdravstvenih.
Bez obzira koji bio razlog u ovom članku ćemo spomenuti neke osnovne karakteristike ovakvog vida prehrane te kako se manifestira po vaše zdravlje.
Povijest
Vegeterijanstvo nije novina prakticira se od davnina, a prvi povijesni zapisi koji spominju ovakav vid prehrane datiraju još iz 7. st. pr.n.e. Uobičajenija je na dalekom istoku, jednim dijelom zbog etičkih i religijskih razloga. Danas se vegetarijanstvo prakticira diljem svijeta.
Ono što želimo odmah na samom početku istaknuti kako je ovakav vid prehrane u potpunosti zdravstveno prihvatljiv.
Vašem organizmu osigurava sve prijeko potrebne nutrijente. Samo zahtjeva od vas malo više planiranja i pažnje. To je dijelom tako jer je prehrana bazirana na mesu dominantna. Stoga je ponuda u dućanima, restoranima, zalogajnicama više usmjerena na mesnu prehranu.
Vegetarijanska prehrana i zdravlje
Unatoč brojnim zdravstvenim i ekonomskim prednostima ovakve prehrane, stalno je prisutna zabrinutost vezana uz vegetarijanstvo. Zašto je tomu tako i ima li razloga za zabrinutost?
Odgovor je nema, blagotvorna djelovanja vegetarijanske prehrane dokazana su u velikom broju znanstvenih studija. Ukratko dokazano je kako vegetarijanci kao skupina rjeđe oboljevaju od koronarne bolesti arterija, hipertenzije, karcinoma, pretilosti i dijabetesa tip II.
Zbog smanjenog udjela namirnica životinjskog porijekla, vegetarijanska prehrana je siromašnija zasićenim masnoćama, kolesterolom i animalnim proteinima. Povišen unos žitarica, mahunarki, povrća, voća znači i povišen unos prehrambenih vlakana, vitamina, minerala i fitokemikalija.
Nije poznato da li smanjenu učestalost kroničnih bolesti uzrokuje količina i vrsta masti u prehrani, izvor proteina, ili povišena razina vlakana, mikronutrijenata i fitokemikalija. Bilo kako bilo, njezin povoljan učinak na zdravlje nije upitan.
Vrste vegetarijanske prehrane
Postoji nekoliko vrsta vegeterijanske prehrane, a razlikuju se primarno po vrstama namirnica koje uključuju, odnosni isključuju. Tako primjerice imamo veganstvo, ovakav vid prehrane u potpunosti isključuje meso i sve namirnice životinjskog proijekla. Zatim imamo laktovegetarijansku prehranu koja uz biljne namirnice uključuje mlijeko i mliječne proizvode. Iduća je lakto-ovo vegetarijanska prehranu, koja uz mlijeko i mliječne proizvode uključuje i konzumaciju jaja. Naposlijetku tu su semi-vegetarijanci, riječ je o pretežno vegeterijanskoj osnovi dijete, kojoj se ponekad doda riba, morski plodovi ili bijelo meso. Crveno meso je isključeno.
Vegetarijanska prehrana i odabir namirnica
Kao što smo već spomenuli ovakav vid prehrane zdrav je zadovoljava sve potrebe organizma. Samo treba obratiti pozornosti na odabir namirnica. Kada eliminirate meso i mesne prerađevine, onda određene važne nutrijente životinjskog proijekla trebate zamijeniti onim biljnog porijekla. Stoga je pravilno planiranje ovdje od izuzetne važnosti, pogotovo kod veganske prehrane. Kako bi vam u tome pomogli dat ćemo vam neke smjernice vezano uz odabir namirnica i suplementacije.
Primjerice dobar izvor biljnih proteina je sojakoja osigurava velike količine visoko kvalitetnih proteina. I lako ćete ju pronaći u trgovinama zdrave hrane. Od drugih izvora proteina može se nabaviti tofu, sojino mlijeko, sojini orasi, vegetarijanski hamburgeri i salama. Grašak, leća, sjemenke i određeno povrće također osiguravaju značajan izvor proteina.
Zatim trebate obratiti pozornost na unos namirnica bogatih željezom. Poznato je da se željezo iz biljnih izvora ne apsorbira toliko dobro kao željezo iz mesa. Važno je stoga konzumirati dovoljno mahunarki i zelenog lisnatog povrća. Preporuča se i što češće konzumirati pića i hranu bogatuvitaminom C (koji poboljšava apsorpciju željeza).
Prehrana koja se temelji na velikim količinama povrća može smanjiti apsorpciju nekih nutrijenata, između ostalih i kalcija. Vegani, koji ne unose mlijeko i mliječne proizvode mogu se opskrbiti kalcijem putem zelenog lisnatog povrća (poput brokule, špinata, blitve) i sušenog voća. Budući da zeleno lisnato povrće sadrži i neke spojeve koji ometaju apsorpciju kalcija, dobro je osigurati se i drugim namirnicama poput obogaćenog sojinog mlijeka i tofua, te dodacima prehrani.
Iako rijetko, loše planirana vegetarijanska prehrana može rezultirati deficitom vitamina B12, s obzirom da se B12 nalazi samo u proizvodima životinjskog podrijetla. Nadalje, novorođenčad čije majke duže vrijeme nisu hranom (ili suplementima) unosile vitamin B12, imju niže razine ovog vitamna u krvi i manje ga dobiju mlijekom. Stoga preporučamo svakako hranu obogaćenom vitaminom B12 ili uzimanjem VITAMINA B12 putem dodatka prehrani.
Vitamin D vegetarijanci uzimaju putem obogaćenog mlijeka i putem jaja, a značajna količina VITAMINA D stvara se u koži tijekom izlaganja sunčevim zrakama.
Koraci za planiranje vegetarijanskog jelovnika
1. Odredite energetske i nutritivne potrebe
Procijenite dnevne kalorijske potrebe na temelju dobi, spola, tjelesne aktivnosti i zdravstvenog stanja.
Obratite pozornost na unos ključnih nutrijenata poput proteina, željeza, vitamina B12, kalcija, omega-3 masnih kiselina i cinka, koji mogu biti izazovniji za unos u vegetarijanskoj prehrani.
2. Planirajte obroke prema osnovnim skupinama namirnica
Žitarice: kvinoja, heljda, proso (koji sadrže više proteina).
b) Povrće:
Uključite raznoliko povrće svih boja za unos vitamina, minerala i antioksidansa.
Tamnozeleno povrće (špinat, blitva, brokula) osigurava željezo, kalcij i magnezij.
c) Voće:
Svježe voće za vitamine, vlakna i prirodne šećere.
Suho voće (suhe smokve, grožđice) kao bogat izvor energije i željeza.
d) Žitarice i proizvodi od cjelovitog zrna:
Integralna riža, zob, integralni kruh i tjestenina osiguravaju složene ugljikohidrate i vlakna.
e) Zdrave masnoće:
Maslinovo ulje, avokado, orašasti plodovi i sjemenke za unos esencijalnih masnih kiselina.
3. Uključite bogate izvore ključnih nutrijenata
Vitamin B12: Obavezno konzumirajte obogaćene proizvode (biljna mlijeka, žitarice) ili dodatke prehrani.
ŽELJEZO: Uključite mahunarke, tamnozeleno povrće i suho voće, te ih kombinirajte s namirnicama bogatim vitaminom C (citrusi, paprika) za bolju apsorpciju.
Omega-3 masne kiseline: Dodajte lanene i chia sjemenke ili orahe.
KALCIJ: Konzumirajte obogaćena biljna mlijeka, tofu s kalcijem, bademe i sezam.
CINK: Sjemenke bundeve, leća, slanutak i integralne žitarice.
Kratki zaključak
Važno je naglasiti da vegetarijanska prehrana zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se osiguralo da se zadovolje sve prehrambene potrebe. Diversifikacija izvora proteina, unos raznolikog voća i povrća te pravilno nadomještanje esencijalnih hranjivih tvari igraju ključnu ulogu u održavanju optimalnog zdravlja na vegetarijanskom putu.
U konačnici, vegetarijanski način prehrane ne samo da podržava pojedinčevu dobrobit, već i pridonosi očuvanju okoliša i globalne održivosti. Bez obzira na razloge odabira ovog puta, važno je pridavati pažnju prehrambenim potrebama i pratiti vlastito zdravstveno stanje kako bi se osiguralo dugoročno blagostanje na vegetarijanskoj stazi.
Popularna keto dijeta za mršavljenje bazirana je uglavnom na smanjenom unosu ugljikohidrata te povećanom unosu masti i proteina. Ali koliko je ustvari zdrava i učinkovita?
Keto prehrana podrazumijeva dovođenje vašeg organizma u stanje ketoze, smanjenim unosom ugljikohidrata te balansiranim unosom masti i proteina. Ljudski organizam u pravilu crpi svoju energiju primarno iz ugljikohidrata. Ako se njihov unos ograniči tada vaš organizam nema drugog izbora nego da svoj izvor energije potraži negdje drugdje i tada primarno poseže za mastima i masnim naslagama u vašem organizmu. Tijelo u stanju ketoze pomoću jetre razbija masne stanice u masne kiseline – ketone, koje koristi kao izvor energije. Što onda u konačnici dovodi do gubljenja masnog tkiva. Isprva se ovakav vid prehrane preporučavao osobama oboljelim od dijabetesa, karcinoma i Alzheimerove bolesti te u liječenju epilepsije kod djece.
Osnovni principi keto dijete su smanjenje unosa ugljikohidrata, povećanje unosa zdravih masti i umjerena količina proteina.
Vrste keto prehrane
Postoji više verzija keto prehrane, a klasificira se primarno prema vrsti unesenih namirnica.
standardna – 75% masti, 20% proteina i 5% ugljikohidrata,
ciklička – ova dijeta uključuje periode s više uključenih ugljikohidrata, kao što je 5 ketogenih dana i 2 dana s puno ugljikohidrata,
ciljana – u ovoj vrsti ketogene dijete se ugljikohidrati dodaju oko treninga,
visoko proteinska – slično standardnoj ketogenoj dijeti, ali omjeri su 60% masti, 35% proteina i 5% ugljikohidrata.
Prilikom keto prehrane treba izbjegavati namirnice koje sadrže ugljikohidrate. To su primjerice razni slatkiši, alkohol, umaci, nezdrave masti, svo voće (osimjagodai bobičastog voća), mahunarke, žitarice, korijenasto povrće, itd.
Izvor: Pexels
Kod keto prehrane smanjit će se apetit. Moći ćete obavljati sve tjelesne funkcije, bez obzira na niži unos kalorija. Nećete osjećati glad koja je uobičajena nakon obilnog obroka punog ugljikohidrata. Smanjit će se i razina inzulina u tijelu. Inače visoka razina inzulina u tijelu blokira lipolizu i otežava upotrebu masti kao izvora energije. Niska razina inzulina pogoduje otpuštanju hormona, uključujući i hormon rasta. Također smanjit će se oksidacija proteina u svrhu proizvodnje glukoze (glukoneogeneza). To znači da će se proteini koristiti za druge tjelesne funkcije.
Prednosti keto dijete: Gubitak kilograma i smanjenje tjelesne masti, poboljšanje razine energije i mentalne jasnoće, te smanjenje upala i rizika od određenih bolesti.
Nedostaci keto prehrane
Dugoročni učinci ketoze nisu još temeljito istraženi. Svatko tijelo drugačije reagira na ketozu. Iako neki ljudi mogu proizvoditi inzulin tijekom ketoze kako bi usporili proizvodnju ketona i izbjegli toksičnu razinu, drugi ne mogu. Uvijek se trebate prvo obratiti liječniku prije unošenja bilo kakvih promjena u prehranu. Ipak na duge staze nebi preporučili ovakav vid prehrane. S obzirom na to da je unos ugljihidrata kod ketonske prehrane ograničen, povećava se rizik od preniske razine mikronutrijenata. To se djelomice može izbjeći uzimanjem suplemenata vitamina i minerala te povećanjem unos vlakana.
Zatim tu je i problem ketoacidoze. Ketoni pripadaju skupini kiselina. Ako je njihova razina previsoka, postoji rizik od nastanka ketoacidoze, a to narušava pH ravnotežu u tijelu. Ovo predstavlja najveći problem za dijabetičare jer razina šećera u krvi može postati previsoka. Upravo zbog toga je za dijabetičare posebno važno da se savjetuju s liječnikom ili stručnjakom prije nego što započnu s ketonskim planom prehrane.
Izazov keto dijete je prilagodba tijela u početnoj fazi, praćenje makronutrijenata.
Kako bi vaše provođenje keto dijete bilo uspješnije, preporučamo da pazite na unos elektrolita, povećajte unos tekućine i prilagodite dijetu individualnim potrebama.
Što je bademovo mlijeko?
Bademovo mlijeko je biljni napitak od badema i vode, bez laktoze, pa je dobra zamjena za one koji ne podnose kravlje mlijeko. No sadrži vrlo malo badema i samo oko 1 g bjelančevina na šalicu, a kalcij i vitamin D ima samo ako je obogaćeno. Birajte nezaslađeno i čitajte etiketu.
Bademovo mlijeko izgleda kao zdrava zamjena za mlijeko, ali jeste li ikad pogledali što piše na etiketi? Evo 5 stvari koje morate znati prije nego ga stavite u košaricu.
Bademovo mlijeko je posljednjih godina postalo hit u svakoj trgovini, a mnogi ga kupuju misleći da piju tekuće bademe. No istina je malo drukčija. Evo što zaista dobivate u čaši i kako odabrati dobru kutiju.
Što je bademovo mlijeko i od čega se pravi?
Bademovo mlijeko je napitak od zdrobljenih badema i vode. Ne sadrži laktozu, soju ni životinjske sastojke, pa ga piju osobe s intolerancijom na laktozu i oni koji ne jedu životinjske proizvode.
Izvor: Pexels
5 stvari koje morate znati o bademovom mlijeku
U njemu ima jako malo badema. Većinu kutije čini voda. Zato ne sadrži ni približno onoliko vitamina i minerala koliko šaka cijelih badema.
Ima vrlo malo bjelančevina. Šalica nezaslađenog bademovog mlijeka ima oko 1 g bjelančevina, a kravlje mlijeko oko 8 g.
Kalcij i vitamin D nisu zajamčeni. Ima ih samo ako je mlijeko obogaćeno, a to piše na etiketi.
Nezaslađeno je najbolji izbor. Neke kutije sadrže dodani šećer i okuse, pa provjerite sastojke.
Nije dobra zamjena za mlijeko kod djece. Zbog malo bjelančevina ne preporučuje se kao zamjena za mlijeko djeci, a dojenčadi nikako.
Bademovo mlijeko sadrži vrlo malo badema po porciji, pa je razina hranjivih tvari niža nego u porciji cijelih badema. Sveučilište Florida (IFAS), Plant-based milk alternatives
Je li bademovo mlijeko zdravo?
Jeste, za mnoge ljude, ako birate pametno. Ima malo kalorija i oko 3 g masti po šalici, a to su uglavnom nezasićene masti. Nezaslađeno nema šećera, pa je dobar izbor kod mršavljenja ili ako pazite na šećer u prehrani. Ali nije “super napitak” i ne nadoknađuje bjelančevine koje biste dobili iz običnog mlijeka.
Je li bademovo mlijeko dobro za probavu?
Bademovo mlijeko ne sadrži laktozu, pa ne izaziva tegobe koje s laktozom dolaze: nadutost, grčeve i proljev. Ako nakon njega ipak osjetite nelagodu, pogledajte etiketu. Uzrok mogu biti dodaci poput zgušnjivača ili šećera.
Treba li mi bademovo mlijeko ako ne podnosim laktozu?
Ne treba, ali je dobar izbor. Postoje i mlijeka bez laktoze koja imaju više bjelančevina, pa pitajte svoj nutricionist. Bademovo je dobra opcija i za alergične na soju. Obično ne sadrži gluten, ali ako ste nabezglutenskoj prehrani, provjerite piše li “bez glutena”. Više o izboru pogledajte u vodiču za biljna mlijeka.
Kako izabrati dobro bademovo mlijeko?
Prije kupnje pročitajte etiketu i tražite ovo:
Nezaslađeno: na etiketi piše “bez dodanog šećera”.
Obogaćeno kalcijem i vitaminom D: posebno ako ne pijete kravlje mlijeko.
Kratak popis sastojaka: idealno su badem, voda i malo soli.
Veći udio badema: neki proizvođači ga navode na etiketi.
Kako napraviti bademovo mlijeko kod kuće?
Domaće ima više badema i nema dodataka. Postupak je jednostavan:
Bademe namočite u vodi 6 do 8 sati.
Ocijedite ih i izmiksajte s oko 3 do 4 šalice svježe vode.
Procijedite kroz gazu ili gustu cjediljku.
Čuvajte ga u hladnjaku i potrošite unutar 2 do 3 dana.
Pozor: bademovo mlijeko nije zamjena za majčino mlijeko ni za adaptirano mlijeko. Dojenčadi se ne daje.
Kako koristiti bademovo mlijeko u svakodnevici?
Doručak: u smoothieju, kaši ili uz müsli.
Kava i čaj: umjesto kravljeg mlijeka.
Kuhanje: u juhama, umacima i pecivima.
Deserti: u pudingu ili voćnom shakeu.
Što ako ne pijem mlijeko uopće?
Ako izbjegavate mliječne proizvode, a bademovo mlijeko nije obogaćeno, kalcija i vitamina D lako možete dobiti premalo. Pročitajte više o kalcijui vitaminu D.
Ne pijete mlijeko? Nadoknadite kalcij i vitamin D.
Pogledajte naše provjerene dodatke prehrani u web shopu.
Je li bademovo mlijeko zdravo? Jeste ako je nezaslađeno i obogaćeno. No ima puno manje bjelančevina od kravljeg mlijeka.
Ima li bademovo mlijeko laktozu? Ne, bademovo mlijeko ne sadrži laktozu.
Ima li bademovo mlijeko bjelančevina? Ima ih vrlo malo, oko 1 g po šalici.
Može li bademovo mlijeko zamijeniti kravlje? Odraslima može, ali pazite na kalcij, vitamin D i bjelančevine iz drugih izvora. Djeci se ne preporučuje kao zamjena za mlijeko.
Je li bademovo mlijeko dobro za mršavljenje? Nezaslađeno ima malo kalorija, pa može pomoći, ali ne zamjenjuje uravnoteženu prehranu.
Koliko dugo traje domaće bademovo mlijeko? U hladnjaku 2 do 3 dana.
Mogu li ga piti alergičari na soju? Alergičari na orašaste plodove ga ne smiju piti.
Zaključak
Bademovo mlijeko je dobar izbor kad ga birate pametno: nezaslađeno, obogaćeno i bez dugačkog popisa dodataka. No ne očekujte od njega isto što i od kravljeg mlijeka, posebno kad su u pitanju bjelančevine.
Preporuka: Prije kupnje uvijek okrenite kutiju i pročitajte etiketu. Preporučujem nezaslađeno i obogaćeno bademovo mlijeko, a bjelančevine tražite drugdje: u jajima, ribi, mahunarkama ili jogurtu. Ako imate alergiju na orašaste plodove, bademovo mlijeko nije za vas.
Mahunarke su vrlo bogate biljnim proteinima, vlaknima, mineralima te vitaminima B skupine. Ne sadrže gluten te imaju nizak glikemijski indeks i postotak masti.
Mahunarke su porodica biljaka koje imaju čak preko 19 500 različitih vrsta. Neke od poznatiji su grah mahunar, grašak, soja, leća, bob, slanutak, itd. U ljudskoj prehrani zauzimaju vrlo važno mjesto, prvenstveno zahvaljujući svom vrlo vrijednom sastavu i vrlo visokom prinosu. Mahunarke, grahorice ili leguminoze imaju vrlo specifičan nutritivni sastav. Sadrže gotovo sve potrebno za našu ishranu, i to u vrlo korisnim i balansiranim omjerima. Gotovo idealno prema našim potrebama dolaze u točno pravim omjerima makronutrijenti ugljikohidrati, proteini i masnoće, za gradivo i energiju, uz pregršt vitamina i minerala. Nemojmo zaboraviti balastne tvari i antioksidanse, te fitokemikalije poput flavonoida, lignana i fitosterola koji daju pečat vrlo korisnih nutraceutika.
Nutritivna svojstva mahunarki
Izvor: Pixabay
Mahunarke sadrže 20 do 25% proteina, što je dvostruko više nego u žitaricama i triput više nego u riži, a u prosjeku gotovo duplo više nego meso.
Tako se zbog svog bogatog proteinskog sastava mahunarke ponekad tituliraju i kao “meso za siromašne”, zbog visokog udjela proteina. Proteini mahunarki su u principu vrlo slični ili jednaki sojinom proteinu prema biološkoj vrijednosti. Isti se taj sojin protein prema ocjeni Svjetske Zdravstvene Organizacije pokazao jednak proteinima u mesu, mlijeku i jajima.
Iako su mahunarke općenito bogate na proteinima, probavljivost tih proteina je na visokom nivou. Ipak, važno je istaknuti zašto se u biološkom smislu daje prednost mesu i životinjski proteinima. Naime, zajednička mana mahunarki je nedostatak esencijalne aminokiseline metionina.
Međutim, iako su biološki manje vrijedni radi deficitarnosti metionina, u kombinaciji s proteinima žitarica koje imaju metionin ovaj se nedostatak anulira, pa se kombiniranjem može dobiti puni potrebni profil svih esencijalnih aminokiselina. Na taj način kod mahunarki se u praktičnom smislu može govoriti o pravom iskorištenju proteina, budući se u stvarnom životu gotovo uvijek serviraju uz neku žitaricu.
Dakle, kombinacija mahunarki i žitarica u ishrani daje puni profil biološke vrijednosti aminokiselina.
Mahunarke spadaju u one namirnice s vrlo niskim glikemijskim indeksom što znači da malo ili nikako ne provociraju gušteraču na lučenje inzulina.
Zašto? Zato što sadrže pretežno kompleksne ugljikohidrate koji se u organizmu vrlo sporo pretvaraju u glukozu.
Vlaknasta struktura mahunarkivažna je za probavu i metabolizam jer zadržava vodu, prikuplja toksine, povećava volumen crijevnog sadržaja, sprječava zatvor te smanjuje rizik od pojave raka debelog crijeva i nekih drugih oboljenja.
Konzumacija i priprema mahunarki
Kako bi spriječili neugodne popratne pojave uživanja u mahunarkama, potrebno je neutralizirati fitičnu kiselinu iz ovojnice i olakšati probavu oligosaharida.
Svaku vrstu mahunarke treba namakati, osim leće i suhog graška.
Najbolje u hladnoj vodi nekih 6 do 12 sati uz povremeno mijenjanje vode i svakako ih drži u hladnjaku kako ne bi fermentirale na sobnoj temperaturi. Mahunarke nemojte kuhati u vodi u kojoj su se namakale. Dodaj svježu vodu, sol i druge začine dodavati tek pri kraju kuhanja.
Preporuka kombiniraj mahunarke sa žitaricama, obiljem povrća i zelenjave s dodatkom hladno prešanog ulja po želji.
Postoji mnogo načina kako uključiti mahunarke u svoju prehranu evo par ideja:
Variva i juhe: Grah, leća i slanutak čine izvrsne dodatke varivima i juhama.
Salate: Dodajte kuhane ili konzervirane mahunarke svježem povrću i začinima za ukusne salate.
Namazi: Pripremite humus od slanutka ili mješavinu graha za sendviče i umake.
Burgeri i popečci: Napravite veganske burgere i popečke od mahunarki kao zamjenu za meso.
Smoothieji: Dodajte malu količinu proteina u svoj jutarnji smoothie koristeći grah ili leću.
Prilozi: Poslužite mahunarke kao prilog uz meso ili drugu glavnu komponentu obroka.
Zaključak
Mahunarke su izvrstan izvor proteina i mnogih drugih hranjivih tvari. Integriranje različitih vrsta mahunarki u svoju prehranu može pomoći u održavanju ravnoteže hranjivih tvari, podržati zdravlje srca, poboljšati kontrolu tjelesne težine i promicati opće zdravlje. Bez obzira jeste li vegetarijanac, vegan ili samo tražite zdravu alternativu proteinima, mahunarke su izvrstan izbor za vašu prehranu.