U današnjem svijetu prehrambenih izazova, sve veći broj ljudi traži načine kako unaprijediti svoje zdravlje kroz ishranu. Jedan od trenutno najvećih trendova je i dijeta bez šećera.
Dijeta bez šećera usredotočuje se na smanjenje ili potpunu eliminaciju primarno dodanog šećera iz prehrane. Za početak, važno je razumjeti razlike između prirodnog šećera i dodanog šećera. Prirodni šećeri prisutni su u voću, povrću i mliječnim proizvodima, a pružaju tijelu potrebnu energiju i hranjive tvari. Međutim, dodani šećeri su oni koji se umjetno dodaju hrani tijekom procesa prerade ili pripreme, kao što su šećer u prahu, sirupi ili koncentrirani sokovi. Dodani šećeri obično nemaju prehrambenu vrijednost i često su povezani s prekomjernom potrošnjom kalorija te zdravstvenim problemima poput pretilosti, dijabetesa i bolesti srca.
Nekoliko je razloga zašto se preporuča smanjeni unos dodanih šećera. Prvo, jednim dijelom može pomoći u regulaciji razine glukoze u krvi. Prekomjerni unos šećera može uzrokovati nagli porast razine šećera u krvi, što dovodi do osjećaja energije i pada energije. Ova nagle promjene mogu biti štetne za zdravlje, a dugotrajna izloženost visokoj razini šećera povezana je s razvojem dijabetesa tipa 2.
Drugo, izbjegavanje dodanih šećera može potaknuti gubitak kilograma i održavanje zdrave tjelesne težine. Dodani šećeri često su visokokalorični, ali nisko hranjivi sastojci. Zamjenom tih šećera s hranjivim cjelovitim namirnicama, možete smanjiti unos kalorija i povećati unos vlakana, vitamina i minerala. To može rezultirati osjećajem sitosti i smanjenom potrebom za prejedanjem, što je ključno za postizanje i održavanje zdrave tjelesne težine.
Prekomjerni unos dodanog šećera povezan je s povećanim rizikom od srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, lošeg kolesterola i upalnih stanja u tijelu. Smanjenje unosa šećera može pomoći u održavanju zdravog srca i smanjenju rizika od kroničnih bolesti.
Osnovna pravila dijete bez šećera
Dijeta bez šećera usredotočuje se na smanjenje ili potpunu eliminaciju dodanog šećera iz prehrane. To uključuje izbjegavanje slatkih gaziranih pića, sokova, slatkiša, peciva i drugih industrijskih proizvoda koji sadrže skrivene šećere. Umjesto toga, ova dijeta potiče konzumaciju cjelovitih namirnica poput voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki, nemasnih proteina i cjelovitih žitarica.
Međutim kao i svaka dijeta i ova ima svojih izazova. Mnogi ljudi se bore s problemom odvikavanja od šećera tijekom prvog tjedna, pa ako se osjećate nervozno ili žudite za šećerom, znajte da niste jedini. Stoga za efikasnije rezultate preporuča se postupno uvođenje malih promjena kako bi se ublažila vaša žudnja za slatkim.
Ključno je napraviti dobar plan prehrane kojeg ćete se pridržavati. Preporuka je postupno početi s prehrambenim promjenama. Prvih nekoliko tjedana krenite s procesom prilagodbe vašeg organizma – razdoblje nižeg šećera umjesto totalno bez šećera. Dajte svom tijelu vremena da se prilagodi jer šećer može stvoriti ovisnost. Stoga krenite postupno i polako.
Tijekom tog vremena možete slobodno jesti hranu s prirodnim šećerima, poput voća, jer je ono prepuno hranjivih tvari i vlakana.
Unositi male promjene u svoju prehranu kako biste smanjili unos šećera.
Osim rezanja hrane za koje očito znate da sadrže više šećera poput, peciva, sladoleda, kolača, čokolade, gaziranih sokova – morat ćete obratiti pozornost i na neke namirnice koje sadrže skrivene šećere.
Na primjer, skriveni šećeri se mogu pronaći:
zapečeni grah
krekeri
tacosi
smrznuta predjela
žitarice, poput kruha, riže i tjestenina
voćni sokovi
kava s okusom
mlijeko s okusom
čaj s okusom
voda s okusom
kokteli
likeri
vino
Jedan od način eliminiranja skrivenih izvora šećera je i čitanje podataka o hranjivim vrijednostima i popisa sastojaka koji se nalaze na etiketi hrane. Stoga ćete morati obratiti malo više pozornosti i na taj dio.
Šećer u različitim oblicima
Šećer ima mnogo različitih naziva i morat ćete ih sve naučiti kako biste ga mogli ukloniti iz prehrane.
Generalno pravilo je da pripazite na sastojke koji završavaju na “oza” – to su obično oblici šećera.
Na primjer:
glukoza
maltroza
saharoza
dekstroza
fruktoza
laktoza
Osim jasno označenih šećera, kao što je sladni šećer, on može doći i u mnogim drugim oblicima.
To uključuje:
melasa
agava
sirupi, kao što su kukuruzni, rižin, sladni i javorov
koncentrat voćnog soka
maltodekstrin
Ako vam je ovo zastrašujuće puno podataka, bez brige. Nakon što naučite prepoznati šećer u svim njegovim oblicima, bit će vam lakše izbjegavati ga i držati se svog plana.
Iako dijeta bez šećera ima brojne prednosti, važno je napomenuti da nije prikladna za svakoga.
Osobe s posebnim prehrambenim potrebama, poput dijabetičara, trebaju konzultirati svakako svog liječnika ili nutricionista prije nego što se odluče za takvu dijetu. Također je važno naglasiti da se ne radi o potpunom izbacivanju šećera iz prehrane, već o smanjenju ili eliminaciji dodanih šećera.
Vaš probavni sustav trenutačno vrvi bakterijama, gljivicama, virusima. Oni su dio vašeg crijevnog mikrobioma. On ima veliku ulogu u vašem zdravlju, veću nego što možete zamisliti.
Možda zvuči alarmantno, ali trilijuni mikroorganizama žive u vašim crijevima. Vaša crijeva bujaju životom i raznim vrstama mikroba. Ako jedna vrsta bakterije ne može obaviti svoj posao, druga vrsta može uskočiti i pomoći.
Raznolikost crijevnog mikrobioma je poput raznolikosti ljudskog društva. Svaki element ima svoju ulogu, i svi rade zajedno kako bi društvo išlo naprijed. Manje raznolik mikrobiom, ili disbioza, može uzrokovati neravnotežu između “dobrih” i “loših” bakterija. Kada ima više “loših” bakterija, vaše tijelo je sklonije infekcijama i bolestima. Međutim, postoje i “dobre” bakterije koje zapravo štite vaše tijelo od bolesti.
Posljednjih godina, sve više se istražuje i ističe važnost mikrobioma crijeva za zdravlje ljudskog organizma.
Mikrobiom predstavlja raznoliku zajednicu mikroorganizama – bakterija, gljivica, virusa i ostalih mikroba – koji naseljavaju naša crijeva. Ovi mikroorganizmi igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u našem probavnom sustavu i imaju širok spektar utjecaja na naše zdravlje.
Osnovne funkcije mikrobioma
Probavni mikrobiom ima mnoge funkcije. Između ostalog važan je za regulaciju vašeg imuniteta. Pomaže kod probave i održavanja dobrog zdravlja mozga. Štiti od opasnih patogena i pomaže kod metaboličkih procesa vezanih uz konzumaciju lijekova. Također je bitan za proizvodnju esencijalnih vitamina i hranjivih tvari.
Znanstvenici su nedavnim istraživanjima potvrdili ulogu crijevnih bakterija u borbi protiv kroničnih bolesti.
Primjerice crijevne bakterije mogu utjecati na uspjeh liječenja od raka. Studija iz 2022. pokazala je da pacijenti s melanomom koji su dobro reagirali na liječenje imaju veću količinu bakterija vrste Lachnospiraceae. U međuvremenu, pokazalo se da je liječenje raka manje učinkovito kod ljudi s velikim količinama bakterija vrste Streptococcaceae.
Neki crijevni mikrobi utječu na metabolizam i upalu. Kada postoji neravnoteža crijevnog mikrobioma uzrokovana nezdravom prehranom i antibioticima, istraživanja pokazuju da bi to moglo pridonijeti povećanju tjelesne težine.
Istraživanja također pokazuju da manja raznolikost mikrobioma može oslabiti imunološki odgovor u mozgu, pridonoseći povećanom riziku od upala i neurodegenerativnih poremećaja.
Simptomi nezdravih crijeva?
Crijevni mikrobiom uključen u brojne tjelesne procese, a nezdrava crijeva mogu se manifestirati na različite načine. Među najčešćim simptomima su kronična abdominalna bol, zatim simptom nervoznih crijeva. Zatim tu su kronične mučnine pa čak i povraćanje. Neki ljudi mogu patiti i od zatvora kao i čitavog niza probavnih poteškoća.
Studija iz 2019. sugerira kako promjene u crijevnim bakterijama mogu utjecati na žudnju za nezdravom hranom, reakciju osobe na stres i povećati rizik od depresije.
Izvor: Pixabay
Kako održavati zdravlje mikrobioma?
Zdravlje vaših crijeva se najbolje regulira kvalitetnom prehranom stoga smo za vas pripremili kratke smjernice.
Jedite hranu bogatu vlaknima
Jedan od načina da napunite crijeva je promjena onoga što jedete. Probavni mikrobi trebaju hranjive tvari za preživljavanje, a zdrava prehrana glavna je komponenta u oblikovanju mikrobioma. Studija iz 2019. sugerira kako konzumacija hrane s visokim udjelom životinjskog mesa, zasićenih masti, šećera i soli povećava broj “loših” bakterija i šteti rastu “dobrih” bakterija.
S druge strane, konzumacija lisnatog povrća, biljaka bogatih proteinima (poput tofua ili graha) i hrane bogate omega-3(kao što su losos, kamenice,lanene sjemenkei orasi) povezano je s proizvodnjom “dobrih” bakterija. Također preporučujemo konzumiranje hrane bogate vlaknima (kao što su zob,leća, chia sjemenke) jer su one značajan izvor hrane za crijevne mikrobe.
Izbjegavajte rigorozne dijete
Restriktivna prehrana, izbacivanje određenih grupa hrane znači da ograničavate pristup potencijalnom gorivu za svoje mikrobe, što može dovesti do manje raznolikog crijevnog mikrobioma. Primjerice neki ljudi izbjegavaju jesti gluten, što je nepotrebno. Osim ako niste alergični ili imate celijakiju, nema prednosti za vaš mikrobiom ako ostanete na bezglutenskoj dijeti, posebno zato što je većina proizvoda bez glutena manje hranjiva, s niskim udjelom vlakana i visokim udjelom zasićenih masti.
Nagli prelazak na bezglutensku prehranu može uznemiriti crijeva i uzrokovati smrt crijevnih mikroba koji se oslanjaju na gluten kako bi preživjeli.
Ograničavanjem prehrane zapravo smanjujete raznolikost sastava crijevnih mikroba. Ali ako proširite svoju prehranu i jedete pomalo od svega, potičete rast različitih crijevnih mikroba.
Nemojte se ograničiti samo na probiotike
Probiotski dodaci prehrani popularna su opcija koja se prodaje za poboljšanje zdravlja crijeva. Međutim, stručnjaci kažu da ne biste trebali ovisiti o njima u rješavanju svih svojih crijevnih problema. Probiotici, čine tek 0,001% ukupnog sastava vašeg crijevnog mikrobioma.
Jedite hranu bogatu prebioticima
Prebiotici služe kao gorivo za crijevne mikrobe. Određeno povrće je bogato prebioticima.
Studija iz 2018. o utjecaju prebiotika na crijeva sugerira da oni pomažu u promicanju rasta dobrih bakterija, poput onih koje smanjuju upalu i potiču metabolizam ili mršavljenje. Još jedna prednost je povećanje crijevnih bakterija koje poboljšavaju imunološki odgovor i bolje apsorbiraju minerale, poput kalcija, kako bi se spriječili lomovi kostiju.
Izbjegavajte antibiotike
Antibiotici pomažu riješiti se bakterija koje uzrokuju infekcije, ali zauzvrat mogu uzrokovati kolateralnu štetu, uništavajući niz dobrih bakterija koje žive u crijevima. Čak i jedna kura uzimanja antibiotika u djetinjstvu može znatno smanjiti raznolikost crijeva, omogućujući gljivicama da se šire i razmnožavaju.
Studija iz 2022. pokazala je da jedna kura antibiotika može poremetiti mikrobiome pacijenata na šest mjeseci.
Korištenje antibiotika također riskira stvaranje sojeva bakterija koji su otporni na antibiotike, a istraživanje sugerira da bakterije otporne na antibiotike mogu uzrokovati infekcije koje je teško liječiti.
Osim prehrane, za zdravlje mikrobioma važno je smanjiti stres, redovito vježbati, dovoljno spavati i izbjegavati pretjeranu upotrebu antibiotika, koji mogu narušiti njegovu ravnotežu.
Mikrobiom crijeva postaje sve više priznat kao ključni faktor za zdravlje i dobrobit. Razumijevanje njegove uloge i održavanje uravnoteženog mikrobioma može imati pozitivan utjecaj na probavno zdravlje, imunitet i čak mentalno zdravlje. Promoviranje raznovrsne prehrane i zdravih životnih navika može podržati razvoj zdravog mikrobioma crijeva i unaprijediti opće zdravlje organizma.
U modernom svijetu u kojem sve više vremena provodimo u zatvorenom prostoru i zaštićeni od sunčevih zraka, nedostatak vitamina D postaje sve češći problem. Međutim, ovaj moćni nutrijent igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja i dobrobiti našeg organizma.
Vitamin D, odnosno vitamin sunca je vrlo važan za vaše zdravlje. Najpoznatiji je po tome što je neophodan za rast i razvoj vaših kostiju, ali to nije sve.
Istraživanja su pokazala njegovu važnost u regulaciji imunološkog sustava, sudjeluje u prevenciji raka, bolesti neurološkog sustava, kardiovaskularnih poremećaja te oštećenja koštanog tkiva.
Stoga je regulacija njegova unosa poželjna. On se naravno može unositi putem, hrane i suplemenata, ali njegov najbolji izvor jest sunce. Zato jest upravo ljeto, godišnje doba koje je idealno kako bi obnovili svoje zalihe vitamina D. On dakle prvenstveno ovisi o izlaganju suncu stoga varira tijekom godišnjih doba, a u kolovozu njegova razina u organizmu može biti gotovo tri puta veća u odnosu na siječanj. Isto tako ovisi o dužini dana, oblačnosti, količini melanina u koži pa čak i kremi za sunčanje.
Tu naravno treba biti oprezan jer je u današnje vrijeme nažalost postalo opasno izlagati se previše suncu i preporuča se izbjegavati ga ljeti između 10 – 16h. nije
Zašto je važan vitamina D?
Čitav niz metaboličkih procesa je odgovoran za sintezu ovog vrlo važnog vitamina. Nevjerojatnim će zvučati kako je za njegov nastanak potrebno ultraljubičasto zračenje. UVB zrake (280-310 nm) ulaze u nepokrivenu kožu, gdje pretvaraju 7-dehidrokolesterol u previtamin D3 iz kojega konačno nastaje vitamin D3 (kolekalciferol). Osim njega postoji i vitamin D2 (ergokalciferol), koji je isto tako fiziološki bitan. On je biljnog podrijetla, a ima ga najviše u gljivama.
Međutim ni vitamin D2 niti vitamin D3 ne predstavljaju aktivni oblik vitamina D. Njegov aktivni oblik kalcidiol, nastaje u jetri, a njegova konačna aktivacija se odvija u bubrezima gdje nastaje vrlo aktivan kalcitriol. Što vam iz ovih samih naziva može već biti jasno jest njegova povezanost s kalcijem.
Vitamin D ima zadaću kontrolirati koliko će se kalcija apsorbirati iz hrane, koliko će se ugrađivati ili oslobađati iz kostiju.
Ukoliko u organizmu nedostaje kalcija, proizvodi se više aktivnog oblika vitamina D u bubrezima koji pomaže apsorbciju kalcija. Ukoliko nedostaje vitamina D u organizmu, navedeni mehanizam neće osigurati homeostazu kalcija te će doći do oslobađanja kalcija iz kostiju, tj. do demineralizacije, kako bi se postigla potrebna razina kalcija u krvi. Navedeno stanje dovodi do osteomalacije i osteoporoze u odraslih ljudi te rahitisa kod djece.
Zbog toga, uz dovoljan unos vitamina D, moramo imati na umu da zadovoljimo i dnevne potrebe za kalcijem.
Osim navedene uloge u oragnizmu, vitamin D ima i druge funkcije poput regulacije fosfatnog metabolizma, regulacije imunološkog odgovora, regulacije razine inzulina i šećera u krvi te krvnog tlaka.
Izvor: Pexels
Unos vitamina D prehranom
Nedostatak vitamina D u organizmu je vrlo čest slučaj, a u najrizičnije skupine spadaju dojenčad, osobe sa tamnijom bojom kože te starija populacija. Ako ga u organizam unosite prehranom onda su najbolji izvori srdele i losos, odnosno riblje ulje. U manjim količinama ima ga u jajima, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, gljivama. Ako ga unosite putem suplementacije onda tu treba biti pažljiv kod doziranja, a preporuča se i uzimanje u kombinaciji s kalcijem i omega-3.
Ovo su namirnice koje preporučamo:
1. Riba
Riba je jedan od najboljih izvora vitamina D, pogotovo masna riba poput lososa, skuše, srdela, tune i haringe. Ove vrste ribe obiluju vitaminom D jer se on akumulira u njihovom masnom tkivu tijekom života u morskim vodama. Na primjer, 100 grama lososa može sadržavati oko 570 IU (međunarodnih jedinica) vitamina D. Redovita konzumacija ribe može značajno doprinijeti unosu ovog važnog vitamina i pridonijeti zdravlju kostiju.
2. Jetra bakalara
Jetra bakalara također je izvrsna namirnica bogata vitaminom D. Iako se može smatrati manje privlačnom za neke ljude, jetra bakalara pruža veliku količinu vitamina D. Samo jedna porcija, koja iznosi otprilike 85 grama, može sadržavati oko 1300 IU vitamina D, što je više nego dovoljno za dnevne potrebe. Osim vitamina D, jetra bakalara bogata je i drugim hranjivim tvarima poput vitamina A, omega-3 masnih kiselina i željeza.
3. Jaja
Jaja su još jedan izvor vitamina D koji se lako može uključiti u prehranu. Posebno su bogata vitaminom D žumanjci. Jedno veće jaje može sadržavati oko 40 IU vitamina D. Iako ta količina nije toliko visoka kao u nekim drugim namirnicama, jaja mogu pružiti vrijedan doprinos ukupnom unosu vitamina D, posebno ako se konzumiraju redovito.
4. Mliječni proizvodi
Mliječni proizvodi, poput mlijeka, jogurta i sira, često su obogaćeni vitaminom D. Ti proizvodi su važan izvor kalcija i vitamina D, koji zajedno igraju ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju. Na primjer, jedna šalica običnog mlijeka može sadržavati oko 120 IU vitamina D, dok jedna šalica jogurta može sadržavati između 80 i 100 IU vitamina D. Također, tvrdi sirevi, poput cheddra ili swissa, mogu pružiti malu količinu vitamina D.
5. Gljive
Neke vrste gljiva, poput shiitake i bijelih gljiva, prirodno sadrže vitamin D, ali samo u malim količinama. Međutim, proizvođači često izlažu gljive sunčevoj svjetlosti kako bi potaknuli proizvodnju vitamina D. Ove gljive obogaćene vitaminom D postaju sve popularnije i pružaju vegetarijancima i veganima priliku da unesu više ovog važnog nutrijenta.
6. Biljni napitci
Neki biljni napitci, poput sojinog mlijeka, bademovog mlijeka i kokosovog mlijeka, mogu biti obogaćeni vitaminom D kako bi bili alternativa kravljem mlijeku. Prije kupnje, uvijek provjerite deklaraciju proizvoda kako biste vidjeli je li obogaćen vitaminom D i koliko ga sadrži.
Doziranje
Također treba istaknuti kako dnevna doza unosa jest različita za pojedinu dob. Budući da je neophodan za normalan rast i razvoj djece, preporuke su 400 IU (odnosno 5 µg, 1 µg=40 IU) u djece do šeste godine starosti, nakon čega je preporuka od 200 IU najmanja doza koja spriječava deficit. Potrebe se opet povečavaju (400 IU) ljudima između 50. i 70. godine života, a onima starijim od 70 godina 600 IU na dan.
Vitamin D je važan nutrijent koji ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i imunološkog sustava. Sunčeva svjetlost je glavni izvor vitamina D, ali postoje i različite namirnice bogate ovim nutrijentom. Riba, jetra bakalara, jaja, mliječni proizvodi, gljive i biljna mlijeka su neke od namirnica koje pružaju vrijedan izvor vitamina D. Redovita konzumacija ovih namirnica može pomoći u osiguravanju adekvatnog unosa vitamina D i doprinijeti zdravlju kostiju i općem blagostanju.
Ima jako puno puno različitih vrsta prehrane, ali samo jednu je odabrala i potvrdila znanost i struka. Nema sumnje, najzdravija je mediteranska prehrana. Zašto je tomu tako možete pročitati u novoizašloj knjizi dr. Diane Petričević, Mediteranskom prehranom do zdravlja.
Mediteranska prehrana je jedan od najprihvatljivijih sustava pravilne prehrane u međunarodnim okvirima. Nažalost, to u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prisutna činjenica. Stoga moramo težiti ka cilju da ovakav način prehrane bude prihvaćen od što većeg broja stanovnika. To naravno nije lagan zadatak i zahtijeva angažiranje javno zdravstvenih djelatnika.
Pored organizacije znanstvenih i stručnih skupova, potrebno je pripremati i objavljivati prehrambene informacije u medijima. Treba promovirati filozofiju kako doći mediteranskom prehranom do zdravlja te poticati proizvodnju hrane.
Edukacijom treba poticati mediteranski način pravilne prehrane među mladim naraštajima kako bi im osigurali zdraviji i dulji život.
Što je mediteranska prehrana?
Mediteranskom prehranom se smatra određena vrsta prehrambenih navika, koje tradicijski prakticiraju ljudi koji žive na području Mediterana.
Među glavnim obilježjima mediteranske prehrane je visoka potrošnja voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, kruha i žitarica. Umjerenije se konzumira riba i nešto manje meso, najčešće piletina, zatim punomasni sirevi i jogurt.
Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, obično uz obroke. Uz to treba napomenuti jedan vrlo važan faktor, a to je dostupnost lokalnih sezonskih, svježih proizvoda te aktivan životni stil.
Prvo sustavnije istraživanje koje je potvrdilo korisne učinke mediteranske prehrane na ljudsko zdravlje – napravili su Amerikanci nakon II. svjetskog rata. Rezultati studije su bili iznenađujući. Studije o prehrani su se naravno nastavile i dalje, te su združeni podaci 12 međunarodnih studija provedenih na više od milijun stanovnika pokazali da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta, 6% nižu učestalost pojavnosti raka, 9% manju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, te 13% nižu učestalost oboljevanja od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Mediteranska prehrana ima pozitivan učinak u spriječavanju i liječenju slijedećih bolesti:
srčanih bolesti (prevencija ateroskleroze)
smanjivanje LDL i povećanje HDL kolesterola,oksidacije lipida,smanjivanje zgrušavanja krvi,smanjenje homocisteina
raka (radi se o vrstama raka tipičnima za razvijena društva čiji se nastanak povezuje sa nepravilnom prehranom: rak debelog crijeva,dojke i prostate)
šećerne bolesti (raznolikost prehrane,obilje prehrambenih vlakana,niski glikemijski indeksi,obilje antioksidansa u voću i povrću)
debljine
Odlomci iz knjige
Zanimljivo je da u popularizaciji mediteranske prehrane prednjače Amerikanci. Dr. Patric Quillin, autor knjige ”Pobijediti rak prehranom” i predsjednik Cancer Treatment Institutes of America, objavio je ”top listu” deset namirnica koje su najučinkovitije u borbi protiv raka.
Iz ovog pregleda je vidljivo kako se većina korisnih namirnica uzgaja na Mediteranu.
Povrće, duša mediteranske prehrane… Obilje i svježina povrća daju mediteranskoj kuhinji više od dobrog okusa i ljepote boja. Ono sadrži vitamine, minerale i moćne fitokemikalije. Fitokemikalije su tvari u biljkama koje imaju zaštitnu funkciju u organizmu blokirajući kancerogene tvari i potičući obrambeni sustav čovjeka. Povrće sadrži i vlakna koja povoljno utječu na rad probavnog sustava i na taj način smanjuju rizik oboljevanja od raka debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da i u stanjima razvijene bolesti, veći unos povrća ima povoljan utjecaj na suzbijanje razvoja bolesti.
Više o mediteranskom voću, povrću, začinima i kuhinji pročitajte u knjizi dr. Diane Petričević, koja je tiskana u nakladi Centra za nutricionizam Petričević i pod posebnim pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije.
U većini slučajeva svjesni smo pozitivnih učinaka tjelovježbe na naše zdravlje, ali užurbanost suvremenog života i prenatrpan raspored ponekad ne ostavljaju previše vremena za dodatnu fizičku aktivnost.
Većina današnje populacije živi sjedilačkim životom, premalo se kreće i rijetko se bavi bilo kakvom tjelesnom aktivnošću. Statistički podaci upravo potvrđuju tu činjenicu.
Ono što u ovom slučaju predstavlja izazov nije to što smo svijesni toga što nam je činiti i što je za nas zdravo, već kako se natjerati da to uistinu počnemo prakticirati u svakodnevnom životu.
U tom procesu važno je imati u vidu psihološki i fizički dio. Odnosno za dobar učinak podjednako je važna tjelovježba i motivacija. Kako bi tjelovježba bila uistinu učinkovita oba elementa moraju biti usklađena. Naše tijelo puno lakše prati i obavlja svojevrsnu aktivnost ukoliko smo donijeli čvrstu i svjesnu odluku da ćemo se početi baviti njome.
Značaj tjelovježbe za Zdravlje
Prije nego što se posvetimo motivaciji, važno je naglasiti značaj tjelovježbe za zdravlje. Brojne studije su dokazale kako redovita tjelesna aktivnost donosi niz koristi za fizičko i mentalno blagostanje.
Poboljšava kardiovaskularno zdravlje: Redovito vježbanje jača srce i krvne žile te smanjuje rizik od srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka.
Potiče održavanje zdrave tjelesne težine: Tjelesna aktivnost pomaže u kontroliranju tjelesne težine tako da sagorijeva kalorije i potiče razvoj mišićne mase.
Jača mišiće i kosti: Vježbe s opterećenjem potiču rast mišića i jačanje kostiju, što je ključno za prevenciju osteoporoze i smanjenje rizika od ozljeda.
Poboljšava mentalno zdravlje: Tjelovježba potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres, anksioznost i depresiju te poboljšavaju raspoloženje.
Unaprjeđuje kognitivne funkcije: Vježbanje poboljšava moždanu cirkulaciju i povećava kognitivne sposobnosti, poput koncentracije i pamćenja.
Izvor: Pexels
Izazovi i prepreke
Unatoč svim prednostima koje pruža, mnogi ljudi se susreću s izazovima kad je riječ o redovitom vježbanju. Neki od uobičajenih izazova i prepreka uključuju:
Nedostatak vremena: U današnjem brzom tempu života, mnogi ljudi osjećaju kako nemaju dovoljno vremena posvetiti se tjelovježbi.
Nedostatak motivacije: Osjećaj demotiviranosti i nemotiviranosti može biti velika prepreka za redovito vježbanje.
Monotonija i dosada: Ponavljajuće rutine mogu dovesti do dosade, što može smanjiti želju za vježbanjem.
Umor i iscrpljenost: Osjećaj umora nakon napornog dana može otežati motivaciju za vježbanjem.
Prekinite samosabotažu i počnite vježbati!
Prvi korak je da osvijestite mentalne blokade koje vas spriječavaju da se počnete baviti tjelesnom aktivnošću. Tjelovježba ima veliki učinak na naše emotivno stanje, a i određena vlastita stajališta koja imamo o svojim sposobnostima.
Određena negativna uvjerenja koja imamo o svojim mogućnostima i kapacitetima te način kako sami sebe vrednujemo nas ponekad spriječavaju da donosimo bolje i zdravije životne odluke.
Ovaj podsvijesni element samosabotaže dodatno otežava naš proces odlučivanja i uključivanja u određenu tjelesnu aktivnost. Na Vama je da identificirate i izazovete te mentalne uljeze i prestanete se sabotirati.
Pronađite svoje slabe točke
Ukoliko imate stav da nikad nećete moći trčati maraton, nikad nećete moći izvesti savršeno neku plesnu figuru ili yoga poziciju, onda ste vrlo vjerojatno u pravu. Činjenica jest da treba izvjestan trud da bi se određena vještina savladala, ali upravo ovakav način razmišljanja je ono što Vas spriječava da postignete rezultat.
Za početak bi bilo jako dobro da prepoznate i budete svjesni da razmišljate na takav način.
Zaustavite negativne misli i promijenite svoj stav
Nudimo Vam par primjera kako zaustaviti svoje negativne misli te kako sami sebe motivirati i zauzeti pozitivan stav o tjelovježbi.
Negativna misao: “Ovo je preteško.” Pozitivniji pristup: “Da, ovo je teško, ali nije i ne izvedivo. Svrha tjelovježbe je u izazovu, a ja sam spreman/spremna na izazov.”
Negativna misao : “Ovo je dosadno.” Pozitivniji pristup: “Ne pristupam ovome na ispravan način. Koji je moj pravi razlog zašto se bavim tjelovježbom? Da li je to samo radi zabave ili da postignem tjelesnu formu? Trebam uvijek imati na umu koji je moj stvarni cilj i ovisno o tome formirati svoj misaoni pristup.”
Negativna misao: “Trebam biti doma s djecom.” Pozitivniji pristup: “Ako uistinu želim biti tu za ljude koje volim i želim biti tu još dugo vremena, ja moram biti zdrav/zdrava. Time što vježbam imat ću više energije i bit ću fokusiraniji/ja u prisustvu svoje djece.”
Napravite ovo!
Kad ste se psihički pripremili i kad su vaši ciljevi i namjere jasni, vrijeme je za akciju. Danas su mogućnosti odabira tjelovježbe u najmanju ruku raznoliki.
Napravite nekakav okvirni plan što želite postići i kakav tip tjelovježbe vam najviše odgovara.
Što ste u svom procesu planiranja precizniji veće su šanse da ćete postići svoj cilj. Bilo da želite smršaviti ili se bolje osjećati, važno je da vam tjelovježba postane životnom navikom.
Pronađite nešto od čega se osjećate dobro
Najbolji način da tjelovježba bude zabavna te da ima sve pozitivne učinke na vaše zdravlje, primjerice opušta vas i lišava stresa, jest da odaberete nešto što volite. Primjerice mrzite yogu? Onda jednostavno nemojte ići na yogu! Kad je tjelovježba tek puka forma koju ispunjavate na svojoj listi tjednih obaveza, onda ona samo dodaje pritisak i element stresa u vaš život.
Ima mnogo različitih oblika tjelovježbe, istražite ih, pronađite onu koja odgovara najviše vama kao osobi i ne zaboravite se pri tom i zabavljati.
Postavite ciljeve i rokove
Nije dovoljno reći i postaviti stvari na način, ‘’Ja želim bit u dobroj formi’’. Morate biti određeniji.
Postavite si pitanje što točno želite postići i u kojem vremenskom periodu.
Primjerice, “ U vremenskom periodu od 6 mjeseci ja želim izgubiti 15 kg i želim imati više energije.”
Krenite ka tom cilju postepeno, malim koracima, ali budite dosljedni i uporni.
Recimo počnite tako što ćete ići u duže šetnje najmanje dvaput tjedno i odraditi barem jedan trening tjedno vježbi snage. To bi mogao biti solidan početak, onda gradite dalje na tome. Dodajite i mijenjate vježbe prema individualnoj potrebi. Da biste zadovoljili nekakav minimum koji se smatra nužnim za ljudsko zdravlje trebate vježbati najmanje triput tjedno po 30 minuta.
Top strategija u održavanju motivacije:
Postavljanje ciljeva: Postavite realne, mjerljive ciljeve za svoje vježbanje. To će vam pomoći da ostanete fokusirani i osjetite zadovoljstvo kada postignete svoje ciljeve.
Raznolikost: Vježbajte raznolike aktivnosti kako biste izbjegli dosadu. Probajte različite sportove, vježbe ili treninge kako biste otkrili što vam najviše odgovara.
Buddy sustav: Pronađite vježbačkog partnera ili se pridružite grupi za tjelovježbu. Podrška i druženje mogu povećati motivaciju i učiniti vježbanje zabavnijim.
Nagrada sustav: Postavite si sustav nagrada za ostvarenje vježbačkih ciljeva. Nagrade ne moraju biti velike, već dovoljno motivirajuće da nastavite raditi na svom tjelesnom napretku.
Raspored vježbanja: Planirajte svoje vježbanje unaprijed i uvrstite ga u svoj redoviti raspored kako biste mu posvetili potrebnu pažnju.
Budite fleksibilni: Neka vaša očekivanja budu realna i budite spremni prilagoditi se promjenama u rasporedu ili okolnostima.
Tjelovježba je ključna za očuvanje zdravlja i dobrobiti.
Motivacija igra vitalnu ulogu u održavanju redovitog tjelesnog aktivnosti. Postavljanje ciljeva, raznolikost, podrška okoline te sustav nagrađivanja samo su neke od strategija koje vam mogu pomoći održati motivaciju za vježbanje.
Uz redovitu tjelovježbu i održavanje visoke razine motivacije, možete postići zdrav i aktivan životni stil.
