Celulit može biti oku nezgodan i vrlo, vrlo težak za rješavanje, ali nije i nemoguće. Pitali ste: kako se mogu riješiti celulita? Nudimo vam par smjernica kako se riješiti celulita po kategorijama.
Celulit, ulegnuti izgled na površini kože koji se često opisuje kao „švapski sir“ ili „kora od naranče“ jest vrlo čest kod žena. Posebno je izražen na područjima bedara i stražnjice. No i muškarci (oko 10% slučajeva) mogu imati celulit koji se može pojaviti bilo gdje na tijelu (trbuh, ruke, listovi).
Celulit su masne potkožne stanice koje otiču na koži. Na pojavu celulita utječe više faktora. To su prvenstveno nekretanje, loša i neredovita prehrana te premali unos tekućine.
Zatim tu su još loša cirkulacija, ženski hormoni, osobito kontracepcija, genetika, trudnoća i klimakterij, itd.
Iako mnogi misle kako se celulit javlja kod pretilosti to nije u potpunosti točno. Vitki ljudi, pojedinci koji su u formi pa čak i oni koji održavaju zdravu težinu (zdrav postotak masnog tkiva) mogu imati celulit.
Žene su sklonije stvaranju celulita (90% ili više) zbog same građe, načina taloženja masti u potkožnom tkivu, a i struktura masnih stanica je ponešto drugačija nego kod muškaraca.
Celulit i njegovi uzroci
Genetika: sklonost celulitu može biti naslijeđena. Struktura kože i način na koji tijelo pohranjuje masnoće igraju ključnu ulogu.
Hormoni: hormonski disbalans, posebno estrogen, može utjecati na pojavu celulita. Hormoni utječu na protok krvi i limfe, što može doprinijeti stvaranju kvržica.
Debljina kože: tanja koža može olakšati vidljivost celulita. Stariji ljudi često imaju tanju kožu, što može izražavati celulit više nego kod mlađih osoba.
Stil života: nedostatak tjelesne aktivnosti, nezdrava prehrana i pušenje mogu pogoršati problem.
Celulit – prevencija i tretiranje
Nekoliko je načina kojima se možete riješiti ove oku vrlo neugodne narančine kože. Riješite se celulita: tjelovježbom, kvalitetnijom prehranom, primjenom kozmetike te medicinskom estetikom.
Uravnotežena prehrana: hranite se raznovrsno i konzumirajte namirnice bogate antioksidansima i vlaknima. Smanjite unos soli i procesirane hrane.
Vježbanje: kombinacija aerobnih vježbi (trčanje, plivanje) i vježbi snage može pomoći u smanjenju tjelesne masnoće i poboljšanju tonusa kože.
Hidratacija: dovoljno vode potiče cirkulaciju i pomaže u detoksikaciji tijela.
Masaža i samomasaža: masaža može poboljšati cirkulaciju i pomoći u razbijanju kvržica. Samomasažom možete poticati limfnu drenažu.
Kozmetički tretmani: neki tretmani poput limfne drenaže, laserske terapije i anticelulitnih krema mogu pružiti privremeno poboljšanje.
Celulit i tjelovježba
Celulit je po svom sastavu mast (salo), stoga gubljenje težine (ako ste prekomjerne težine) može pomoći smanjiti vidljivost celulita. Mnogi ljudi koji gube težinu i primjećuju poboljšani izgled celulita pogotovo ako sagrade više tankih mišića koristeći vježbe snage vide da ni to nije garancija. Upravo zato što je povezano s faktorima koje ne možete kontrolirati (genetika, spol i hormoni).
Najbolji učinak, posebice kod vrlo izraženog celulita jest kombinacija tjelovježbe, zdrave prehrane i određenih kozmetičkih tretmana.
Preporučamo kardio vježbe jer one pomažu u sagorijevanju masti duž čitavog tijela, vrlo povoljno utječu na gubitak sala. Vježbe snage su važne i za gubljenje težine i sveukupno zdravlje.
Izvor: Pexels
Masaža je isto preporučljiva jer se njome poboljšava cirkulacija što je važno kod razgradnje celulita.
Također preporučamo i medicinsku estetiku koja obuhvaća niz neinvazivnih estetskih medicinskih metoda poput laserske lipolize.
Celulit nije neizbježan, iako može biti izazovan za mnoge. Kombinacija pravilne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i konzistentne njege kože može pomoći u prevenciji i smanjenju celulita. Važno je razumjeti da nema brze čarobne formule, već kontinuirani pristup zdravom načinu života koji će se s vremenom isplatiti u vidljivom poboljšanju.
Bezglutenska prehrana postaje sve popularnija, ali jeste li znali da se iza te popularnosti kriju stvarne zdravstvene prednosti? Bezglutenska prehrana je način prehrane koji isključuje gluten, protein koji se nalazi u žitaricama poput pšenice, ječma i raži.
Bez obzira jeste li netolerantni na gluten, imate celijakiju ili samo želite poboljšati svoje zdravlje, bezglutenska prehrana može donijeti brojne blagodati. Prije nego što dublje istražimo bezglutensku prehranu, važno je razumjeti što je to gluten.
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i nekim drugim žitaricama.
Za neke ljude, konzumacija glutena može izazvati velike probleme u probavi. To se zove intolerancija na gluten ili celijakija.
Intolerancija prema glutenu i simptomi celijakije
Simptomi ove bolesti su: bol u trbuhu, gubitak ili nemogućnost dobivanja tjelesne mase, česte i obilne stolice, proljevi, nadutost, slabo razvijena muskulatura ruku i nogu, gubitak teka, kronični umor.
Ukoliko se dijagnosticira glutenska enteropatija (celijakija) onda je dijagnoza nažalost doživotna.
Važno je napomenuti kako oboljeli od ove bolesti mogu imati u potpunosti normalnu kvalitetu života ukoliko počnu prakticirati bezglutensku dijetu. U protivnom riskiraju ozbiljno oštećenje sluznice tankog crijeva. Moguće poremećaje u hormonalnom sustavu, otežanu probavu i apsorpciju važnih nutritivnih sastojaka. Također se povećava mogućnost razvoja teških i po život opasnih bolesti poput karcinoma crijeva i maligni tumor limfnog tkiva crijeva. Stoga se izbacivanje glutena iz svakodnevne prehrane postavlja kao nužnost.
Bezglutenska prehrane i njezina osnovna pravila
Bezglutenske prehrana jest nešto zahtjevniji tip dijete i podrazumijeva dosljednost i samodisciplinu, ali je u potpunosti izvediva.
Konzumiranjem hrane bez glutena nismo lišeni svih nutritivno vrijednih sastojka za čovjekov organizam jer sam gluten kao protein nije toliko važan i po svom sastavu (aminokiseline) zamjenjiv je drugim prehrambenim izvorima.
Osnova bezglutenske dijete je u pravilnom izboru namirnica koje se pripremaju po određenoj recepturi. Dakle trebali bi isključiti:
pšenicu
zob
ječam
raž
i njihove biljne srodnike. Brašno tih žitarica ne smije se koristiti, a isto tako ne treba konzumirati industrijske proizvode koji ih sadrže. Stoga je nužno uvijek pripaziti na sastojke proizvoda jer se mnogima dodaje gluten. On vrlo često služi kao podloga za arome, boje, aditive te namirnicama daje formu i kompaktnost.
Na popisu industrijske hrane koja sadrži gluten nalaze se: većina instant pripravaka poput juha, kava, pudinga, palente, gotovih umaka; zatim majoneza, ketchup, neki tipovi jogurta, većina čokolada, bombona, energetskih pločica, shakeovi, frappei, corn flakes, müesli, vrhnja za šlag i kuhanje, većina sladoleda, salame, šunke, hrenovke, paštete, slanine grickalice, sve vrste kolača, peciva, torti, keksa, sve vrste kruha. Kao što vidite popis je poprilično dug.
Izvor: Unsplash
Bezglutenske namirnice
Ono što ostaje na raspolaganju su sve vrste povrća i voća, zatim sve vrste mesa, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi koji ne sadrže gluten, kava, itd.
Također postoji čitav niz proizvoda koji su specijalno namijenjeni oboljelima od celijakije i imaju na sebi oznaku bez glutena. Tu sada dolazi na red i kretivnost u osmišljavanju obroka koje najčešće treba pripraviti sam kako bi se imao potpuni uvid u sadržaj odabranih sastojaka.
Moguće je adekvatnom kombinacijom postići okuse, arome i teksturu jela bez glutena.
Tako primjerice upotrebom odgovarajućih namirnica poput: mahunarki, slanutka, graha, tapioke, batate, krumpira, leće, heljde, riže, prosa, kukuruza, kvinoje, amaranta, manioke, ribe mogu se kreirati jelovnici koji svojim okusom i nutritivnim sastavom mogu parirati bez problema oblicima prehrane koji sadrže gluten.
Dapače, čak su istraživanja pokazala kako bezglutenska prehrana je vrlo zdrava pa se stoga preporučuje i onima koji ne boluju od celijakije. Stoga konzumiranje proizvoda pseudožitarica, raznih mahunarki ili upotreba brašna od krumpira batate koji su dio bezglutenske dijete zbog njihovih vrijednih bioloških spojeva preporuča svima.
Izbacivanjem namirnica koje sadrže brojne aditive, umjetne boje i konzervanse koji su inače prisutni u većini industrijskih proizvoda može biti samo zdravo i korisno.
Osnovni principi bezglutenske prehrane su:
Eliminacija glutena: Glavni princip bezglutenske prehrane je izbjegavanje hrane koja sadrži gluten. Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i nekim drugim žitaricama. To znači da trebate izbjegavati proizvode od pšenice poput kruha, tjestenine, peciva i piva, kao i druge izvore glutena poput ječma i raži.
Konzumacija prirodnih, neprerađenih namirnica: Fokusirajte se na hranu koja je prirodno bez glutena, poput voća, povrća, mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda i orašastih plodova. Ove namirnice su bogate hranjivim tvarima i čine osnovu bezglutenske prehrane.
Pažljivo čitanje deklaracija na proizvodima: Mnogi prehrambeni proizvodi mogu sadržavati skrivene izvore glutena, čak i ako se na prvi pogled ne čine glutenskim. Stoga je važno pažljivo čitati deklaracije proizvoda kako biste prepoznali sastojke koji mogu sadržavati gluten.
Korištenje bezglutenskih zamjena: Postoji širok izbor bezglutenskih zamjena za žitarice koje sadrže gluten. Primjerice, možete koristiti brašna poput brašna od riže, heljde, kvinoje, badema, kokosa ili kukuruznog brašna kako biste pripremili bezglutenske pekarske proizvode.
Pažljivost pri pripremi i konzumaciji hrane izvan kuće: Kada jedete izvan kuće, važno je biti oprezan zbog mogućnosti kontaminacije hrane glutenom. Komunikacija s osobljem restorana ili drugih mjesta za prehranu te traženje bezglutenskih opcija može biti ključno kako biste osigurali sigurnu prehranu.
Praćenje zdravstvenog stanja i stručni savjet: Ako imate dijagnosticiranu intoleranciju na gluten ili celijakiju, važno je pratiti svoje zdravstveno stanje i redovito se savjetovati sa stručnjakom, poput nutricionista ili liječnika, kako biste dobili prilagođene smjernice i osigurali uravnoteženu prehranu.
Preporučena suplementacija uz bezglutensku prehranu
Prateći bezglutensku prehranu, moguće je ostvariti kvalitetan unos većine nutrijenata kroz raznoliku hranu. Međutim, s obzirom na to da mnoge standardne namirnice bogate glutenom (poput pšeničnih proizvoda) sadrže ključne vitamine i minerale, ljudi na bezglutenskoj prehrani mogu povremeno trebati dodatke prehrani kako bi izbjegli potencijalne deficite. Evo nekoliko preporučenih suplemenata koji pomažu osigurati optimalan unos važnih nutrijenata.
1. Vitamin B-kompleks
Žitarice poput pšenice i raži, koje sadrže gluten, bogate su vitaminima B-skupine, posebice folnom kiselinom (vitamin B9), tiaminom (vitamin B1), riboflavinom (vitamin B2) i niacinom (vitamin B3). Budući da su bezglutenski proizvodi rijetko obogaćeni ovim vitaminima, preporuča se suplementacija B-KOMPLEKSOM, posebno osobama koje ne unose dovoljno hrane bogate B vitaminima poput mesa, jaja, orašastih plodova i mahunarki. B vitamini su ključni za energiju, zdravlje živčanog sustava i metabolizam.
2. Vitamin D
Vitamin D je esencijalan za apsorpciju kalcija i održavanje zdravih kostiju, no nalazi se u ograničenom broju namirnica, uglavnom u masnoj ribi, mliječnim proizvodima i jajima. Osobe koje slijede bezglutensku prehranu često mogu imati nižu razinu vitamina D, posebno ako izbjegavaju mliječne proizvode. Suplementacija VITAMINOM D preporuča se, osobito tijekom zimskih mjeseci kada izloženost suncu može biti nedovoljna.
3. Kalcij
Osobe koje imaju celijakiju često su izložene većem riziku od osteoporoze zbog smanjene apsorpcije KALCIJ u crijevima. Mliječni proizvodi su bogat izvor kalcija, ali ako se oni izbjegavaju (npr. zbog laktozne intolerancije), suplementacija kalcijem može biti korisna za održavanje zdravlja kostiju. Alternativno, kalcij se može unositi kroz hranu poput tamnozelenog lisnatog povrća, sezama, badema i obogaćenih biljnih napitaka, ali suplementacija može pomoći ako prehrana nije uravnotežena.
4. Željezo
Željezo je ključno za proizvodnju crvenih krvnih stanica i transport kisika kroz tijelo, a njegov deficit može dovesti do anemije. Budući da gluten može oštetiti crijevnu sluznicu kod osoba s celijakijom, smanjuje se sposobnost apsorpcije željeza, što često rezultira niskom razinom željeza. Hrana bogata željezom uključuje crveno meso, ribu, jaja, tamno lisnato povrće i mahunarke, ali kod nedostatka može se preporučiti i suplementacija željezom, posebno za žene u reproduktivnom razdoblju.
5. Cink
Cink je mineral važan za imunitet, zacjeljivanje rana i sintezu proteina, a može biti smanjen kod ljudi na bezglutenskoj prehrani zbog oštećenja crijevne sluznice ili nedovoljnog unosa. Nalazi se u mesu, ribi, orašastim plodovima i sjemenkama. Kod ljudi koji ne unose dovoljne količine CINKA putem prehrane ili kod onih sa simptomima smanjene apsorpcije, suplementacija cinkom može biti korisna.
6. Magnezij
Magnezij je ključan za pravilnu funkciju mišića i živaca te podržava zdravlje kostiju i srčano-žilnog sustava. Povrće, orašasti plodovi i sjemenke glavni su izvori magnezija, no osobe na bezglutenskoj prehrani mogu imati smanjen unos zbog smanjenog unosa cjelovitih žitarica. Suplementacija MAGNEZIJEM može pomoći u očuvanju energije i smanjenju umora.
7. Omega-3 masne kiseline
Osobe koje izbjegavaju ribu, orašaste plodove i sjemenke mogu imati nižu razinu omega-3 masnih kiselina, koje su važne za zdravlje srca, zglobova i mozga. OMEGA-3 suplementi, kao što su riblje ulje ili biljni izvori poput ulja algi, korisni su dodaci posebno ako je prehrana ograničena.
8. Probiotici
Crijevna mikroflora često je narušena kod osoba s celijakijom ili intolerancijom na gluten zbog prethodnog oštećenja crijevne sluznice. Probiotici pomažu u obnovi zdrave crijevne flore, poboljšavaju probavu i jačaju imunološki sustav. Suplementacija probioticima može pomoći u vraćanju ravnoteže mikrobioma, što može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i opće stanje crijeva.
9. Vlakna
Bezglutenska prehrana može biti siromašna vlaknima, jer je većina vlaknastih namirnica poput cjelovitih žitarica izbjegnuta. Suplementacija vlaknima može pomoći u održavanju zdrave probave i regulaciji šećera u krvi. Dodaci prehrani s vlaknima poput psylliuma ili dodatak prehrani poput chiai lanenih sjemenki pomažu u postizanju dnevne potrebe za vlaknima.
Važno je napomenuti da bezglutenska prehrana nije namijenjena svima. Ona je posebno važna za osobe s intolerancijom na gluten ili celijakijom.
Pacijenti s čirom na želucu i kroničnim gastritisom trebaju uzimati hranu u češćim, manjim obrocima. Na taj način sprječava se štetno djelovanje suvišne želučane kiseline i smanjuje mehaničko i kemijsko opterećenje sluznice želuca. Upravo je ritam prehrane, a ne samo izbor namirnica, jedan od ključnih faktora u smirivanju simptoma.
Čir na želucu i kronični gastritis danas su vrlo česta pojava. Čir na želucu, također poznat kao želučani ulkus, predstavlja otvorenu ranu na sluznici želuca. Najčešće nastaje zbog infekcije bakterijom Helicobacter pyloriili dugotrajne primjene nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID). Kronični gastritis je dugotrajna upala želučane sluznice koja može imati slične uzroke, ali i autoimunu pozadinu.
Oba poremećaja mogu uzrokovati bol, pečenje, osjećaj težine u želucu, nadutost, mučninu i gubitak apetita. Ako se ne liječe i ne kontroliraju pravilnom prehranom, mogu značajno narušiti kvalitetu života i dovesti do komplikacija. Zato prehrana i dijetoterapija imaju jednako važnu ulogu kao i lijekovi u procesu smirivanja sluznice i cijeljenja.
Kod ovih stanja treba izbjegavati hranu koja iritira želučanu sluznicu. Također treba izbjegavati prevruća ili prehladna jela, pikantnu hranu, jako slatka jela i napitke. Nakon svakog većeg obroka preporučuje se odmor od barem 30 minuta. Ne preporučuje se priprema ni konzumacija jela sa zaprškom.
Svako prženje, pirjanje i prelijevanje jela masnoćom – bilo grijanom, kuhanom ili prženom – praktički je zabranjeno, jer takva hrana usporava pražnjenje želuca i dodatno potiče lučenje kiseline.
Također treba izbjegavati alkohol, osobito žestoka pića poput rakije, vinjaka, ruma i whiskyja, kao i kofeinske napitke i jake čajeve s visokim udjelom teina, jer svi oni mogu dodatno nadražiti sluznicu želuca.
Alkohol i određene namirnice mogu oštetiti zaštitnu barijeru želučane sluznice i time pogoršati simptome gastritisa i čira na želucu. – Nutrition Guide for Clinicians
U prehrani su važne namirnice mlijeko i mliječni proizvodi, jer često privremeno ublažavaju osjećaj pečenja. Ipak, ne treba pretjerivati jer mlijeko može izazvati tzv. rebound efekt – kratkotrajno smirenje, a zatim pojačano lučenje kiseline. Općenito je važno da su namirnice koje se konzumiraju svježe, jednostavno pripremljene i lako probavljive.
Čir na želucu i kronični gastritis, preporuke za prehranu i dijetoterapiju
Izvor: Pixabay
Čir na želucu
Smjernice za prehranu za čir:
Blaga i lako probavljiva hrana: Prehrana bi trebala sadržavati namirnice koje su blage za želudac i lako probavljive. To uključuje kuhano povrće, nemasno meso, perad, ribu, jaja, mliječne proizvode s niskim udjelom masti te cjelovite žitarice.
Izbjegavanje začinjene i masne hrane: Začinjena hrana i masna hrana mogu iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome. Treba izbjegavati prženu hranu, začinjene umake i masne mesne proizvode.
Mali i česti obroci: Umjesto velikih obroka, preporučuje se konzumacija manjih obroka tijekom dana kako bi se smanjilo opterećenje na želucu.
Zdrave tekućine: Voda je najbolji izbor tekućine. Izbjegavajte alkohol, gazirane napitkei kofein.
Izbjegavanje alkohola i pušenja: Alkohol i pušenje mogu pogoršati simptome čira na želucu te otežati proces zacjeljivanja.
Kronični gastritis
Kronični gastritis je upala sluznice želuca koja se može javiti dugotrajnom iritacijom, infekcijom Helicobacter pylori ili autoimunim reakcijama. Pravilna prehrana može pomoći u smirivanju upale i očuvanju zdravlja želuca.
Smjernice za prehranu:
Hrana s niskim udjelom masti: Izbjegavajte masne namirnice, prženu hranu i masne mesne proizvode jer masti mogu povećati upalu želuca.
Hrana bogata vlaknima: Cjelovite žitarice, voće i povrće bogato vlaknima pomažu u regulaciji probave te podržavaju zdravlje želuca.
Fermentirane namirnice: Jogurt, kefir i drugi fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.
Omega-3 masne kiseline: Masna riba (poput lososa, skuše i sardine) sadrži omega-3 masne kiseline koje imaju protuupalno djelovanje.
Izbjegavanje kofeina i začina: Kofein i začinjena hrana mogu iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome gastritisa.
Pijenje vode: Dovoljna hidratacija važna je za održavanje zdravlja želuca.
Popis namirnica po kategorijama
Žitarice i proizvodi od žitarica
Preporuča se: dvopek, pečeniji kruh, sitna tjestenina, krupica i riža.
U manjim količinama špageti i macaroni.
Ne preporuča se: crni kruh, meka sredina kruha, svježi kruh, okruglice, tijesto s krumpirom.
U manjim količinama može se konzumirati i svježe vrhnje.
Ne preporuča se: zreli pikantni masni sirevi, staro vrhnje.
Meso, riba, jaja
Preporuča se: nemasno mlado meso kuhano ili na žaru (teletina, govedina, piletina).
U manjim količinama hladna pečenja, nemasno svinjsko meso (hladno), praška šunka, kuhane hrenovke, iznutrice (bubreg, jetra, srce). Nemasne ribe kuhane ili na žaru, prije serviranja prelivene hladnim uljem ili maslacem. U malim količinama nemasna, kuhana pastrva. Polutvrda ili meko kuhana jaja.
Ne preporuča se: svinjsko i ovčje meso, pržena i pohana mesa, tvrda, dimljena i žilava masna mesa, salama, mesne konzerve i prerađevine. Masne ribe (skuša, srdela, tuna, šaran, som), konzervirana riba. Sirova, tvrdo kuhana ili pržena jaja.
Masnoće
Preporuča se: sirovo ulje i maslac.
Ne preporuča se: svinjska i druge životinjske masti.
Voće
Preporuča se: kuhano voće, prirodni voćni sokovi, voćni pirei i kreme.
U manjim količinama tolerira se i voćni žele i džem.
Ne preporuča se: neoguljeno voće.
Povrće
Preporuča se: kuhani krumpir, zeleno kuhano i protisnuto povrće (špinat, blitva, mrkva, cvjetača, mladi grašak, mlade mahune). Sve vrste salata s limunom.
Ne preporuča se: suho i pirjano povrće (bob, grašak i leća), stare mahune, rotkvice, krastavci, kiseli kupus, kelj.
Kolači
Preporuča se: biskvit, puding, rolat, krupica, riža na mlijeku, voćne torte, šodo od jaja, kisela tijesta (ne jesti koru).
Ponekad se smije konzumirati mlječni sladoled.
Ne preporuča se: kolači s mnogo nadjeva, punjeni kolači, pržena tijesta, palačinke, pokladnice, čokolada.
Pića, juhe, začini
Preporuča se: slabi čaj (od kamilice ili ruski).
Ponekad se može piti slaba kava, kava s mlijekom, mineralne vode, pivo vrlo razblažena crna vina. Nemasne juhe od protisnutog povrća, prežgana juha, sluzava juha od riže i ječmene kaše, juha od raskuhane teletine i peradi. Riblja nemasna juha. Limun i sol. Ponekad i vinski ocat.
Ne preporuča se: jaki čajevi i kava, jako pivo, sva druga alkoholna pića. Masne juhe, juhe od kupusa i cvjetače, te umjetne juhe. Oštri začini (luk, papar, mljevena paprika, majoneza, gorušica, ocat, hren, ljuta paprika).
Zašto je ovakav način prehrane toliko važan?
Cilj ove prehrane nije samo “da ne boli”, nego da se stvore uvjeti za cijeljenje sluznice želuca. Svaki iritans – bilo kemijski (alkohol, kava, začini), bilo mehanički (tvrda, gruba, masna hrana) – usporava oporavak i održava upalu. S druge strane, blaga, lako probavljiva hrana, pravilni razmaci između obroka i izbjegavanje preopterećenja želuca omogućuju sluznici da se regenerira.
Važno je naglasiti da ne postoji jedna univerzalna dijeta za sve. Neki bolesnici bolje podnose određene namirnice od drugih, pa prehranu uvijek treba individualno prilagoditi.
Uravnotežena prehrana ima važnu ulogu u liječenju peptičkog ulkusa jer hrana može spriječiti, ublažiti ili čak pomoći u kontroli simptoma ove bolesti. – Nutrition and Care in Peptic Ulcer
Često postavljana pitanja
Koliko dugo treba držati ovakvu prehranu? Najmanje dok traju simptomi i dok se sluznica ne smiri, a često i dulje, ovisno o nalazu i preporuci liječnika.
Smijem li ikad više piti kavu? Kod mnogih ljudi kava trajno pogoršava simptome. Ako se stanje smiri, može se pokušati sa slabom kavom uz obrok, ali oprezno i individualno.
Je li stres stvarno povezan s gastritisom i čirom? Stres sam po sebi ne stvara čir, ali može značajno pogoršati simptome i usporiti cijeljenje.
Smijem li jesti svježe voće? Kod osjetljivog želuca često se bolje podnosi kuhano ili pasirano voće, barem u početnoj fazi.
Mogu li se simptomi vratiti? Nažalost, mogu, osobito ako se osoba vrati starim prehrambenim navikama ili ako se ne riješi uzrok (npr. H. pylori).
Zaključak
Iz dugogodišnje kliničke prakse vidljivo je da se najbolji rezultati postižu kada se terapija lijekovima i pravilna prehrana provode zajedno. Pacijenti koji ozbiljno shvate preporuke o prehrani najčešće imaju brže smirivanje simptoma, manje recidiva i bolju kvalitetu života.
Čir na želucu i kronični gastritis nisu stanja koja se rješavaju “preko noći”, ali se uz pravilnu prehranu, dobar ritam obroka i individualni pristup mogu vrlo uspješno držati pod kontrolom. Prehrana ovdje nije dodatak terapiji – ona je njezin sastavni i jednako važan dio.
Dr. Diana Petričević je liječnica opće medicine i nutricionistkinja s više od 30 godina iskustva. ➝ više
