Sol je kuhinjska namirnica neophodna za pravilan rad i funkciju našeg mišićnog i živčanog sustava. Moramo ju unositi u organizam svakodnevno, stoga zašto ne unijeti sol u svom najrafiniranijem obliku. Himalajska sol jest jedan od najkvalitetnijih izvor NaCl, saznajte zašto!
Kuhinjska sol je jedan od glavnih izvor iona Na+ i Cl– kako za ljude tako i za životinje. Potonji ioni imaju ključnu ulogu u mnogim fiziološkim procesima od održanja stalnog krvnog tlaka do održanja rada živčanog sustava. Zato je unošenje kuhinjske soli neophodno za život. Ljudske dnevne potrebe za kuhinjskom soli iznose oko 5g, to je otprilike količina u 1 kg kruha.
Današnjim načinom života unosimo u tijelo nekoliko puta veću količinu kuhinjske soli od one koja je potrebna našem tijelu. Prekomjerna upotreba soli može izazvati neke bolesti. Povišen unos soli povezuje se s povišenim tlakom, razvojem osteoporoze, stradavanjem bubrega. Stoga stručnjaci preporučaju, da se unos soli ograniči na 6 grama dnevno i da se pripazi na skrivenu sol koja se nalazi u drugim namirnicama poput tvrdih sireva, umaka, kruha, kukuruznim pahuljicama, itd.
Dakle trebamo pripaziti na dnevni unos soli, ali i na kvalitetu. Velika je razlika u kvaliteti između prerađene, odnosno rafinirane i prirodne soli. U svakodnevnoj uporabi najčešće koristimo rafiniranu, kuhinjsku sol čija je kemijska struktura tijekom procesa prerade i sušenja na visokim temperaturama promijenjena. Takva sol više ne sadrži vrijedne elemente i minerale, te u konačnici organizmu donosi više štete nego koristi.
Kuhinjska sol sastoji se od 97,5% natrijevog klorida i dodataka poput joda, te različitih kemikalija, između ostalog i aluminija kojem je svrha sol očuvati suhom. Aluminij je toksični metal i dovodi se u vezu s bolestima poput Parkinsona i Alzheimera.
Nerafinirana morska ili kamena sol su svakako bolji izbor, ali po svojoj kristalnoj strukturi nisu i optimalan izbor. Naime kristalna struktura morske i kamene soli jest nepravilna pa je stoga iz biofizičkog i biokemijskog stajališta za nas neupotrebljiva, odnosno nemamo puno koristi od vrijednih elemenata koji se u njoj nalaze jer ih organizam u tom obliku ne može apsorbirati.
Bogatstvo sastojaka himalajske soli
Himalajska sol je jedina sol koja ima savršenu kristalnu strukturu. Iz takve kristalne strukture naše tijelo bez velikog napora može lako i jednostavno apsorbirati sve vrijedne minerale i elemente u tragovima.
Himalajska sol je ujedno i najčišća sol na svijetu te posjeduje 84 minerala i elementa istovjetnih onima u ljudskom tijelu.
Kao što smo već spomenuli dostatna količina minerala, elemenata u tragovima i elektrolita nužna je za očuvanje zdravlja. Ona pripada u skupinu kamenih soli, no za razliku od ostalih, nastala je pod golemim tektonskim pritiskom u trajanju od 250 milijuna godina. Ona je potpuno ekološki čistog sustava, ručno se melje, pere i suši na suncu, čime su u potpunosti očuvani svi njezini vrijedni sastojci, a dobiva se u podnožju Himalaje. Himalajska sol je prepoznatljiva po toplim nijansama ružičaste boje što je ujedno i znak da je bogata različitim mineralima. Konzumiranje prirodne, cjelovite soli poput himalajske blagotvorno djeluje na kompletan organizam.
Od povoljnijih učinaka na organizam himalajska sol djeluje na reguliranje i zadržavanje vode u tijelu. Opskrbljava organizam vrijednim nutrijentima te pospješuje apsorpciju hrane u crijevima.
Djeluje pozitivno na regulaciju razine šećera u krvi, krvnog tlaka te čuva zdravlje srca i krvnih žila. Djeluje povoljno u detoksikacijskim procesima, izbacuje višak kiseline iz stanica. Spriječava grčenje mišića pa se vrlo često koristi za pripremu opuštajućih, detoksikacijskih kupki. Ona djeluje opuštajuće i pomaže zdravom snu. Prirodni je antihistaminik što ju čini upotrebljivom kod alergija. Također djeluje pozitivno na zdravlje vaših pluća i dišnih funkcija i dobra je kod sprječavanja upale sinusa.
U ovom članku otkrit ćemo vam tajnu supernamirnice rotkvice, koja može preokrenuti vaše zdravstveno stanje. I ne samo to, rotkvica ima i iznenađujući učinak na gubitak kilograma te može biti ključ za vaše brzo mršavljenje.
Rotkvica je često zanemarena namirnica u prehrani i malo tko zna koliko zapravo može biti korisna za naše zdravlje. Ova mala korjenasta biljka je bogata hranjivim tvarima i ima brojne zdravstvene prednosti koje biste trebali iskoristiti.
Rotkvica spada u onu rijetku skupinu biljaka koje nakon svega 20-30 dana sijanja daju vrlo sočan i hrustav korijen. On je ukusnog te pomalo reskog okusa. Smatra se da rotkvica potječe iz južne Azije, a sami korijen riječi njezina imena rudhira (sanskrt), znače krv ili obojiti crvenim. Otud ustvari i dolazi naziv ove povrtne biljke, od boje njezina korijena.
Sve tajne nutritivnog sastava rotkvice
Ovo vrlo popularno proljetno povrće koje ima vrlo malo kalorija, hrskave je teksture i punog okusa. Izvrstan su izvor vitamina C i zadovoljavaju 31,25% njegove preporučene dnevne doze, a od ostalih minerala i vitamina ima ih u tragovima.
Vitamin C pomaže u formiranju kolagena, pomaže u apsorpciji željeza iz biljaka, održava desni zdravima, ubrzava zacjeljivanje rana, poboljšava imunološki sustav, sudjeluje u sintezi neurotransmitera u mozgu. Nadalje, moćan je antioksidant koji iz tijela izbacuje kancerogene slobodne radikale. Od minerala i vitamina, rotkvica sadrži kalcij, zatim fosfor, kalij, željezo. Njezina intenzivna crvena boja upućuje na to da sadrži pigment antocijan, koji upučuje na antioksidativno djelovanje.
Otkrijte zašto je rotkvica važna za zdravlje kože i gubitak kilograma
Rotkvica može biti iznimno korisna za one koji žele izgubiti kilograme i poboljšati zdravlje kože. Evo nekoliko načina na koje rotkvica može pridonijeti vašem procesu mršavljenja i poboljšati ljepotu vaše kože:
Niska kalorična vrijednost i visok sadržaj vlakana: Rotkvica je namirnica s malo kalorija, ali visokim udjelom vlakana. Vlakna pomažu održavanju osjećaja sitosti, što može smanjiti želju za prejedanjem ili konzumacijom nezdravih grickalica. Također, vlakna poboljšavaju probavu, potiču redovitu stolicu i podržavaju zdravu funkciju crijeva.
Niski glikemijski indeks: Rotkvica ima niski glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuje velike fluktuacije razine šećera u krvi. Stabilna razina šećera u krvi ključna je za održavanje energije tijekom dana i smanjenje žudnje za nezdravom hranom.
Detoksikacija tijela: Rotkvica je prirodni diuretik koji pomaže u poticanju izlučivanja toksina i viška vode iz tijela. Ovo svojstvo rotkvice može pomoći u smanjenju nadutosti i zadržavanja tekućine, što može pridonijeti osjećaju lakoće i vitkosti.
Antioksidativna svojstva: Rotkvica je bogata antioksidansima poput vitamina C i fitonutrijenata, koji pomažu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa uzrokovanog slobodnim radikalima. Ova svojstva antioksidansa mogu doprinijeti zdravlju kože, smanjenju oštećenja uzrokovanih suncem i stvaranju kolagena za mladolik izgled.
Hidratacija kože: Visok sadržaj vode u rotkvici može pomoći hidrataciji kože iznutra. Dovoljan unos vode važan je za održavanje zdrave, sjajne kože i sprječavanje suhoće i dehidracije.
Rotkvica kao predjelo
Rotkvica se u prehrani koristi kao najčešće kao predjelo, radi mirisa i okusa, jer potiče lučenje želučanog soka. Olakšava probavu tako što potiče lučenje probavnih sokova i rad crijeva, pa se preporučuje osobama koje pate od zatvora.
Povoljno djeluje na izlučivanje sluzi iz dišnih organa, te se preporučuje kod bronhitisa, prehlade, gripe, dišnih infekcija, te kašlja. Smanjuje glavobolju.
Ne preporuča se osobama koje imaju upalu sluznice, želuca i crijeva, čir na želucu, kao ni bubrežnim bolesnicima.
Izvor: Pexels
Svi oni koji se bore s kilogramima neka je uvrste na svoj meni jer nemaju puno kalorija, a brzo zadovoljavaju glad.
Svježi sok dobiven od rotkvice stari je narodni lijek, a pomaže kod izlučivanja žuči i veoma je dobar za liječenje upale žučnog mjehura.
Narezana na ploške, rotkvica i njeni zeleni listovi, može biti izvrstan dodatak složenim i miješanim salatama – hladnim salatama na bazi zelene salate, celera ili mahuna, kao i toplim salatama od krumpira, u kombinaciji s francuskim dressingom.
One se u pravilu ne gule, a kada se izrežu na kriške, ne smiju dugo stajati jer gube aromu i vitamine. Mogu se još i pirjati te glazirati i kao takve poslužiti uz mesno pečenje. Pomiješane sa sirom i začinskim biljem mogu biti izvrstan namaz za kruh, a od njih se uz dodatak luka, peršina, limunova soka, maslinova ulja, soli i papra može načiniti relish. Ima ih u svim nijansama crvene, mogu biti i ljubičaste, crveno-bijele i potpuno bijele, najpoznatije su dakako crvene.
Kako biste iskoristili blagodati rotkvice za mršavljenje i ljepotu kože, uključite je u svoju prehranu na razne načine. Možete je jesti svježu u salatama, dodati u smoothieje ili koristiti kao sastojak u svježe iscijeđenim sokovima. Ne zaboravite kombinirati rotkvicu s drugim zdravim namirnicama kako biste stvorili uravnotežene obroke.
Tuna je odličan izvor esencijalnih masnih kiselina koje su nam potrebne u svakodnevnoj prehrani, a često ih ne unosimo u dovoljnoj količini. One su jedan od najvažnijih izvora masnih omega-3 kiselina. Mnoga istraživanja pokazuju da njihovo redovito konzumiranje osjetno smanjuje rizik od srčanog udara.
Iako se misli da je tuna riba velikih oceana, ima je dosta na Mediteranu pa i u Jadranu na svim dubinama. Tuna (Thunnidae) najpoznatija je krupna plava riba. Njeno meso je jako ukusno, stoga je u zadnjih je 20-ak godina postala jedna od najtraženijih i najcjenjenijih riba u svijetu. Meso joj je tamno crvene boje, a oko trbuha nježno rumeno.
Ona je nutritivno vrlo bogata namirnica, dobar je izvor proteina, minerala i vitamina B kompleksa, a poznata je i kao kvalitetan izvoru esencijalnih omega-3 masnih kiselina. Proteini sadržani u tuni su visoke kvalitete, sadrže obilje esencijalnih aminokiselina. Lako su probavljivi i odgovaraju ljudima svih dobi, a uz to tuna ima manje masnoće od govedine, peradi ili svinjetine.
Osim tune glavna namirnica u ovom je receptu i rajčica. Rajčica je ukusno povrće koje može pružiti ne samo bogatstvo okusa u jelima, već i razne hranjive tvari koje su korisne za održavanje zdravlja.
Rajčica je niskokalorična namirnica s oko 22 kalorije u jednoj srednje velikoj rajčici (oko 123 grama). Ugljikohidrati su prisutni u rajčici u količini od oko 4,8 grama po srednjoj rajčici. Većina tih ugljikohidrata su šećeri poput glukoze i fruktoze.
Rajčica je također izvor prehrambenih vlakana koja su važna za probavni sustav. Srednja rajčica sadrži oko 1,5 grama vlakana.
Kada je riječ o proteinima, rajčica ima malu količinu, otprilike 1 gram po srednjoj rajčici. Što se tiče masti, rajčica je gotovo bezmasna namirnica i sadrži vrlo malo masti. U srednjoj rajčici nalazi se manje od 0,5 grama masti.
Rajčica je također bogata vitaminom C, koji ima antioksidativna svojstva i važan je za imunološki sustav. Također sadrži vitamin A, koji je ključan za zdravlje vida i kože, te vitamin K, koji igra ulogu u zgrušavanju krvi.
Osim toga, rajčica sadrži i druge hranjive tvari poput minerala poput kalija i magnezija.
Za vas smo stoga odabrali zdrav recept tuna u rajčici, koji je jednostavan za pripremu i vrlo ukusan.
Izvor: Pexels
Recept
Za pripremu će vam biti potrebni idući sastojci:
2 velike rajčice
170 g tunjevine u konzervi
2 žlice jogurta
1 žlica svježe nasjeckanog bosiljka
2 žlice narezanog crvenog luka
2 žlice narezane paprike
sol
papar
2 kriške mozzarella sira
Prirema ovog recepta traje nekih 20-tak minuta. Odrežite vrh svake rajčice i izdubite unutrašnjost. Stavite ih sa strane. Potom u zdjeli izmješajte tunjevinu i jogurt dok se ne povežu, zatim dodajte začine i povrće te pomiješajte zajedno. Stavite punjenje s tunjevinom u rajčice, te pritisnite vilicom dok ne postane kompaktno. Na vrh svake rajčice stavite krišku mozzarelle, te stavite rajčicu na lim za pečenje. Pecite na najjačoj temperaturi 3 minute ili dok se sir ne rastopi. Poslužite vruće po izboru uz salatu.
Ekstrakti lišća ginka sadrže mnogobrojne aktivne sastojke koji imaju vrlo dobar učinak na razne organe ljudskog tijela. Znanstveno je potvrđeno da njegovi sastojci djeluju najbolje u zajedništvu te poboljšavaju rad mozga, tu je njegovo djelovanje najučinkovitije.
Ginko biloba, poznat i kao ginko ili maidenhair tree, je drvo koje potječe iz Kine i koristi se u tradicionalnoj medicini već tisućama godina. Ovo drvo ima jedinstvene karakteristike koje ga čine popularnim u svijetu biljne medicine i dodataka prehrani. Jedna od ključnih značajki ginka je njegova sposobnost da djeluje kao snažan antioksidans, pružajući niz zdravstvenih prednosti.
Povijest
Priča o ginku počinje u dalekoj Kini, a procjenjuje se da je njihova starost oko 200 milijuna godina što ih svrstava u najstarije biljne vrste na planetu. Ove golosjemenjače su starije čak i od dinosaura. Vrijednost ove biljke leži u njihovim listovima, koji u jesen poprime karakterističnu žutu boju. Tada i u tom stadiju njihovo lišće je puno flavona, koji biljci daju antioksidativna svojstva. Iako je ginko jedna od najstarijih biljnih vrsta i imala je izvjesnu primjenu u liječenju, prva sistematična izučavanja su napravljena tek polovicom prošlog stoljeća.
Antioksidativna moć ginka
Antioksidansi su tvari koje štite naše tijelo od štetnih slobodnih radikala. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje mogu oštetiti stanice, proteine, i DNK, što može dovesti do različitih bolesti, uključujući srčane bolesti, rak i neurodegenerativne poremećaje. Ginko biloba je bogat izvor antioksidansa, posebno flavonoida i terpenoida, koji pomažu neutralizirati slobodne radikale i smanjiti oksidativni stres u tijelu.
Blagodati ginka za zdravlje
Poboljšanje kognitivnih funkcija: Ginko biloba je često povezan s poboljšanjem kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, koncentraciju i pažnju. Istraživanja su sugerirala da ginko može poboljšati protok krvi u mozgu, potičući bolje snabdijevanje kisikom i hranjivim tvarima u mozgu. Ovo može biti posebno korisno za starije osobe i one koji pate od blagih kognitivnih poremećaja.
Poboljšanje cirkulacije: Ginko biloba također pomaže u poboljšanju cirkulacije krvi u tijelu. To može pomoći u smanjenju simptoma perifernih vaskularnih bolesti i Raynaudovog sindroma te ublažiti simptome hladnih ruku i nogu.
Smanjenje anksioznosti i depresije: Neki istraživači sugeriraju da ginko može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije. Ovo se može pripisati njegovoj sposobnosti poboljšanja cirkulacije i protoka krvi u mozgu, što može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
Ginko se bez dvojbe pokazao u poboljšavanju pamćenja, smanjivanju posljedica od povreda glave, poboljšavanju koncentracije, ubrzavanju učenja, poboljšanju cirkulacije i oksidativnih procesa u tijelu, poboljšavanju prijenosa živčanih signala i općenito poboljšavanju rada mozga. Vrlo je učinkovit i kod smanjivanja glavobolje.
Znanstvenim istraživanjem na oboljelima od Alzheimerove bolesti, migrene pa i na zdravim mladim ljudima ustvrđeno jest znatno poboljšanje u kognitivnim procesima te pamćenju.
Izvor: Pexels
Blagotovrni sastojci ove biljke su flavonglikozidi koji posebice djeluju na poboljšanje cirkulacije u kapilarama. Također ojačavaju i njihove stijenke što ga ujedno čini i dobrim lijekom kod erektilne disfunkcije muškaraca. Pokazalo se da je njegov ekstrakt učinkovit i tijekom procesa transplatacije organa.
Naime ginko sadrži kemijsku supstancu koja djeluje na tzv. faktor aktivacije trombocita te je na taj način spriječava. Istraživanja se nastavljaju s ciljem da se ginko počne upotrebljavati tijekom liječenja u svrhu smanjivanja imunološke reakcije, koje znaju imati vrlo neugodno prateće djelovanje.
Kako uključiti ginko suplemente
Unatoč mnogim blagodatima, važno je napomenuti kako ginko biloba nije prikladan za svakoga.
Osobe koje uzimaju antikoagulanse, imaju problema s krvarenjem, trudnice ili dojilje trebaju konzultirati svog liječnika prije nego što počnu uzimati ginko ili bilo koji dodatak prehrani.
Standardna preporučena doza ginka varira, ali općenito se kreće između 120 mg do 240 mg dnevno podijeljenih na nekoliko doza. Uvijek se pridržavajte uputa na pakiranju ili konzultirajte svog liječnika ili stručnjaka za dodatke prehrani.
Tijekom upotrebe ekstrakta ginka, može ponekad doći i do neželjenih nuspojava poput glavobolja, kožne alergije, ili blaže reakcije probavnih organa.
Ti simptomi će se odmah povući ukoliko smanjite dozu.
Ujedno treba naglasiti kako nema kontraindikacija i negativnih djelovanja između ginka i drugih lijekova. Kad govorimo o doziranju, općenito je najbolje za organizam krenuti s najmanjom dozom pa onda po potrebi postupno povećavati. Imajte svakako na umu da za bilo koji biljni pripravak je potrebno da počne djelovati.
Doziranje za poboljšanje kognitivnih funkcija
Ako uzimate ginko bilobu radi poboljšanja kognitivnih funkcija, kao što su pamćenje, koncentracija i pažnja, preporučuje se doza od oko 120 mg do 240 mg dnevno. Ovu dozu obično treba podijeliti na dvije ili tri manje doze tijekom dana kako bi se osiguralo ravnomjerno snabdijevanje tijela aktivnim spojevima iz ginka.
Doziranje za poboljšanje cirkulacije
Za poboljšanje cirkulacije, uključujući smanjenje simptoma perifernih vaskularnih bolesti i Raynaudovog sindroma, također se preporučuje doza od 120 mg do 240 mg dnevno, podijeljenih u manje doze. Opet, konzultacija s liječnikom ili stručnjakom je ključna, posebno ako već uzimate druge lijekove ili imate postojeće zdravstvene probleme.
Doziranje za smanjenje anksioznosti i depresije
Ako koristite ginko bilobu kako biste smanjili simptome anksioznosti i depresije, doza može biti slična onoj za poboljšanje kognitivnih funkcija, tj. između 120 mg i 240 mg dnevno. Opet, individualne potrebe i osjetljivost na ginko mogu varirati, pa je važno pratiti kako tijelo reagira na tretman i prilagoditi dozu prema potrebi.
Morate malo eksperimentirati dok ne pronađete svoju optimalnu dozu.
Jeste li znali da upravo borovnica od svih testiranih povrća, trava, začina i voća ima najveći kapacitet antioksidansa. Za one koji ne znaju, antioksidansi su supstance koje usporavaju starenje svih dijelova tijela.
Borovnica je dugogodišnja biljka koja dolazi iz porodice koja je srodna brusnici. Uzgaja se po cijelom svijetu u umjerenijim klimama od Sjeverne i Južne Amerike, do Europe, Azije. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje.
Nutritivna vrijednost borovnice:
Borovnice su niskokalorične i sadrže malo masti, što ih čini odličnim izborom za zdravu prehranu. Evo pregleda ključnih hranjivih tvari koje se nalaze u borovnicama (na 100 grama):
Kalorije: 32 kcal
Ugljikohidrati: 9 grama
Vlakna: 2.4 grama
Šećeri: 5.4 grama
Proteini: 0.7 grama
Masti: 0.2 grama
Vitamin C: 16% preporučenog dnevnog unosa
Vitamin K: 24% preporučenog dnevnog unosa
Folna kiselina: 2% preporučenog dnevnog unosa
Kalij: 3% preporučenog dnevnog unosa
Borovnice su odličan izvor vitamina C pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Vitamin C iz borovnica djeluje kao snažniantioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća.
Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), jer se povezuje daleko efikasnije s drugim sastojcima iz same namirnice te takvim zajedničkim djelovanjem djeluje učinkovitije.
Ujedno borovnice djeluju antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja. Borovnice su također bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom, koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.
Plava boja borovnica potječe od antocijana, također poznatog antioksidansa. Studije potvrđuju ulogu antocijanina u liječenju slabog vida i smanjenog vidnog polja.
Mrežnica oka trpi velik rizik od oksidativnog oštećenja, no borovnice pomažu i na tom planu. Antocijanini u borovnicama štite mrežnicu oka od oksidat ivnog stresa i negativnog utjecaja sunčevog zračenja.Antocijanini djeluju na kapilare u mrežnici tako što im pojačavaju funkciju, a ujedno sprječavaju degeneraciju žute pjege.
Osim samih plodova kao što smo već spomenuli i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose.
Izvor: Pexels
Koristi za zdravlje:
Antioksidativna snaga: Borovnice su bogate antioksidansima poput antocijana, koji štite stanice od oksidativnog stresa i slobodnih radikala. To može pomoći u prevenciji različitih bolesti, uključujući srčane bolesti i karcinom.
Zdravlje srca: Redovita konzumacija borovnica može smanjiti faktore rizika za srčane bolesti, uključujući povišeni krvni tlak i povišene razine lošeg kolesterola (LDL).
Očuvanje zdravlja mozga: Antioksidansi u borovnicama također podržavaju zdravlje mozga. Studije sugeriraju da konzumacija borovnica može poboljšati kognitivne funkcije i smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Upalne bolesti: Borovnice imaju protuupalna svojstva i mogu pomoći u smanjenju kroničnih upalnih procesa u tijelu, što je često povezano s različitim bolestima.
Potpora probavi:Vlakna u borovnicama podržavaju zdravlje probavnog sustava, smanjujući rizik od zatvora i potičući redovitu stolicu.
Konzumacija i čuvanje
Borovnice nalazimo na tržnicama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je “magličasta”.
“Magličavost” površine znak je da su borovnice svježe.
Borovnice su najmanje kvarljive od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda). U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od eventualnih listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti.
Kako uključiti borovnice u prehranu
Borovnice se mogu koristiti na mnogo načina u prehrani:
Svježe: Jedite ih kao grickalicu ili dodajte u voćnu salatu.
Smoothie: Dodajte borovnice u smoothie za ukusno i hranjivo piće.
Žitarice: Posipajte borovnice po svojoj omiljenoj žitarici ili jogurtu.
Kolači i pite: Koristite borovnice u pripremi kolača, pita i muffina.
Džem ili pahuljice: Napravite domaći džem od borovnica ili ih koristite kao dodatak pahuljicama.
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u kombinaciji sa žitnim pahuljicama te za proizvodnju energetskih pločica i smrznutih pekarskih proizvoda.
Borovnice su nevjerojatno hranjive i zdrave bobice koje mogu pružiti brojne prednosti za zdravlje. Njihova bogata antioksidativna svojstva podržavaju zaštitu stanica, zdravlje srca, mozga i probavnog sustava. Uključivanje borovnica u prehranu može pomoći u očuvanju vitalnosti i promicanju dugoročnog zdravlja.
Ima jako puno puno različitih vrsta prehrane, ali samo jednu je odabrala i potvrdila znanost i struka. Nema sumnje, najzdravija je mediteranska prehrana. Zašto je tomu tako možete pročitati u novoizašloj knjizi dr. Diane Petričević, Mediteranskom prehranom do zdravlja.
Mediteranska prehrana je jedan od najprihvatljivijih sustava pravilne prehrane u međunarodnim okvirima. Nažalost, to u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prisutna činjenica. Stoga moramo težiti ka cilju da ovakav način prehrane bude prihvaćen od što većeg broja stanovnika. To naravno nije lagan zadatak i zahtijeva angažiranje javno zdravstvenih djelatnika.
Pored organizacije znanstvenih i stručnih skupova, potrebno je pripremati i objavljivati prehrambene informacije u medijima. Treba promovirati filozofiju kako doći mediteranskom prehranom do zdravlja te poticati proizvodnju hrane.
Edukacijom treba poticati mediteranski način pravilne prehrane među mladim naraštajima kako bi im osigurali zdraviji i dulji život.
Što je mediteranska prehrana?
Mediteranskom prehranom se smatra određena vrsta prehrambenih navika, koje tradicijski prakticiraju ljudi koji žive na području Mediterana.
Među glavnim obilježjima mediteranske prehrane je visoka potrošnja voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, kruha i žitarica. Umjerenije se konzumira riba i nešto manje meso, najčešće piletina, zatim punomasni sirevi i jogurt.
Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, obično uz obroke. Uz to treba napomenuti jedan vrlo važan faktor, a to je dostupnost lokalnih sezonskih, svježih proizvoda te aktivan životni stil.
Prvo sustavnije istraživanje koje je potvrdilo korisne učinke mediteranske prehrane na ljudsko zdravlje – napravili su Amerikanci nakon II. svjetskog rata. Rezultati studije su bili iznenađujući. Studije o prehrani su se naravno nastavile i dalje, te su združeni podaci 12 međunarodnih studija provedenih na više od milijun stanovnika pokazali da sljedbenici mediteranske prehrane imaju 9% nižu stopu mortaliteta, 6% nižu učestalost pojavnosti raka, 9% manju smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, te 13% nižu učestalost oboljevanja od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Mediteranska prehrana ima pozitivan učinak u spriječavanju i liječenju slijedećih bolesti:
srčanih bolesti (prevencija ateroskleroze)
smanjivanje LDL i povećanje HDL kolesterola,oksidacije lipida,smanjivanje zgrušavanja krvi,smanjenje homocisteina
raka (radi se o vrstama raka tipičnima za razvijena društva čiji se nastanak povezuje sa nepravilnom prehranom: rak debelog crijeva,dojke i prostate)
šećerne bolesti (raznolikost prehrane,obilje prehrambenih vlakana,niski glikemijski indeksi,obilje antioksidansa u voću i povrću)
debljine
Odlomci iz knjige
Zanimljivo je da u popularizaciji mediteranske prehrane prednjače Amerikanci. Dr. Patric Quillin, autor knjige ”Pobijediti rak prehranom” i predsjednik Cancer Treatment Institutes of America, objavio je ”top listu” deset namirnica koje su najučinkovitije u borbi protiv raka.
Iz ovog pregleda je vidljivo kako se većina korisnih namirnica uzgaja na Mediteranu.
Povrće, duša mediteranske prehrane… Obilje i svježina povrća daju mediteranskoj kuhinji više od dobrog okusa i ljepote boja. Ono sadrži vitamine, minerale i moćne fitokemikalije. Fitokemikalije su tvari u biljkama koje imaju zaštitnu funkciju u organizmu blokirajući kancerogene tvari i potičući obrambeni sustav čovjeka. Povrće sadrži i vlakna koja povoljno utječu na rad probavnog sustava i na taj način smanjuju rizik oboljevanja od raka debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da i u stanjima razvijene bolesti, veći unos povrća ima povoljan utjecaj na suzbijanje razvoja bolesti.
Više o mediteranskom voću, povrću, začinima i kuhinji pročitajte u knjizi dr. Diane Petričević, koja je tiskana u nakladi Centra za nutricionizam Petričević i pod posebnim pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije.
