Pripremite se za putovanje u svijet rogača, izvanredne mahunarke kojea krije brojne nutritivne blagodati. Saznajte zašto bi rogač mogao biti sljedeća superhrana koju ćete uvrstiti u svoju prehranu!
Rogač (Ceratonia siliqua) je drvo koje potječe iz Mediterana i regija Bliskog istoka, a poznato je i kao “stablo kruha”. Plod rogača, koji se često koristi kao dodatak hrani, ima dugu povijest upotrebe zbog svoje nutritivne vrijednosti i zdravstvenih koristi. Ubraja se u porodicu mahunarki, koja se uzgaja na Mediteranu već 4000 g. Kod nas raste u južnoj Dalmaciji.
U ovom članku istražit ćemo nutritivnu vrijednost rogača, njegove zdravstvene prednosti i različite načine na koje se može koristiti u prehrani.
Povijest rogača
Rogač ima bogatu povijest koja seže unatrag tisućama godina. Stanište mu je primarno na Mediteranu, a povijesni zapisi pokazuju kako se rogač koristio u prehrani još u doba starog Egipta.
Rogačeva stabla, često rastu kao gusti nasadi, i često su korištena kao stočna hrana. Jedan od najpoznatijih aspekata povijesti rogača je njegova uloga kao mjerne jedinice u nekim kulturama.
Rogač je bio korišten kao referentna mjera za težinu i dužinu u trgovini, što se može pratiti sve do drevnih civilizacija poput Egipta i Grčke.
Ova praksa temeljila se na činjenici da plod rogača ima relativno konzistentnu i poznatu težinu i veličinu. Kako su se tvari razmjenjivane i trgovale, bilo je potrebno uspostaviti standardizirane mjere kako bi se osigurala pravedna razmjena dobara.
Tijekom srednjeg vijeka i kasnijih perioda, rogač je postao važan dio prehrane na Mediteranu, jer je njegov plod bio koristan izvor hrane tijekom sušnih razdoblja. Danas se rogač uzgaja i koristi širom svijeta zbog svojih nutritivnih prednosti i različitih primjena.
Nutritivni sastojci rogača
Rogač je bogat raznim hranjivim tvarima koje ga čine vrijednim dodatkom prehrani. Evo i nekih njgovih glavnih nutritivnih komponenti:
Dijetalna vlakna: Rogač je izvrstan izvor dijetalnih vlakana, koja su ključna za probavno zdravlje. Vlakna potiču redovitu stolicu, sprječavaju zatvor i podržavaju ravnotežu crijevne mikroflore.
Prirodni šećeri: Rogač sadrži prirodne šećere poput saharoze, glukoze i fruktoze, što ga čini idealnim prirodnim sladilom.
Minerali: Plod rogača sadrži minerale poput kalcija, kalija, magnezija i željeza. Ovi minerali su važni za zdravlje kostiju, ravnotežu elektrolita i formiranje crvenih krvnih stanica.
Antioksidansi: Rogač je bogat antioksidansima, uključujući flavonoide i tanine. Antioksidansi pomažu u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima i smanjenju rizika od kroničnih bolesti.
Ima mali udio masti, bogat je već spomenutim vlaknima (pektin) i bjelančevinama. Ugljkohidrati čine 80% sastava rogača, sadrži vitamine A, B i D te znatne količine kalcija, fosfora i kalija. U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Zbog sadržaja tanina ponekad se daje djeci koja imaju problema sa proljevom.
Izvor: Pixabay
Zdravstveni benefiti
Regulacija probave: Dijetalna vlakna u rogaču potiču zdravu probavu, sprječavajući zatvor i podržavajući ravnotežu crijevne mikroflore.
Stabilizacija šećera u krvi: Prirodni šećeri u rogaču imaju niski glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuju nagli porast šećera u krvi. To je korisno za osobe koje pate od dijabetesa ili žele održavati stabilne razine šećera.
Antioksidativni učinak: Antioksidansi u rogaču mogu pomoći u zaštiti stanica od oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima, smanjujući rizik od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti i raka.
Prirodno sladilo: Rogač se često koristi kao prirodno sladilo u prehrambenim proizvodima, posebno za one koji žele smanjiti unos rafiniranog šećera.
Upotreba u kulinarstvu
Rogač ima različitu primjenu u kulinarstvo. Često se koristi kao dodatak napicima. Primjerice prašak od rogača može se dodati smoothiejima, mlijeku ili jogurtu kako bi se poboljšao okus i dodala nutritivna vrijednost. Rogač se može koristiti kao zamjena za šećer u pečenju i kuhanju, pružajući slatki okus jelima. Stoga se i vrlo često koristi za pripremu deserta poput kolača, keksa i čokoladica. Može se primjerice dodati kašama kako bi se zasladio doručak.
Rogač je nutritivno bogat plod s mnogim zdravstvenim prednostima. Njegova upotreba u prehrani može doprinijeti boljem probavnom zdravlju, regulaciji šećera u krvi te zaštiti od oksidativnog stresa. Integriranje rogača u raznoliku i uravnoteženu prehranu može biti korisno za održavanje općeg zdravlja i blagostanja.
Prebiotici su postali ključna riječ u svijetu nutricionizma i zdravlja. Dok se probiotici često spominju kao korisni mikroorganizmi za crijevnu ravnotežu, prebiotici su tajna podrške koja hrani i potiče rast tih korisnih probiotičkih bakterija.
Crijevna mikroflora igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja probavnog sustava i jačanju imunološkog sustava.
Prebiotici su skupina posebnih vlakana koja podržavaju rast korisnih bakterija u crijevima i potiču zdravlje crijevne mikroflore.
Ovi važni nutrijenti imaju mnoge zdravstvene blagodati, uključujući poboljšanu probavu, jačanje imuniteta, smanjenje upale te potporu cjelokupnom blagostanju. U ovom članku, istražit ćemo što su prebiotici, zašto su važni za zdravlje. Zatim koje su njihove glavne zdravstvene prednosti, najbolji izvori prebiotika i kako ih uključiti u svoju prehranu.
Što su prebiotici?
Prebiotici su skupina netopljivih vlakana koja se prirodno nalaze u određenim namirnicama biljnog podrijetla.
Ova vlakna prolaze kroz probavni sustav gotovo nepromijenjena, što znači da ih naše tijelo ne probavlja.
Umjesto toga, prebiotici dolaze do debelog crijeva nepromijenjeni. Tamo služe kao hrana za korisne bakterije, poput bifidobakterija i laktobacila, koji nastanjuju crijeva.
Kada korisne bakterije fermentiraju prebiotike, stvaraju se različite tvari poput masnih kiselina kratkog lanca (SCFA). Ove masne kiseline imaju brojne pozitivne učinke na zdravlje crijeva i tijela općenito.
Prebiotici potiču rast i aktivnost korisnih bakterija, što rezultira uravnoteženijom crijevnom mikroflorom i boljom funkcijom probavnog sustava.
Zašto su prebiotici važni za zdravlje?
Prebiotici igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i potiču zdravlje probavnog sustava. Evo nekoliko razloga zašto su prebiotici važni za zdravlje:
Podržavaju rast korisnih bakterija
Prebiotici djeluju kao hrana za korisne bakterije u crijevima. Kada korisne bakterije konzumiraju prebiotike, rastu i razmnožavaju se, što potiče raznolikost i ravnotežu crijevne mikroflore.
Potiču probavu
Prebiotici potiču povećanje volumena stolice i poboljšavaju peristaltiku crijeva, što pridonosi boljoj probavi i redovitoj stolici.
Jačaju imunološki sustav
Zdrava crijevna mikroflora igra važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Prebiotici potiču rast korisnih bakterija koje pomažu u borbi protiv infekcija i upala.
Smanjuju upalu
Prebiotici potiču proizvodnju masnih kiselina kratkog lanca (SCFA), koje imaju protuupalna svojstva. Ove masne kiseline mogu smanjiti upalu u crijevima i tijelu.
Pomažu u apsorpciji hranjivih tvari
Zdrava crijevna mikroflora poboljšava apsorpciju hranjivih tvari iz hrane, što povećava njihovu dostupnost tijelu.
Smanjuju rizik od crijevnih bolesti
Uravnotežena crijevna mikroflora može smanjiti rizik od raznih crijevnih bolesti, uključujući sindrom iritabilnog crijeva (IBS), upalne bolesti crijeva (IBD) i crijevne infekcije.
Zdravstvene prednosti prebiotika
Prebiotici pružaju brojne zdravstvene blagodati, a ovdje su neki od najvažnijih:
Poboljšana probava
Prebiotici potiču rast korisnih bakterija koje podržavaju probavu i smanjuju rizik od probavnih tegoba poput nadutosti, plinova i zatvora.
Povećana otpornost na infekcije
Uravnotežena crijevna mikroflora poboljšava funkciju imunološkog sustava, što može pomoći u borbi protiv bakterijskih i virusnih infekcija.
Smanjenje rizika od upalnih bolesti
Prebiotici mogu smanjiti upalu u crijevima i cijelom tijelu, što može smanjiti rizik od upalnih bolesti kao što su artritis i alergije.
Pomoć u kontroli tjelesne težine
Prebiotici potiču osjećaj sitosti i smanjuju apetit, što može pomoći u kontroli tjelesne težine i sprječavanju prejedanja.
Smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti
Prebiotici mogu smanjiti razinu kolesterola u krvi i poboljšati zdravlje srca, što može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Potpora mentalnom zdravlju
Zdrava crijevna mikroflora može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje i pomoći u smanjenju anksioznosti i depresije.
Najbolji izvori prebiotika
Prebiotici se prirodno nalaze u određenim namirnicama biljnog podrijetla. Evo nekoliko najboljih izvora prebiotika koje možete uključiti u svoju prehranu:
Luk i češnjak – izuzetno su bogati prebioticima, posebno fruktooligosaharidima (FOS) i inulinom.
Banane – zrele banane su dobar izvor prebiotika, posebno pektina.
Cikorija – bogata inulinom, a možete je konzumirati u obliku praha, kave od cikorije ili kao povrće.
Artičoke – sadrže inulin i oligofruktoze, koji su važni prebiotici za zdravlje crijeva.
Pšenične mekinje – bogate vlaknima, uključujući i prebiotike.
Pšenični dextrin – netopljivo vlakno koje djeluje kao prebiotik.
Jeruzalemska artičoka – bogata inulinom i fruktooligosaharidima (FOS).
Heljda – sadrži prebiotike, uključujući inulin.
Kako uključiti prebiotike u svoju prehranu
Izvor: Pixabay
Uključivanje prebiotika u svoju prehranu može poboljšati vaše zdravlje crijeva i zdravlje općenito. Evo nekoliko savjeta kako to učiniti:
Jedite raznoliko povrće
Jedite različito povrće koje je bogato prebioticima kako biste osigurali raznolikost u vašoj crijevnoj mikroflori.
Konzumirajte fermentirane namirnice
Fermentirane namirnice poput kiselog kupusa, kimchija i kefira također mogu podržati rast korisnih bakterija u crijevima.
Kuhajte s lukom i češnjakom
Dodajte luk i češnjak u vaše omiljene recepte kako biste povećali unos prebiotika.
Ako smatrate da ne unosite dovoljno prebiotika putem prehrane, razmislite o uzimanju dodataka prehrani koji sadrže prebiotike.
Prebiotici su ključni za zdravlje vaše crijevne mikroflore te potiču mnoge zdravstvene blagodati.
Ovi posebni vlaknasti nutrijenti podržavaju rast korisnih bakterija, poboljšavaju probavu, jačaju imunološki sustav, smanjuju upalu te pružaju mnoge druge zdravstvene prednosti.
Kroz raznovrsnu prehranu koja uključuje namirnice bogate prebioticima, možemo održati i zdravlje cijeva i cjelokupnog organizma.
Kruška se često smatra voćem koje može pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine. No koliko zapravo ima kalorija i koja je nutritivna vrijednost kruške?
Kruška je voće koje se često preporučuje u prehrani usmjerenoj na održavanje zdrave tjelesne težine. Bogata je prehrambenim vlaknima, vitaminima i antioksidansima koji mogu podržati zdravlje probavnog sustava i doprinijeti osjećaju sitosti.
Ovo voće potječe iz Azije i uzgaja se već tisućama godina. Danas postoji više od tisuću različitih sorti kruške koje se razlikuju po obliku, boji i okusu, ali sve imaju sličan nutritivni profil.
Nutritivna vrijednost kruške
Kruška je voće relativno niske energetske vrijednosti, ali sadrži niz važnih nutrijenata koji mogu pridonijeti uravnoteženoj prehrani. Osim prirodnih šećera koji daju blagu slatkoću, kruška je posebno bogata prehrambenim vlaknima, ponajviše pektinom – vrstom topljivih vlakana koja može pomoći u regulaciji probave i održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Nutrijent
Količina
Energija
57 kcal
Proteini
0.4 g
Ugljikohidrati
15 g
Prehrambena vlakna
3.1 g
Masti
0.1 g
Vitamin C
4.3 mg
Kalij
116 mg
Sličan nutritivni profil imaju i jabuka, mango i banana, koje također sadrže vlakna, vitamine i antioksidanse važne za zdravlje.
Kruška i zdravstvene prednosti
Koliko kalorija ima kruška
Kruška sadrži brojne bioaktivne spojeve koji mogu imati pozitivan učinak na zdravlje organizma. Posebno se ističu flavonoidi i antioksidansi, koji sudjeluju u zaštiti stanica od oksidativnog stresa i upalnih procesa.
Jedan od važnih spojeva u kruški je kvercetin, antioksidans koji se u najvećoj količini nalazi u kori ploda. Istraživanja pokazuju da prehrana bogata flavonoidima može imati zaštitni učinak na kardiovaskularni sustav.
U znanstvenom časopisu Nutrients navodi se:
Veći unos voća bogatog flavonoidima povezan je s nižim rizikom od kardiovaskularnih bolesti zahvaljujući njihovim antioksidativnim i protuupalnim učincima. – Nutrients
Kruška je također dobar izvor vitamina Ci beta-karotena, koji sudjeluju u zaštiti stanica i podržavaju normalno funkcioniranje imunološkog sustava.
Zahvaljujući prehrambenim vlaknima, posebno pektinu, kruška može doprinijeti zdravoj probavi i podržati ravnotežu crijevne mikrobiote.
Studija objavljena u časopisu Food & Function ističe:
Topiva vlakna poput pektina djeluju kao prebiotik te mogu potaknuti rast korisnih bakterija u crijevima. – Food & Function
Da li kruška deblja
Kruška ima relativno nizak kalorijski sadržaj i bogata je vlaknima, zbog čega može biti dobar izbor u prehrani usmjerenoj na regulaciju tjelesne težine.
100 g kruške sadrži približno 57 kcal, a jedna srednja kruška ima oko 100 kcal. Vlakna iz kruške mogu povećati osjećaj sitosti i pomoći u kontroli apetita.
Zbog toga se kruška često preporučuje kao voćni međuobrok u planovima uravnotežene prehrane.Kkruška je poznata po visokom udjelu pektina, topljivog vlakna koje može pomoći u regulaciji probave.
Kruška ima relativno nizak kalorijski sadržaj i bogata je prehrambenim vlaknima, zbog čega može biti dobar izbor u uravnoteženoj prehrani. Vlakna pomažu produljiti osjećaj sitosti i mogu pridonijeti boljoj kontroli apetita, pa se kruška često preporučuje kao voćni međuobrok.
Koliko kalorija ima kruška?
100 grama svježe kruške sadrži približno 57 kalorija, dok jedna srednje velika kruška ima oko 90 do 100 kcal. Zbog relativno niskog energetskog sadržaja i visokog udjela vode, kruška se smatra laganim voćem.
Koja je nutritivna vrijednost kruške?
Kruška sadrži prehrambena vlakna, vitamin C, kalij i niz antioksidativnih biljnih spojeva. Posebno je bogata pektinom, vrstom topljivih vlakana koja može podržati probavu i doprinijeti stabilnoj razini šećera u krvi.
Je li kruška dobra za probavu?
Da. Kruška sadrži prehrambena vlakna koja mogu potaknuti rad crijeva i pridonijeti zdravoj probavi. Pektin, koji se nalazi u kruški, može djelovati kao prebiotik i podržati rast korisnih bakterija u crijevima.
Smiju li osobe s dijabetesom jesti krušku?
Kruška sadrži prirodne šećere, ali zahvaljujući vlaknima može imati umjeren utjecaj na razinu glukoze u krvi. Osobe s dijabetesom mogu je konzumirati u umjerenim količinama, najbolje kao dio uravnoteženog obroka.
Kada je najbolje jesti krušku?
Kruška se najčešće konzumira kao međuobrok između obroka, ali se može dodati i u doručak, voćne salate, smoothieje ili lagane deserte.
Zaključak
Kruška je nutritivno vrijedno voće koje može biti dio uravnotežene i raznolike prehrane. Zahvaljujući sadržaju prehrambenih vlakana, vitamina i antioksidansa, kruška može pridonijeti zdravlju probavnog sustava, podržati imunološku funkciju te doprinijeti osjećaju sitosti. Upravo zbog relativno niskog kalorijskog sadržaja i visokog udjela vlakana često se preporučuje kao praktičan i lagan međuobrok.
U kliničkoj praksi često se susrećem s pitanjima o tome koje voće uključiti u svakodnevnu prehranu, osobito kod osoba koje žele regulirati tjelesnu težinu ili poboljšati kvalitetu prehrane. Voće poput kruške može biti jednostavan način da se poveća unos vlakana i mikronutrijenata, uz zadržavanje uravnoteženog energetskog unosa. Kao i kod svih namirnica, ključ je u umjerenosti i raznolikosti prehrane.
Patlidžan je svestrano povrće široko rasprostranjeno u svim svjetskim kuhinjama. Pomalo je neobična izgleda i nezobilazan dio jelovnika tijekom ljetnih mjeseci. Bogat je biljnim vlaknima i važnim nutrijentima, ali trebate biti oprezni prilikom kuhanja i pripreme.
Patlidžan, zdravo i hranjivo povrće poznato je po svom pomalo gorkastom okusu te karakterističnoj tamnoljubičastoj boji. Ova zanimljiva vrsta potječe iz Indije gdje je u upotrebi već tisućama godina. A potom se njegov uzgoj proširio na istok Azije, u Kinu i Japan te u konačnici i diljem Europe.
Iako ih možete nabaviti tijekom čitave godine, njihova sezona je od srpnja do listopada. Također trebate obratiti pozornost na njihovu svježinu jer ako su prezreli gorak okus je izrazit i neugodan te će takvi primjerci biti gotovo pa nejestivi.
Patlidžan možete pripremati na različite načine – pirjanjem, prženjem, pohanjem, a osobito je popularna priprema na roštilju.
Možete ga kiseliti ili pripremiti u obliku namaza, ali ono što je potrebno naglasiti kako je patlidžan neophodno termički obraditi.
Sirovi patlidžan sadrži solanin – otrovnu tvar koju biljke proizvode kako bi se zaštitile od nametnika, Ona se nalazi u njegovoj koži i ispod nje. Ako dospije u organizam može uzrokovati glavobolju, probavne smetnje, znojenje te srčanu aritmiju. Stoga kako bi se ta tvar eliminirala potrebno ga je skuhati.
Osim otrova u njegovoj koži sadržana je velika koncentracija hranjivih tvari te se prilikom pripreme ne preporučuje guljenje i bacanje kože jer se tako umanjuju njegove hranjive vrijednosti.
Izvor: Pexels
Nutritivna svojstva patlidžana
Osim gorčine i otrova, patlidžan je ustvari izvrsna namirnica. Bogat je vrlo vrijednim nutrijentima. U sastavu patlidžana pronalazimo vitamin C, K, B6, tiamin, niacin, magnezij, fosfor, bakar, dijetalna vlakna, folnu kiselinu, kalij i mangan. Patlidžani sadrže jako malo zasićenih masnih kiselina.
Evo nekoliko ključnih nutritivnih vrijednosti patlidžana:
Vlakna: Patlidžan je bogat vlaknima, koja podržavaju zdravlje probavnog sustava i pomažu u regulaciji šećera u krvi.
Antioksidansi: Sadrži antioksidanse poput vitamina C i fenola koji štite tijelo od oštećenja slobodnih radikala i podržavaju imunološki sustav.
Vitamini i minerali: Patlidžan je izvor vitamina K, vitamina B6, folata, kalija i mangana, koji su važni za različite biološke procese u tijelu.
Niski sadržaj masti: Patlidžan sadrži vrlo malo masti, što ga čini prikladnim za ljude koji paze na unos masti u prehrani.
Lijekovitost patlidžana
Mogu pomoći u prevenciji osteoporoze, ublažiti simptome anemije, poboljšati kognitivne funkcije i zdravlje kardiovaskularnog sustava. Patlidžani štite zdravlje probavnog sustava, potiču mršavljenje, pomažu u boljoj kontroli dijabetesa i mogu smanjiti rizik od nastanka raka.
Patlidžani su, baš kao i druge vrste povrća, odličan izvor dijetalnih vlakana. Dijetalna vlakna su ključna za dobar i uravnotežen rad probavnog sustava, prevenciju bolesti i poremećaja probavnog sustava. S obzirom na to da patlidžani gotovo uopće ne sadrže masti i kolesterol, odličan su izbor za osobe koje žele regulirati svoju tjelesnu težinu. Vlakna potiču stvaranje osjećaja sitosti i reguliraju oslobađanje hormona koji povećavaju apetit.
Patlidžani su odličan izvor antioksidansa koji štite tijelo od niza različitih bolesti i poremećaja. Sadrže vitamin C, koji jača imunološki sustav i potiče oslobađanje bijelih krvnih stanica.
Odličan su izvor mangana, prirodnog antioksidanta i esencijalnog minerala. Slobodni radikali su spojevi koji napadaju zdrave tjelesne stanice i povećavaju rizik od nastanka kancerogenih stanica, a antioksidansi su ti koji štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala.
Patlidžani su odličan izvor željeza i bakra, minerala ključnih za prevenciju anemije. Stoga se osobito preporuča osoba sklone anemiji ili koje su na vegetarijanskoj i veganskoj prehrani.
Patlidžani su dobri i kod regulacije razine kolesterola. Istovremeno povećavaju razinu dobrog (HDL) kolesterola i smanjuju razinu lošeg (LDL) kolesterola. Što je razina HDL kolesterola veća, niži je rizik od nastanka niza bolesti kardiovaskularnog sustava. Smanjenjem razine LDL kolesterola se smanjuje rizik od nastanka srčanog i moždanog udara.
Zbog visokog udjela vlakana i niskog udjela ugljikohidrata, patlidžani su odlični za regulaciju razine šećera u krvi i inzulina. Ako je razina inzulina stabilna, prestat će nagle promjene razine šećera u krvi. Stoga se preporučuju osobama koje imaju problema s dijabetesom.
Patlidžani su jako dobar izvor željeza i kalcija, minerala koji su ključni za održavanje zdravlja koštanog sustava. Ujedno sadrže i kalij koji je ključan za adekvatnu apsorpciju kalcija. Istraživanja su pokazala da patlidžani mogu ublažiti simptome osteoporoze, ojačati kosti i povećati gustoću koštanog tkiva.
Patlidžan u kuhinji
Patlidžan se može pripremati na mnogo načina, uključujući prženje, pečenje, kuhanje i griliranje. Evo nekoliko popularnih jela s patlidžanom:
Parmigiana di Melanzane: Klasično talijansko jelo koje uključuje slojeve pečenih patlidžana, umaka od rajčice i sira.
Baba Ganoush: Bliskoistočka poslastica koja se priprema od pečenih patlidžana, tahinija, češnjaka i limunovog soka.
Ratatouille: Francuska jela s povrćem, u kojem patlidžan igra važnu ulogu zajedno s tikvicama, paprikama i rajčicama.
Kratki zaključak
Patlidžan je izvanredno raznovrstan i hranjiv povrtni sastojak koji može poboljšati prehranu i doprinijeti zdravlju. S bogatstvom vlakana, vitamina i minerala, te mogućnostima za raznovrsne pripreme, patlidžan je idealan za ljude koji žele uživati u ukusnim obrocima koji istovremeno brinu o njihovom zdravlju. Stoga, eksperimentirajte s različitim receptima i uživajte u svim prednostima koje patlidžan može ponuditi vašem tijelu i okusu.
Cimet je zahvaljujući svojim svojstvima te slatkastom mirisu i okusu omiljeni sastojak vrućih zimskih napitaka te kolača. No on nudi puno više od toga i zaista bi bila šteta koristiti ga samo kao dodatak jelima.
Cimet je začin, koji se dobiva od cimetovca, vrste drva iz porodice lovora. Riječ je zapravo o osušenoj unutarnjoj kori mladih stabala cimetovca ili njegovih grančica. One se potom suše te uvijaju u male štapiće, koji su vrlo popularni i koriste se najčešće prilikom dekoracije i serviranja hrane. Osim što je poznat u ulozi začina, on ima i specifična nutritivna svojstva. Zbog kojih se kroz povijest primjenjivao i u medicinske svrhe. U srednjem vijeku je bio cjenjeniji od zlata te se smatrao luksuzom i statusnim simbolom. U drevnoj kineskoj medicini cimet se primjenjivao kao zagrijavajući i pročišćavajući sastojak koji izvrsno pomaže kod srčanih i plućnih oboljenja, kao i kod tegoba mokraćnog mjehura. S time da je naglasak na cejlonskom cimetu kao najoptimalnijoj verziji, koji se dobiva iz stabla vrste Cinnamomum verum (ili Cinnamomum zeylanicum), a porijeklom je naravno iz Šri Lanke (nekadašnji Cejlon).
Nutritivna svojstva cimeta
Cimet je poznat i po tome što sadrži obilje vlakana i mangana tepo mnogobrojnim antioksidativnim svojstvima.
Jedna (jušna) žlica cimeta sadrži:
19 kcal
0,3 g bjelančevina
6,2 g ugljikohidrata
4,1 g dijetalnih vlakana
0,1 g masnoća
1,4 mg mangana (68% dnevno preporučene doze)
77,7 mg kalcija (8% dnevno preporučene doze)
0,6 mg željeza (4% dnevno preporučene doze)
Osim toga, sadrži i vitamine K, E i B6, te minerale magnezij, kalij, cink i bakar.
Istraživanjima se potvrdilo, kako cimet ima antioksidativan učinak tekotira vrlo visoko na ljestvici začina. Po svojim svojstvima značajniji je od češnjaka, ružmarina, origana i timijana. Zahvaljujući sastojcima kao što su polifenoli, flavonoidi i fenolna kiselina, cimet prevenira oksidativni stres i oštećenja nastala djelovanjem slobodnih radikala. Zbog toga je dobar saveznik u borbi protiv kroničnih oboljenja. Pokazalo se da cimet smanjuje nakupljanje dušikova oksida u krvi te sprečava lipidnu peroksidaciju. Riječ je o procesima koji povećavaju rizik od raka, oštećenja mozga i srčanih oboljenja.
Izvor: Shutterstock
Kako koristiti cimet u zdravstvene svrhe
Sigurno ste već negdje čuli da je cimet odlična hrana ili začin za dijabetičare. Povećava osjetljivost na hormon inzulin te regulira glukozu u krvi. Konzumirate li svega 1/2 žličice cimeta na dan, možete uravnotežiti razinu šećera u krvi. Također čaj od cimeta je dobar načina da regulirate razinu šećera u krvi. Pustite vodu da proključa i dodajte 1 žličicu cimeta. Pustite da odstoji 15 minuta. Voda će postati smeđa. Ocijedite ju i popijte. Također postoje istraživanja koja idu u prilog povoljnom djelovanju cimeta na prvenciju Alzheimerove bolesti.
Naime, pokazalo se kako cimet blokira djelovanje tau proteina u mozgu.Tau protein uništava moždane stanice i njegovo gomilanje u mozgu dovodi do demencije i Alzheimerove bolesti. Stoga probajete 1 žličicu cimetapomiješati s malo meda. Pojedite svaki dan prije doručka također možete smjesu kombinirati s čajem po izboru.
Zahvaljujući antioksidansima, cimet može spriječiti mutacije u stanicama te oštećenja koja dovode do pojave tumora i raka u organizmu. Cimet se danas uvelike uzima u obzir kao začin koji može pomoći u prirodnom liječenju tumora i raka te se vezano uz to provodi sve veći broj istraživanja. Pokazalo se i da ovaj mirisni začin poboljšava zdravlje crijeva, a samim time i smanjuje rizik od raka debelog crijeva.
Naša omiljena proljetna pasta jest Pasta Primavera. Njome ćete zadovoljiti sve svoje potrebe za bjelančevinama i ugljikohidratima i to bez velikog opterečenja oko pripreme.
Za pripremu Pasta Primevere potrebno je nekih 20 minuta vašeg dragocijenog vremena i 10 sastojaka. Ovo je jednostavan i brz recept za ukusan, zdrav i lagan obrok. Pasta Primavera u jednoj porciji sadrži bogatstvo potrebnih nutrijenata i svega 200-tinjak kalorija.
Priprema se sastoji od tjestenine i ukusnog umaka s povrćem. Umak se pravi od namirnica poput brokule. Ona primjerice obiluje korisnim vitaminima i mineralima zbog čega smo ju svrstali u kategoriju supernamirnica. Od ostalih namirnica tu su rajčice, tikvice, paprike i šampinjoni. Ove namirnice su pravo malo bogatstvo, vitamina, vlakana, proteina i minerala.
Priprema Pasta Primavere
Priprema Paste Primavere može se podijeliti u dvije faze. Jedna je priprema tjestenine, a druga ukusnog umaka od povrća.
Tjestenina se prirema tako što ćete u kipuću vodu koju ste prethodno zasolili i dodali ulja, staviti 500 g tjestenine.
Tjesteninu kuhajte dok ne bude gotova, ovisno o temperaturi, 15- 20 minuta.
Umak ćete pripremiti zasebno. U posudi zagrijte malo maslinovog ulja u koji dodate prethodno sitno narezani češanj češnjaka. Lagano pirjajte dok češnjak ne poprimi žućkastu boju. Dok pirjate luk, očistite i narežite ostatak povrća: tikvice, šampinjone, paprike, rajčice, brokulu. Potom dodajte redom sve osim rajčice. Ostavite povrće nek se prija u vlastitom soku nekih 10-tak minuta.
Nakon što primjetite da je povrće omekšalo dodajte malo začina po izboru, soli, papra.
Zatim dodajte rajčice i pinjole i pustite sve da se dobro prokuha još nekih 10-15 minuta. Nakon što je umak dovršen, pomiješajte ga s prethodno skuhanom i ocijeđenom tjesteninom. Ovaj recept dostatan je za četiri ukusna i zdrava obroka. Želimo Vam dobar tek!
